10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 75/111

Izvjestitelj:

Raymond HENCKS

Suizvjestitelj:

Stefan BACK

1.1.

EGSO ima pozitivno mišljenje o pristupu temeljenom na procjeni rizika i performansi pod uvjetom da preskriptivna pravila ostanu na snazi gdje god bude potrebno u cilju jamčenja sigurnosti. EGSO smatra da su za uspješnu primjenu ove promjene u metodi rada i načinu djelovanja potrebni vrijeme i odgovarajući resursi. EGSO također ističe da se ovaj prijelaz treba odviti u bliskoj suradnji sa zaposlenicima i dionicima.

1.2.

EGSO se slaže da bi Europska agencija za zaštitu zračnog prometa (EASA), u suradnji i u dogovoru s državama članicama, trebala imati veću odgovornost na području sigurnosti, uključujući i što se tiče posebnih pravila o hitnim situacijama, pod uvjetom da se EASA -i zajamče odgovarajući resursi koji bi joj omogućili uspješno obavljanje zadataka na ovom području. Nadalje, EGSO vjeruje da bi Uredbu (EZ) br. 300/2008 trebalo revidirati s obzirom na razvoj događaja od 2008. godine.

1.3.

EGSO skreće pozornost na kontekst u kojem civilno zrakoplovstvo djeluje, a koji se mijenja velikom brzinom i to zbog brzog tehnološkog razvoja, uključujući digitalizaciju i razvoj novih poslovnih modela te novih modela zapošljavanja i pružanja usluga. EGSO pridaje veliku važnost redovnoj ocjeni nove Uredbe, tj. svakih pet godina kako je utvrđeno u prijedlogu. Važno je da se u procjenama učinka potencijalni aspekti sigurnosti i zaštite takvog razvoja situacije iscrpno ocijene te da se odgovarajuće mjere isplaniraju i poduzmu pravovremeno.

1.4.

EGSO pozdravlja uključivanje zemaljskih usluga u područje primjene ove Uredbe te predlaže razmatranje uvođenja zahtjeva za certifikaciju pružateljima zemaljskih usluga i zaposlenicima s bitnom ulogom za sigurnost.

1.5.

EGSO pozdravlja razvoj standarda za certifikaciju kabinske posade, no izražava žaljenje zbog toga što Komisija ne predlaže sustav licenciranja kabinske posade.

1.6.

EGSO podržava uključivanje bespilotnih zrakoplova u područje primjene prijedloga i ističe važnost postavljanja visokih standarda.

1.7.

EGSO želi upozoriti na opasnost od nepotrebne složenosti i dupliciranja zahtjeva povezanih s certifikacijom ili kontrolom u pogledu aerodromske opreme, osim u slučaju gdje je to opravdano iz sigurnosnih razloga.

1.8.

EGSO ima pozitivan stav prema zadaćama iz prijedloga povezanima s nadzorom, suradnjom i pomoći u vezi s nacionalnim vlastima te se nada da će te iste zadaće dovesti to trajnih, visokih, usklađenih i učinkovitih standarda u pogledu sigurnosti, bolje razmjene informacija i postavljanja mjerila, što će osigurati učinkovitije korištenje resursa. EGSO u tom kontekstu prima na znanje Europski plan za sigurnost zračnog prometa i Europski program za sigurnost u zračnom prometu te mogućnost da će se njima postići razvoj i provođenje viših i usklađenih sigurnosnih standarda.

1.9.

EGSO podržava predloženi mehanizam za dobrovoljni prijenos odgovornosti s nacionalnih vlasti na EASA-u, uključujući posebna pravila o hitnim situacijama.

1.10.

EGSO smatra da nadležno nacionalno tijelo ili vlast moraju biti obaviješteni u slučaju da europski operatori koji djeluju u nekoliko država EU-a žele odabrati EASA-u kao svoje nadležno tijelo. Mogućnost da gore navedeni operatori odaberu EASA-u kao svoje nadležno tijelo nije primjenjiva na mjere iz članaka 59. i 60.

1.11.

