(1)

Jednakost između žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti i važnih ciljeva Unije u okviru članka 2. i članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Pod uvjetima iz članka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Unija nastoji ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena u svim svojim aktivnostima. U članku 157. stavku 3. UFEU-a nudi se pravna osnova za usvajanje mjera Unije za primjenu načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

(2)

Načelo pozitivnih mjera i njegova važnost za ostvarivanje djelotvorne jednakosti između žena i muškaraca u praksi prepoznati su u članku 157. stavku 4. UFEU-a i u članku 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”), u kojem se navodi da jednakost između žena i muškaraca mora biti osigurana u svim područjima te da načelo jednakosti ne sprečava zadržavanje ili usvajanje mjera kojima se uvode posebne pogodnosti u korist nedovoljno zastupljenog spola.

(2a)

Radi ostvarivanja jednakosti spolova na radnom mjestu mora postojati model ravnoteže spolova za donošenje odluka na svim razinama unutar dotičnog trgovačkog društva, pri čemu se također trebaju poduzeti mjere kako bi se osiguralo uklanjanje razlika u plaći među spolovima koje uvelike pridonose povećanju siromaštva među ženama. [Am. 1]

(3)

U preporuci Vijeća 84/635/EEZ (3) preporučuje se da bi države članice trebale poduzeti korake u osiguravanju da pozitivne mjere što je više moguće uključuju mjere koje utječu na aktivno sudjelovanje žena u tijelima za donošenje odluka. U preporuci Vijeća 96/694/EZ (4) preporučuje se da bi države članice trebale potaknuti privatni sektor da poveća prisutnost žena na svim razinama donošenja odluka, ponajprije usvajanjem planova za jednakost i programa pozitivnih mjera ili u okviru navedenih.

(4)

Posljednjih godina Komisija je predstavila nekoliko izvješća u kojima se procjenjuje stanje povezano sa spolnom raznolikosti u donošenju gospodarskih odluka (5). Komisija je poticala javno uvrštena trgovačka društva u Uniji da povećaju broj žena pripadnika podzastupljenog spola u svojim upravama samoregulatornim mjerama te da preuzmu konkretne dobrovoljne obveze u tom smislu (6). U svojoj Ženskoj povelji (7) od 5. ožujka 2010. Komisija je naglasila da žene još nemaju potpuni pristup dijeljenju moći i donošenju odluka u političkom i gospodarskom životu te je ponovno potvrdila svoju obvezu da će iskoristiti svoje ovlasti za promicanje pravednije zastupljenosti žena i muškaraca na odgovornim položajima. Poboljšanje ravnoteže spolova u donošenju odluka utvrđeno je kao jedan od prioritetnih zadataka u Komisijinoj Strategiji za jednakost žena i muškaraca za razdoblje od 2010.do 2015 (8). [Am. 2]

(5)

U Europskom paktu za jednakost spolova 2011. – 2020., koji je usvojen 7. ožujka 2011., Vijeće je potvrdilo da su politike jednakosti spolova važne za gospodarski rast, prosperitet i konkurentnost, ponovno potvrdilo svoju obvezu smanjivanja razlika između spolova radi postizanja ciljeva strategije Europa 2020., posebno na trima područjima koja su vrlo važna za jednakost spolova, a to su zapošljavanje, obrazovanje i socijalna uključenost, te je pozvalo na uvođenje mjera promicanja jednakog sudjelovanja žena i muškaraca u donošenju odluka na svim razinama i na svim područjima kako bi se u cijelosti iskoristio sav raspoloživi talent , znanje i ideje, obogaćujući time raznolikost ljudskih resursa i poboljšavajući poslovne izglede . [Am. 3]

(6)

Europski je parlament u svojoj rezoluciji o ženama i poslovnom vodstvu od 6. srpnja 2011. (9) pozvao trgovačka društva da ostvare kritični prag od 30 % ženskog članstva u upravljačkim tijelima do 2015. i od 40 % do 2020. Pozvao je Komisiju da, ako se pokaže da koraci koje poduzmu trgovačka društva i države članice nisu odgovarajući, predloži da se zakonodavstvo do 2012., uključujući i kvote , privremeno provede te da bude katalizator za promjene i brze reforme osmišljene za uklanjanje postojećih spolnih nejednakosti i stereotipa u donošenju gospodarskih odluka . Europski parlament ponovio je svoj poziv za donošenje takvog zakonodavstva u svojoj rezoluciji od 13. ožujka 2012. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji – 2011 (10). [Am. 4]

(6a)

Institucije, tijela, uredi i agencije Unije, kao što je Europska središnja banka, trebaju dati primjer što se tiče jednakosti spolova u donošenju odluka, između ostalog određivanjem ciljeva za uravnoteženu spolnu zastupljenost na svim razinama. Stroga pravila o unutarnjem i vanjskom zapošljavanju u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije trebaju se provoditi i nadzirati bez odgode. Posebna se pažnja treba dati politikama zapošljavanja viših rukovoditelja. Svaka institucija, tijelo, ured i agencija Unije treba objaviti godišnje izvješće u kojem navodi svoje napore u postizanju tog cilja. [Am. 5]

(7)

Učinkovito korištenje ljudskim kapitalom najvažnija je odrednica gospodarske konkurentnosti , razvoja i rasta i ključno je za suočavanje s demografskim izazovima Unije, uspješno natjecanje u globaliziranom gospodarstvu i osiguravanje usporedne prednosti pred trećim zemljama. Kadar visokoosposobljenih i kvalificiranih žena neprestano raste, o čemu svjedoči činjenica da su 60 % osoba sa sveučilišnom diplomom žene. Trajni neuspjeh u privlačenju tog kadra na položaje za donošenje gospodarskih odluka upravljačke položaje trgovačkih društava i položaje donositelja odluka značio bi neuspjeh u potpunom iskorištavanju stručnog ljudskog kapitala. [Am. 6]

