Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030.

Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu , društveno odgovoran i ekološki prihvatljiv , koji je Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. i sveukupnom cilju klimatske neutralnosti, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119 .

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Direktiva Vijeća 96/61/EZ (3) stavljena je izvan snage Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Upućivanja na Direktivu 96/61/EZ u članku 2. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu IV. trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. S obzirom na potrebu za hitnim smanjenjem emisija u cijelom gospodarstvu države članice trebale bi moći i drugim politikama, osim graničnim vrijednostima emisija donesenima u skladu s Direktivom 2010/75/EU, pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama.

Direktiva Vijeća 96/61/EZ (5) stavljena je izvan snage Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6). Upućivanja na Direktivu 96/61/EZ u članku 2. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu IV. trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. S obzirom na potrebu za hitnim smanjenjem emisija u cijelom gospodarstvu države članice trebale bi , uzimajući u obzir, putem sustava aktivne participacije, stajališta lokalnih i regionalnih vlasti, kao i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te socijalne pravde, moći i drugim politikama, osim graničnim vrijednostima emisija donesenima u skladu s Direktivom2010/75/EU, pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika.

Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom prostoru, na način koji je siguran za okoliš, u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8); ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Nužno je osigurati da uključivanje pomorskog prometa u sustav trgovanja emisijama EU-a ne dovede do istjecanja ugljika zbog preusmjeravanja brodskog prometa u luke susjednih trećih zemalja koje nisu uključene u sustav.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5  % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018.

Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne , regionalne i lokalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom, među ostalim i u okviru postojećih nacionalnih, regionalnih i lokalnih planova . To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih najmanje 2,5  % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. i regija razine NUTS3 u državama članicama u kojima postoje jasne unutarnje razlike.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

[…] Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju.

[…] Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu i Socijalnom fondu za klimatsku politiku kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i geološkog skladištenja neizbježnih emisija ugljika iz industrijskih proizvodnih procesa koje nisu rezultat izgaranja fosilnih goriva čija je glavna svrha proizvodnja energije, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena i istodobno ublažile sve negativne posljedice u najranjivijim područjima i kućanstvima . Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime] (9) raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond.

Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa te na mjere za smanjenje velikih količina emisija stakleničkih plinova koje nisu utemeljene na projektima ili nisu inovativne . Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime] (10) raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva i mjere za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima.

Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda trebao bi se koristiti samo za prioritetna ulaganja; energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije trebale bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu ranjivim područjima i kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva i siromaštva u području mobilnosti , posebice u najudaljenijim regijama te ruralnim i udaljenim područjima. Isto tako, Modernizacijski fond bi trebao biti otvoren regijama razine NUTS3 u državama članicama u kojima postoje očigledne unutarnje neravnoteže kako bi se potakla revitalizacija i modernizacija energetskog sektora.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U Komunikaciji Komisije o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. (11) istaknut je poseban izazov smanjenja emisija u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Stoga je Komisija objavila da bi daljnje proširenje trgovanja emisijama moglo uključivati emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Za ta dva nova sektora uvelo bi se zasebno, ali povezano trgovanje emisijama. Time bi se izbjeglo narušavanje dobrog funkcioniranja trgovanja emisijama u sektorima stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz novi sustav dolaze komplementarne politike i mjere koje štite od neopravdanih utjecaja na cijene, oblikuju očekivanja sudionika na tržištu i usmjerene su na stvaranje cjenovnog signala za ugljik za cijelo gospodarstvo. Prethodno iskustvo pokazalo je da razvoj novog tržišta zahtijeva uspostavljanje učinkovitog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju. Da bi se osigurale sinergije i dosljednost s postojećom infrastrukturom Unije za EU sustav trgovanja emisijama koji uključuje emisije iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva, primjereno je uspostaviti trgovanje emisijama za sektore cestovnog prometa i zgrada izmjenom Direktive 2003/87/ЕZ.