EGSO primjećuje važnost razmjene informacija i naglašava da se informacije dobivene u svrhu poboljšanja sigurnosti ne bi trebale koristiti u pravosudnom sustavu osim u izvanrednim okolnostima poput namjerne povrede. Kulturu pravičnosti treba zaštititi, a EGSO ponavlja svoj prijedlog da se izradi i provede u djelo Povelja o kulturi pravičnosti.

1.12.

EGSO također prima na znanje prijedlog uvođenja odredbe kojom se predviđa plaćanje naknade za usluge jedinstvenog neba koja bi služila kao izvor financiranja aktivnosti EASA-e, usprkos činjenici da će konkretnija pravila koja se odnose na ovu naknadu biti uključena u odredbe koje tek treba uvesti. Nadalje, još nije jasno kako će se planirane pristojbe odnositi na sustav rutnih naknada kojim trenutno upravlja Eurocontrol u ime država potpisnica multilateralnog sporazuma. Imajući to na umu, EGSO smatra da bi bilo preuranjeno donositi zakone o upotrebi naknade koja još niti ne postoji i za čiju je konfiguraciju na raspolaganju više mogućnosti. EGSO stoga predlaže da se taj prijedlog odbaci.

1.13.

Uzimajući u obzir da EASA još treba utvrditi pravila za certifikaciju i sigurnosne kriterije što bi javnosti također moglo biti zanimljivo, EGSO predlaže da se tekstovi te prirode prevedu na sve službene jezike EU-a. Internetske stranice EASA-e bi u cilju transparentnosti trebale, uz engleski jezik, biti dostupne i na drugim jezicima. U tom kontekstu, EGSO želi skrenuti pozornost na Povelju o temeljnim pravima EU-a, a posebice na njezin članak 21.

1.14.

Što se tiče prijedloga za pojednostavljenje formalnosti u slučaju zakupa zrakoplova s posadom, EGSO ističe da se u tom prijedlogu prvenstveno radi o sigurnosti dok su pitanja zakupa s posadom povezana s komercijalnim operacijama, pristupom tržištu i tržišnom natjecanju. Ta pitanja također mogu imati značajnu socioekonomsku dimenziju. EGSO stoga savjetuje da se u ovom stadiju ne mijenjaju bitne odredbe o zakupu zrakoplova s posadom te smatra da to pitanje treba riješiti prilikom revizije Uredbe br. 1008/2008.

1.15.

U pogledu evaluacije Uredbe (EU) br. 996/2010 koja je u tijeku, EGSO spominje važnost Europske mreže tijela za istrage koje se odnose na sigurnost civilnoga zrakoplovstva (ENCASIA) te smatra bitnim da se za ovu važnu aktivnost osiguraju odgovarajuća sredstva. EGSO također upućuje na svoju izjavu o kulturi pravičnosti iz gore navedene točke 1.11.

2.1.

Prijedlog uredbe o sigurnosti (1) (prijedlog) trebao bi zamijeniti uredbu iz 2008. godine (2). Prijedlog sadrži i/ili ažurira neke od odredbi iz uredbe iz 2008. godine i uvodi nove mjere. Temelji se na standardima Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i javnim konzultacijama između država članica i dionika, uključujući socijalne partnere. Temelji se i na izvješću Komisije o Europskom programu za sigurnost u zračnom prometu (3) te na brojnim studijama. Ovo je korak prema provedbi komunikacije „Strategija zrakoplovstva za Europu” (4).

2.2.

Prijedlogom se uvodi pristup sigurnosnim pravilima temeljen na predviđanju, procjeni rizika i performansi, kako bi se povećala učinkovitost korištenja resursa i bolje utvrdio nadzor na svim razinama. Njegov je cilj ukloniti sigurnosne nedostatke te u većoj mjeri uzeti u obzir međusobnu povezanost sigurnosti u zračnom prometu i drugih područja poput zaštite zračnog prometa i okoliša.

2.3.

Prijedlogom se želi osigurati visok stupanj provedbe i nadzora diljem EU-a putem bliske suradnje između vlasti na europskoj razini i nacionalnim razinama, uključujući razmjene informacija i učinkovitu kontrolu i praćenje. Prijedlogom se ažurira uredba iz 2008. kako bi se obuhvatila tehnološka dostignuća poput bespilotnih letjelica.

2.4.

