(3)

Podržavanjem nuklearnog istraživanja program za istraživanje i osposobljavanje Zajednice (dalje u tekstu „Program Euratom”) doprinosi ostvarivanju ciljeva okvirnog programa za istraživanje i inovacije „Obzor 2020.” uspostavljenog Uredbom (EU XX/XXXX od [….] (dalje u tekstu „Okvirni program Obzor 2020.”) te olakšava provedbu strategije Europa 2020. kao i stvaranje Europskog istraživačkog prostora i njegovo funkcioniranje.

(3)

Podržavanjem nuklearnog istraživanja i izvrsnosti u inovacijama program za istraživanje i osposobljavanje Zajednice (dalje u tekstu „Program Euratom”) doprinosi ostvarivanju ciljeva okvirnog programa za istraživanje i inovacije „Obzor 2020.” uspostavljenog Uredbom (EU) br. …/… od [….] (dalje u tekstu „Okvirni program Obzor 2020.”) te olakšava provedbu strategije Europa 2020. kao i stvaranje Europskog istraživačkog prostora i njegovo funkcioniranje i pomaže u provedbi Strateškog energetsko-tehnološkog plana („Plan SET”). Osim toga, programom Euratom trebalo bi se dodatno iskoristiti strukturni fondovi za nuklearno istraživanje i osigurati usklađenost sredstava s prioritetima istraživanja Zajednice bez dovođenja u pitanje načela izvrsnosti .

(3a)

Tri velike europske zajedničke inicijative u području nuklearne znanosti i tehnologije pokrenute su u okviru Sedmog okvirnog programa Euratom (2007. – 2011.). To su tehnološka platforma za održivu nuklearnu energiju (SNETP), tehnološka platforma za geološko odlaganje (IGDTP) te multidisciplinarna europska inicijativa za smanjene doze (MELODI ). I SNETP i IGDTP podudaraju se s ciljevima Plana SET.

(4)

Bez obzira na potencijalni učinak nuklearne energije na opskrbu energijom i ekonomski razvoj, ozbiljne nuklearne nesreće mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Stoga se nuklearnoj sigurnosti i, prema potrebi, sigurnosnim aspektima treba posvetiti najveća moguća pozornost u programu za istraživanje i osposobljavanje Euratom.

(4)

Bez obzira na potencijalni učinak nuklearne energije na opskrbu energijom i ekonomski razvoj, ozbiljne nuklearne nesreće, širenje nuklearnog oružja i osvetoljubivi činovi, uključujući nuklearni terorizam , mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Stoga se nuklearnoj sigurnosti i, prema potrebi – kao dio rada Zajedničkog istraživačkog centra  – sigurnosnim aspektima treba posvetiti najveća moguća pozornost u programu za istraživanje i osposobljavanje Euratom. Pozornost bi se trebala posvetiti trećim zemljama koje graniče s Unijom i prekograničnim aspektima nuklearne sigurnosti kojima se naglašava dodana vrijednost Unije.

(4a)

Cilj europske industrijske inicijative za održivu nuklearnu energiju (ESNII) jest upotreba IV. generacije brzih neutronskih reaktora sa zatvorenim ciklusom goriva do 2040. Obuhvaća tri velika projekta: prototipni reaktor ASTRID (hlađen natrijem), pokusni reaktor ALLEGRO (hlađen plinom) i pilot tehnološko postrojenje MYRRHA (hlađen olovom).

(5)

Kako sve države članice imaju nuklearna postrojenja ili koriste radioaktivne materijale posebice u medicinske svrhe, Vijeće je u svojim zaključcima od 2. prosinca 2008. prepoznalo trajnu potrebu za vještinama u nuklearnom području, posebice kroz odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje povezano s istraživanjem te koordinirano na razini Zajednice.

(5)

Kako sve države članice imaju nuklearna postrojenja ili koriste radioaktivne materijale posebice u medicinske svrhe, Vijeće je u svojim zaključcima od 2. prosinca 2008. prepoznalo trajnu potrebu za vještinama u nuklearnom području, posebice kroz odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje povezano s istraživanjem, kao i za poboljšane radne uvjete koji su koordinirani na razini Zajednice.

(6)

Potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Međunarodne organizacije za energiju fuzije ITER za zajedničku provedbu projekta ITER Zajednica se obvezala na sudjelovanje u izgradnji ITER-a i njegovom budućem iskorištavanju. Doprinosom Unije upravlja se kroz „Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije” (dalje u tekstu „Fuzija za energiju”) osnovano Odlukom Vijeća od 27. ožujka 2007. Aktivnosti Fuzije za energiju, uključujući ITER, treba urediti zaseban zakonodavni akt.

(6)

Potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Međunarodne organizacije za energiju fuzije ITER za zajedničku provedbu projekta ITER Zajednica se obvezala na sudjelovanje u izgradnji ITER-a i njegovom budućem iskorištavanju. Doprinosom Unije upravlja se kroz „Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije” (dalje u tekstu „Fuzija za energiju”) osnovano Odlukom Vijeća od 27. ožujka 2007. Aktivnosti Fuzije za energiju, uključujući ITER, treba urediti zaseban zakonodavni akt, čime će se osigurati da financiranje za ITER bude iz višegodišnjeg financijskog okvira, a istovremeno se postavlja namjenski maksimalni iznos doprinosa iz proračuna Unije za razdoblje 2014. – 2018 .

(6a)

Kako bi se dopunili drugi prioriteti Unije za sljedeća desetljeća, okvirom za istraživanje nuklearne fisije trebali bi se poduprijeti postojeći ciljevi i prijedlozi Unije, kao što su Plan SET i Energetski plan do 2050. Ovim bi se okvirom također trebao poduprijeti ESNII. Okvir bi također trebao dopuniti šire prijedloge Unije u pogledu suradnje s trećim zemljama što je više moguće.

(7)

Kako bi fuzija postala vjerodostojna mogućnost za komercijalnu proizvodnju energije, najprije je potrebno uspješno i pravovremeno završiti izgradnju ITER-a i on mora početi s djelovanjem. Zatim je potrebno odrediti ambicioznu, ali realističnu strategiju za proizvodnju električne energije do 2050. Ostvarenje tih ciljeva zahtijeva preusmjeravanje europskog fuzijskog programa. Jači se naglasak treba staviti na aktivnosti koje su potpora ITER-u. Takva bi se racionalizacija trebala postići bez ugrožavanja europske vodeće uloge u znanstvenoj zajednici fuzije.

(7)

Kako bi fuzija postala vjerodostojna mogućnost za komercijalnu proizvodnju energije, najprije je potrebno uspješno i pravovremeno završiti izgradnju ITER-a i on mora početi s djelovanjem, te nastaviti s podupiranjem aktivnosti postojećih zajedničkih i pomoćnih projekata kao što je Joint European Torus (JET) . Zatim je potrebno odrediti ambicioznu, ali realističnu strategiju za proizvodnju električne energije do 2050. Ostvarenje tih ciljeva zahtijeva preusmjeravanje europskog fuzijskog programa. Jači se naglasak treba staviti na aktivnosti koje su potpora ITER-u, uključujući osiguravanje njegovog financiranja u okviru VFO-a na potpun i transparentan način . Jamčenje financiranja u okviru VFO-a jamčit će predanost Zajednice dugoročnom uspjehu projekta te će onemogućiti eksponencijalni rast troškova nakon toga. Zadržavanje europske vodeće uloge u znanstvenoj zajednici fuzije temeljni je cilj ovog okvira .

(8)

Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti pridonositi pružanju nezavisne znanstvene i tehnološke potpore, usmjerene korisniku, za stvaranje, razvoj, provedbu i praćenje politika Zajednice, posebice u području istraživanja i osposobljavanja u vezi s nuklearnom sigurnošću i zaštitom.

(8)

Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi nastaviti pridonositi pružanju nezavisne znanstvene i tehnološke potpore, usmjerene korisniku, za stvaranje, razvoj, provedbu i praćenje politika Zajednice, te, prema potrebi, međunarodnih politik a, posebice u području istraživanja i osposobljavanja u vezi s nuklearnom sigurnošću i zaštitom. Trebao bi doprinijeti prema smjernicama koje trebaju donijeti institucije Unije, posebno u pogledu testiranja otpornosti na stres nuklearnih postrojenja.

