7.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 169/27

(1)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”) naglasila potrebu razvoja povoljnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije s ciljem ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji. Tu su strategiju poduprli i Europski parlament i Vijeće.

(2)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) osnovan je Obzor 2020. - Okvirni program za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) („program Obzor 2020.”). Cilj programa Obzora 2020. jest ostvariti snažniji utjecaj u odnosu na istraživanja i inovacije pružanjem doprinosa jačanju javno-javnih partnerstava, među ostalim i putem sudjelovanja Unije u programima koje poduzima više država članica u skladu s člankom 185. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(3)

Cilj javno-javnih partnerstava trebao bi biti razvoj bliskijih sinergija, povećanje koordinacije te izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja u odnosu na istraživačke programe Unije te međunarodne, nacionalne i regionalne istraživačke programe te bi ona trebala u potpunosti poštovati opća načela programa Obzor 2020., a posebno ona koja se odnose na otvorenost i transparentnost. Uz to bi trebalo osigurati otvoren pristup znanstvenim publikacijama.

(4)

Odlukom br. 912/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), Zajednica je odlučila dati financijski doprinos Europskom istraživačkom programu u području mjeriteljstva („EMRP”) koji je jednak doprinosu država sudionica, ali ne premašuje 200 000 000 EUR, u razdoblju trajanja Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) osnovanog Odlukom br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(5)

Komisija je u travnju 2012. dostavila Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o privremenoj evaluaciji Europskog istraživačkog programa u području mjeriteljstva – EMRP. Tu privremenu evaluaciju provelo je stručno povjerenstvo tri godine nakon početka programa. Opće je mišljenje stručnog povjerenstva bilo da je EMRP zajednički europski istraživački program kojim se dobro upravlja i koji je već dostigao relativno visoku razinu znanstvene, upravljačke i financijske integracije. Međutim, stručno povjerenstvo upozorilo je na ograničeno industrijsko iskorištavanje tog programa i ograničenu otvorenost prema izvrsnoj znanosti izvan okvira mjeriteljskih instituta te nedovoljnu izgradnju sposobnosti. Stručno povjerenstvo također je smatralo da bi se provedbom programa EMRP mogao razviti uključiviji europski istraživački prostor u mjeriteljstvu.

(6)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/743/EU (6) EMRP-u se može osigurati daljnja potpora.

(7)

Europski program za istraživanje i inovacije u području mjeriteljstva („EMPIR”) koji je usklađen sa strategijom Europa 2020. i njezinim vodećim inicijativama, posebno „Unijom inovacija”, „Digitalnom agendom za Europu”, „Planom za Europu učinkovitih resursa” i „Industrijskom politikom za doba globalizacije”, bit će ambiciozniji i uključiviji program koji će tijekom razdoblja od deset godina (2014. - 2024.) provoditi 28 država sudionica. Kao dio poboljšanja u odnosu na prethodni program, EMPIR će uključivati aktivnosti povezane s inovacijama i industrijskim iskorištavanjem, istraživanjima u svrhu normizacije i regulacije te izgradnjom sposobnosti.

(8)

Države sudionice namjeravaju doprinijeti provedbi programa EMPIR tijekom razdoblja obuhvaćenog tim programom, odnosno od 2014. do 2024. Kako bi se u obzir uzelo trajanje programa Obzor 2020., pozive na podnošenje projektnih prijedloga u okviru EMPIR-a trebalo bi pokrenuti najkasnije do 31. prosinca 2020. U odgovarajuće opravdanim slučajevima pozivi na podnošenje projektnih prijedloga mogu se pokrenuti do 31. prosinca 2021.

(9)

Aktivnosti u okviru programa EMPIR trebale bi biti u skladu s ciljevima i prioritetima u području istraživanja i inovacija programa Obzor 2020. te općim načelima i uvjetima utvrđenima u članku 26. Uredbe (EU) br. 1291/2013.

(10)

Trebalo bi utvrditi gornju granicu financijskog sudjelovanja Unije u programu EMPIR za trajanja programa Obzor 2020. U okviru te gornje granice doprinos Unije programu EMPIR trebao bi biti jednak doprinosu država koje sudjeluju u EMPIR-u kako bi se ostvario snažan učinak financijske poluge i osigurala snažnija integracija programa država sudionica.

(11)

U skladu s ciljevima Uredbe (EU) br. 1291/2013., sve države članice i zemlje pridružene programu Obzor 2020. trebale bi imati pravo sudjelovanja u programu EMPIR.

(12)

Financijski doprinos Unije trebao bi biti uvjetovan preuzimanjem formalnih obveza od strane država sudionica da doprinesu provedbi programa EMPIR i ispunjenjem tih obveza. Doprinosi država sudionica programu EMPIR trebali bi obuhvaćati doprinos za administrativne troškove do gornje granice od 5 % proračuna programa EMPIR. Države sudionice trebale bi se obvezati da će, u slučaju potrebe, povećati svoj doprinos programu EMPIR kapacitetima pričuvnog financiranja u iznosu od 50 % njihove preuzete obveze kako bi osigurale da budu u stanju financirati svoja nacionalna tijela, nacionalni mjeriteljski instituti („NMI”) i imenovani instituti („II”) koji sudjeluju u odabranim projektima.