(7a)

Trgovačka društva i poslovni subjekti trebali bi razmotriti mogućnost okupljanja ženskog kadra osposobljenog za preuzimanje položaja u upravnim odborima i upravi koji potiče, podupire i razvija ženski talent na svim razinama i tijekom njihovih karijera. [Am. 7]

(7b)

Radi promicanja jednakosti spolova, države članice trebale bi uvesti odredbe koje bi muškarcima i ženama omogućile usklađivanje poslovnog i obiteljskog života te osobito uključiti fleksibilne uvjete rada i potporu za one s obiteljskim obvezama. [Am. 8]

(7c)

Postizanje jednakosti spolova u društvu kao cjelini podrazumijeva uspostavu jednakih akademskih i profesionalnih prava za muškarce i žene te podijeljenih obiteljskih odgovornosti i onih povezanih sa skrbi o djeci te održavanjem kućanstva. Činjenica da su žene obično odgovorne za veliku većinu obiteljskih i kućanskih poslova može onemogućiti njihov napredak prema vodećim stručnim položajima. Aktivno sudjelovanje i uključivanje muškaraca u obiteljske odgovornosti ključno je za postizanje ravnoteže između profesionalnog i osobnog života te za stvaranje jednakih mogućnosti zapošljavanja za muškarce i žene. Pažnju treba usmjeriti na rješavanje spolnih stereotipa, nefleksibilnih i zastarjelih politika zapošljavanja i neodgovarajućih propisa o roditeljskom dopustu. Trebale bi se uspostaviti mjere kako bi se ženama i muškarcima omogućilo kombiniranje obiteljskog života i rada ako to žele. Države članice potiče se da osiguraju provedbu elemenata socijalne skrbi, kao što su prihvatljive naknade za roditeljski dopust i za žene i za muškarce, pružanje sveobuhvatne skrbi za djecu i mogućnosti za dijeljenje roditeljskog dopusta. [Am. 9]

(8)

Na razini trgovačkog društva uvelike je priznato da prisutnost žena u upravama poboljšava korporativno upravljanje jer su timska izvedba i kvaliteta donošenja odluka povećani zbog raznovrsnijeg i zajedničkog načina razmišljanja koji uključuje širi raspon perspektiva i proaktivniji poslovni model, čime se stoga omogućuje donošenje uravnoteženijih odluka u cilju boljeg odražavanja društvene i potrošačke stvarnosti . Mnogobrojne studije također su pokazale da postoji pozitivan odnos između spolne raznolikosti na vrhovnoj upravljačkoj razini i financijske izvedbe i isplativosti trgovačkog društva. Povećanje zastupljenosti žena u upravama javno uvrštenih trgovačkih društava u Uniji , s obzirom na veliku gospodarsku i socijalnu odgovornost takvih trgovačkih društava, stoga može imati pozitivan učinak na gospodarsku izvedbu dotičnih trgovačkih društava. Stoga bi trebalo uvesti i pojačati mjere za poticanje ostvarivanja napretka u karijeri za žene na svim upravljačkim razinama. [Am. 10]

(8a)

Uključivanje žena u uprave nailazi na različite specifične prepreke koje se mogu svladati ne samo sankcijama nego i edukativnim mjerama i poticajima koji jačaju dobru praksu. Prvenstveno je nužno u poslovnim školama i na sveučilištima poučavati o koristima koje jednakost spolova donosi poslovnoj kompetitivnosti trgovačkih društava. Potrebno je isto tako poticati redovito obnavljanje članova uprava kako bi se podupirala rotacija te uvesti pozitivne mjere kojima se potiču i prepoznaju države i trgovačka društva koja se odlučnije suočavaju s ovom promjenom u najvišim tijelima koja donose gospodarske odluke Unije. Konačno, oporezivanje i javni natječaji prikladni su alati za poticanje stvarnog napretka prema uravnoteženijim upravama trgovačkih društava s gledišta zastupljenosti spolova. [Am. 11]

(9)

Postojeći dokazi također pokazuju da jednakost na tržištu rada može značajno poboljšati gospodarski rast. Povećanje ženske prisutnosti u upravama uvrštenih trgovačkih društava u Uniji ne utječe samo na žene imenovane u upravu, već i pridonosi privlačenju kvalificiranih žena u trgovačko društvo te osiguravanju veće prisutnosti žena na svim razinama upravljanja i u radnoj snazi. Stoga, veći udio žena u upravma trgovačkih društava ima trebao bi imati pozitivan učinak na brisanje razlike u zapošljavanju i plaći među spolovima. Potpuno iskorištavanje postojećeg kvalificiranog ženskog kadra značilo bi znatan napredak u smislu povratka obrazovanju i za pojedince i za javni sektor. Podzastupljenost žena u upravama javno uvrštenih trgovačkih društava u Uniji propuštena je mogućnost postizanja dugoročnog održivog rasta gospodarstava država članica u cjelini. [Am. 12]

(10)

Unatoč postojećem zakonodavstvu Unije usmjerenom na sprečavanje i borbu protiv spolne diskriminacije, preporukama Vijeća posebno usmjerenima na povećanje prisutnosti žena u donošenju gospodarskih odluka i akcijama na razini Unije koje potiču samoregulaciju, žene su i dalje značajno zaostaju u broju za muškarcima podzastupljene u najvišim tijelima ovlaštenima za donošenje odluka u trgovačkim društvima diljem Unije. U privatnom sektoru te posebno u uvrštenim trgovačkim društvima ova neravnoteža spolova posebno je značajna i oštra , dok određene institucije, tijela, uredi i agencije Unije, poput Europske središnje banke, također pokazuju iznimno problematičnu neravnotežu spolova . Komisijin ključni pokazatelj zastupljenosti spolova u upravnim odborima pokazuje da udio žena uključenih u donošenje poslovnih odluka na najvišoj razini ostaje jako nizak. U siječnju 2012. žene su u prosjeku zauzimale samo 13,7 % mjesta u upravma najvećih javno uvrštenih trgovačkih društava u državama članicama. Među savjetodavnim članovima uprave bilo je samo 15 % žena , što je jasan pokazatelj nedostatka demokracije i nepoštene i diskriminacijske zastupljenosti žena te kršenja Unijinog načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema obama spolovima na polju zaposlenja i zanimanja . [Am. 13]

(11)

Udio žena u upravama trgovačkih društava raste jako sporo, s prosječnim godišnjim povećanjem od samo 0,6 % tijekom prošlih godina. Stopa poboljšanja razlikovala se u pojedinim državama članicama i dovela je do jako različitih rezultata. Mnogo značajniji napredak zabilježen je u državama članicama u kojima kao što je Francuska, koja je odredila 2017. kao krajnji datum za ispunjavanje ciljeva iz ove Direktive te u manje od dvije godine postigla 20 % ciljeva planiranih za 2014. ili u zemljama kao što je Norveška, koja je uspjela postići 40 % ciljeva u tri godine. U oba su slučaja za rezultate zaslužne su uvedene obvezujuće mjere. Rastuća nepodudaranja između država članica vjerojatno će se povećati zbog vrlo različitih pristupa pojedinačnih država članica povećavanju zastupljenosti žena u upravama. [Am. 14]

(11a)

Države članice trebale bi usvojiti strategije koje vode prema sociokulturološkom pomaku u njihovu pristupu ravnoteži spolova koristeći se raznolikim sredstvima kako bi potaknule sudjelovanje žena u rukovoditeljskoj hijerarhiji te usvajanje proaktivnih pristupa i akcija poslodavaca. Takva sredstva između ostalog mogu uključivati promicanje fleksibilnog radnog vremena i poticanje radnih mjesta prilagođenih obitelji u smislu omogućivanja pristupa dnevnom boravku za djecu. [Am. 15]

(12)

Rascjepkani i različiti propisi ili nepostojanje propisa na nacionalnoj razini o pitanju ravnoteže spolova u upravama uvrštenih trgovačkih društava ne samo da vodi nepodudaranjima u broju žena među savjetodavnim članovima uprave i različitim stopama napretka među državama članicama nego i postavlja prepreke unutarnjem tržištu namećući uvrštenim trgovačkim društvima u Uniji različite zahtjeve korporativnog upravljanja. Te razlike u pravnim i samoregulatornim zahtjevima za sastav upravnih odbora mogu voditi do praktičnih komplikacija za uvrštena trgovačka društva koja djeluju preko granica, posebno prilikom osnivanja podružnica ili kod spajanja i preuzimanja, kao i za kandidate za položaje u upravama. Unatoč tome, ova bi se Direktiva trebala provoditi bez obzira na različite načine biranja savjetodavnih članova u uprave trgovačkih društava u Uniji. [Am. 16]

(12a)

Neravnoteže spolova u trgovačkim društvima veće su na višim razinama. Nadalje, mnogo žena koje su zastupljene u višem rukovodstvu može se naći u područjima kao što su ljudski resursi i komunikacije, dok je vjerojatnije da će se muškarci na višim položajima zaposliti u općem rukovodstvu ili „linijskom rukovodstvu” u trgovačkom društvu. S obzirom na to da se glavna skupina za zapošljavanje na položaje u upravama uvelike sastoji od kandidata koji imaju iskustvo u višem rukovodstvu, ključno je da se poveća broj žena koje napreduju prema takvim položajima u rukovodstvu u trgovačkim društvima. [Am. 17]

(12b)

Jedan od glavnih čimbenika koji omogućuje ispravnu provedbu ove Direktive jest djelotvorna primjena kriterija odabira savjetodavnih članova uprave koje je potrebno unaprijed i transparentno utvrditi, s time da se sposobnosti kandidata razmotre na jednakoj osnovi, bez obzira na njihov spol. [Am. 18]

(12c)

U pogledu sve starijeg stanovništva i pomanjkanja vještina, neiskorištavanje potencijala polovine stanovništva Unije za položaje u upravama trgovačkih društava moglo bi usporiti mogućnosti razvoja gospodarstva Unije i oporavak njezinih financijskih struktura. Ako se polovinu kvalificiranog kadra uopće ne uzima u obzir za rukovoditeljske položaje, sam postupak i kvaliteta imenovanja mogu biti ugroženi, čime bi se povećalo nepovjerenje prema poslovnim strukturama moći i što bi moglo dovesti do smanjenja u učinkovitom korištenju dostupnim ljudskim kapitalom. Sustavnim uključivanjem odgovarajućih kandidata oba spola osigurava se odabir novih članova uprava među najboljim kandidatima, muškarcima i ženama, te vjerodostojna zastupljenost sastava društva u donošenju odluka u trgovačkim društvima. [Am. 19]

(13)

Trenutačni manjak transparentnosti postupaka odabira i kriterija kvalificiranosti za položaje u upravama u većini država članica predstavlja veliku prepreku većoj spolnoj raznolikosti među članovima uprava i negativno utječe na karijere i slobodu kretanja kandidata uprava, kao i na odluke o ulaganju. Takav manjak transparentnosti sprečava potencijalne kandidate za položaje u upravama da se prijave za uprave u kojima bi njihove kvalifikacije bile najtraženije i da se suprotstave odlukama o imenovanju koje se temelje na spolu, čime se sprečava njihova sloboda kretanja na unutarnjem tržištu. S druge strane, ulagači imaju različite strategije ulaganja za koje su im potrebne informacije o stručnosti i kompetentnosti članova uprava. Više transparentnosti u kriterijima kvalificiranosti i postupku odabira za članove uprava omogućuje ulagačima da bolje procijene poslovnu strategiju trgovačkog društva i donesu utemeljene odluke. Stoga je važno da su postupci imenovanja u uprave jasni i transparentni te da se kandidate procjenjuje objektivno po vlastitim zaslugama, neovisno o njihovu spolu. [Am. 20]