U Komunikaciji Komisije o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. (12) istaknut je poseban izazov smanjenja emisija u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Stoga je Komisija objavila da bi daljnje proširenje trgovanja emisijama moglo uključivati emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Za ta dva nova sektora uvelo bi se zasebno, ali povezano trgovanje emisijama. Time bi se izbjeglo narušavanje dobrog funkcioniranja trgovanja emisijama u sektorima stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. S obzirom na to da najveći teret u smislu nadležnosti za te sektore pada na lokalne i regionalne vlasti, one bi trebale sudjelovati u osmišljavanju novog sustava trgovanja emisijama. Dio prihoda od novog sustava trgovanja emisijama dodijelit će se lokalnim i regionalnim vlastima kao razini vlasti na koju će te izmjene najviše utjecati. Uz novi sustav dolaze komplementarne politike i mjere koje štite od neopravdanih utjecaja na cijene , i to pogotovo ranjiva kućanstva, mikropoduzeća, mala poduzeća i korisnike usluga mobilnosti, među ostalim i u ruralnim i udaljenim područjima , oblikuju očekivanja sudionika na tržištu i usmjerene su na stvaranje cjenovnog signala za ugljik za cijelo gospodarstvo. Prethodno iskustvo pokazalo je da razvoj novog tržišta zahtijeva uspostavljanje učinkovitog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju. Da bi se osigurale sinergije i dosljednost s postojećom infrastrukturom Unije za EU sustav trgovanja emisijama koji uključuje emisije iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva, primjereno je uspostaviti trgovanje emisijama za sektore cestovnog prometa i zgrada izmjenom Direktive 2003/87/ЕZ , u skladu s paketom „Spremni za 55 %” i, po potrebi, propisima koji utječu na te sektore izvan ETS-a .

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pravila o raspodjeli udjela koji će biti prodani na dražbi iznimno su važna za prihode od dražbi koje bi ostvarile države članice, osobito s obzirom na potrebu za jačanjem sposobnosti država članica da ublaže socijalne učinke cjenovnog signala za ugljik u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da ta dva sektora imaju iznimno različite značajke, primjereno je utvrditi zajedničko pravilo o raspodjeli slično pravilu primjenjivom na stacionarna postrojenja. Glavni dio emisijskih jedinica trebao bi se raspodijeliti među svim državama članicama na temelju prosječne raspodjele emisija u sektorima koji su bili obuhvaćeni u razdoblju od 2016. do 2018.

Pravila o raspodjeli udjela koji će biti prodani na dražbi iznimno su važna za prihode od dražbi koje bi ostvarile države članice, osobito s obzirom na potrebu za jačanjem sposobnosti država članica da ublaže socijalne učinke cjenovnog signala za ugljik u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da ta dva sektora imaju iznimno različite značajke, primjereno je utvrditi zajedničko pravilo o raspodjeli slično pravilu primjenjivom na stacionarna postrojenja. Glavni dio emisijskih jedinica trebao bi se raspodijeliti među svim državama članicama na temelju prosječne raspodjele emisija u sektorima koji su bili obuhvaćeni u razdoblju od 2016. do 2018. Svaka država članica trebala bi odrediti minimalni postotni prag od barem 20 % prihoda od dražbi kojim bi izravno upravljale lokalne i regionalne vlasti. Prihodi kojima upravljaju lokalne i regionalne vlasti trebali bi se koristiti isključivo za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, i to posebno kada se podupire energetska tranzicija i suzbijaju rizici s kojima se suočavaju najranjivija područja, kućanstva, mikropoduzeća, mala poduzeća i korisnici usluga mobilnosti.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9  % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova (13). Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14). Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza . U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026. – 2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća (15). Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku.

Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9  % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova (16) , dok su određene regije zbog siromaštva prisiljene upotrebljavati neučinkovite izvore energije za grijanje . Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica i regionalnih i lokalnih vlasti trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17). Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati i za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća , mala poduzeća i korisnike usluga mobilnosti . U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice i regionalne i lokalne vlasti radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda iznosit će barem 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026. – 2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća (18). Ako se zahvaljujući cijeni ugljika ostvare prihodi veći od očekivanih, financijska omotnica Socijalnog fonda za klimatsku politiku povećat će se u skladu s time. Svaka država članica trebala bi odrediti minimalni prag od barem 35 % dostupnih sredstava Socijalnog fonda za klimatsku politiku, kojima bi izravno upravljale lokalne i regionalne vlasti . Nadalje, svaka država članica i lokalne i regionalne vlasti trebale bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija.

Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija i mjera u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita i socijalno i ekološki prihvatljiva smanjenja emisija.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija bi trebala pratiti primjenu trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa, uključujući stupanj konvergencije cijena u postojećem sustavu trgovanja emisijama te bi, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću trebala predložiti preispitivanje kako bi se na temelju stečenog znanja i povećane konvergencije cijena unaprijedile učinkovitost i praktična primjena trgovanja emisijama za te sektore te upravljanje njime. Od Komisije bi trebalo zahtijevati da prvo izvješće o tim pitanjima podnese do 1. siječnja 2028.

Komisija bi trebala pratiti primjenu trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa, uključujući stupanj konvergencije cijena u postojećem sustavu trgovanja emisijama te bi, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću trebala predložiti preispitivanje kako bi se na temelju stečenog znanja i povećane konvergencije cijena unaprijedile učinkovitost i praktična primjena trgovanja emisijama za te sektore te upravljanje njime. Od Komisije bi trebalo zahtijevati da prvo izvješće o tim pitanjima podnese do 1. siječnja 2028. Izvješću bi trebalo prethoditi razdoblje savjetovanja od 1. rujna do 31. listopada 2027. U tom razdoblju trebalo bi provesti ciljano savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Područje primjene na djelatnosti pomorskog prometa

Područje primjene na djelatnosti pomorskog prometa

Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje u pogledu djelatnosti pomorskog prometa u sljedećim se slučajevima odvija prema sljedećem obrascu:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

članak 10.a mijenja se kako slijedi:

članak 10.a mijenja se kako slijedi:

U stavku 3. dodaju se sljedeće točke:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

članak 10.d mijenja se kako slijedi:

članak 10.d mijenja se kako slijedi:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih:

Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih:

Države članice moraju dio svojih prihoda ostvarenih u skladu s ovim člankom upotrijebiti za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama iz ovog poglavlja, pri čemu se posebno moraju zaštititi ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjivi korisnici prijevoza kako su definirani u Uredbi (EU) 20…/nn [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] (*). Ako država članica Komisiji podnese [socijalni plan za klimatsku politiku] na temelju te uredbe, država članica upotrebljava te prihode da, među ostalim, financira taj plan.

Države članice moraju dio svojih prihoda ostvarenih u skladu s ovim člankom upotrijebiti za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama iz ovog poglavlja, pri čemu se posebno moraju zaštititi ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i mala poduzeća i ranjivi korisnici usluga mobilnosti kako su definirani u Uredbi (EU) 20…/nn [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] (*). Ako država članica Komisiji podnese [socijalni plan za klimatsku politiku] na temelju te uredbe, država članica upotrebljava te prihode da, među ostalim, financira taj plan.

Smatra se da države članice ispunjavaju odredbe ovog stavka ako imaju i primjenjuju politike fiskalne ili financijske potpore ili regulatorne politike kojima se potiče davanje financijske potpore, pri čemu je ta potpora uspostavljena u svrhe navedene u prvom podstavku i vrijednost joj je jednaka prihodima ostvarenima prodajom na dražbi emisijskih jedinica iz ovog poglavlja.

