5.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 356/49

—

ukazuje na sljedeće relevantne aspekte koje treba regulirati u svemirskoj politici EU-a koja je u nastajanju: industrijske standarde, pitanja vezana uz tehničke operacije i komercijalno iskorištavanje infrastrukture za satelitsku komunikaciju;

—

slaže se da je cilj kreiranja javne politike za svemirski sektor EU-a usmjerene na potražnju osnažiti korisnike, ali da se ne može svesti na subvencije za potrošače;

—

poziva Komisiju da, kako bi pomogla javnim vlastima pri obavljanju njihovih dužnosti i njihovim potrebama, definira kriterije javnog interesa koji će poslužiti za procjenu potražnje korisnika;

—

ističe da bi od vitalne važnosti za industrijsku politiku EU-a trebala biti uska povezanost lokalne i regionalne razine, koja s industrijom surađuje na prepoznavanju i podržavanju njezinih prvih koraka, s nacionalnom razinom i razinom EU-a;

—

želi upozoriti da, prema dokazima sakupljenima na temelju najboljih lokalnih i regionalnih praksi, u velikoj većini slučajeva, silazne usluge u okviru programa Copernicus (GMES) zadovoljavaju potrebe javne politike te su se pokazale korisnima za ostvarivanje javnih ciljeva;

—

predlaže da se usluge i aplikacije koje su se razvile na temelju svemirskih tehnologija sufinanciraju iz strukturnih fondova pod uvjetom da kod onih koji upravljaju fondovima postoji dovoljna politička volja i svijest. Mehanizam te vrste već je upotrijebljen u Financijskom okviru za razdoblje od 2007. do 2013. godine, gdje su neiskorišteni kohezijski fondovi i sredstva iz ERDF-a preusmjereni na novi prioritet: satelitski širokopojasni internet u zabačenim regijama;

—

smatra da je operativna faza Copernicusa ključna za gospodarski napredak razvoja novih tehnologija, ali da će biti potrebna financijska podrška kako bi se prevladali troškovi pokretanja koji se javljaju kada različiti korisnici preuzimaju novu tehnologiju.

Izvjestitelj

Adam STRUZIK (PL/EPP), guverner regije Mazovija

Referentni dokument

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom vijeću i Odboru regija – Politika svemirske industrije EU-a: oslobađanje potencijala za gospodarski rast u svemirskom sektoru

COM(2013) 108 final

1.

pozdravlja komunikaciju Komisije u kojoj se jasno ističe važnost politike svemirske industrije EU-a.

2.

Naglašava da je svemirski sektor ključan element Strategije Europa 2020. i njezinih vodećih inicijativa, posebice Unije inovacija i industrijske politike. Svemirska tehnologija naročito je važna za „gospodarstvo temeljeno na znanju“, ona potiče buduću konkurentnost gospodarstva i osigurava instrumente za rješavanje ostalih akutnih problema na Zemlji. Svemirski spin-off može se definirati kao nešto što je naučeno ili promijenjeno tijekom „svemirskih aktivnosti, što se zatim koristi ili prenosi u druge kontekste, stvarajući dodatnu gospodarsku vrijednost;

3.

primjećuje da je, prema ESA-inoj procjeni silaznih sektora koji svemirskim aplikacijama dodaju vrijednost upotrebljavajući na njima zasnovana rješenja, europsko tržište uže i manje usmjereno na privatni sektor od svjetskog. Također, za razliku od drugih svemirskih nacija, obrambena industrija ne određuje početne standarde i aktivnosti. Iako većina poduzeća u svijetu djeluje na više područja i duž cijelog lanca vrijednosti, u Europi gotovo da nema aktera koji kontroliraju cijeli lanac vrijednosti. Općenito, specijalizacija u Europi (usmjerena na specifične aplikacije za satelitsku navigaciju) nije toliko izražena kao u ostatku svijeta;

4.

duboko je svjestan glavnih pitanja koja se tiču politike svemirskog sektora EU-a i koja uključuju organizaciju tržišta, pojednostavljivanje administracije, načela nabave, pristup podacima, klijentelu sastavljenu od javnih institucija i regulatorni okvir.