(14)

Iako ova Direktiva nije usmjerena na detaljno usklađivanje nacionalnih zakona o postupcima odabira i kriterijima kvalificiranosti za položaje u upravama, uvođenje određenih minimalnih standarda o zahtjevu za uvrštena trgovačka društva bez uravnotežene zastupljenosti spolova u svrhu donošenja odluka o imenovanju savjetodavnih članova uprave na temelju transparentnog i jasno određenog postupka odabira i objektivne usporedne procjene kvalifikacija kandidata u smislu podobnosti, osposobljenosti i profesionalne izvedbe nužno je kako bi se postigla ravnoteža spolova među savjetodavnim članovima uprave. Samo obvezujuća mjera na razini Unije može djelotvorno pomoći da se osiguraju ravnopravni konkurentski uvjeti diljem Unije i da se izbjegnu praktične komplikacije u poslovnom životu. [Am. 21]

(15)

Strategija Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast (11) potvrdila je da je povećano sudjelovanje ženske radne snage preduvjet za poticanje rasta i rješavanje demografskih izazova u Europi. U strategiji je postavljen glavni cilj ostvarivanja stope zaposlenosti od 75 % za žene i muškarce od 20. do 64. godine života do 2020., koji se može postići samo ako postoji jasna obveza prema jednakosti spolova i uklanjanju postojeće razlike u plaći među spolovima te pojačani napor u rješavanju svih prepreka sudjelovanju žena na tržištu rada , uključujući postojeću pojavu „staklenog stropa” . Trenutačna gospodarska kriza pojačala je sve veću potrebu Europe da se osloni na znanje, kompetencije i inovacije te da u potpunosti iskoristi sve raspoložive talente , i muškaraca i žena . Jačanje sudjelovanja žena u donošenju gospodarskih odluka, posebno u upravama trgovačkih društava, trebalo bi imati pozitivan utjecaj prelijevanja na zapošljavanje žena u dotičnim trgovačkim društvima i u cijelom gospodarstvu. [Am. 22]

(15a)

Postizanje ovih ciljeva od ključne je važnosti za konkurentnost europskog gospodarstva, za podupiranje inovacija te za poboljšanje profesionalnih standarda u upravama trgovačkih društava. Zato je Unija objavila da su jednakost na tržištu rada i postupno veća jednakost spolova u upravama trgovačkih društava ciljevi europskog desetljeća jednakosti te će razmotriti načine povećanja osviještenosti o napretku koji je postignut na tom području. [Am. 23]

(16)

Unija bi stoga trebala raditi na povećanju prisutnosti žena u upravama trgovačkih društava u svim državama članicama kako bi ipotakla gospodarski rast, mobilnost na tržištu rada, osnažila konkurentnost europskih trgovačkih društava te ostvarila djelotvornu jednakost spolova na tržištu rada. Na ovom bi se cilju trebalo raditi putem minimalnih zahtjeva za pozitivno djelovanje u obliku obvezujućih mjera radi ostvarivanja količinskog cilja o pitanju spolnoga sastava uprava uvrštenih trgovačkih društava, u pogledu činjenice da su države članice i ostale zemlje koje su odabrale tu ili sličnu metodu ostvarile najbolje rezultate u smanjivanju podzastupljenosti žena na položajima na kojima se donose gospodarske odluke. [Am. 24]

(16a)

Uvrštena trgovačka društva trebala bi razviti spolnu politiku s ciljem postizanja uravnoteženije zastupljenosti spolova u dotičnom trgovačkom društvu. Ta politika može uključivati opis relevantnih mjera provedenih u tom trgovačkom društvu, poput imenovanja ženskog i muškog kandidata na ključne položaje, mentorstva i smjernica za razvoj karijere za žene te kadrovskih strategija za poticanje raznolikog zapošljavanja. Nadalje, može uključivati omogućivanje fleksibilnih radnih uvjeta za sve zaposlenike, primjerice pomoć za roditeljski dopust, kao i pružanje pomoći pri kućanskim poslovima i skrbi o djeci. Svako trgovačko društvo može odabrati politike koje su najprikladnije za njegove aktivnosti te bi trebalo poduzeti aktivne mjere za povećanje udjela podzastupljenog spola u rukovodstvu trgovačkog društva. [Am. 25]

(17)

Trgovačka društva uvrštena na burze uživaju posebnu gospodarsku važnost, vidljivost i utjecaj na tržište u cjelini. Mjere iz ove Direktive trebale bi se stoga primjenjivati na uvrštena trgovačka društva, koja su definirana kao trgovačka društva osnovana čije je sjedište u državi članici i čiji su vrijednosni papiri priznati za trgovanje na uređenom tržištu u smislu članka 4. stavka 1. točke (14) Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), u jednoj ili više država članica. Ta trgovačka društva postavljaju standarde za gospodarstvo u cjelini i može se očekivati da će njihove prakse slijediti druge vrste trgovačkih društava. Javna priroda uvrštenih trgovačkih društava opravdava da ih se uredi u većoj mjeri prema javnom interesu. [Am. 26]

(18)

Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na mikro, mala i srednja poduzeća (MSP), kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ (13), čak i ako je riječ o uvrštenim trgovačkim društvima. Međutim, države članice trebale bi uspostaviti politike za pružanje potpore i poticanje malih i srednjih poduzeća na znatno poboljšanje ravnoteže spolova na svim razinama uprave i u upravama trgovačkih društava. [Am. 27]

(19)

Postoje različiti sustavi struktura uprava za uvrštena trgovačka društva u državama članicama, s tim da je glavna razlika između dvojnog („dvoslojnog”) sustava s upravnim odborom i nadzornim odborom te jedinstvenog („jednoslojnog”) sustava u kojem su upravna i nadzorna funkcija kombinirane u jednu upravu. Postoje i mješoviti sustavi, koji imaju obilježja obaju sustava ili daju trgovačkim društvima mogućnost odabira među različitim modelima. Mjere iz ove Direktive trebale bi se primjenjivati na sve sustave uprava u državama članicama.