(10)

Dok svaka država članica treba izabrati hoće li koristiti nuklearnu energiju, uloga Unije je razvoj, u interesu svih država članica, okvira za podršku zajedničkom vrhunskom istraživanju, stvaranju znanja i očuvanju znanja o tehnologijama nuklearne fisije, uz poseban naglasak na sigurnost, zaštitu, zaštitu od zračenja i neširenje nuklearnog oružja. To zahtijeva nezavisne znanstvene dokaze čemu JRC može znatno doprinijeti. To je prepoznato u Komunikaciji Komisije „Vodeća inicijativa Unije inovacija Europa 2020” u kojoj komisija navodi svoju namjeru ojačavanja znanstvenih dokaza za izradu politike preko JRC-a. JRC predlaže odgovor na taj izazov stavljanjem naglaska svojih istraživanja u području nuklearne zaštite i sigurnosti na prioritete politike Unije.

(10)

Dok svaka država članica treba izabrati hoće li koristiti nuklearnu energiju, uloga Unije je razvoj, u interesu svih država članica, okvira za podršku zajedničkom vrhunskom istraživanju, stvaranju znanja i očuvanju znanja o tehnologijama nuklearne fisije, posebno o reaktorima fisije nove generacije , uz poseban naglasak na sigurnost, zaštitu, zaštitu od zračenja, uključujući poboljšane radne uvjete za one koji izravno rade s nuklearnim materijalima, stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona i neširenje nuklearnog oružja. To zahtijeva nezavisne znanstvene dokaze čemu JRC može znatno doprinijeti. To je prepoznato u Komunikaciji Komisije „Vodeća inicijativa Unije inovacija Europa 2020” u kojoj komisija navodi svoju namjeru ojačavanja znanstvenih dokaza za izradu politike preko JRC-a. JRC predlaže odgovor na taj izazov stavljanjem naglaska svojih istraživanja u području nuklearne zaštite i sigurnosti na prioritete politike Unije. Točna vrsta tog istraživanja trebala bi se odrediti prema smjernicama koje trebaju donijeti institucije Unije, posebno u pogledu testiranja otpornosti na stres nuklearnih postrojenja.

(10a)

Građani Europe moraju ostati u središtu rasprava na razini Unije, stoga bi Europski parlament trebao biti više uključen u donošenje odluka povezanih s programom Euratom.

(11)

S ciljem produbljivanja odnosa između znanosti i društva te jačanja povjerenja javnosti u znanost, program Euratom trebao bi zastupati upućenu angažiranost građana i civilnog društva glede pitanja istraživanja i inovacija promoviranjem znanstvenog obrazovanja, na način da znanstveno znanje učini dostupnijim razvojem planova inovacija koji ispunjavaju interese i očekivanja građana i civilnog društva poticanjem njihovog sudjelovanja u aktivnostima programa Euratom.

(11)

S ciljem produbljivanja odnosa između znanosti i društva te jačanja povjerenja javnosti u znanost, program Euratom trebao bi zastupati upućenu angažiranost građana i civilnog društva glede pitanja istraživanja i inovacija promoviranjem znanstvenog obrazovanja, na način da znanstveno znanje učini dostupnijim razvojem planova inovacija koji ispunjavaju interese i očekivanja građana i civilnog društva poticanjem njihovog sudjelovanja u aktivnostima programa Euratom. To bi trebalo obuhvaćati i približavanje karijera u znanosti i istraživanju sljedećoj generaciji istraživača, posebno ako pripadaju podzastupljenim skupinama u istraživanju. Ta informirana angažiranost građana u vezi s pitanjima povezanim s programom Euratom podrazumijeva veću uključenost Europskog parlamenta koji predstavlja građane Europe .

(13)

Program Euratom trebao bi doprinijeti privlačnosti istraživačke profesije u Uniji Odgovarajuća pozornost treba se posvetiti Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju istraživača zajedno s drugim relevantnim referentnim okvirima definiranim u kontekstu Europskog istraživačkog prostora, uz poštovanje njihove dobrovoljne prirode.

(13)

Program Euratom trebao bi nastojati promicati privlačnost istraživačke profesije u Uniji, s obzirom na to da mu je opći cilj povećati vidljivost znanosti u društvu, ali i spriječiti pomanjkanje vještina u Uniji ili „odljev mozgova” iz Unije u treće zemlje . Trenutno u Uniji postoji stručnost, međutim izrazito je bitno da se osposobi nova generacija nuklearnih istraživača u vezi sa svim aspektima nuklearnog istraživanja. Program Euratom također bi trebao na svim razinama nastojati dati europsku dodanu vrijednost svima onima koji nastoje sudjelovati u nuklearnom istraživanju. Odgovarajuća pozornost treba se posvetiti Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu ponašanja pri zapošljavanju istraživača zajedno s drugim relevantnim referentnim okvirima definiranim u kontekstu Europskog istraživačkog prostora, uz poštovanje njihove dobrovoljne prirode.

(15)

Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje podržava program Euratom trebale bi poštovati temeljna etička načela. Mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama trebala bi se uzimati u obzir. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te smanjiti uporabu životinja u svrhu istraživanja i ispitivanja s ciljem konačnog ukidanja uporabe životinja u te svrhe . Sve aktivnosti treba izvršavati uz osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

(15)

Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje podržava program Euratom moraju poštovati temeljna etička načela. Mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama trebala bi se uzimati u obzir. Pri provedbi istraživačkih aktivnosti također je potrebno uzeti u obzir članak 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te zamijeniti , smanjiti i poboljšati uporabu životinja u svrhu istraživanja. Sve aktivnosti treba izvršavati uz osiguranje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja.

(16)

Bolji učinak također bi se mogao postići kombiniranjem programa Euratom i sredstava iz privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u ključnim područjima gdje bi istraživanje i inovacije mogli pridonijeti ciljevima bolje konkurentnosti Unije. Posebna pozornost treba se obratiti na uključenje malih i srednjih poduzeća.

(16)

Bolji učinak također bi se mogao postići kombiniranjem programa Euratom i sredstava iz privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u ključnim područjima gdje bi istraživanje i inovacije mogli pridonijeti ciljevima bolje konkurentnosti Unije. Posebna pozornost treba se obratiti na uključenje malih i srednjih poduzeća. Potreba da mala i srednja poduzeća povećaju korištenje dostupnih sredstava Zajednice trebala bi se primjenjivati na one koji rade u nuklearnom istraživanju, kao što je to slučaj u drugim područjima. Programom Euratom trebala bi se podupirati mala i srednja poduzeća u svim fazama inovacijskog lanca, posebno aktivnosti bliže tržištu, između ostalog upotrebom inovativnih financijskih instrumenata. Takva bi potpora trebala obuhvaćati namjenski instrument za mala i srednja poduzeća i sve revidirane financijske instrumente koji bi trebali omogućiti odgovarajuće mjere za oslobađanje potpunog inovacijskog potencijala malih i srednjih poduzeća te koji će biti dostupan preko programa financiranja Obzor 2020., kao i preko drugih sličnih programa poput Programa za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća (2014. – 2020.) (COSME).

(17)

Program Euratom trebao bi poticati suradnju, posebice u području sigurnosti, s trećim zemljama na temelju zajedničkih interesa i uzajamne koristi.

(17)

Program Euroatom trebao bi posebno uzeti u obzir sva nuklearna postrojenja u trećim zemljama koje graniče s Unijom, posebno ako se nalaze u područjima podložnim prirodnim katastrofama . Međunarodna suradnja po pitanju nuklearne energije trebala bi sadržati odgovarajuće instrumente za jamčenje uzajamnih financijskih obveza . To mora obuhvaćati zajedničke ugovore i uzajamne financijske obveze

(19)

Europsko vijeće od 4. veljače 2011. prepoznalo je novi pristup upravljanju kontrolama i rizikom u financiranju istraživanja Unije, tražeći novu ravnotežu između povjerenja i kontrole te između preuzimanja rizika i izbjegavanja rizika. Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 11. studenog 2010. o pojednostavljenju provedbe istraživačkih okvirnih programa pozvao je na pragmatični pomak prema administrativnom i financijskom pojednostavljenju i naveo da bi upravljanje financiranjem istraživanja Unije trebalo biti više zasnovano na povjerenju i otporno na rizike u odnosu na sudionike.

(19)

Europsko vijeće od 4. veljače 2011. prepoznalo je novi pristup upravljanju kontrolama i rizikom u financiranju istraživanja Unije, tražeći novu ravnotežu između povjerenja i kontrole te između preuzimanja rizika i izbjegavanja rizika. Europski parlament pozvao je na radikalno pojednostavljenje financiranja znanosti i inovacija Unije te je mnogo puta pozvao na promjenu prema većem administrativnom i financijskom pojednostavljenju . U svojoj Rezoluciji od 11. studenog 2010. (1) o pojednostavljenju provedbe istraživačkih okvirnih programa Europski parlament pozvao je na pragmatičan pomak prema administrativnom i financijskom pojednostavljenju i naveo da bi upravljanje financiranjem istraživanja Unije trebalo biti više zasnovano na povjerenju i otporno na rizike u odnosu na sudionike. U svojoj rezoluciji od 8. lipnja 2011. o ulaganje u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir za konkurentnu, održivu i uključivu Europu  (2) Europski parlament ponovno je pozvao na promjenu prema većem administrativnom i financijskom pojednostavljenju te je naglasio da bi svako povećanje financiranja trebalo biti povezano s radikalnim pojednostavljenjem postupaka financiranja . Programom Euroatom trebale bi se također na odgovarajući način razmotriti zabrinutost i preporuke zajednice istraživača kao što je navedeno u konačnom izvješću skupine stručnjaka „Privremena evaluacija 7. okvirnog programa” od 12. studenog 2010. kao i u Zelenoj knjizi Komisije od 9. veljače 2011.„Od izazova do prilika prema zajedničkom strateškom okviru za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u”.

(20)

Financijski interes Unije tijekom cijelog ciklusa rashoda trebao bi se zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi novčane kazne. Revidirana kontrolna strategija, koja više neće biti usredotočena na minimiziranje stope grešaka nego na kontrolu zasnovanu na riziku i otkrivanje prijevara, trebala bi smanjiti teret kontrole za sudionike.

(20)

Financijski interes Unije tijekom cijelog ciklusa rashoda trebao bi se zaštititi proporcionalnim i učinkovitim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi novčane kazne. Revidirana kontrolna strategija, koja više neće biti usredotočena na minimiziranje stope grešaka nego na kontrolu zasnovanu na riziku i otkrivanje prijevara, trebala bi smanjiti teret kontrole za sudionike.

(25)

Članak 7. Ugovora o Euratomu Komisiji povjerava odgovornost provođenja programa Euratom. Za potrebe provedbe programa Euratom, osim njegovih izravnih aktivnosti, Komisiji treba pomagati savjetodavni odbor država članica kako bi se osigurala odgovarajuća koordinacija s nacionalnim politikama u područjima koje pokriva ovaj program za istraživanje i osposobljavanje.

(25)

Članak 7. Ugovora o Euratomu Komisiji povjerava odgovornost provođenja programa Euratom. Za potrebe provedbe programa Euratom, osim njegovih izravnih aktivnosti, Komisiji treba pomagati savjetodavni odbor država članica kako bi se osigurala odgovarajuća koordinacija s nacionalnim politikama u područjima koje pokriva ovaj program za istraživanje i osposobljavanje te za poticanje jakih sinergija i komplementarnosti između europskih, nacionalnih i regionalnih fondova . Europski parlament trebao bi biti uključen u provedbu programa Euratom koji obavlja Komisija .

(25a)

(29a)

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora te veće uloge koja je dana Europskom parlamentu u pogledu proračunskog postupka, trebalo bi raspraviti postojeći pravni okvir.

(ea)

„mala i srednja poduzeća” označava pravni subjekt koji ispunjava uvjete utvrđene u Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća  (3) .

(a)

podrška sigurnom radu nuklearnih sustava;

(a)

podrška sigurnom radu svih postojećih i budućih civilnih nuklearnih sustava;

(c)

podrška razvoju i održivosti nuklearnih kompetencija na razini Unije;

(c)

podrška mjerama koje su potrebne kako bi se osigurali prikladno osposobljeni ljudski resursi te razvoju i održivost nuklearnih kompetencija na razini Unije;

(d)

unapređivanje zaštite od zračenja;

(d)

podrška istraživanju i razvoju na području zaštite od zračenja; te nastojanje održavanja najviše razine radnih uvjeta za one koji izravno rade s nuklearnim materijalima;

(da)

doprinos programu istraživanja i razvoja koji proizlazi iz preporuka navedenih u zaključcima testiranja otpornosti na stres Unije (npr. seizmičko modeliranje, ponašanja pri taljenju jezgre, …)

(db)

podrška dugoročnoj održivosti nuklearne fisije poboljšanjima u području produženja roka rada reaktora ili dizajniranja novih vrsta reaktora;

(f)

postavljanje temelja za buduće fuzijske elektrane razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna;

(f)

postavljanje temelja za buduće fuzijske i fisijske elektrane razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna;

(g)

promicanje inovacija i industrijske konkurentnosti;

(g)

promicanje inovacija i europskog industrijskog vodstva u fisiji i fuziji ;

(ga)

podrška navedenim prioritetima programa Obzor 2020.: izvrsna znanost, vodeći položaj industrije i društveni izazovi;

(h)

osiguravanje raspoloživosti i korištenja istraživačkih infrastruktura paneuropskog značaja;

(h)

osiguravanje raspoloživosti i korištenja te promicanje razvoja novih istraživačkih infrastruktura paneuropskog značaja;

(a)

poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući: sigurnost goriva i reaktora, upravljanje otpadom i stavljanje izvan pogona te pripravnost na izvanredna stanja;

(a)

poboljšanje nuklearne sigurnosti, uključujući: sigurnost goriva i reaktora, upravljanje otpadom i stavljanje izvan pogona te pripravnost na izvanredna stanja, radnih uvjeta za one koji izravno rade s nuklearnim materijalima te rješavanje izravnih posljedica incidenata povezanih s nuklearnom sigurnošću, kolikogod je vjerojatnost da će doći do njih mala ;

(d)

poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i osposobljavanja;

(d)

poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i osposobljavanja, uključujući povećanje upotrebe nuklearnog istraživanja među europskim znanstvenicima kao i privlačenje onih izvan Unije ;

(e)

podršku politici Unije o nuklearnoj sigurnosti i zaštiti te povezanom zakonodavstvu Unije koje se kontinuirano mijenja.

(e)

podršku politici Unije o nuklearnoj sigurnosti i zaštiti te povezanom zakonodavstvu Unije koje se kontinuirano mijenja, uključujući rad na izradi međunarodno priznatih standarda nuklearne sigurnosti za fisijske reaktore ;

(ea)

rješavanje svakog pomanjkanja vještina u odnosu na nuklearno stručno znanje te sprječavanje budućeg curenja znanja ili „odljeva mozgova” nuklearnih znanstvenika iz Unije;

(eb)

dopuna svih potrebnih sigurnosnih poboljšanja koja su sugerirana nakon rezultata testiranja otpornosti na stres koja su provedena na svim nuklearnim reaktorima u Uniji i trećim zemljama koje graniče s Unijom. to bi se trebalo usmjeriti na doprinos programu istraživanja i razvoja koji proizlazi iz njihovih preporuka;

(ec)

podrška planu pojednostavljenja Obzora 2020., smanjenje administrativnog opterećenja prethodnih okvira, posebno u vezi s malim i srednjim poduzećima, sveučilištima i manjim institutima za istraživanje.