5.

priznaje da, općenito govoreći, svemirska industrija EU-a vrlo snažno utječe na znanstveni i tehnološki status Europe, što uključuje poticanje europske znanstvene i tehnološke baze i širi utjecaj svemirske tehnologije na cjelokupno gospodarstvo;

6.

slaže se sa zaključcima Vijeća od 30. svibnja 2013. o „Politika svemirske industrije EU-a – oslobađanje potencijala za gospodarski rast u svemirskom sektoru“ prema kojima je zbog uravnotežene industrijske osnove sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u lancu opskrbe ključan dio konkurentnosti europske svemirske industrije te se pridružuje Vijeću u pozivanju Komisije da dodatno procijeni potrebu za inovativnim financijskim instrumentima;

7.

smatra da je, s gledišta lokalnih i regionalnih vlasti, osobito važno da se u politikama EU-a promiče uporaba svemirskih aplikacija te da bi EU stoga morala osmisliti odgovarajuće potporne mjere za poticanje razvoja i širenje svemirskih aplikacija među javnim i privatnim korisnicima, a posebice među lokalnim tijelima vlasti i u sektoru MSP-a, kao i povezane mjere za poticanje inovacija.

8.

Dijeli stav Komisije da je svemir iznimno važan za EU i njezine građane te, kao i Komisija, glavne izazove s kojima je suočena svemirska industrija EU-a sagledava u svjetlu razvoja svemirskih sila u nastajanju (poput Kine i Indije). Kao što je uočeno u Komunikaciji, ovakvo je stanje više posljedica nedovoljnog financiranja nego neučinkovitosti europskog svemirskog sektora;

9.

razumije da bi se, u trenucima kada su EU i države članice suočene s financijskim poteškoćama, politika svemirske industrije EU-a trebala usredotočiti na stvaranje temelja za buduće poticanje sektora na globalnom tržištu i na uklanjanje prepreka koje bi ovaj proces mogle kočiti. Stoga Odbor u potpunosti podržava ciljeve koji se navode u Komunikaciji: uspostavu regulatornog okvira, razvijanje konkurentne industrijske baze, poticanje isplativosti, razvoj tržišta za svemirske aplikacije te osiguranje tehnološke neovisnosti i neovisnog pristupa svemiru;

10.

podržava stav da je za učinkovito upravljanje svemirom u Europi potrebna usuglašenost glavnih dionika, odnosno Europske komisije, ESA-e i država članica te istovremeno primjećuje da bi, politički gledano, kada bi Europljani zajednički donosili odluke o pitanjima vezanim uz obrambenu politiku, suradnja između nacionalnih vojnih sektora bila lakša, što bi koristilo i civilnom svemirskom sektoru;

11.

priznaje tržišna postignuća europskog svemirskog sektora, posebice na području SatComa, te podržava napore Komisije da održi konkurentnost ovog segmenta na globalnom tržištu. Odbor iz ove perspektive snažno podržava inicijativu da se europskim operaterima zajamči pristup radiofrekvencijskim kanalima, što je od velike važnosti za regije budući da SatCom nudi mogućnost za nadoknađivanje slabije upotrebe širokopojasnog interneta u slabo naseljenim područjima;

12.

priznaje važnost tehnološke neovisnosti europskog svemirskog sektora i slaže se s predloženim rješenjima kao što su suradnja i izmjena iskustava sa sektorima koji nemaju veze sa svemirom, pokretanje relevantnih natječaja za projekte u sklopu programa Obzor 2020. (Horizon 2020) i ulaganje u obuku kvalificirane radne snage za svemirsku industriju;

13.

međutim, pita se hoće li dostupno financiranje (npr. u sklopu Obzora 2020.) biti dovoljno da se postigne bitan napredak u postizanju tehnološke neovisnosti. Stoga poziva Komisiju da donese detaljan plan u kojem je objašnjeno kako postići ovaj cilj;

14.