(20)

U svim sustavima uprava postoji razlika između izvršnih članova uprave, koji se bave svakodnevnim upravljanjem trgovačkim društvom, i savjetodavnih članova uprave, koji nisu uključeni u svakodnevno upravljanje, ali izvršavaju nadzornu funkciju. Kvantitativni ciljevi iz ove Direktive trebali bi se primjenjivati samo na savjetodavne članove uprave kako bi se postigla prava ravnoteža između potrebe povećanja spolne raznolikosti u upravama i potrebe da se smanji miješanje u svakodnevno upravljanje trgovačkim društvom. Budući da savjetodavni članovi uprave obavljaju nadzorne zadaće, također je jednostavnije zaposliti kvalificirane kandidate izvan trgovačkog društva i u velikoj mjeri i izvan specifičnog sektora u kojem društvo posluje, što je važno za područja gospodarstva u kojima je određeni spol posebno podzastupljen u radnoj snazi.

(21)

U nekoliko država članica određeni udio savjetodavnih članova uprave može ili mora imenovati ili odabrati radna snaga trgovačkog društva i/ili organizacije radnika u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. Kvantitativni ciljevi iz ove Direktive trebali bi se primjenjivati na sve savjetodavne članove uprave, uključujući i predstavnike zaposlenika. No, praktične postupke osiguravanja da su ti ciljevi ostvareni, uzimajući u obzir činjenicu da su neki savjetodavni članovi uprave ujedno i predstavnici zaposlenika, trebale bi definirati države članice u pitanju. U ovoj Direktivi treba uzeti u obzir raznolikost postupaka odabira i postojanje njihovih nacionalnih posebnosti u državama članicama. [Am. 28]

(22)

Uvrštena trgovačka društva u Uniji trebala bi Uvrštenim trgovačkim društvima u Uniji bi trebalo nametnuti obveze u obliku sredstava kojima se uređuju prikladni postupci s ciljem postizanja posebnih ciljeva po pitanju spolnog sastava njihovih odbora. nastojati postići cilj od barem 40 % savjetodavnih članova uprave podzastupljenog spola do 1. siječnja 2020. Radi postizanja tog cilja, ona uvrštena trgovačka društva čiji članovi uprava podzastupljenog spola obnašaju manje od 40 % savjetodavnih položaja članova uprave trebala bi obaviti izvršiti postupak predodabira ili odabira za imenovanja za te položaje na temelju usporedne analize kvalifikacija svakog kandidata, uz primjenu unaprijed utvrđenih, jasnih, neutralno sastavljenih i nedvosmislenih kriterija, kako bi ostvarila navedeni postotak najkasnije do 1. siječnja 2020. Direktiva stoga uspostavlja cilj od najmanje 40 posto savjetodavnih članova uprave podzastupljenog spola do tog datuma. Ovaj se cilj u načelu tiče samo ukupne spolne raznolikosti među savjetodavnim članovima uprave i ne upliće se u konkretan odabir pojedinih članova uprave iz široke skupine muških i ženskih kandidata u svakom pojedinačnom slučaju. Posebice ne isključuje niti jednog kandidata za položaj člana uprave niti nameće bilo kojeg pojedinačnog člana trgovačkim društvima ili dioničarima. Odluka o primjerenim članovima odbora stoga ostaje na trgovačkim društvima i dioničarima. [Am. 29]

(22a)

Cilj od 40 % u načelu se tiče samo ukupne spolne raznolikosti među savjetodavnim članovima uprave i ne upliće se u konkretan odabir pojedinih članova uprave iz široke skupine muških i ženskih kandidata u svakom pojedinačnom slučaju. Posebice ne isključuje nijednog kandidata za položaj člana uprave, niti nameće bilo kojeg pojedinačnog člana uprave trgovačkim društvima ili dioničarima. Odluka o imenovanju primjerenih članova uprava stoga ostaje na trgovačkim društvima i dioničarima. [Am. 30]

(22b)

Uvrštena trgovačka društva trebala bi razmotriti uspostavu programa obuke i mentorstva za podzastupljeni spol kao alata za postizanje ravnoteže spolova u slučajevima gdje postoji jasna razlika između spolova u odabiru kadrova za zapošljavanje na položaje u upravama. [Am. 31]

(23)

Države članice imaju dominantan utjecaj na uvrštena trgovačka društva koja su javna poduzeća u smislu članka 2. točke (b) Direktive Komisije 2006/111/EZ (14) Zbog tog dominantnog utjecaja one raspolažu instrumentima za brže ostvarivanje potrebne promjene. U takvim bi trgovačkim društvima stoga trebalo ranije utvrditi cilj od najmanje 40 % savjetodavnih članova uprave podzastupljenog spola , u skladu s odgovarajućim mehanizmima koje su države članice uspostavile u skladu s ovom Direktivom . [Am. 32]

(23a)

Zbog svoje bi prirode javna poduzeća, uvrštena ili neuvrštena, trebala poslužiti kao model privatnom sektoru. Stoga bi Komisija trebala ocijeniti stanje u državama članicama i procijeniti mogu li javna poduzeća koja ne bi bila obuhvaćena definicijom MSP-a u budućnosti biti uvrštena u područje primjene ove Direktive. [Am. 33]

(23b)

Komisija prikuplja i analizira činjenice i podatke o ravnoteži spolova u neuvrštenim velikim poduzećima koja su vrlo važna za gospodarstvo. Naknadno je potrebno provesti ocjenu učinka kako bi se dobio pregled stanja u takvim poduzećima u državama članicama i kako bi se odredilo jesu li mjere na razini Unije potrebne za uključivanje takvih poduzeća u područje primjene ove Direktive u budućnosti. Istodobno Komisija treba razjasniti dostupne mogućnosti u vezi s eventualnom potrebom za posebnim pravilima za ta poduzeća na osnovi posebnih nacionalnih okolnosti. [Am. 34]