Komisija trenutno vrši evaluaciju Uredbe (EU) br. 996/2010 o istragama i sprečavanju nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu (uredba) te je zatražila mišljenje EGSO-a (Radni dokument službi Komisije o provedbi Uredbe (EU) br. 996/2010). EGSO je 2010. godine izdao mišljenje o prijedlogu te uredbe (5).

3.1.

EGSO se slaže s ciljevima prijedloga da se ojačaju pravila sigurnosti i zaštite u civilnom zrakoplovstvu te da se pojasni uloga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u području sigurnosti. EGSO se također slaže s prijedlogom da EASA u provedbi zakonodavstva o sigurnosti pruži tehničku pomoć Komisiji te da je se ovlasti da, uz suglasnost Komisije te nakon konzultacija s državama članicama, poduzme povezane mjere.

3.2.

EGSO se slaže da EASA, u suradnji i u dogovoru s državama članicama, treba imati više odgovornosti na području zaštite, uključujući i posebna pravila o hitnim situacijama, pod uvjetom da se EASA-i omoguće odgovarajući resursi koji bi joj omogućili uspješno obavljanje svojih zadataka na tom području. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj od 2008. pa sve do danas, EGSO smatra da je Uredba (EZ) br. 300/2008 o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa zastarjela te da bi je trebalo nanovo izraditi.

3.3.

Prijedlogom se regulatorni okvir EU-a u području sigurnosti u zračnom prometu nastoji pripremiti za izazove u sljedećih deset do petnaest godina. EGSO vjeruje da će predviđanja za tako dugo vremensko razdoblje biti zastarjela, i to zbog tehnološkog razvoja te sigurnosnih rizika koji se neprestano mijenjaju poput pojave bespilotne letjelice, novih oblika kibernetičkog kriminala, rizika ometanja slijetanja laserima itd. EGSO stoga smatra da pravila u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva treba revidirati redovito i često. EGSO stoga podržava prijedlog da se nova uredba ocjenjuje svakih pet godina.

3.4.

EGSO potvrđuje (6) da je sigurnost kamen temeljac održive strategije zrakoplovstva te da u tom području nema mjesta ravnodušnosti. Stoga bi predloženi pristup trebalo ocijeniti na temelju tih zahtjeva, posebice u svjetlu Komisijinog cilja (7) da se sigurnosni rizici utvrde i riješe što brže i učinkovitije, i to prelaskom na način razmišljanja utemeljen na rizicima i ostvarivanju rezultata, uz očuvanje barem jednake sveukupne razine sigurnosti.

3.5.

Predložena metoda proporcionalniji je i fleksibilniji pristup sigurnosnim propisima. Cilj je brže i učinkovitije identificirati i smanjiti sigurnosne rizike, i to pristupom temeljenim na procjeni rizika i performansi kako bi se osigurala viša razina sveukupne sigurnosti. EGSO pozdravlja ovaj pristup, no ističe da, u cilju jamčenja ravnopravnih uvjeta, neka preskriptivna pravila trebaju ostati na snazi. Osim toga, tako značajan prijelaz zahtijeva odgovarajuće resurse i postupak prijelaza koji će biti transparentan za sve dionike, uključujući zaposlenike, a koji pruža vrijeme koje je potrebno za promjenu načina rada nužnu za potpunu primjenu novog pristupa.

3.6.

U studiji, koju je naručila Komisija, o raspoloživosti i učinkovitosti korištenja i razvoju ljudskih resursa zrakoplovnih tijela te o financiranju Europskog sustava sigurnosti u zračnom prometu (prateća studija o resursima) utvrđeno je da se odnos resursa i radnog opterećenja pogoršao u zadnjih deset godina, a nedostaci su utvrđeni i u pogledu kvalifikacija osoba. Studija navodi niz mogućnosti za rješenje ovog problema. EGSO naglašava potrebu za pronalaskom rješenja u okviru socijalnog dijaloga.

3.7.

U drugoj su studiji, o planovima performansi i pristupu koji se temelji na performansama, analizirane mogućnosti uvođenja elemenata performansi u upravljanje sigurnošću u zračnom prometu (prateća studija o performansama). U toj je studiji zaključeno da je to izvedivo, ali se njegovo brzo uvođenje ne preporučuje iz niza tehničkih razloga. U studiji je zaključeno da je nemoguće unaprijed kvantificirati koristi od pristupa reguliranju sigurnosti u zrakoplovnom sektoru koji se temelji na performansama. EGSO smatra da je u zaključcima te studije naglašena važnost razborite i dosljedne provedbe novog pristupa.

3.8.

U ovom kontekstu EGSO skreće pozornost na pitanje društvenog i socijalnog razvoja, uključujući nove oblike zapošljavanja i poslovnih modela često povezanih s digitalnim gospodarstvom, također na području tržišta zračnog prometa, kao i na posljedice ovog razvoja za sigurnost. U Komunikaciji „Strategija zrakoplovstva za Europu” (8) i nizu mišljenja EGSO-a (9) smatra se da je ovim pitanjima potrebno posvetiti posebnu pažnju. EGSO smatra da ih je pri primjeni prijedloga također potrebno uzeti u obzir, uključujući i tijekom procjene učinka provedbenih mjera.

3.9.

EASA treba ocijeniti učinkovitost tijela u kontekstu Europskog plana sigurnosti u zračnom prometu (EPAS), no još nije utvrdila ciljeve sigurnosnih performansi za tijela u njezinoj nadležnosti. Ovim se nanovo ističe važnost brzog i učinkovitog rješavanja problema resursa spomenutih u gore navedenoj točki 3.6.

3.10.

Pravila, aktivnosti i procese uključene u Europski program za sigurnost u zračnom prometu potrebno je pratiti u cilju ocjenjivanja njihove važnosti i učinkovitosti. Praćenje bi se trebalo temeljiti na pokazateljima poput sukladnosti s propisima, učestalosti određene vrste događanja koje utječe na sigurnost, broja nesreća i smrtnih slučajeva te razvijenosti sustava sigurnosnog upravljanja. Države koriste takve pokazatelje kako bi odredile „prihvatljivu razinu sigurnosnih performansi” u svojim zemljama, u skladu sa zahtjevima ICAO-a. U prijedlogu se ističe suradnja između EASA-e i nacionalnih vlasti, uključujući ulogu EASA-e kao upravitelja novom bazom podataka koja se spominje u člancima 61. i 63. EGSO ističe važnost ovog koraka u cilju poboljšanja sustava nadzora i provedbe.

4.3.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da su zemaljske usluge, kao važan dio lanca sigurnosti civilnog zrakoplovstva, obuhvaćene područjem primjene ove uredbe.

4.3.2.

Međutim, EGSO predlaže razmatranje uvođenja zahtjeva za certifikaciju pružatelja zemaljskih usluga i zaposlenika na području zemaljskih usluga bitnih za sigurnost. Osnovni zahtjevi iz Priloga VII. Prijedloga trebaju biti dodatno razrađeni i detaljniji, ponajprije u pogledu normi i kvalifikacija u smislu osposobljavanja.

4.3.3.

Daljnja pitanja koja valja razmotriti uključuju sljedeće:

4.4.1.

Što se tiče zahtjeva za certifikaciju aerodromske opreme utvrđenog u članku 31. uredbe, EGSO prima na znanje činjenicu da se aerodromska oprema najčešće certificira u skladu s programima za električnu opremu i ostale sustave. Dodatni program certificiranja mogao bi značiti dvostruku regulaciju, čime se ne bi ostvarile nikakve koristi ili bi one bile beznačajne. EGSO stoga predlaže da se predloženi članak 31. zamijeni tekstom u kojem stoji da će EASA na odgovarajući način reagirati kada podaci o sigurnosti upute na to da oprema koja je korištena ili će se koristiti na aerodromima, a koja podliježe novoj uredbi, predstavlja sigurnosni rizik.

4.6.1.

EGSO skreće pozornost na proširenje hitnih mjera i odredaba o odstupanjima u člancima 59. i 60. prijedloga u usporedbi s aktualnim odredbama članaka 14. i 22. Uredbe (EZ) 216/2008, posebice u odnosu na ograničenje vremena leta i druge mjere koje utječu na radne uvjete zaposlenika.

4.6.2.

EGSO se protivi produljenju roka od dva mjeseca tijekom kojega dotična država članica može donijeti mjere u skladu sa zaštitnim odredbama (članak 59.) ili odredbama o odstupanjima (članak 60.) bez obavješćivanja EASA-e. Isto tako, suprotstavlja se njegovom produljenju na osam mjeseci iz članka 65. stavka 4. o mjerama agencije.

4.6.3.

EGSO smatra da bi se prije donošenja odluke o hitnim mjerama ili mjerama odstupanja najprije trebala obavezno zatražiti suglasnost zaposlenika na čije radne uvjete ta odluka utječe. Ako se odluka donese bez takve suglasnosti, EASA bi trebala odmah započeti postupak procjene iz članka 59. stavka 2. i članka 60. stavka 2.

4.7.1.

EGSO pozdravlja prijedlog za jačanje suradnje nadležnih tijela država članica, Komisije i EASA-e u pogledu certifikacije, nadzora i provedbe. Podržava mjere poput uspostavljanja skupine inspektora i prijenosa odgovornosti na EASA-u u hitnim slučajevima, ako to ne utječe na uvjete zapošljavanja radnika na koje se takav postupak odnosi. Kriteriji prijenosa odgovornosti u hitnim slučajevima i preduvjeti za vraćanje nadzora u nadležnost države članice moraju biti jasno utvrđeni.

4.7.2.

EGSO naglašava dobrovoljnu narav postupka prijenosa odgovornosti s države članice na EASA-u iz članka 53., osim u slučaju hitnog prijenosa iz članka 55. u cilju hitnog rješavanja nedostataka koji ugrožavaju sigurnost. Članak 53. stavak 2. posljednji podstavak jamči da će se prijenos provesti u skladu s nacionalnim pravom predmetne države članice i njezinim pristankom. EGSO smatra da postupovne i ostale sigurnosne mjere jamče ispravno funkcioniranje prijenosa, vodeći računa o pravnoj sigurnosti. EGSO stoga podržava predloženi mehanizam za prijenos odgovornosti.

4.7.3.

Mogućnost država članica da prenesu ovlasti nadzora na drugu državu članicu mora ostati na dobrovoljnoj osnovi, uz mogućnost da država članica vrati delegiranu ovlast.

4.7.4.

EGSO prima na znanje uvođenje mogućnosti da multinacionalni operatori odaberu EASA-u kao svoje nadležno tijelo. EGSO u skladu sa svojim pogledima na dobrovoljni prijenos odgovornosti može odobriti ovaj prijedlog, ako nacionalna vlast ili relevantne vlasti daju svoj pristanak te pod uvjetom da mjera ne utječe na uvjete zapošljavanja radnika na koje se takav postupak odnosi.

4.8.1.

Što se tiče prijedloga za povećanje suradnje između EASA-e i nacionalnih zrakoplovnih tijela, EGSO podržava jačanje odredaba o prikupljanju, razmjeni i analizi informacija. Međutim, traži poduzimanje dodatnih koraka radi osiguranja zaštite osobnih podataka, kao što su uključivanje te stavke u pravila o provođenju revizije IT sustava ili poboljšanje razine anonimnosti podataka. U cilju povećanja transparentnosti anonimni podaci trebali bi biti dostupni svim dionicima.

4.8.2.

EGSO također pozdravlja uspostavljanje baze podataka koja sadrži potvrde, akreditacije, mjere, odluke Komisije, odluke države članice, prijenos odgovornosti, obavijesti, zahtjeve i ostale informacije.

4.9.1.

Iako EGSO podržava pozivanje na Europski program sigurnosti u zračnom prometu (EASP) kao i na programe nacionalnih zrakoplovnih tijela, skreće pažnju na izazov izrade mjera i dokumenata koji bi bili shvatljivi za radnike na terenu. Stoga je ključno da se, gdje je to moguće, EASP i nacionalni planovi temelje na pristupu „odozdo prema gore”“. U suprotnome, tekstovi možda neće biti korisni za postizanje željene promjene.

4.10.1

.EGSO podržava uključivanje bespilotnih zrakoplova u područje primjene prijedloga, no naglašava potrebu za razboritošću u provedbi pristupa koji se temelji na performansama.

4.10.2

.Stoga valja izraditi sveobuhvatne uredbe koje će zajamčiti potrebnu sigurnost. EGSO smatra da je teško osigurati kompatibilnost novih zrakoplovnih aktivnosti, uključujući dronove, s općim zračnim prometom; uredba na ovu temu je nužna. Upravljanje zračnim prometom već je složeno područje u kojemu kontrolori zračnog prometa imaju važne odgovornosti. EGSO stoga zahtijeva da se tim radnicima ne dodjeljuju neopravdane odgovornosti, kako bi se prilagodili situaciji u kojoj se upravlja bespilotnim zrakoplovima. Potrebno je uspostaviti dosljedan pristup licenciranja na području operacija i posjedovanja dronova, također i u pogledu registracije. Obaveza dobivanja licence, ovisno o karakteristikama drona, mogla bi pomoći u izgradnji osviještenosti, u stjecanju potrebnog znanja o primjenjivim odredbama i ograničenjima i u razvoju potrebnih vještina.

4.11.1.

EGSO je posebno zabrinut zbog kibernetičke sigurnosti. Unatoč digitalizaciji ljudski će čimbenik ostati ključni element u provjeri podataka i zaštiti od nezakonitog ometanja. Iako dostupnost relevantnih podataka u zrakoplovima poboljšava sigurnost, EGSO ističe da letačka posada mora i dalje imati nadzor nad zrakoplovom. Za dronove je također potrebno razviti snažan sustav zaštite od prijetnji kibernetičkoj sigurnosti.

4.12.1.

Jedna od glavnih prednosti sustava koji se temelji na sukladnosti jest osiguranje jednakog postupanja između operatora. EGSO smatra da prelazak na sustav temeljen na procjeni rizika i performansi mora olakšati prilagodbu na novi način djelovanja i ulijevati povjerenje u sigurnosni sustav i njegovu mogućnost da osigura neprestano poboljšanje razina sigurnosti unutar sustava temeljenog na performansama. To zahtijeva prilagodbu na svim razinama. Nadovezujući se detaljnije na opće napomene iz gore navedenih točaka 3.4 i 3.5, EGSO smatra da su sljedeći elementi nužni za uspješan prijelaz:

4.12.2.

EGSO smatra da će za postepeni prijelaz na novi sustav i novi način djelovanja trebati vremena. Trenutačno je upitno hoće li uredba temeljena na performansama ikada u potpunosti pokrivati pitanje sigurnosti.

4.13.1.

Kao i u svojim prijašnjim mišljenjima (10), EGSO ustraje na zahtjevu da se kultura pravičnosti mora primjenjivati u cijeloj zrakoplovnoj industriji. EGSO sumnja da je sam prijedlog ili bilo koje drugo postojeće zakonodavstvo EU-a dovoljno da osigura sukladnost s kulturom pravičnosti. Potrebno je još mnogo rada u državama članicama u cilju promicanja kulture pravičnosti i održavanja jasne i predvidive granice između izvješćivanja o sigurnosti i pravosudnog sustava. EGSO stoga nanovo ističe svoj prijedlog o povelji ili kodeksu ponašanja u cilju podržavanja dobre prakse.

4.14.1.

EGSO vjeruje da se trenutačni sustav globa i periodičnih novčanih kazni pokazao neučinkovitim. Tekst članka 72. stavka 1., u kojemu je utvrđeno da „Komisija može pravnoj ili fizičkoj osobi […] odrediti […] globu”, treba biti promijenjen u „Komisija izriče […]”. Treba podsjetiti na činjenicu da se člankom 72. stavkom 3. i dalje jamči margina diskrecije. Komisija se pri odlučivanju o izricanju sankcija mora savjetovati s relevantnim nacionalnim tijelima kako bi zajamčila pristup dosljedan provedbi nacionalnog prava.

4.16.1

.Sudjelovanje dionika jest i mora ostati ključna značajka rada EASA-e. Stoga predlažemo uklanjanje izraza „prema potrebi” iz članka 104. stavka 1. točke (b) radi izbjegavanja donošenja proizvoljnih odluka o tome hoće li dionici sudjelovati u aktivnostima Agencije.