(a)

neizravnim aktivnostima za program istraživanja i razvoja fuzije 709,713 milijuna eura;

(a)

neizravnim aktivnostima za program istraživanja i razvoja fuzije 636,095 milijuna eura;

(b)

neizravnim aktivnostima za nuklearnu fisiju, sigurnost i zaštitu od zračenja 354,857 milijuna eura;

(b)

neizravnim aktivnostima za nuklearnu fisiju, sigurnost i zaštitu od zračenja 318,048 milijuna eura;

(c)

izravnim aktivnostima 724,319 milijuna eura.

(c)

izravnim aktivnostima 649,186 milijuna eura.

(ca)

borba protiv svih oblika širenja nuklearnog oružja i trgovine;

(cb)

podrška međunarodnim naporima u pogledu izrade zajedničkih međunarodnih sigurnosnih standarda;

(cc)

doprinos poboljšanju razmjene znanja.

(a)

inicijative čiji je cilj poboljšanje razumijevanja i olakšanje pristupa financiranju u okviru programa Euratom, posebice za one regije ili tipove sudionika koji su podzastupljeni;

(a)

inicijative čiji je cilj poboljšanje razumijevanja i olakšanje pristupa financiranju u okviru programa Euratom, posebice za one regije ili tipove sudionika koji su podzastupljeni te posebice za mala i srednja poduzeća da bi povećali korištenje dostupnih sredstava i sudjelovanje u odgovarajućim programima .

(d)

Unapređivanje zaštite od zračenja (izvrsna znanost; društveni izazovi)

(d)

podrška istraživanju i razvoju na području zaštite od zračenja (izvrsna znanost; društveni izazovi)

(a)

poboljšanje nuklearne sigurnosti uključujući: sigurnost goriva i reaktora, upravljanje otpadom i stavljanje izvan pogona te pripravnost na izvanredna stanja;

(a)

poboljšanje nuklearne sigurnosti uključujući: sigurnost goriva i reaktora, upravljanje otpadom i stavljanje izvan pogona , poboljšanje radnih uvjeta onih koji rade s nuklearnim materijalima te pripravnost na izvanredna stanja;

(1)

oblikovanje analiza ozbiljnih nesreća i metodologije za ocjenu operativnih faktora sigurnosti nuklearnih pogona; podršku osnivanju zajedničkog europskog pristupa evaluaciji naprednih gorivnih ciklusa i dizajna; i proučavanje i širenje lekcija naučenih iz operativnog iskustva. JRC dodatno učvršćuje svoj projekt „European Clearinghouse on NPP Operational Experience Feedback” kao odgovor na izazove nuklearne sigurnosti nastale nakon katastrofe u Fukushimi.

(1)

oblikovanje analiza ozbiljnih nesreća i metodologije za ocjenu operativnih faktora sigurnosti nuklearnih pogona; podršku osnivanju zajedničkog europskog pristupa evaluaciji naprednih gorivnih ciklusa i dizajna; i proučavanje i širenje lekcija naučenih iz operativnog iskustva. JRC nastavlja s radom projekta „European Clearinghouse on NPP Operational Experience Feedback” kao odgovor na izazove nuklearne sigurnosti nastale nakon katastrofe u Fukushimi, te se i dalje poziva na odgovarajuću stručnost u državama članicama .

(da)

doprinos programu istraživanja i razvoja koji proizlazi iz preporuka navedenih u zaključcima testiranja otpornosti na stres Unije, kao što su one povezane sa seizmičkim modeliranjem ili simulacijom taljenja jezgre

—

postotak financiranih projekata koji mogu olakšati primjenu tih preporuka.

(db)

podrška dugoročnoj održivosti nuklearne fisije poboljšanjima u području produženja roka rada reaktora ili dizajniranja novih vrsta reaktora

—

postotak financiranih projekata koji mogu imati utjecaj koji se može dokazati na području roka rada reaktora ili dizajniranja novih vrsta reaktora.

(e)

pomak prema dokazivanju izvedivosti fuzije kao izvora energije korištenjem postojećih i budućih fuzijskih objekata

(e)

pomak prema dokazivanju izvedivosti fuzije kao izvora energije korištenjem postojećih i budućih fuzijskih objekata i razvojem materijala, tehnologija i konceptualnog dizajna