(24)

Utvrđivanje broja položaja savjetodavnih članova uprave neophodno za ostvarivanje cilja iziskuje daljnju specifikaciju jer većina je odbora takve veličine da je za njih matematički moguće samo ostvariti veći udio ili zadržati udio niži od 40 posto. Stoga broj položaja u odboru potreban za ostvarivanje cilja trebao bi biti što bliži udjelu od 40 posto. Kako bi se istodobno izbjegla diskriminacija prvotno previše zastupljenog spola, uvrštena trgovačka društva ne bi trebala biti obvezna postavljati članove podzastupljenog spola na polovicu ili više od polovice savjetodavnih položaja uprave. Stoga, na primjer, Ako se savjetodavni odbor sastoji od samo triju članova, matematički je nemoguće postići udio veći od 40 % za oba spola. Stoga u takvim slučajevima članovi podzastupljenog spola trebali bi obnašati barem jedan položaj u odborima s trima ili četirisavjetodavnim članovima, barem dva položaja u odborima s pet ili šest savjetodavnih članova i barem tri položaja u odborima sa sedam ili osam savjetodavnih članova. [Am. 35]

(25)

U svojoj sudskoj praksi (15) o pozitivnim mjerama i njihovoj kompatibilnosti s načelom nediskriminacije na temelju spola (koje se sad nalazi i u članku 21. Povelje) Sud Europske unije prihvatio je da se u određenim slučajevima može dati prioritet podzastupljenom spolu pri zapošljavanju i promicanju pod uvjetom da je kandidat podzastupljenog spola jednako kvalificiran kao konkurent drugog spola u smislu podobnosti, osposobljenosti i profesionalne izvedbe, da prioritet nije automatski i bezuvjetan, nego se može poništiti ako razlozi specifični za kandidata suprotnog spola prevagnu u korist tog kandidata te ako prijava svakog kandidata podliježe objektivnoj procjeni pri kojoj se u obzir uzimaju svi kriteriji specifični za pojedinačne kandidate.

(26)

U skladu s tom sudskom praksom, države članice trebale bi osigurati da se odabir najkvalificiranijih kandidata za savjetodavne članove uprave temelji na usporednoj analizi kvalifikacija svakog kandidata na temelju unaprijed utvrđenih, jasnih, neutralno sastavljenih i nedvosmislenih kriterija. Primjeri vrsta kriterija odabira koje trgovačka društva mogu primijeniti uključuju profesionalno iskustvo u upravljačkim i/ili nadzornim zadacima, međunarodno iskustvo, multidisciplinarnost, znanje u posebnim značajnim područjima poput financija, nadzora ili upravljanja ljudskim resursima, rukovođenja i komunikacijskih vještina te sposobnosti umrežavanja. Prednost bi trebalo dati kandidatu podzastupljenog spola ako je taj kandidat jednako kvalificiran kao i kandidat suprotnog spola u smislu podobnosti, kompetencija i profesionalne izvedbe te ako objektivna procjena kojom se uzimaju u obzir svi kriteriji specifični za pojedinačne kandidate ne prevagne u korist kandidata suprotnog spola. [Am. 36]

(27)

Metode zapošljavanja , odabira i imenovanja članova uprave razlikuju se od jedne države članice do druge i od jednog trgovačkog društva do drugog. One mogu uključivati predodabir kandidata koji se predstavljaju na skupštini dioničara, npr. putem uprava za kandidature, izravnog imenovanja članova uprave od strane pojedinačnih dioničara ili glasovanjem na skupštini dioničara o pojedinačnim kandidatima ili listama kandidata. Ovom Direktivom poštuje se raznovrsnost postupaka odabira koji se trebaju temeljiti na transparentnosti i zaslugama i ustraje u tome da se postigne cilj veće zastupljenosti podzastupljenog spola u upravama. Uvjeti odabira kandidata trebali bi biti ispunjeni u odgovarajućoj fazi postupka odabira u skladu s nacionalnim pravom i statutom dotičnih uvrštenih trgovačkih društava. U tom smislu ovom se Direktivom samo utvrđuje minimalna usklađenost omogućuje raznolikost postupaka odabira čime se omogućuje da se primjenjuju uvjeti iz sudske prakse Suda radi postizanja cilja uravnoteženije spolne zastupljenosti u upravama uvrštenih trgovačkih društava. Primjena ove Direktive ne utječe pretjerano na svakodnevno upravljanje, s obzirom na to da trgovačka društva zadržavaju slobodu odabira kandidata na temelju kvalifikacija ili drugih objektivno relevantnih razmatranja. [Am. 37]

(27a)

Kada se predodabir kandidata temelji na postupcima odabira ili glasovanja, na primjer zaposlenika ili njihovih predstavnika, postupke tijekom cijelog procesa trebalo bi prilagoditi kako bi se pridonijelo ostvarivanju cilja veće ravnoteže spolova u upravi općenito, pri čemu bi se trebalo osigurati da spol odabranog člana uprave tijekom postupka nipošto ne bude unaprijed određen. [Am. 38]

(28)

Cilj je ove Direktive poboljšana ravnoteža spolova među članovima uprave trgovačkih društava uvrštenih na burzama, a time i pridonošenje ostvarenju načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama, koje je prepoznato kao temeljno pravo Unije. Uvrštena trgovačka društva trebala bi stoga biti obvezna na zahtjev neuspješnog kandidata otkriti ne samo kriterije kvalificiranosti na temelju kojih je došlo do odabira nego i objektivnu usporednu procjenu tih kriterija i, po potrebi, razmatranja koja su prevagnula u korist kandidata koji nije podzastupljenog spola. Ova ograničenja na pravo poštovanja privatnog života u vezi s obradom osobnih podataka, koje je prepoznato u člancima 7. i 8. Povelje, i obveza za uvrštena trgovačka društva da na zahtjev daju informacije o tome neuspješnom kandidatu neophodna su i, u skladu s načelom razmjernosti, u potpunosti ispunjavaju ciljeve od općeg interesa. Ona su stoga u skladu s uvjetima za takva ograničenja utvrđenima u članku 52. stavku 1. Povelje i s mjerodavnom sudskom praksom Suda.

