Pomoć EU-a Ukrajini

EU je ujedinjen u svojoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata i nezakonitih pokušaja da se pripoje dijelovi ukrajinskog teritorija. Nastavit ćemo pružati političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu narodu dok god to bude potrebno.

EU je od početka ruske agresije Ukrajini pružio gotovo 124 milijarde eura potpore, uključujući 1,5 milijardi eura od prihoda od imobilizirane ruske imovine, što uključuje: 

EU, njegove države članice i financijske institucije odlučili su primijeniti pristup „Tim Europa” kao odgovor na ruski agresivni rat. To znači da surađujemo i objedinjujemo sredstva i stručno znanje kako bismo što više pomogli Ukrajini. 

Od početka agresije Tim Europa stavio je na raspolaganje gotovo 60 milijardi eura za potporu Ukrajini. To uključuje:

• makrofinancijsku pomoć 
• proračunsku potporu 
• hitnu pomoć 
• sredstva za odgovor na krizu 
• humanitarnu pomoć

Kako bi se nastavilo pomagati Ukrajini, iz proračuna EU-a 2023. je izdvojeno 19,5 milijardi eura kratkoročne pomoći, što uključuje dosad najveći paket povlaštenih zajmova u iznosu od 18 milijardi eura. Osim toga, 2022. su odobreni zajmovi i bespovratna sredstva u iznosu od 11,6 milijardi eura. Zahvaljujući toj potpori, Ukrajina je

• nastavila isplaćivati plaće i mirovine
• obnovila kritičnu infrastrukturu oštećenu u ratu
• zajamčila funkcioniranje osnovnih javnih ustanova i usluga kao što su bolnice, škole i smještaj za preseljene osobe
• osigurala makroekonomsku stabilnost.

EU je u listopadu 2024. donio novi paket financijske pomoći koji se sastoji od izvanredne makrofinancijske pomoći u obliku zajma od približno 18 milijardi eura i mehanizma suradnje za zajmove kojim će se Ukrajini pružiti potpora u otplati zajmova EU-a i partnera iz skupine G-7 u iznosu do 45 milijardi eura. Taj će se mehanizam financirati izvanrednim prihodima koji proizlaze iz imobilizacije ruske državne imovine. 

Instrument za Ukrajinu: potpora za oporavak, obnovu i pristupanje EU-u

Kako bi podupro Ukrajinu u dugoročnom oporavku od rata i radu na pristupanju EU-u, EU je pokrenuo financijski instrument za razdoblje 2024. – 2027., tzv. 

Instrument za Ukrajinu, koji će mu omogućiti da Ukrajini u tom razdoblju pruži predvidljivu i fleksibilnu financijsku potporu u iznosu do 50 milijardi eura. Dosad je u okviru tog instrumenta mobilizirano ukupno 15,6 milijardi eura, od čega su 12,4 milijarde već isplaćene Ukrajini.

Taj je instrument još jedan dokaz EU-ove spremnosti da pomogne Ukrajini da se obrani od ruske agresije i podupre je na putu prema članstvu u EU-u.

Dodatne informacije o Instrumentu za Ukrajinu

U veljači 2023. Europska komisija i Ukrajina potpisale su sporazum o pridruživanju Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta. Na temelju tog sporazuma ukrajinskim poduzećima omogućit će se: 

• pristup tržištima  
• povoljno poslovno okruženje 
• održiv rast  
• internacionalizacija. 

Usto, EU je produljio suspenziju uvoznih carina, kvota i mjera trgovinske zaštite za ukrajinsku robu do 5. lipnja 2025. Te su mjere povećale stupanj zaštite i služe kao mehanizam hitnog kočenja ako uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda dosegne određenu granicu.

EU pruža potporu i putem jamstava koja izdaju financijske institucije, kao što su EIB i EBRD. Ona će ukrajinskoj vladi omogućiti posuđivanje, a poduzećima pružanje osnovnih usluga. 

Osim toga, putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu države članice i partneri Ukrajini su isporučili više od 152 000 tona nenovčane pomoći. Uz to je 320 milijuna eura izdvojeno za humanitarno razminiranje, uključujući 21,5 milijuna eura iz proračuna EU-a.

EU je 2022. mobilizirao 330 milijuna eura za program hitne potpore koji osigurava pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Taj je program omogućio da se zaštiti stanovništvo, interno raseljene osobe i zajednice koje ih primaju te da se pomogne malim i srednjim poduzećima i poljoprivredi.  

Među važnim ciljevima su i rekonstrukcija male civilne infrastrukture, opskrba energijom te jačanje kibernetičke sigurnosti i slobode medija i suzbijanje dezinformacija. Tekući projekti u vrijednosti od 315 milijuna eura prilagođeni su kako bi se zadovoljile hitne potrebe na terenu. 

Zbog brzog rasta potreba u Ukrajini prikupili smo medicinsku opremu, opremu za privremena skloništa i generatore, ali i specijaliziranu opremu u slučaju rizika za javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje putem zaliha sustava rescEU.  

Od početka rata Ukrajini smo pružili ukupno 157 milijuna eura potpore u okviru sustava rescEU.

EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je više od 3800 pacijenata prevezeno u bolnice u cijeloj Europi kako bi im se pružila specijalizirana skrb.  

U rujnu 2022. je u Rzeszówu u Poljskoj otvoren centar EU-a za medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata. Centar osigurava siguran prostor za pacijente koji dolaze iz Ukrajine prije nego što ih se prebaci na liječenje u jednu od bolnica u drugim europskim zemljama. 

Osim toga, Komisija je uspostavila logističke centre civilne zaštite u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, kako bi se što prije dostavila pomoć Ukrajini. Ti će centri olakšati usmjeravanje pomoći koja se pruža putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. 