Države članice utvrđuju minimalni prag od 20 % prihoda koji se dodjeljuju lokalnim i regionalnim vlastima, a koji će se koristiti za jednu ili više mjera opisanih u ovom stavku.

Države članice obavješćuju Komisiju o upotrebi prihoda i mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom uključivanjem tih informacija u svoja izvješća koja podnose u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

Smatra se da države članice i lokalne i regionalne vlasti ispunjavaju odredbe ovog stavka ako imaju i primjenjuju politike fiskalne ili financijske potpore ili regulatorne politike kojima se potiče davanje financijske potpore, pri čemu je ta potpora uspostavljena u svrhe navedene u prvom podstavku i vrijednost joj je jednaka prihodima ostvarenima prodajom na dražbi emisijskih jedinica iz ovog poglavlja.

Države članice obavješćuju Komisiju o upotrebi prihoda i mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom uključivanjem tih informacija u svoja izvješća koja podnose u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija je dužna do 1. siječnja 2028. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odredbi ovog poglavlja u pogledu njihove učinkovitosti, upravljanja i praktične primjene, uključujući primjenu pravila iz Odluke (EU) 2015/1814 i upotrebu emisijskih jedinica iz ovog poglavlja za ispunjavanje obveza usklađivanja subjekata odgovornih za usklađivanje koji su obuhvaćeni poglavljima II., II.a i III. Komisija prema potrebi tom izvješću dodaje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni ovog poglavlja. Komisija bi do 31. listopada 2031. trebala procijeniti izvedivost uključivanja sektora obuhvaćenih Prilogom III. u sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća sektore navedene u Prilogu 1. Direktivi 2003/87/EZ.”;

Komisija je dužna do 1. siječnja 2028. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odredbi ovog poglavlja u pogledu njihove učinkovitosti, upravljanja i praktične primjene, uključujući primjenu pravila iz Odluke (EU) 2015/1814 i upotrebu emisijskih jedinica iz ovog poglavlja za ispunjavanje obveza usklađivanja subjekata odgovornih za usklađivanje koji su obuhvaćeni poglavljima II., II.a i III. Izvješću će prethoditi razdoblje savjetovanja od 1. rujna do 31. listopada 2027. U tom razdoblju provest će se ciljano savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima. Komisija prema potrebi tom izvješću dodaje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni ovog poglavlja. Komisija bi do 31. listopada 2031. trebala procijeniti izvedivost uključivanja sektora obuhvaćenih Prilogom III. u sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća sektore navedene u Prilogu 1. Direktivi 2003/87/EZ.”;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Postojeći mehanizmi za smanjenje rizika od istjecanja ugljika u sektorima ili podsektorima koji su izloženi tom riziku uključuju prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama i financijske mjere za nadoknadu neizravnih troškova emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije utvrđene u članku 10.a stavku 6. i članku 10.b Direktive 2003/87/EZ. Međutim, zbog besplatne dodjele emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama slabi cjenovni signal koji sustav šalje postrojenjima koja ga primaju u odnosu na prodaju svih jedinica na dražbi i stoga takva dodjela utječe na poticaje za ulaganje u daljnje smanjenje emisija.

Postojeći mehanizmi za smanjenje rizika od istjecanja ugljika u sektorima ili podsektorima koji su izloženi tom riziku uključuju prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama i financijske mjere za nadoknadu neizravnih troškova emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije utvrđene u članku 10.a stavku 6. i članku 10.b Direktive 2003/87/EZ. Međutim, zbog besplatne dodjele emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama slabi cjenovni signal koji sustav šalje postrojenjima koja ga primaju u odnosu na prodaju svih jedinica na dražbi i stoga takva dodjela utječe na poticaje za ulaganje u daljnje smanjenje emisija. Stoga se postupno ukidanje besplatnih dodjela emisijskih jedinica mora postići na učinkovit i pravodoban način, u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi, a pogotovo paketa „Spremni za 55 %”.