(29)

Ako neuspješni kandidat podzastupljenog spola pretpostavlja da je jednako kvalificiran kao imenovani kandidat drugog spola, uvršteno trgovačko društvo trebalo bi biti obvezno pokazati ispravnost svojeg odabira.

(30)

Države članice trebale bi omogućiti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće sankcije za kršenja uvjeta otvorenog i transparentnog postupka iz ove Direktive, koje bi, između ostalog, mogle uključivati upravne kazne , izuzimanje iz javnih poziva na dostavu ponuda, djelomično izuzimanje iz dodjele sredstava iz strukturnih fondova Unije i objavu sudskog tijela o ništavnosti ili poništavanju imenovanja ili izbora savjetodavnih članova uprave provedenih suprotno nacionalnim odredbama donesenima u skladu s člankom 4. stavkom 1. Države članice trebale bi moći nadići sankcije nekonačnog popisa iz ove Direktive i dodati, između ostalog, prisilno ukidanje dotičnog trgovačkog društva koje je naložilo nadležno pravosudno tijelo uz puno poštovanje odgovarajućih postupovnih mjera zaštite u slučajevima ozbiljnih i opetovanih kršenja koje je to trgovačko društvo počinilo. [Am. 39]

(31)

Budući da spolni sastav radne snage ima izravan utjecaj na dostupnost kandidata podzastupljenog spola, države članice mogu omogućiti da ondje gdje članovi podzastupljenog spola čine manje od 10 posto radne snage, dotično trgovačko društvo ne bi trebalo biti obvezno ostvariti cilj naveden u ovoj Direktivi. [Am. 40]

(32)

Budući da uvrštena trgovačka društva trebaju nastojati povećati udio podzastupljenog spola na svim položajima za donošenje odluka, države članice mogu omogućiti da se smatra da je cilj iz ove Direktive postignut ako uvrštena trgovačka društva dokažu da podzastupljeni spol zauzima najmanje jednu trećinu svih položaja u upravi, bez obzira na to jesu li oni izvršni ili savjetodavni. Takva bi trgovačka društva, međutim, trebala u svojim godišnjim izvješćima i na internetskim stranicama i dalje navoditi ravnotežu spolova među izvršnim i savjetodavnim članovima uprave te svoje politike na tom području u skladu s člankom 5. ove Direktive. [Am. 41]

(33)

Uz mjere koje se odnose na savjetodavne članove uprave i vodeći računa i o poboljšanju ravnoteže spolova među članovima uprave koji su uključeni u zadatke svakodnevnog upravljanja, uvrštena trgovačka društva trebala bi se pojedinačno obvezati na zastupljenost oba spola među izvršnim članovima uprave, što treba postići najkasnije do 1. siječnja 2020. Te bi obveze trebale imati cilj postizanja opipljivog napretka od trenutačnog položaja pojedinih trgovačkih društava prema boljoj ravnoteži spolova.

(34)

Države članice trebale bi zahtijevati da uvrštena trgovačka društva na godišnjoj osnovi pruže podatke nadležnim nacionalnim tijelima vlasti o spolnom sastavu svojih uprava, kao i informacije o tome kako su uspjela ostvariti ciljeve utvrđene ovom Direktivom kako bi im omogućili procjenu napretka svakog uvrštenog trgovačkog društva prema ravnoteži spolova među članovima uprave. Takve bi podatke trebalo uključiti u godišnje izvješće trgovačkog društva i objaviti na primjeren i lako dostupan način na internetskoj stranici društva te bi, u slučaju da predmetno trgovačko društvo nije ostvarilo cilj, onitrebali uključivati sveobuhvatni opis konkretnih mjera koje je do sada poduzelo i koje namjerava poduzeti u budućnosti kako bi ostvarilo cilj. Nadalje, trgovačka društva koja nisu ostvarila cilj ili ispunila svoje obveze za taj neuspjeh trebaju imati opravdane razloge, kao i opis konkretnih mjera koje su već poduzete te koje namjeravaju poduzeti u budućnosti kako bi se taj cilj ostvario i obveze ispunile. [Am. 42]

(35)

Države članice možda su već poduzele mjere kojima se stvaraju sredstva za osiguravanje uravnoteženije zastupljenosti žena i muškaraca u upravama trgovačkih društava prije stupanja na snagu ove Direktive. Takve države članice trebale bi imati mogućnost primjene tih mjera umjesto postupovnih uvjeta povezanih s imenovanjima ako mogu dokazati da poduzete mjere imaju jednaku učinkovitost u postizanju cilja prisutnosti podzastupljenog spola u visini od najmanje 40 % među savjetodavnim članovima uprave uvrštenih trgovačkih društava najkasnije do 1. siječnja 2020. ili, u slučaju uvrštenih trgovačkih društava koja su javna poduzeća, najkasnije do 1. siječnja 2018.

(36)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela prepoznata u Povelji. Njome se posebno pridonosi ispunjavanju prava na jednakost žena i muškaraca (članak 23. Povelje), slobode izbora zanimanja i prava na rad (članak 15. Povelje). Ovom Direktivom nastoji se osigurati potpuno poštovanje prava na učinkovit pravni lijek i pravično suđenje (članak 47. Povelje). Ograničenja na izvršavanje slobode poduzetništva (članak 16. Povelje) i prava na vlasništvo (članak 17. stavak 1. Povelje) poštuju bit tih prava i sloboda te su potrebna i razmjerna. Ona u cijelosti ispunjavaju ciljeve od općeg interesa koje prepoznaje Unija i potrebe zaštite prava i sloboda drugih ljudi.

(37)

Dok su neke države članice poduzele regulatorne mjere ili potaknule samoreguliranje s različitim rezultatima, većina država članica nije poduzela mjere ili pokazala spremnost da djeluje na način koji bi doveo do dovoljnih promjena. Projekcije koje se zasnivaju na sveobuhvatnoj analizi svih dostupnih informacija o prošlim i trenutačnim trendovima, kao i namjere, pokazuju da uravnotežena spolna zastupljenost među savjetodavnim članovima uprave u cijeloj Uniji u skladu s ciljevima koje postavlja ova Direktiva neće biti ostvarena ni u jednom trenutku u skoroj budućnosti ako države članice budu djelovale pojedinačno. U svjetlu tih okolnosti i s obzirom na rastuće razlike između država članica u vezi sa zastupljenosti žena i muškaraca u upravama trgovačkih društava, ravnoteža spolova u upravnim odborima u cijeloj Uniji može se poboljšati putem zajedničkog pristupa, a potencijal za jednakost spolova, konkurentnost i rast brisanje razlike u plaći među spolovima te poboljšanje konkurentnosti i rasta mogu se bolje ostvariti putem koordiniranog djelovanja na razini Unije nego putem nacionalnih inicijativa različitog opsega, ambicioznosti i djelotvornosti. Budući da države članice ne mogu dovoljno ostvariti ciljeve iz ove Direktive te se stoga, zbog veličine i učinka djelovanja, mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. [Am. 43]

(38)

U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova je Direktiva ograničena na određivanje zajedničkih ciljeva i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. Države članice imaju dovoljno slobode da odrede kako se ciljevi iz ove Direktive trebaju na najbolji način ostvariti uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, posebno pravila i prakse o zapošljavanju na položaje u upravama. Ova Direktiva ne utječe na mogućnost trgovačkih društava da imenuju najkvalificiranije članove uprava te omogućuje fleksibilni okvir i dovoljno dugo razdoblje prilagodbe za sva uvrštena trgovačka društva. [Am. 44]

(39)

U skladu s načelom proporcionalnosti, cilj koji moraju ostvariti uvrštena trgovačka društva trebao bi biti vremenski ograničen i trebao bi ostati na snazi samo dok se ne postigne održiv napredak u vezi sa zastupljenošću spolova u upravama. Zato bi Komisija trebala redovno revidirati primjenu ove Direktive i o tome izvještavati Europski parlament i Vijeće. Ova Direktiva prestaje važiti 31. prosinca 2028. Komisija bi u svojoj reviziji trebala ocijeniti treba li produljiti trajanje Direktive nakon isteka tog razdoblja. Države članice trebale bi surađivati sa socijalnim partnerima i civilnim društvom kako bi ih učinkovito obavještavala o značaju, prijenosu i provedbi ove Direktive. Kampanje za obavještavanje značajno bi doprinijele podizanju svijesti neuvrštenih trgovačkih društava o problemu i poticale bi ih na proaktivno postizanje zastupljenosti spolova. Države članice trebalo bi poticati na razmjenu iskustava i dobrih praksi kad je riječ o prijenosu i provedbi ove Direktive. [Am. 45]

(40)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (16), države članice obvezale su se da će, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje zakonodavstva EU-a priložiti dokument ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje zakonodavstva EU-a. S obzirom na ovu Direktivu zakonodavac smatra prijenos takvih dokumenata opravdanim,

(1)

„uvršteno trgovačko društvo” znači trgovačko društvo osnovano čije je sjedište u državi članici i čiji su vrijednosni papiri priznati za trgovanje na uređenom tržištu u smislu članka 4. stavka 1. točke (14) Direktive 2004/39/EZ, u jednoj ili više država članica; [Am. 47]

(2)

„uprava” znači svako administrativno, upravno ili nadzorno tijelo trgovačkog društva;

(3)

„član uprave” znači svaki član uprave, uključujući predstavnika zaposlenika;

(4)

„izvršni član uprave” znači svaki član jedinstvene uprave koji se bavi svakodnevnim upravljanjem trgovačkim društvom i svaki član upravljačkog odbora u dvojnom sustavu uprave;

(5)

„savjetodavni član uprave” znači svaki član jedinstvene uprave osim izvršnog člana uprave i svaki član nadzornog odbora u dvojnom sustavu uprave;

(6)

„jedinstvena uprava” znači jedna uprava koja objedinjuje upravljačke i nadzorne funkcije trgovačkog društva;

(7)

„dvojni sustav uprave” znači sustav u kojem upravljačke i nadzorne funkcije trgovačkog društva izvršavaju razdvojeni odbori;

(8)

„mala i srednja poduzeća” ili „MSP” znači trgovačka društva koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna EUR ili čija godišnja ukupna bilanca ne premašuje 43 milijuna EUR, ili za MSP-ove koji su osnovani u državi članici čija valuta nije euro, jednakovrijedni iznosi u valuti te države članice;

(9)

„javno poduzeće” znači poduzeće u kojem javne vlasti mogu imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju njihova vlasništva u njemu, njihova financijskog udjela u njemu ili na temelju pravila kojima je uređeno. Smatra se da postoji prevladavajući utjecaj javnih tijela kada ta tijela izravno ili neizravno u odnosu na poduzeće:

(a)

upravne kazne;

(aa)

isključenje iz javnog poziva za dostavu ponuda; [Am. 60]

(ab)

djelomično isključenje iz dodjele sredstava iz strukturnih fondova Unije; [Am. 61]

(b)

objavu sudskog tijela o ništavnosti ili poništavanju imenovanja ili izbora savjetodavnih članova uprave provedenih suprotno nacionalnim odredbama usvojenima u skladu s člankom 4. stavkom 1.