(13)

Zajednička provedba programa EMPIR iziskuje provedbenu strukturu. Države sudionice sporazumjele su se o provedbenoj strukturi za program EMRP te su 2007. uspostavile EURAMET e.V. („EURAMET”), europsku regionalnu mjeriteljsku organizaciju i neprofitnu udrugu prema njemačkom pravu. Zadaće i obveze EURAMET-a također obuhvaćaju šire europsko i globalno usklađivanje mjeriteljstva. Članstvo u EURAMET-u otvoreno je svim europskim nacionalnim mjeriteljskim institutima kao članovima te imenovanim institutima kao pridruženim članovima. Članstvo u EURAMET-u nije uvjetovano postojanjem nacionalnih programa istraživanja u mjeriteljstvu. Budući da se, prema izvješću o privremenoj evaluaciji programa EMRP, upravljačka struktura EURAMET-a za provedbu programa EMRP pokazala učinkovitom i visoko kvalitetnom, EURAMET bi trebalo upotrijebiti i pri provedbi programa EMPIR. EURAMET bi stoga trebao biti primatelj financijskog doprinosa Unije.

(14)

Kako bi se ostvarili ciljevi programa EMPIR, EURAMET bi trebao pružiti financijsku potporu uglavnom u obliku bespovratnih sredstava namijenjenih sudionicima uključenima u djelovanja odabrana na razini EURAMET-a. Ta bi djelovanja trebala biti odabrana slijedom poziva na podnošenje projektnih prijedloga u nadležnosti EURAMET-a. Rang-lista projekata trebala bi biti obvezujuća u pogledu odabira projektnih prijedloga i financiranja iz financijskog doprinosa Unije i doprinosa država sudionica projektima u okviru programa EMPIR.

(15)

Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i odgovarajućim pravilima o neizravnom upravljanju određenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (8).

(16)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala imati pravo smanjiti, suspendirati ili obustaviti financijski doprinos Unije ako se program EMPIR ne provodi primjereno ili se provodi djelomično ili uz zakašnjenje, ili ako države sudionice ne doprinose financiranju programa EMPIR ili to čine djelomično ili uz zakašnjenje. Ta bi prava trebalo predvidjeti sporazumom o delegiranju koji treba sklopiti između Unije i EURAMET-a.

(17)

Radi pojednostavljenja, trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te prekomjernu dokumentaciju i izvješćivanje. Pri obavljanju revizija trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir posebnosti nacionalnih programa.

(18)

Revizije primatelja sredstava Unije dodijeljenih u skladu s ovom Odlukom trebale bi osigurati smanjenje administrativnog opterećenja u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013.

(19)

Na sudjelovanje u neizravnim aktivnostima koje se financiraju iz programa EMPIR primjenjuje se Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Međutim, zbog posebnih operativnih potreba programa EMPIR potrebno je predvidjeti odstupanja od te Uredbe u skladu s njezinim člankom 1. stavkom 3.

(20)

Doprinos država sudionica uglavnom je u obliku institucionalnog financiranja nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta koji sudjeluju u odabranim projektima. Doprinos država sudionica trebao bi uključivati i doprinos u gotovini administrativnim troškovima programa EMPIR. Dio doprinosa Unije trebalo bi dodijeliti subjektima koji nisu nacionalni mjeriteljski instituti ni imenovani instituti koji sudjeluju u odabranim projektima. Izračunom financijskoga doprinosa Unije nacionalnim mjeriteljskim institutima i imenovanim institutima koji sudjeluju u projektima programa EMPIR trebalo bi osigurati da doprinos Unije programu EMPIR ne premašuje doprinose država sudionica. S obzirom na činjenicu da je institucionalno financiranje nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta od strane država sudionica jednako zajedničkim troškovima koji su dodijeljeni za projekte programa EMPIR koji se ne nadoknađuju iz doprinosa Unije, paušalni iznos za financiranje neizravnih prihvatljivih troškova nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta trebalo bi prilagoditi u odnosu na paušalni iznos utvrđen u Uredbi (EU) br. 1290/2013. Paušalni iznos za financiranje neizravnih prihvatljivih troškova mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta trebalo odrediti na temelju ukupnih neizravnih troškova koje su nacionalni mjeriteljski instituti i imenovani instituti koji sudjeluju u projektima programa EMRP prijavili kao prihvatljive, koji su stabilni i predstavljaju pouzdanu procjenu neizravnih troškova koji nastaju nacionalnim mjeriteljskim institutima i imenovanim institutima koji sudjeluju u projektima programa EMPIR. Budući da ti neizravni troškovi iznose 140 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta, izuzev izravnih prihvatljivih troškova podugovaranja i besplatnih doprinosa u naravi koji se ne koriste u prostorima korisnika, paušalni iznos za financiranje neizravnih troškova nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta trebao bi, biti snižen s 25 %,kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1290/2013., na 5 %. Stoga je prikladno za nacionalne mjeriteljske institute i imenovane institute predvidjeti odstupanje od članka 29. te Uredbe. Financiranje ostalih subjekata koji sudjeluju u projektima programa EMPIR trebalo bi se provoditi u skladu s tom Uredbom.