što se tiče kvalificirane radne snage, predlaže da ispočetka prioritet bude potraga u novim državama članicama EU-a koje su sve izrazile interes i ambicije da se pridruže klubu svemirskih država i koje, povrh toga, imaju i visoko kvalificirane kadrove na području inženjerstva i fizike;

15.

snažno podržava tržišni razvoj svemirskih aplikacija i usluga te primjećuje da bi lokalne i regionalne vlasti mogle odigrati ključnu ulogu u ovom procesu;

16.

u ovom kontekstu želi podsjetiti da su lokalne i regionalne vlasti važni krajnji korisnici svemirskih usluga. Međutim, da bi se u potpunosti iskoristio potencijal svemirskih aplikacija, korisnici na lokalnoj i regionalnoj razini trebali bi postati svjesniji njihovih koristi. Stoga je potreban intenzivniji dijalog između pružatelja usluga i krajnjih korisnika;

17.

također smatra da lokalne i regionalne vlasti na svojim područjima trebaju okupiti razne gospodarske aktere i činitelje koji sudjeluju u inovacijskom trokutu. Lokalne i regionalne vlasti zadužene su za programe inovacija i MSP-a koji bi se mogli povezati sa svemirom i tako dati strateški doprinos poboljšanju svemirskog tržišta;

18.

također primjećuje da, zbog toga što se nalaze u neposrednoj blizini građana, lokalne i regionalne vlasti imaju jedinstven pristup raznim socijalnim skupinama na svojim područjima te su stoga u idealnom položaju da ljude obavještavaju o prednostima koje pružaju svemirske usluge.

19.

Priznaje da bi, budući da su regije jedan od glavnih korisnika satelitskih aplikacija, a naročito proizvoda i usluga programa Copernicus (GMES), politika svemirske industrije EU-a trebala podržavati tehničke inovacije i ukloniti prepreke koje koče njihov razvoj. Mjerila uspješnosti svemirske politike EU-a bit će rast, ušteda na troškovima, utjecaj na druge sektore te potencijal za zapošljavanje visokokvalificirane i produktivne radne snage;

20.

dijeli mišljenje Komisije da je poticanje inovacija na strani potražnje glavni izazov koji svemirska politika EU-a treba riješiti kako bi sredstva već uložena u svemir u sklopu okvirnih programa donijela gospodarsku korist regijama i građanima EU-a;

21.

slaže se da je cilj kreiranja javne politike za svemirski sektor EU-a usmjerene na potražnju osnažiti korisnike, ali da se ne može svesti na subvencije za potrošače;

22.

poziva Komisiju da, kako bi pomogla javnim vlastima pri obavljanju njihovih dužnosti i njihovim potrebama, definira kriterije javnog interesa koji će poslužiti za procjenu potražnje korisnika;

23.

iz regionalne perspektive primjećuje da će lokalni i regionalni krajnji korisnici usluge i proizvode Copernicusa koristiti samo ako za to imaju očigledne poslovne razloge;

24.

preporučuje da Komisija riješi pitanje mehanizama financiranja sadašnjih i potencijalnih korisnika koje bi EU i države članice mogle pružati jednom kad se usluge počnu koristiti. U Europi, kao i drugdje u svijetu, promatranje Zemlje spada u javnu infrastrukturu, a zadovoljavanje javnih interesa podrazumijeva ovisnost o državnim sredstvima za financiranje istraživanja i razvoja te uvođenja i pružanja usluga;

25.

smatra da je operativna faza Copernicusa ključna za gospodarski napredak razvoja novih tehnologija, ali da će biti potrebna financijska podrška kako bi se prevladali troškovi pokretanja koji se javljaju kada različiti korisnici preuzimaju novu tehnologiju;

26.

očekuje da će korisnicima kao što su lokalne i regionalne vlasti i MSP-ovi i dalje trebati poticaji i podrška EU-a i država članica te primjećuje da bi se i ESA mogla uključiti u pružanje podrške korisnicima;

27.

želi upozoriti da, prema dokazima sakupljenima na temelju najboljih lokalnih i regionalnih praksi, u velikoj većini slučajeva, silazne usluge u okviru programa Copernicus (GMES) zadovoljavaju potrebe javne politike te su se pokazale korisnima za ostvarivanje javnih ciljeva;

28.

predlaže da se usluge i aplikacije koje su se razvile na temelju svemirskih tehnologija sufinanciraju iz strukturnih fondova pod uvjetom da kod onih koji upravljaju fondovima postoji dovoljna politička volja i svijest. Mehanizam te vrste već je upotrijebljen u Financijskom okviru za razdoblje od 2007. do 2013. godine, gdje su neiskorišteni kohezijski fondovi i sredstva iz ERDF-a preusmjereni na novi prioritet: satelitski širokopojasni internet u zabačenim regijama.

29.

Primjećuje da su za svemirski sektor karakteristični dugi razvojni ciklusi, što povećava tržišne rizike budući da se tržišni potencijal novih aplikacija mora procijeniti puno ranije. Posljedica je to da je svemirskim poduzetnicima teško privući ulagače. Nadalje, tržište je zbog dugog vijeka trajanja svemirske imovine (10 do 15 godina za telekomunikacijski satelit) vrlo ciklično te je iznimno teško opskrbu brzo prilagoditi promjenama u potražnji;

30.

uviđa da visoki fiksni troškovi uzlaznog sektora, nastali uslijed velikih ulaganja u istraživanje i razvoj, dugog trajanja razvoja projekata i malog tržišta, koče nastajanje ekonomije razmjera, što stvara tendenciju koncentracije (npr. u lansiranju). S druge strane, veće ekonomije razmjera moguće u silaznom sektoru zbog čega su veća tržišta ekonomski isplativija. Zbog same naravi ovih izazova ne može se zanemariti središnja uloga vlada u europskom svemirskom gospodarstvu.

31.

naglašava da je apsolutno ključno da Europska unija i države članice u suradnji s ESA-om smjesta donesu potrebne političke, pravne i tehničke odluke kojim bi se osigurala potrebna financijska sredstva za neovisan pristup svemiru, dovršenje svemirskih sustava koji se trenutno razvijaju ili planiraju, promicanje istraživanja i razvoja, kao i razvoja inovativnih svemirskih usluga i aplikacija;

32.

ima dojam da svemirska proizvodnja, iako od strateškog značaja, u usporedbi s drugim industrijskim sektorima u Europi još uvijek ne predstavlja značajnu komponentu u nacionalnim gospodarstvima te poziva da u budućnosti politika svemirske industrije EU-a osigura manju ovisnost o nabavi strateških komponenti iz trećih zemalja;

33.

potiče ESA-u da kroz financiranje studija izvedivosti, tržišnih analiza i izrade prototipa nastavi podržavati organizacije koje su zainteresirane za prijenos svemirske tehnologije u druge industrije. Potpora za nove tvrtke dostupna je u obliku poduzetničkih inkubatora i „poticaja“ (ili inicijalnog financiranja) dostupnih kroz ESA-in Ured za program prijenosa tehnologije (TTPO). Odbor također poziva na dijalog koji bi mogao povećati mogućnosti za činitelje na lokalnoj i regionalnoj razini;

34.

iznosi mišljenje da je od vitalne važnosti da EU promiče „pametnu specijalizaciju“ i suradnju između svojih regionalnih programa i programa za financiranje inovacija ako želi izbjeći zaostajanje za međunarodnim konkurentima;

35.

slaže se sa zaključcima Vijeća da je uključenost regija ključan element pametne specijalizacije budući da su one ključni igrači u inovacijskoj politici Europe, što istraživačkom sektoru može pomoći da oslobodi golemi financijski potencijal regionalnih fondova EU-a. Razvoj poslovnih modela i poboljšanje poslovnih vještina zaposlenika u malim i srednjim poduzećima na području usluga povezanih s promatranjem Zemlje posebno su važni s točke gledišta lokalnih i regionalnih vlasti;

