P7_TC1-COD(2011)0399

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 21. studenoga 2013 radi donošenja Uredbe (EU) br …/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006

(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) br. 1290/2013.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVE KOMISIJE

Izjava o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura

Kao odgovor na zahtjeve zainteresiranih strana, Komisija želi razjasniti pitanje izravnih troškova velikih istraživačkih infrastruktura na način opisan u ovoj izjavi.

Smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura u sklopu programa Obzor 2020. primjenjivat će se na troškove velikih istraživačkih infrastruktura ukupne vrijednosti od najmanje 20 milijuna EUR po pojedinom korisniku izračunate kao zbroj povijesnih vrijednosti imovine pojedinačnih istraživačkih infrastruktura kako su zabilježene u posljednjoj zaključenoj bilanci tog korisnika prije datuma potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili kako je utvrđeno na temelju troškova najma i zakupa istraživačkih infrastruktura.

Ispod tog praga smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura u sklopu programa Obzor 2020. neće se primjenjivati. Pojedinačne troškovne stavke mogu se prijaviti kao prihvatljivi izravni troškovi u skladu s primjenjivim odredbama ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Općenito će biti moguće kao izravne troškove potraživati sve troškove koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i izravno su povezani s provedbom aktivnosti te joj se stoga mogu izravno pripisati.

Za veliku istraživačku infrastrukturu koja je obuhvaćena projektom to će uobičajeno biti slučaj kad je riječ o kapitaliziranim troškovima i troškovima poslovanja.

„Kapitalizirani troškovi” bit će troškovi nastali radi osnivanja i/ili obnove velike istraživačke infrastrukture te određeni troškovi pojedinih popravaka ili održavanja velike istraživačke infrastrukture zajedno s dijelovima ili osnovnim sastavnicama.

„Troškovi poslovanja” bit će troškovi koji korisniku nastanu izričito u vezi s vođenjem velike istraživačke infrastrukture.

Suprotno tomu, određeni troškovi uobičajeno se ne bi mogli prijaviti kao izravni troškovi, ali bi se mogli smatrati nadoknađenima preko paušalne stope za neizravne troškove, primjerice troškovi najma, zakupa ili amortizacije administrativnih zgrada i sjedišta.

Kad su troškovi samo djelomično prouzročeni aktivnostima projekta, može se prijaviti samo dio koji se može izravno pripisati projektu.

U tu svrhu mjerni sustav korisnika mora omogućiti točnu izmjeru stvarne prave vrijednosti troška za projekt (tj. prikaz stvarne potrošnje i/ili upotrebe u projektu). To će biti slučaj ako se mjerenje ostvaruje na temelju računa isporučitelja.

Mjerenje troška obično se povezuje s vremenom koje se rabi za projekt, a koje mora odgovarati satima/danima/mjesecima uporabe istraživačke infrastrukture u projektu. Ukupni broj produktivnih sati/dana/mjeseci mora odgovarati punom potencijalu uporabe (punom kapacitetu) istraživačke infrastrukture. Izračun punog kapaciteta obuhvatit će sve vrijeme tijekom kojeg je istraživačka infrastruktura dostupna za uporabu, ali se ne rabi. No izračun punog kapaciteta svakako će uzeti u obzir stvarna ograničenja poput radnog vremena subjekta te vrijeme za popravke i održavanje (uključujući kalibriranje i testiranje).

Ako se trošak može izravno pripisati istraživačkoj infrastrukturi, ali zbog tehničkih ograničenja ne i izravno projektu, prihvatljivo rješenje bit će mjerenje tih troškova uz pomoć jedinica stvarne uporabe relevantne za taj projekt popraćeno točnim tehničkim specifikacijama i stvarnim podacima te utvrđeno na temelju korisnikova sustava analitičkog troškovnog računovodstva.

Troškove i njihovo izravno pripisivanje projektu moraju pratiti odgovarajući dokazni dokumenti kojima se omogućuje zadovoljavajući revizijski postupak.

Korisnik može dokazati izravnu vezu uvjerljivim drugim dokazima.

Službe Komisije preporučit će najbolje prakse za izravno mjerenje i dokazne dokumente (npr.: za kapitalizirane troškove – računovodstvena izvješća popraćena politikom amortizacije korisnika kao dijelom njegovih uobičajenih računovodstvenih načela u kojima se pokazuje izračun potencijalne uporabe i gospodarskog vijeka imovine te dokaz njezine stvarne uporabe u projektu; za troškove poslovanja – poseban jasno označen račun povezan s velikom istraživačkom infrastrukturom, ugovorom, vremenskim planom projekta, itd.).

Nakon zahtjeva korisnika s velikim istraživačkim infrastrukturama, i uzimajući u obzir dostupna sredstva i načelo isplativosti, Komisija je spremna izvršiti procjenu ex ante korisnikove metodologije izravnih troškova na jednostavan i transparentan način radi jamčenja pravne sigurnosti. Te procjene ex ante u potpunosti će se uzeti u obzir tijekom revizija ex post.

Komisija će k tomu osnovati skupinu sastavljenu od predstavnika relevantnih organizacija zainteresiranih strana koja će ocijeniti primjenu smjernica.

Komisija potvrđuje da će u najkraćem roku donijeti smjernice o izravnim troškovima velikih istraživačkih infrastruktura nakon što se usvoje uredbe o programu Obzor 2020.

Izjava o smjernicama o kriterijima za primjenu „bonusa”

Kad je riječ o dodatnim primicima, namjera je Komisije da bez odgode objavi smjernice o kriterijima za njihovu primjenu nakon usvajanja Pravila za sudjelovanje u programu Obzor 2020. i širenje njegovih rezultata.

Izjava o Brzom programu za inovacije

Komisija namjerava osigurati odgovarajuću prepoznatljivost Brzog programa za inovacije u istraživačkoj i inovacijskoj zajednici aktivnostima za podizanje razine osviještenosti i komunikaciju koje će prethoditi probnom pozivu 2015. godine.

Komisija ne namjerava ograničiti trajanje aktivnosti Brzog programa za inovacije ex ante. Čimbenici poput vremenske osjetljivosti i međunarodnog tržišnog natjecanja dostatno se uzimaju u obzir pri ocjenjivanju „učinka” prijedloga kako bi se omogućila fleksibilnost prema raznim posebnostima u okviru različitih područja primijenjenog istraživanja.

Osim temeljite procjene koja se izvršava u sklopu privremenog ocjenjivanja programa Obzor 2020., probni rad Brzog programa za inovacije bit će podložan stalnom praćenju svih praktičnih rješenja povezanih s podnošenjem, ocjenjivanjem, odabirom i proračunskim planiranjem prijedloga u okviru poziva Brzog programa za inovacije, počevši od prvog roka kojim će se označiti zadnji dan za prijavu tijekom 2015. godine.

Kako bi se omogućilo da probni rad bude djelotvoran i osiguralo ispravno ocjenjivanje, broj projekata za koje bi se moglo zahtijevati pružanje potpore mogao bi biti do sto.

Izjava u vezi s člancima 3. i 4.

Namjera je Komisije da se u ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava uvrste upućivanja na nacionalno pravo u vezi s javnim pristupom dokumentima i povjerljivošću kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža između različitih interesa.

Izjava o članku 28.

(mogućnost stopostotne stope povrata za neprofitne pravne subjekte kad je riječ o inovacijskim aktivnostima)

Komisija primjećuje da čak i neprofitni subjekti mogu vršiti gospodarske aktivnosti bliske tržištu i čije subvencioniranje može dovesti do narušavanja unutarnjeg tržišta. Stoga će Komisija procijeniti ex ante jesu li prihvatljive aktivnosti gospodarske naravi, je li unakrsno subvencioniranje gospodarskih aktivnosti djelotvorno spriječeno te ima li stopa financiranja za gospodarske prihvatljive aktivnosti negativne učinke na tržišno natjecanje u okviru unutarnjeg tržišta nad kojima nisu prevagnuli njezini pozitivni učinci.

Izjava o članku 42.

Namjera je Komisije utvrditi vremenska ograničenja u oglednom ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava u vezi sa zaštitom rezultata uzimajući u obzir vremenska ograničenja Sedmog okvirnog programa.