Ukrajina je 21. travnja 2023. postala država sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, europskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama preopterećenima katastrofom. 

Čim je započela invazija, EU je odmah aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti. Na taj su način raseljenim osobama koje bježe od rata u Ukrajini osigurana određena prava u EU-u:

Od početka rata zemlje EU-a primile su više od četiri milijuna ljudi iz Ukrajine u okviru sustava privremene zaštite, koji je produljen do ožujka 2026. 

Komisija je osigurala maksimalnu fleksibilnost kako bi države članice mogle iskoristiti nepotrošena sredstva iz kohezijskih fondova za potporu izbjeglicama. Zahvaljujući tome na raspolaganje je stavljeno do 17 milijardi eura. 

Informacije za osobe koje bježe od rata

U okviru odgovora Europske unije na rusku agresiju na Ukrajinu Europska komisija i države članice EU-a koje graniče s tom zemljom uspostavile su 12. svibnja 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Koridori solidarnosti ključni su koridori za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i za uvoz robe koja joj je potrebna, od humanitarne pomoći do hrane za životinje i gnojiva. 

Od svibnja 2022. koridori solidarnosti su: 

• omogućili izvoz oko 157 milijuna tona robe iz Ukrajine, uključujući oko 77 milijuna tona žitarica, uljarica i drugih srodnih proizvoda
• omogućili Ukrajini da uveze više od 62 milijuna tona potrebne robe, od vojne i humanitarne pomoći do goriva i drugih proizvoda
• bili tehnička potpora Ukrajini, Moldovi i zemljama EU-a kako bi se olakšali i ubrzali postupci i uklonili zastoji na granici 
• omogućili potpisivanje sporazuma o prijevozu tereta s Ukrajinom i Moldovom 29. lipnja 2022., što je dodatno olakšalo provoz i prijevoz u te zemlje i iz njih. 

Otad je mobilizirano više od dvije milijarde eura za unaprjeđenje koridora solidarnosti, uključujući doprinose Komisije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

Više informacija o koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine

Od početka ruske invazije Ukrajina je već primila potporu za energetsku sigurnost u iznosu od najmanje 2 milijarde eura, među ostalim iz Fonda za energetsku potporu Ukrajini i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

EU je na raspolaganje stavio približno 160 milijuna eura za potporu energetskoj sigurnosti Ukrajine za zimu 2024. Ta će se sredstva uložiti u

• popravak elektrana i isporuku dodatne opreme kako bi se pokrilo 15 % energetskih potreba Ukrajine
• povećanje izvoza električne energije iz EU-a kako bi se zadovoljilo 12 % potreba Ukrajine
• poticanje decentralizirane proizvodnje energije, uključujući isporuku solarnih ploča bolnicama.

U ožujku 2022. ukrajinska elektroenergetska mreža sinkronizirana je s mrežom EU-a. EU će nastaviti potpomagati ukrajinski energetski sektor osiguravanjem obrnutog protoka plina. Ukrajina će također imati koristi od zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika u EU-u. 

Osim toga, kako bi se smanjilo opterećenje ukrajinskog energetskog sustava, EU je Ukrajini dostavio više od 10 700 generatora i 35 milijuna LED žarulja. 

Komisija je u srpnju 2022. pozvala europske telekomunikacijske operatere da produlje sporazum o obustavi ili znatnom smanjenju naknada za roaming za Ukrajince u EU-u. 

U lipnju 2023. EU i Ukrajina potpisali su sporazum o pridruživanju Ukrajine programu Instrument za povezivanje Europe. To će ukrajinskim promotorima projekata omogućiti da se prijave za financiranje sredstvima EU-a u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru, čime će se dodatno poboljšati povezanost Ukrajine sa susjedima iz EU-a. 

U prosincu 2023. Komisija je otvorila novi ured za program Obzor Europa u Kijevu. Sudjelovanje Ukrajine u programu Obzor Europa i programu Euratoma za istraživanje i osposobljavanje pomoći će očuvati i poticati istraživanja i inovacije u toj zemlji.  

Od početka rata EU je povećao potporu jačanju kibernetičke otpornosti Ukrajine s 10 milijuna eura za opremu, softver i drugu povezanu potporu. Dodatnih 19 milijuna eura osigurano je za potporu digitalnoj transformaciji.

EU je radi jačanja borbe protiv nekažnjavanja u Ukrajini pokrenuo projekt vrijedan 7,25 milijuna eura za potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima koje je počinila Rusija. Osim toga, Eurojust u istragama međunarodnih zločina počinjenih u Ukrajini podupire zajednički istražni tim EU-a koji su uspostavile Poljska, Latvija, Estonija, Slovačka, Rumunjska, Litva i Ukrajina (sudionici su i Međunarodni kazneni sud i Europol).

Europska komisija osnovala je i Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. Taj je centar smješten u Haagu i radi u sklopu postojećeg zajedničkog istražnog tima te pomaže u koordinaciji istraga i prikupljanju dokaza o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini. 

Oko 210 milijardi eura imovine Središnje banke Rusije zamrznuto je u EU-u. Zamrznuto je više od 28 milijardi eura privatne imovine osoba i subjekata s EU-ova popisa.

EU je odlučio iskoristiti prihode od zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini. Ovisno o kamatnim stopama, očekuje se da će prihodi ostvareni od te zamrznute imovine Ukrajini donijeti oko 2,5 do 3 milijarde eura godišnje. Dosad je od tih prihoda EU Ukrajini isplatio 1,5 milijardi eura. 

Saznajte više o pozivanju Rusije na odgovornost

^{Stranica je zadnji put ažurirana 14. studenog 2024.}