36.

poziva na usklađivanje nacionalnih politika i politika EU- a kako bi se ubrzao proces sazrijevanja europskog sektora promatranja Zemlje kako na strani ponude, tako i potražnje. Nedavni val konsolidacije znak je da se i sama industrija priprema za sljedeću fazu. Sada je vrijeme da ključne skupine potrošača kao što su vlade da prihvate aplikacije širokih razmjera za promatranje Zemlje. Kada vlade uspiju ujediniti potražnju na razini EU-a, to će, s jedne strane, povećati potražnju, a, s druge, omogućiti standardizaciju (i ekonomiju razmjera za industriju).

37.

Primjećuje da se u EU-u trenutno premalo koriste tehnologije prenesene iz svemirskog sektora na bioznanosti i da bi bilo od velike koristi kad bi, od samog početka svemirskog programa, na europskoj razini postojala ciljana strategija spin-offa u što bi bili uključeni i predstavnici drugih industrija;

38.

naglašava važnost satelitske tehnologije u svemirskom sektoru EU-a i ističe da je otprilike dvije trećine svih prodanih satelita namijenjeno telekomunikacijama. Stoga je u kontekstu politike svemirske industrije EU-a važno u obzir uzeti da je ovo tržište podložno raznim cikličnim varijacijama te da uglavnom odražava promjene u potražnji za telekomunikacijskim satelitima GEO i povezanim uslugama lansiranja;

39.

primjećuje da su mobilni telefoni, internet, kreditne kartice, cestarine, televizijsko emitiranje i vremenske prognoze samo neke od svakodnevnih djelatnosti koje se djelomično ili u potpunosti oslanjaju na satelite. Među strateške djelatnosti spadaju poljoprivreda, praćenje oceana i struja vjetra, brodska i zračna plovidba, praćenje hitnih slučajeva, zagađenja, klime i okoliša;

40.

također zamjećuje da su svemirska tehnologija i usluge dostupnije i jeftinije zbog porasta privatnih činitelja u svemiru, što je državama u razvoju i državama koje nemaju svemirski program omogućilo da iskoriste neke od pogodnosti koje pruža svemir;

41.

priznaje da je Europski okvirni program (FP7) uvelike doprinio promicanju inovacija u okviru sustava Galileo (EGNOS) i pratećih usluga; međutim, izvjestitelj žali zbog toga što je u FP7 malo pažnje posvećeno aplikacijama jer se više pažnje posvećuje uzlaznom sektoru.

42.

Pita se hoće li naglasak koji se dosada stavljao samo na tržište rada, infrastrukturu i poštivanje konkurencije (drugim riječima na kvalitetu gospodarskog okruženja) biti dovoljan ili se, umjesto toga, pažnja treba preusmjeriti na sposobnost svakog područja da proizvodi robu i usluge koji se mogu izvoziti;

43.

pozdravlja činjenicu da je Višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje od 2014. –2020. uzeo u obzir programe GALILEO i Copernicus;

44.

ističe da bi EU, unatoč tome što se europska strategija za razdoblje od 2014. do 2020. usredotočila na istraživanje, razvoj i visoku tehnologiju, mogao izgubiti konkurentsku prednost na ovom području zbog zemalja u razvoju, poput Indije, Kine i Brazila, koje se brzo industrijaliziraju, ako proračunska izdvajanja država članica za istraživanje i razvoj i dalje ostanu ispod ciljeva navedenih u Lisabonskoj strategiji;

45.

ističe da je uspjeh bilo koje industrijske politike također neraskidivo povezan s makroekonomskim trendovima u EU-u i nacionalnim gospodarstvima te poziva na razvoj visokotehnološke industrijske proizvodnje temeljene na istraživanju čija se konkurentska prednost može upotrijebiti za uspostavljanje ravnoteže s prerazvijenim uslužnim sektorom;

46.

uravnoteženu provedbu Strategije Europa 2020. smatra važnom, ali se pita je li konkurentnost u inovativnim sektorima dovoljna za podizanje zaposlenosti i rasta u cjelokupnom gospodarstvu EU-a te poziva da se cijelom svemirskom sektoru pruži podrška kako bi struktura sektora bila uravnoteženija kada je riječ o velikim, srednjim i malim poduzećima;

47.

priznaje da, iako Europska komisija ima instrumente (poput pametne specijalizacije) kojima može osigurati bolji geografski pristup industrijskoj politici u ključnim sektorima, još uvijek se mora puno učiniti kako bi se osigurao adekvatan pristup financiranju (rizični kapital) iz izvora koji nisu previše neskloni riziku;

48.

ističe da bi od vitalne važnosti za industrijsku politiku EU-a trebala biti uska povezanost lokalne i regionalne razine, koja s industrijom surađuje na prepoznavanju i podržavanju njezinih prvih koraka, s nacionalnom razinom i razinom EU-a.

49.

Slaže se s mišljenjem Komisije da će, sukladno članku 4. stavku 3. UFEU-a, na području istraživanja, tehnološkog razvoja i svemira Unija biti nadležna za provođenje aktivnosti, posebice za definiranje i provedbu programa; međutim, njezino vršenje nadležnosti države članice neće spriječiti u vršenju svoje nadležnosti. Podjela nadležnosti vrijedit će dok EU ne donese sekundarno zakonodavstvo za ova područja te će tada državni parlamenti morati zamijeniti sve neusklađene zakone;

50.

ističe da se fragmentiranost i ograničenost financiranja dostupnog za svemirsko istraživanje smatra jednom od glavnih prepreka daljnjem razvoju svemirskih aktivnosti te toga poziva da EU, ESA i njihove države članice bolje usklade svoje aktivnosti i time Europi omoguće da preuzme globalno vodstvo u svemirskom sektoru. Činjenica da se većina svemirskog istraživanja ne bi provodila bez potpore Europske komisije ističe važnost uključenosti EU-a u financiranje svemirskog istraživanja. Zbog toga se u ovom pogledu djelovanje EU-a smatra nezamjenjivim;

51.

smatra da je djelovanje koje se predlaže u Komunikaciji potrebno jer pitanja koja se razmatraju imaju transnacionalne aspekte koje države članice ne mogu regulirati na odgovarajući način i zato što postojeće mjere EU-a i ciljana pomoć iz ovog okvira nisu dovoljne za postizanje zacrtanih ciljeva. U usporedbi s rascjepkanim mjerama na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, predložene će mjere, zbog svog opsega i učinkovitosti, donijeti jasnu korist, poglavito zbog ekonomije razmjera, budući da sveobuhvatni svemirski programi zahtijevaju ulaganja koje države članice ne mogu same osigurati;

52.

nadalje, zamjećuje da sadašnja inicijativa nema namjeru zamijeniti inicijative država članica. Cilj joj je nadopuniti mjere poduzete na njihovoj razini i još više uskladiti suradnju ondje gdje je takva usklađenost potrebna za postizanje zajedničkih ciljeva;

53.

smatra da su argumenti jasni, primjereni i uvjerljivi. Stoga je djelovanje EU-a predviđeno ovom Komunikacijom u skladu s načelom supsidijarnosti;

54.

što se tiče proporcionalnosti, slaže se s Komisijom da EU treba zakone donositi samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno. Prednost treba dati poticanju suradnje između država članica, usklađivanju djelovanja unutar samih država ili nadopunjavanju i podržavanju takvog djelovanja kroz smjernice ili uspostavu mehanizama za razmjenu informacija itd. Među područjima koje treba regulirati u sklopu svemirske politike EU-a u nastajanju su industrijski standardi, pitanja povezana s tehničkim djelovanjem i komercijalnim korištenjem infrastrukture za satelitsku komunikaciju.