(21)

Pozivi na podnošenje projektnih prijedloga u okviru programa EMPIR također bi trebali biti objavljeni na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima te putem drugih elektroničkih sredstava za širenje rezultata u sklopu programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.

(22)

Prilikom privremene evaluacije programa EMPIR trebalo bi ponovno procijeniti prikladnost modela financiranja u odnosu na načelo usklađenosti sredstava Unije i ostalih sredstava.

(23)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi putem proporcionalnih mjera tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanjem, otkrivanjem i ispitivanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativnim i financijskim sankcijama u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(24)

Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju kojim će se posebno ocijeniti kvaliteta i učinkovitost programa EMPIR i napredak postignut u ostvarivanju ciljeva kao i završnu evaluaciju te bi trebala pripremiti izvješće o time evaluacijama.

(25)

EURAMET i države sudionice trebale bi Komisiji na njezin zahtjev dostaviti sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje izvješćâ o evaluaciji programa EMPIR.

(26)

Cilj ove odluke je sudjelovanje Unije u programu EMPIR, odnosno pružanje potpore osiguravanju prikladnih, integriranih i svrhovitih mjeriteljskih rješenja te stvaranje integriranog europskog sustava istraživanja u mjeriteljstvu s kritičnom masom i aktivnim angažmanom na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, što države članice same ne mogu dostatno ostvariti. Opseg i složenost mjeriteljskih zahtjeva zahtijevaju ulaganja koja nadmašuju osnovne proračune za istraživanje europskih nacionalnih instituta za mjeriteljstvo i njihovih imenovanih instituta. Izvrsnost potrebna za istraživanje i razvoj najmodernijih mjeriteljskih rješenja prelazi nacionalne granice te se stoga ne može postići samo na nacionalnoj razini. S obzirom na to da se cilj stoga može bolje ostvariti na razini Unije povezivanjem nacionalnih napora u usklađen europski pristup, ujedinjavanjem rascjepkanih nacionalnih istraživačkih programa, potporom pri razvoju zajedničkih prekograničnih strategija istraživanja i financiranja te postizanjem kritične mase potrebnih dionika i ulaganja, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(a)

da države sudionice dokažu da su program EMPIR uspostavile u skladu s Prilozima I. i II.;

(b)

da države sudionice ili nacionalni mjeriteljski instituti koje su odredile države sudionice, odrede EURAMET e.V. („EURAMET”) kao strukturu nadležnu za provedbu programa EMPIR te za primanje, dodjeljivanje i praćenje financijskih doprinosa Unije;

(c)

da se sve države sudionice obvežu doprinijeti financiranju programa EMPIR i osigurati kapacitete pričuvnog financiranja u visini od 50 % iznosa obveze;

(d)

da EURAMET dokaže sposobnost provedbe programa EMPIR, uključujući primanje, dodjeljivanje i praćenje financijskog doprinosa Unije u okviru neizravnog upravljanja proračunom Unije u skladu s člancima 58., 60. i 61. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012; i

(e)

da se za program EMPIR uspostavi model upravljanja u skladu s Prilogom III.;

(a)

da EURAMET provede ciljeve programa EMPIR određene u Prilogu I. i aktivnosti određene u Prilogu II. u skladu s pravilima za sudjelovanje i širenje rezultata iz članka 5.;

(b)

da se zadrži prikladan i učinkovit model upravljanja u skladu s Prilogom III.;

(c)

da EURAMET poštuje zahtjeve izvješćivanja određene u članku 60. stavku 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012; i

(d)

da se ispune obveze iz stavka 1. točke (c) ovog članka.

(a)

doprinosi putem institucionalnog financiranja nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih instituta koji sudjeluju u projektima programa EMPIR;

(b)

financijski doprinosi administrativnim troškovima programa EMPIR.

(a)

zahtjevi u pogledu doprinosa EURAMET-a u vezi s pokazateljima uspješnosti određenima u Prilogu II. Odluci 2013/743/EU;

(b)

zahtjevi u pogledu doprinosa EURAMET-a u odnosu na praćenje iz Priloga III. Odluci 2013/743/EU;

(c)

posebni pokazatelji uspješnosti povezani s funkcioniranjem EURAMET-a;

(d)

zahtjevi za EURAMET u pogledu pružanja informacija o administrativnim troškovima i detaljnih brojki u vezi s provedbom programa EMPIR;

(e)

aranžmani u vezi s dostavom podataka koji su potrebni kako bi Komisija mogla ispuniti svoje obveze širenja rezultata i izvješćivanja;

(f)

odredbe za objavljivanje poziva na podnošenje projektnih prijedloga u okviru programa EMPIR, posebno na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima te putem drugih elektroničkih sredstva za širenje rezultata u sklopu programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija.