(1)

Vijeće je Uredbom (EU) br. 1105/2010 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”).

(2)

Uvedene mjere bile su u obliku pristojbe ad valorem s preostalom stopom određenom na 9,8 %, dok su društva za koja su uvedene antidampinške pristojbe dobila pojedinačnu stopu pristojbe od 5,1 % do 9,8 %. U početnom ispitnom postupku za dva društva nije utvrđen damping.

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (3) antidampinških mjera koje su na snazi Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je 31. kolovoza 2015. podnijela organizacija CIRFS („The European Manmade Fibres Association” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka i/ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 28. studenoga 2015. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (4) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike i uvoznike za koje se zna da se na njih odnosi revizija te zastupnike predmetne zemlje izvoznice.

(9)

Zainteresirane strane imale su mogućnost pismeno iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku iz obavijesti o pokretanju postupka. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje pred Komisijom.

(10)

S obzirom na očito velik broj kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(11)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka doista potreban i, ako jest, kako bi odabrala reprezentativni uzorak, od kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika zatraženo je da se jave u roku od 15 dana od pokretanja revizije i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik.

(13)

U fazi objave obavijesti o pokretanju postupka kontaktiralo se s ukupno šest poznatih nepovezanih uvoznika. Primljeni su odgovori od 15 nepovezanih uvoznika. S obzirom na velik broj uvoznika koji surađuju Komisija je primijenila odabir uzorka. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma uvoza koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Odabrani uzorak prvotno se sastojao od tri društva i činio je 29 % procijenjenog obujma uvoza iz NRK-a u Uniju te 85 % obujma uvoza koji je prijavilo 15 ispitanika. Samo je jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na upitnik.

(14)

U fazi objave obavijesti o pokretanju postupka kontaktiralo se s ukupno deset poznatih korisnika. Primljeni su odgovori od njih četiri. Za korisnike nije bio predviđen odabir uzorka, tako da je Komisija odlučila ispitati sve.

(15)

Pet proizvođača iz Unije koji čine 97 % proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera u Uniji surađivalo je s Komisijom tijekom RIPR-a. Zbog tako malog broja proizvođača Komisija se nije odlučila za odabir uzorka.

(16)

Upitnici su poslani na adrese pet proizvođača iz Unije koji surađuju i jednom proizvođaču u potencijalnoj analognoj zemlji koji je pristao surađivati.

(17)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(18)

Predmetni proizvod je pređa visoke čvrstoće od poliestera (osim konca za šivanje), nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, uključujući monofilamente finoće manje od 67 deciteksa podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod” ili „pređa visoke čvrstoće”), trenutačno razvrstan u oznaku KN 5402 20 00.

(19)

Ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da predmetni proizvod, pređa visoke čvrstoće od poliestera koju industrija Unije proizvodi i prodaje na tržištu Unije te pređa visoke čvrstoće od poliestera koja se proizvodi i prodaje u analognoj zemlji (SAD), imaju jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i jednaku osnovnu namjenu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je prvo ispitala je li vjerojatno da istek postojećih mjera dovede do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(21)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. U izostanku suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, ukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ocijenjena na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera zajedno s ostalim izvorima podataka, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podaci o izvozu), odgovor proizvođača iz analogne zemlje te ostali javno dostupni podaci (5).

(22)

Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na svjetskoj razini.

(23)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe ista metodologija upotrijebljena za utvrđivanje dampinga u početnom ispitnom postupku primijenjena je svaki put kad je utvrđeno da se okolnosti nisu promijenile.

(24)

Uobičajena vrijednost određena je na temelju cijene plaćene u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(25)

U početnom ispitnom postupku Tajvan je služio kao analogna zemlja u svrhu određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Tajvan kao analognu zemlju i pozvala ih da dostave primjedbe. U obavijesti o pokretanju postupka također je navedeno da, prema informacijama koje su dostupne Komisiji, možda su pronađeni drugi Unijini dobavljači iz zemalja tržišnoga gospodarstva u SAD-u i Republici Koreji, među ostalim.

(26)

Jedna zainteresirana strana složila se da zbog opreme i proizvodnog procesa sličnih onima kineskih proizvođača analogna zemlja bude Tajvan. Međutim, nijedan proizvođač iz Tajvana nije pristao surađivati u ispitnom postupku.

(27)

Na temelju statističkih podataka o uvozu i informacija iz zahtjeva za reviziju Komisija je, uz Tajvan, kao potencijalne analogne zemlje uzela u obzir i druge zemlje kao što su Republika Koreja, Indija, Japan i SAD (6). Zahtjevi za suradnju poslani su svim poznatim proizvođačima i udruženjima u tim zemljama. Samo je jedan proizvođač iz SAD-a (Dura Fibres) pristao surađivati.

(28)

Komisija je utvrdila da SAD primjenjuje znatnu (8,8 %) konvencionalnu carinsku stopu pristojbi na uvoz pređe visoke čvrstoće iz trećih zemalja, ali ne i antidampinške pristojbe. Društvo Dura Fibres, jedini je proizvođač predmetnog proizvoda u SAD-u s približno 30-postotnim tržišnim udjelom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te posluje u jakoj konkurenciji sa zemljama izvoznicama (7).

(29)

S obzirom na prethodno navedeno i u nedostatku drugih primjedbi Komisija je zaključila da je SAD odgovarajuća analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(30)

Informacije koje je dostavio proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljene su kao osnova za određivanje uobičajene vrijednosti.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači koji surađuju iz SAD-a bio reprezentativan u odnosu na ukupan obujam izvoza iz NRK-a u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(32)

Komisija je ispitala i može li se smatrati da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost stoga se temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao prosječna cijena domaće prodaje ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(33)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 15., kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se izvozna cijena temeljila na najboljim raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(34)

Cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije utvrđena je na temelju statističkih podataka Eurostata. Obujam uvoza od kineskih proizvođača za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping (oko 40 % kineskog uvoza) nije uzet u obzir za određivanje izvozne cijene.

(35)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da obujam od kineskih proizvođača za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping ne bi smio biti isključen iz izračuna dampinga jer u Osnovnoj uredbi ne postoji odredba koja bi se na to odnosila. Međutim, Komisijina je praksa (8), na temelju tumačenja ADA-e (Sporazum o antidampingu) tijela WTO-a za rješavanje sporova u predmetu Beef and rice (govedina i riža) (9), isključivanje iz revizije društava za koje je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška marža de minimis. Stoga je taj zahtjev odbijen.

(36)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijene franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(37)

Domaće cijene proizvođača iz analogne zemlje prilagođene su za troškove domaćeg prijevoza i pakiranja ([2 %–4 %] iznosa fakture) i provizije [0,5 %–1,5 %]. U pogledu izvoznih cijena, cijena franko tvornica određena je oduzimanjem postotka za prijevoz, osiguranje, rukovanje i drugih prilagodbi od cijene CIF na granici Unije, kako je procijenjeno u zahtjevu za reviziju (12,98 %). Kada je riječ o prilagodbama za izvoznu prodaju, jedna je zainteresirana strana kritizirala primjenu članka 18. Osnovne uredbe i predložila da bi se umjesto procjene iz zahtjeva za reviziju trebale uzeti u obzir prilagodbe proizvođača iz analogne zemlje. Međutim, ta se metoda ne čini primjerenom jer se prilagodbe proizvođača iz analogne zemlje odnose na domaću prodaju u SAD-u i nisu relevantne za procjenu prilagodbi za izvoz iz NRK-a u Uniju. Stoga se u nedostatku drugih pouzdanih informacija Komisija oslanja na procjenu prilagodbi za izvoznu prodaju iz zahtjeva.

(38)

Na temelju prethodno navedenoga utvrđeno je da je dampinška marža, iskazana kao postotak neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, iznosila 54,4 %.

(39)

Neovisno o znatnoj razlici između dampinške marže utvrđene u početnom ispitnom postupku i dampinške marže iz ove analize, nije bilo naznaka promjene u izvoznim aranžmanima kineskih proizvođača. Naprotiv, vjerojatno je da se razlika može objasniti nemogućnošću provođenja detaljne analize po vrsti proizvoda zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika.

(40)

Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski proizvođači izvoznici nastavili izvoziti predmetni proizvod u Uniju po dampinškim cijenama.

(41)

Komisija je analizirala i postoji li vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani kineski proizvodni i rezervni kapacitet, ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima, situacija na kineskom domaćem tržištu te privlačnost tržišta Unije.

(42)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika teško je odrediti rezervni kapacitet u Kini. Kako bi se prikupila najveća moguća količina informacija, Komisija je zatražila informacije od dvaju udruženja kineskih izvoznika (Kineska komora za međunarodnu trgovinu, „CCOIC”, i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika tekstila, „CCCT”) čiji članovi čine više od polovine procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta. Ta su udruženja detaljno odgovorila, ali njihovi se odgovori nisu mogli provjeriti zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika. U tekstu u nastavku navode se dostavljene informacije i uspoređuje ih se s drugim raspoloživim informacijama (iz zahtjeva za reviziju i drugih raspoloživih izvora (10)).

(43)

Prema CCOIC-u i CCCT- u, rezervni kapacitet u Kini u razdoblju od 2012. do RIPR-a bilježi ograničeno povećanje i može se procijeniti da se kretao od početne razine od [150 000–250 000] metričkih tona u 2012. do razine od [200 000–300 000] metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(44)

Službe Komisije detaljno su izračunale rezervni kapacitet i na temelju drugih dostupnih informacija. Glavni su elementi izračuna i. postojeći kapacitet kineskih proizvođača; ii. domaća potražnja; iii. izvoz u druge zemlje.

(45)

Kada je riječ o kineskoj domaćoj potrošnji, čini se da se zainteresirane strane slažu u vezi s podacima iz zahtjeva. Iz podataka je vidljivo povećanje domaće potražnje u Kini u razmatranom razdoblju (+ 20 %, s oko 900 000 metričkih tona u 2012. na oko 1 150 000 metričkih tona u 2015.).

(46)

Kada je riječ o podacima o kineskom izvozu, Komisija je uzela u obzir kineske statističke podatke o izvozu iz kojih je vidljivo povećanje od 47 % u razdoblju od 2012. do RIPR-a.

(47)

Naposljetku, kada je riječ o procjeni kineskog proizvodnog kapaciteta, prema zahtjevu podnositelja pritužbe koji se poziva na međunarodno priznatu sektorsku studiju (11), kineski kapacitet povećao se s više od 1 600 000 metričkih tona u 2012. na 2 400 000 metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 1.

(48)

Na temelju ovog izračuna rezervni kapacitet kineskih proizvođača procijenjen je na više od 800 000 metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. oko sedam puta više od ukupnog dostupnog tržišta EU-a (15) i gotovo devet puta više od proizvodnog obujma proizvođača iz EU-a (koji se procjenjuje na 92 461 metričkih tona).

(49)

Zaključno, postoje razlozi zbog kojih se smatra da bi procjena kapaciteta koju su podnijeli CCOIC i CCCT mogla biti previše konzervativna. Konkretno, ako se usporede procjene kineske domaće potražnje i izvoza, stopa iskorištenosti kapaciteta za 2012. i 2013. iznosi 90 %, što upućuje na činjenicu da je proizvodni kapacitet za te godine uvelike podcijenjen. U svakom slučaju i uzimajući u obzir ovaj izračun, postojeći rezervni kapacitet kineskih proizvođača i dalje iznosi [200 000–300 000] metričkih tona, što je [jednako ili više od] ukupne veličine europskog tržišta (oko 217 000 metričkih tona, od kojih oko 98 000 metričkih tona već čine kineski proizvodi).

(50)

U pogledu izračuna kapaciteta, CCOIC i CCCT osporavali su zaključak da bi njihova procjena kapaciteta mogla biti previše konzervativna. Njihovo je stajalište da bi se u nedostatku provjerenih podataka njihova procjena i neovisna studija trebale smatrati „jednako nepouzdanima”. Međutim, procjena koju su dostavili CCOIC i CCCT nije se činila precijenjenom samo u pogledu podataka iz neovisne studije, već i u pogledu poznatih podataka ili podataka koji su neosporavani, kao što su domaća kineska potrošnja i kineski izvoz. Primjerice, za 2012. kineska su udruženja procijenila da je kineska stvarna proizvodnja iznosila 1 000 000 metričkih tona. Međutim, za tu je godinu zbroj kineske domaće potrošnje (podatak koji udruženja ne osporavaju) i obujma izvoza (iz kineske baze podataka o izvozu) iznosio 1 151 000 metričkih tona, tj. 15,1 % više od procijenjenog iznosa proizvodnje. Stoga se u ovom slučaju podaci koje su dostavila dva udruženja čine previše konzervativnima jer dostavljeni iznosi proizvodnje nisu dovoljni za izračunanu potrošnju.

(51)

Osim toga, podaci koje su prikupila kineska udruženja čine samo približno polovinu proizvođača u Kini, a neovisnoj je studiji konzultantsko društvo pridonijelo svojim tridesetogodišnjim profesionalnim iskustvom u području izrade prognoza i procjena za tržište tekstila koje dostavlja svojim pretplatnicima. Stoga, uzimajući u obzir izvor podataka i njegovu pouzdanost (i u odnosu na neovisnu studiju (16)), nije potrebno izmijeniti zaključak prema kojem je izračun rezervnog kapaciteta kineskih udruženja previše konzervativan. Međutim, treba napomenuti da se prihvaćanjem predloženog izračuna, kako je opisan u sljedećem odlomku, zaključak o rezervnom kapacitetu ne mijenja.

(52)

Stoga se na temelju prethodno navedenih izračuna čini nedvojbeno da je kineski rezervni kapacitet golem i da mu je raspon (ovisno o procjeni) od 92–138 % tržišta Unije do oko 385 %. U odnosu na dio tržišta Unije na kojem se još ne nalaze kineski proizvodi, kineski je rezervni kapacitet raspona od oko 168–252 % do oko 700 %. Naposljetku, kineski rezervni kapacitet čini od 216–324 % do 904 % proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(53)

Stoga je Komisija zaključila da kineski proizvođači imaju golem rezervni kapacitet u odnosu na veličinu europskog tržišta.

(54)

Osim u Uniju, Kina izvozi velike količine predmetnog proizvoda u treće zemlje, osobito u SAD, Republiku Koreju, Brazil, Indiju i Tursku. Usporedba razine prosječnih cijena po kilogramu pokazala je da je prosječna cijena na glavnim izvoznim tržištima u razdoblju ispitnog postupka revizije bila jednaka prosječnoj prodajnoj cijeni u Uniji ili manja od nje. Na tržištu SAD-a (drugo tržište nakon EU-a po izvezenom obujmu) prosječna je cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije nešto manja od europske (1,85 USD/kg naprema 1,89 USD/kg), a na korejskom je tržištu (treće izvozno tržište predmetnog proizvoda nakon EU-a i SAD-a) prosječna cijena znatno manja (1,58 USD/kg, tj. oko 16 % manje od cijena u EU-u). S obzirom na te nalaze jedna je zainteresirana strana tvrdila da su prosječne cijene na tri velika izvozna tržišta kineskih proizvoda veće od cijena na tržištu Unije, a to su Kanada (1,90 USD/kg), Indonezija (2,07 USD/kg) i Brazil (1,95 USD/kg). U pogledu te tvrdnje prvo treba naglasiti da je razlika u cijeni relativno mala (od + 0,5 % do + 9,4 %). Štoviše, veličina izvoza na ta tržišta prilično je ograničena u odnosu na izvoz u Europu. Naime, u RIPR-u tržište Unije apsorbiralo je 30,3 % kineskog izvoza, Kanada samo 3,1 % ukupnog izvoza, a Brazil 5,1 %. Osim toga, Indonezija, u kojoj je razlika u cijeni najveća (+ 9,4 %), čini samo 2 % kineskog izvoza, tako da se uzimanjem u obzir indonezijskih cijena može doći do ograničenih zaključaka. Štoviše, zainteresirana strana ne spominje četiri druga izvozna tržišta sa sličnim obujmom uvoza, tj. Indiju (5,6 %), Tursku (4,3 %), Tajvan (2,4 %) i Južnu Afriku (2,3 %). U svim tim zemljama prosječna je cijena od oko 4 % do više od 12 % manja od cijene u Uniji tijekom RIPR-a. Stoga to nije dostatan dokaz da bi se izmijenio zaključak o privlačnosti tržišta Unije u pogledu njegovih cijena.

(55)

Premda se ta usporedba ne može smatrati konačnom zbog nedostatka informacija o ponudi vrsta proizvoda, čini se da razina cijena na glavnom izvoznom tržištu upućuje na strukturni i uobičajeni damping i na drugim glavnim izvoznim tržištima kineskih proizvoda.

(56)

Međutim, glavni dokaz za vjerojatnost nastavka dampinga kineski je obujam izvoza u EU. Konkretno, kretanje izvozne prodaje u razdoblju od 2012. do RIPR-a pokazuje da se izvoz kineskih proizvođača povećao za 47 %. To je istinito i kada se iz analize isključe dva izvoznika za koja se u početnom ispitnom postupku nije utvrdio damping i koji posljedično ne podliježu postojećim antidampinškim mjerama. Naime, izvozna prodaja preostalih društava u istom se razdoblju slično kretala (+ 48 %). Kada je Komisija usporedila tu stopu rasta s ograničenijom stopom rasta domaće potražnje u istom razdoblju (+ 20 %) i puno bržom stopom rasta postojećih kapaciteta u Kini (+ 54 % prema udruženjima izvoznika i + 69 % prema podnositelju pritužbe), postalo je jasno da kineska društva moraju provoditi agresivne strategije određivanja cijena na svojem izvoznom tržištu kako bi dosegla prihvatljivu razinu iskorištenosti kapaciteta.

(57)

U pogledu tih izvoznih podataka jedna je zainteresirana strana tvrdila da se smanjuje udio kineskog izvoza na tržište Unije. Doista, udio kineskog izvoza na tržište Unije u razdoblju od 2012. do RIPR-a smanjio se sa 35 % na 30 %. U vezi s tom tvrdnjom prvo treba napomenuti da je EU i dalje glavno izvozno tržište kineskih izvoznika. Štoviše, to blago smanjenje uglavnom je posljedica dobrih rezultata kineskih izvoznika na drugim tržištima za koje se također čini da proizlaze iz agresivnih politika određivanja cijena na tim tržištima. Primjerice, u istom razdoblju od 2012. do RIPR-a kineski izvoz u Republiku Koreju (tržište na kojem su kineske cijene za oko 16 % niže od cijena u EU-u u RIPR-u, kako je prethodno opisano) povećao se za oko 72 %. S druge strane, na indonezijskom tržištu koje je prethodno spomenuto kao primjer poštenog određivanja cijena (+ 9,4 % prosječne cijene u Uniji) kineski su izvozni rezultati oslabili smanjivanjem obujma za oko 16 %. Stoga se u svjetlu te analize potvrđuje zaključak da se kineska društva moraju oslanjati na agresivne strategije određivanja cijena na njihovim izvoznim tržištima.

(58)

Nadalje, kada je riječ o budućim predviđanjima, u sektorskoj neovisnoj studiji predviđa se nepromijenjena potražnja za sintetičkim vlaknima (šira kategorija proizvoda kojom je obuhvaćen predmetni proizvod) u Kini barem do 2018. (17) Druga studija također upućuje na činjenicu da su kineske zalihe pune, što je posljedica smanjenja cijena sirovina (18). Zbog toga je industrija na kraju proizvodnog lanca smanjila svoju ponudu pređe visoke čvrstoće do potrebnog minimuma kako bi izbjegla rizike povezane s fluktuacijom cijena.

(59)

Stoga je vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoznici nastavili s agresivnom praksom određivanja cijena kako bi osvojili dodatni tržišni udio u Europi za pokrivanje njihova velikog viška kapaciteta.

(60)

Ispitnim se postupkom, utemeljenim na najpouzdanijim raspoloživim činjenicama, utvrdio damping kineskih proizvođača tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da Kina ima golem rezervni kapacitet (u usporedbi s veličinom tržišta Unije). Nadalje, zbog sporog rasta kineskog domaćeg tržišta kineski proizvođači izvoznici moraju nastaviti ulaziti na tržište Unije s velikim količinama predmetnog proizvoda kako bi mogli doseći prihvatljivu razinu prodaje.

(61)

Zaključeno je da bi u tim uvjetima istek mjera vrlo vjerojatno doveo do nastavka dampinga na tržištu EU-a, koji se odvijao i unatoč mjerama.

(62)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodilo je šest proizvođača iz Unije koji čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Nijedan od njih nije se protivio pokretanju ove revizije.

(63)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju raspoloživih statističkih podataka o uvozu, stvarne prodaje na tržištu Unije proizvođača iz Unije koji surađuju i procijenjene prodaje proizvođača iz Unije koji ne surađuju. Definicija potrošnje odnosi se na prodaju na slobodnom tržištu, uključujući prodaju povezanim stranama, ali bez vlastite upotrebe. Vlastita upotreba, odnosno interni prijenosi istovjetnog proizvoda među integriranim proizvođačima iz Unije za daljnju obradu, nije uključena u podatak o potrošnji u Uniji jer ti interni prijenosi nisu u konkurenciji s prodajom nezavisnih dobavljača na slobodnom tržištu. Prodaja povezanim društvima uključena je u podatak o potrošnji u Uniji jer su, u skladu s podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, ta povezana društva mogla kupiti predmetni proizvod i iz drugih izvora. Nadalje, utvrđeno je da je prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije povezanim stranama u skladu s prosječnim prodajnim cijenama nepovezanim stranama.

(64)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(65)

Potrošnja u Uniji povećala se za 11 % sa 196 478 tona u 2012. na 217 171 tonu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tijekom najvećeg dijela razmatranog razdoblja potrošnja je bila veća od potrošnje od 205 912 tone u razdoblju početnog ispitnog postupka (od srpnja 2008. do lipnja 2009.).

(66)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi se Komisijinim uključivanjem prodaje za vlastitu upotrebu u određivanje potrošnje pokazala stabilnost kineskog tržišnog udjela. Ta strana naglašava da službe Komisije pogrešno razlikuju tri tržišta, tj. prodaju nepovezanim društvima, prodaju povezanim društvima za prodaju na slobodnom tržištu i prodaju povezanim društvima za vlastitu upotrebu te da bi sva ta prodaja trebala biti uključena u određivanje potrošnje u Uniji.

(67)

Prvo, treba istaknuti da se nije pravila razlika među trima različitim tržištima. Vlastita upotreba povezanih društava isključena je jer ti proizvodi nisu stavljeni u slobodan promet na tržištu EU-a, tako da se ne natječu s uvozom. Ta se prodaja sastoji od prijenosa proizvoda povezanim subjektima za uključivanje u proizvodni proces drugih proizvoda koji nisu predmet ispitnog postupka. Stoga se vlastita upotreba ne može smatrati dijelom potrošnje predmetnog proizvoda u Uniji.

(68)

Drugo, u svakom slučaju, hipotetičkim dodavanjem prodaje za vlastitu upotrebu potrošnji u Uniji kretanje kineskog tržišnog udjela ne bi postalo stabilnije. Naprotiv, iz tablice 3. u nastavku vidljivo je da je kretanje ostalo uglavnom isto.

(69)

Treba podsjetiti da je obujam uvoza za koje nije utvrđen damping u početnom ispitnom postupku isključen iz analize kretanja uvoza iz NRK-a na tržište EU-a i učinka na industriju Unije.

(70)

Obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. i kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam i tržišni udio uvoza koji podliježe mjerama

(71)

Iako je kineski dampinški uvoz činio 18,8 % tržišnog udjela i 38 404 tona u početnom ispitnom postupku, znatno se povećao u razdoblju razmatranom u ovoj reviziji. Dampinški uvoz iz Kine zapravo se povećao sa 44 484 na 57 465 tona tijekom razmatranog razdoblja i činio je 26,5 % tržišnog udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(72)

Uvozne cijene utvrđene su na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6., a tijekom razmatranog razdoblja u prosjeku su se smanjile za 12 %.

Tablica 4.

Cijene uvoza koji podliježe mjerama

(73)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača i posljedičnog izostanka podataka o izvoznim cijenama po vrsti proizvoda Komisija nije mogla izraditi detaljnu usporedbu cijena po vrsti proizvoda. Zbog toga je sniženje cijena izračunano na temelju usporedbe između prosječnih cijena kineskog izvoza koji podliježe mjerama i prosječnih cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nakon prilagodbe za konvencionalnu stopu carinske pristojbe od 4 % utvrđena je marža sniženja od 22,7 %. Slična je marža sniženja utvrđena i u početnom ispitnom postupku i iznosila je 24,1 %. Međutim, ta se marža temelji na usporedbi usporedive vrste proizvoda jer su kineski izvoznici surađivali u tom slučaju.

(74)

Komisija je stoga zaključila da dio izvoznika iz NRK-a sustavno snižava cijene proizvođača iz EU-a.

(75)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi nedampinški uvoz trebao biti uključen u izračun sniženja cijena.

(76)

Međutim, na temelju tumačenja ADA-e tijela WTO-a za rješavanje sporova u predmetu Beef and rice (19), Komisija smatra da takvo uključivanje nije opravdano, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 35.

(77)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala učinak dampinškog uvoza na proizvođače iz Unije na temelju evaluacije svih relevantnih gospodarskih čimbenika za procjenu stanja industrije Unije od 2012. do kraja RIPR-a.

(78)

Pritom je Komisija razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji za razmatrano razdoblje utvrđeni su, analizirani i ispitani na temelju podataka dostavljenih za industriju Unije. Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju podataka koji su prikupljeni i potvrđeni na razini proizvođača iz Unije koji surađuju. Zbog poteškoća s usklađivanjem podataka koje je dostavilo jedno društvo kći grupe DuraFiber nakon njezina restrukturiranja (DuraFiber Technologies (DFT) GmbH, Njemačka), dostavljeni podaci i odgovor na upitnik tog društva kćeri isključeni su iz utvrđivanja mikroekonomskih pokazatelja.

(79)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je moguće da su se isključivanjem društva DuraFiber, Njemačka, znatno izmijenili pokazatelji štete.

(80)

Prvo treba napomenuti da je isključivanje djelomično provjerenih podataka društva DuraFiber, Njemačka, utjecalo samo na utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja. To nije utjecalo na analizu makroekonomskih pokazatelja. Nadalje, ti se mikroekonomski pokazatelji temelje na podacima preostala četiri proizvođača iz Unije koji čine oko 80 % proizvodnje u Uniji. Stoga su posebni pokazatelji i dalje reprezentativni za industriju Unije. Naposljetku, djelomično provjereni podaci društva DuraFiber, Njemačka, općenito su pratili kretanja mikroekonomskih pokazatelja četiriju proizvođača iz Unije čiji su se podaci uzeli u obzir.

(81)

Stoga je u svjetlu prethodno navedenoga zaključeno da se isključenjem društva DuraFiber, Njemačka, iz analize mikroekonomskih pokazatelja nisu izmijenila kretanja pokazatelja štete, a odgovarajući su zaključci reprezentativni za cjelokupnu industriju.

(82)

U sljedećim su odjeljcima ovi makroekonomski pokazatelji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, visina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i troškovi rada.

(83)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(84)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja.

(85)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u Uniji kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(86)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 3 %, a tržišni udio za 4,1 postotna boda, sa 34,4 % na 30,3 %, tijekom razmatranog razdoblja.

(87)

Potrošnja u Uniji povećala se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 3 %.

(88)

Zaposlenost i produktivnost kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(89)

Zaposlenost se smanjila za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se produktivnost povećala za 3 %, kako je prikazano u tablici 7. iz uvodne izjave 88.

(90)

Dampinška marža utvrđena za Kinu u početnom ispitnom postupku bila je znatno viša od razine de minimis. Ispitnim postupkom utvrđeno je da se pređa visoke čvrstoće od poliestera iz Kine i dalje uvozi na tržište Unije po dampinškim cijenama. Dampinška marža utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije također je bila znatno iznad razine de minimis, vidjeti uvodnu izjavu 38. To se podudaralo s povećanjem obujma dampinškog uvoza iz Kine po smanjenim cijenama, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja. Kao rezultat toga industrija Unije tijekom istog je razdoblja izgubila tržišni udio i obujam prodaje. Međutim, uspjela je smanjiti gubitke.

(91)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene

(92)

Jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 9 %. To se djelomično objašnjava smanjenjem jediničnog troška proizvodnje za 13 %. Međutim, cijene su se smanjile manje nego troškovi, što objašnjava pozitivan učinak na profitabilnost industrije Unije kako je prikazano u uvodnoj izjavi 98. u nastavku.

(93)

Prosječni troškovi rada industrije Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(94)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja. To bi se moglo uglavnom objasniti povećanim naporima koje je industrija Unije uložila kako bi kontrolirala trošak proizvodnje i na taj način zadržala konkurentnost.

(95)

Razine zaliha proizvođača iz Unije kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(96)

U razmatranom razdoblju zalihe industrije Unije ukupno su se povećale za 4 %. Znatan dio proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera sastoji se od standardnih proizvoda. Stoga je industrija Unije morala zadržati određenu razinu zaliha kako bi mogla brzo zadovoljiti potražnju svojih kupaca. Završne zalihe kao postotak proizvodnje ostale su relativno stabilne i pratile su kretanje proizvodnje industrije Unije.

(97)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(98)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka njezina prometa. Profitabilnost je i dalje bila negativna, premda se tijekom razmatranog razdoblja povećala sa – 4,7 % na – 1,1 %. Međutim, to je i dalje niže od ciljne dobiti od 3 % koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(99)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, a tijekom razmatranog razdoblja bio je negativan. Premda je na temelju pokazatelja zabilježeno znatno poboljšanje od 29 %, i dalje je negativan. To izaziva zabrinutost u pogledu sposobnosti industrije Unije da samostalno nastavi s potrebnim financiranjem svojeg poslovanja.

(100)

U tom su se razdoblju znatno povećala ulaganja, i to uglavnom za potrebe održavanja, a mali je dio bio namijenjen modernizaciji, što je u manjoj mjeri utjecalo na povećanje kapaciteta.

(101)

Povrat ulaganja jest neto dobit kao postotak bruto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao posljedica povećane profitabilnosti i stagnacije ulaganja tijekom razmatranog razdoblja pokazatelj se povećao sa – 4,3 % na – 1,4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

S obzirom na negativnu profitabilnost i negativan novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala industrije ostala je vrlo ograničena.

(103)

Tijekom razmatranog razdoblja većina je važnih pokazatelja štete koji se odnose na industriju Unije zabilježila negativno kretanje. Njezin se tržišni udio smanjio za 4,1 postotni bod sa 34,4 % na 30,3 %, obujam prodaje u EU-u smanjio se za 3 %, a jedinična prodajna cijena u EU-u za 9 %. Istodobno se zaposlenost smanjila za 3 %, obujam izvozne prodaje nepovezanim društvima za 28 %, a odgovarajuće jedinične izvozne prodajne cijene za 17 %. Produktivnost se povećala za 2,9 %.

(104)

Unatoč prethodno opisanim kretanjima profitabilnost se tijekom razmatranog razdoblja povećala sa – 4,7 % na – 1,1 %. Premda je riječ o znatnom povećanju u odnosu na profitabilnost industrije Unije koja je tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009.) iznosila – 13,3 %, ona je i dalje negativna. Ti gubici koje je ostvarivala industrija Unije uzrokovali su kontinuirani negativan povrat ulaganja. Međutim, poboljšao se novčani tok.

(105)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da su tržišni udio od 18,8 % kineskog uvoza za koji je utvrđen damping i sniženje prodajnih cijena industrije Unije za 24,1 % bili dostatni za nanošenje materijalne štete industriji Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđena je usporediva situacija. Kineski dampinški uvoz iznosio je 26,5 % tržišnog udjela i uzrokovao je sniženje prodajnih cijena industrije Unije za 18,6 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 110. u nastavku.

(106)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da industrija Unije ne trpi materijalnu štetu jer su proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta i dalje stabilni. Smatra se da je pogrešna definicija potrošnje iz uvodne izjave 66. utjecala na kretanje drugih pokazatelja, kao što su obujam prodaje i tržišni udio.

(107)

U uvodnoj izjavi 67. pobijen je navod o pogrešnom definiranju potrošnje. Osim toga, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe jedan ili više relevantnih čimbenika štete ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga činjenica da su određeni čimbenici ostali stabilni ne mijenja zaključke o šteti.

(108)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da industrija Unije i dalje trpi materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(109)

S obzirom na prethodno navedene nalaze o materijalnoj šteti, Komisija je ispitala nanosi li dampinški uvoz iz Kine materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je također ispitala jesu li i drugi poznati čimbenici mogli istodobno oštetiti industriju Unije.

(110)

Industrija Unije i dalje se polako djelomično oporavlja te se smatra da je unatoč mjerama na snazi kineski dampinški uvoz nastavio nanositi materijalnu štetu. Naime, čak i ako se uzme u obzir kombinirani učinak troškova nakon uvoza od 2,7 %, kako je provjereno na razini nepovezanih uvoznika koji surađuju, konvencionalne carinske stope pristojbi od 4 % i antidampinških pristojbi plaćenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, utvrđeno je da su prosječne cijene kineskog dampinškog uvoza i dalje znatno snizile prosječne prodajne cijene industrije Unije za 18,6 %. Posljednjih se godina taj uvoz nastavio povećavati, što je smanjenim cijenama i doprinosom smanjenju tržišnog udjela industrije Unije negativno utjecalo na tržište u cjelini. Zbog kontinuiranog pritiska na tržište Unije industrija Unije nije mogla u potpunosti iskoristiti smanjenje troškova sirovina.

(111)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da ne postoji povezanost između kineskih cijena i stanja industrije Unije.

(112)

Međutim, ta je analiza utemeljena na kretanjima iz razdoblja 2011.–2015. koja se razlikuju od onih iz razmatranog razdoblja ovog ispitnog postupka, odnosno razdoblja od 2012. do RIPR-a (sa završetkom u rujnu 2015.). Stoga se ta analiza ne može uzeti u obzir. U svakom slučaju treba napomenuti da su se tijekom razmatranog razdoblja uvozne cijene kineskog dampinškog uvoza općenito smanjivale i snižavale cijene industrije Unije. Činjenica da su se u određenoj godini (RIPR) kineske izvozne cijene povećale i da se stanje industrije Unije nije pogoršalo ne dovodi u pitanje valjanost tog zaključka. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(113)

Na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da udio proizvodnje za vlastite potrebe nije znatan. Približno se samo 15 % proizvodnje industrije Unije upotrebljava za vlastite potrebe. Općenito, veći obujam proizvodnje dovodi do ekonomije razmjera koja je korisna za predmetnog proizvođača. Samo je mali dio industrije Unije vertikalno integriran, a proizvodnja za vlastite potrebe upotrebljava se za daljnju obradu u proizvode dodane vrijednosti u industriji na kraju proizvodnog lanca. Ispitnim postupkom nije utvrđen problem u pogledu proizvodnje povezan s tim proizvodima na kraju proizvodnog lanca. S obzirom na prethodna razmatranja Komisija smatra da proizvodnja za vlastite potrebe industrije Unije nije ni na koji način negativno utjecala na njezino financijsko stanje.

(114)

Glavne su zemlje izvoznice u Uniju Republika Koreja, Tajvan, Švicarska, Bjelarus i Turska. Ukupan uvoz predmetnog proizvoda iz trećih zemalja, uključujući uvoz iz Kine koji ne podliježe mjerama, povećao se za 11 % (sa 84 467 na 93 973 tona) tijekom razmatranog razdoblja, što je činilo 43,3 % potrošnje u Uniji. Tijekom istog razdoblja prosječna jedinična uvozna cijena stalno se smanjivala sa 2,19 EUR na 2,09 EUR po kilogramu, što je činilo smanjenje od 4 %. Trend smanjivanja uvoznih cijena utvrđen je i za većinu drugih izvoznika na tržište Unije iz trećih zemalja (Republika Koreja – 7 %, Švicarska – 15 %, Bjelarus – 13 % i Turska – 6 %). Istodobno su se jedinične uvozne cijene uvoza iz NRK-a koji ne podliježe mjerama smanjile za samo 3 %.

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(115)

Kako je prikazano u tablici 12., tržišni udio uvoza iz drugih zemalja i smanjenje cijena uvoza iz Kine koji ne podliježe mjerama nisu bili toliko znatni da bi se moglo smatrati da su nanijeli štetu industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Komisija je primila primjedbe u pogledu razloga za postojeće negativno stanje industrije Unije, kao što su kretanje cijena sirovina, nedostatak ulaganja i modernizacije, loše upravljanje i nedostatak vizije, zastarjele proizvodne metode, nedostatak velikih postrojenja i niska kvaliteta proizvedenih proizvoda. Ispitnim je postupkom utvrđeno da se stanje industrije Unije ne može pripisati tim čimbenicima. Naprotiv, utvrđeno je da je industrija Unije nastavila djelotvorno funkcionirati na vrlo konkurentnom tržištu optimiziranjem upotrebe postojeće imovine bez velikih ulaganja u širenje kapaciteta i modernizaciju, a na taj je način uspjela povećati profitabilnost nakon uvođenja konačnih mjera u 2010. Stoga su te tvrdnje odbijene.

(117)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su navodna znatna ulaganja industrije Unije utjecala na novčani tok i dobit industrije Unije te da se taj učinak ne bio smio pripisivati kineskom uvozu i da su ti čimbenici trebali biti uključeni u zasebnu analizu bez pripisivanja.

(118)

Prvo, dobit i novčani tok industrije Unije povećali su se unatoč ulaganjima tijekom RIPR-a, što pokazuje opravdanost ulaganja i njihov pozitivan učinak. Drugo, na dobit se može utjecati samo amortizacijom pro rata temporis povezanom s ulaganjima i financijskim troškovima koje društva snose tijekom financiranja ulaganja. Naposljetku, budući da je amortizacija trošak koji se može odbiti i koji nije povezan s odljevom sredstava, njome se ne može izravno utjecati na novčani tok industrije Unije; utjecati se može samo financijskim sredstvima.

(119)

Određene su strane također tvrdile da tijekom razmatranog razdoblja kineski dampinški uvoz nije nanio štetu odnosno da je tu štetu nanio uvoz iz drugih zemalja. Budući da je utvrđeno da su se cijenama kineskog dampinškog uvoza nastavile snižavati cijene industrije Unije i da su one bile niže od uvoznih cijena iz drugih zemalja, ta je tvrdnja odbijena.

(120)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je Komisija u svojoj tzv. analizi bez pripisivanja trebala bolje objasniti učinak drugih čimbenika uzročnosti.

(121)

U tom pogledu treba napomenuti da je svrha analize bez pripisivanja utvrditi je li na uočenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete nanesene industriji Unije mogao utjecati bilo koji drugi čimbenik, što bi značilo da je uzročnost malo vjerojatna ili čak nemoguća. Nijedan od čimbenika koji su se uzeli u obzir nije mogao imati takav učinak te je stoga ta tvrdnja odbijena.

(122)

Premda i drugi čimbenici mogu pridonijeti šteti, nije utvrđeno da bi bili dostatni za prekidanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Kine i štete nanesene industriji Unije.

(123)

Utvrđeno je da su tijekom razmatranog razdoblja kineski izvoznici imali prekomjerni rezervni kapacitet u odnosu na veličinu europskog tržišta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 50.

(124)

Tijekom razmatranog razdoblja kineski se izvoz na tržište Unije povećao za znatnih 29 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 54., Kina je predmetni proizvod na tržište Unije uglavnom izvozila po višim cijenama nego u ostatak svijeta. Ispitnim je postupkom utvrđeno da nema dokaza da će se ta situacija u kratkom roku promijeniti. Stoga je utvrđeno da je tržište Unije prilično privlačno kineskim izvoznicima jer na njega mogu izvoziti velike količine po višim cijenama nego u ostatak svijeta.

(125)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da se 60 % kineskog izvoza izvozi po dampinškim cijenama i da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga. Kineski dampinški uvoz nastavio je znatno obarati cijene proizvođača iz Unije na sličnim razinama kao u početnom ispitnom postupku. Konkretno, utvrđeno je da je kineski uvoz koji podliježe mjerama snizio cijene za 22,8 %, što upućuje na agresivno određivanje cijena. To će vjerojatno uzrokovati daljnje smanjenje cijena i ugroziti spor oporavak industrije Unije. Stoga u slučaju isteka mjera nesumnjivo postoji rizik od nastavka nanošenja materijalne štete industriji Unije.

(126)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da bi ukidanje mjera za uvoz iz Kine najvjerojatnije dovelo do nastavka nanošenja materijalne štete industriji Unije.

(127)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo protivno interesu Unije. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(128)

Na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe sve zainteresirane strane imale su mogućnost iznijeti svoje stavove.

(129)

Na temelju toga Komisija je ispitala postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

(130)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije stalno je gubila tržišni udio i trpjela materijalnu štetu. Međutim, povećala je svoju profitabilnost gotovo do rentabilnosti (premda je i dalje negativna), dok je prodaja uglavnom ostala na istoj razini. Ta se kretanja prema stabilnosti na tržištu vrlo vjerojatno mogu pripisati mjerama na snazi. Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije vjerojatno bi bila u još lošijoj situaciji.

(131)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera na snazi protiv Kine bilo u interesu industrije Unije.

(132)

U fazi pokretanja postupka 15 nepovezanih uvoznika ispunilo je obrasce za odabir uzorka, tako da je odlučeno primjenjivati odredbe o odabiru uzorka. Odabrana su tri uvoznika koja su pozvana ispuniti upitnik. Naposljetku je samo jedan uvoznik dostavio odgovor na upitnik koji je provjeren.

(133)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da to društvo uvozi samo od jednog kineskog proizvođača koji podliježe mjerama te da s njim posluje dugi niz godina. Ispitnim je postupkom utvrđeno da učinak mjera na snazi na to društvo nije bio znatan. To je potvrđeno činjenicom da uvoznik nije odlučio promijeniti dobavljača unatoč uvođenju početnih mjera.

(134)

U fazi pokretanja postupka javilo se 25 korisnika koji su zatražili ispunjavanje upitnika. Naposljetku su samo četiri korisnika dostavila odgovore na upitnik. Kod svih su obavljeni posjeti i provjereni su podaci koje su dostavili. Međutim, opaža se da je industrija korisnika znatno manje sudjelovala u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nego u vrijeme prvog uvođenja mjera. U početnom ispitnom postupku 33 korisnika sudjelovala su u ispitnom postupku, dok su u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera sudjelovala samo četiri korisnika. Čini se da se većina korisnika uspjela prilagoditi uvođenju mjera uz malu štetu njihovu poslovanju.

(135)

Komisija je utvrdila da učinak postojećih mjera na troškove i profitabilnost jednog korisnika, koji posluje u industriji konaca za šivanje, nije bio znatan. Utvrđeno je da je učinak na profitabilnost ostala tri korisnika, koji uvoze pređu visoke čvrstoće iz Kine i koji posluju u tkalačkoj industriji (pojasevi, remeni, zatezači itd.) bio izraženiji, premda je učinak postojećih mjera na njihove troškove bio malen, jer su ta društva poslovala s vrlo niskom profitnom maržom. Međutim, čini se da je učinak pristojbi bio ograničen zbog brojnih drugih dobavljača koju nude konkurentne cijene.

(136)

Korisnici koji su dostavili podatke upozorili su na probleme s proizvođačima iz Unije, kao što su nedostatak kapaciteta i određene kvalitete te nepravodobna isporuka. Korisnici su tvrdili da su od postojećih mjera (0 %–9,8 %) i uobičajene uvozne carine od 4 % ostvarivali korist njihovi konkurenti uvozom na tržište EU-a proizvoda na kraju proizvodnog lanca po nižim cijenama jer nisu morali plaćati pristojbe na sirovine (predmetni proizvod). Oni smatraju da će se zbog takve situacije aktivnosti na kraju proizvodnog lanca još više seliti na lokacije izvan EU-a, što će ugroziti budućnost 4 000 zaposlenika navodno zaposlenih u njihovoj industriji. U ispitnom je postupku utvrđeno da dokazi kojima se potkrepljuju te tvrdnje i navodni rizici ne upućuju na činjenicu da su u pogledu industrije Unije to strukturni problemi koji se ponavljaju.

(137)

Prvo treba podsjetiti da je suradnja korisnika u ovom ispitnom postupku bila prilično ograničena u odnosu na suradnju u početnom ispitnom postupku (kada su sudjelovala 33 korisnika), tako da prethodno navedeni problemi vrlo vjerojatno nisu zajednički svim korisnicima koji posluju na tržištu Unije.

(138)

Kada je riječ o posebnim tvrdnjama korisnika koji surađuju, ispitnim je postupkom utvrđeno da kapacitet industrije Unije i dalje nije iskorišten (iskorištenost kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio je 84 %) te da industrija Unije nudi širok raspon proizvoda i kvalitete. Nadalje, osim pet proizvođača iz Unije postoje mnogi drugi dobavljači iz trećih zemalja koji nude konkurentne cijene i širok raspon proizvoda, uključujući kineski uvoz koji ne podliježe antidampinškim pristojbama. Također nije vjerojatno da bi mjere na snazi bile odlučujući čimbenik za navodno preseljenje industrije na kraju proizvodnog lanca s obzirom na relativno nisku razinu antidampinške pristojbe i činjenicu da veliki dio kineskog uvoza ne podliježe mjerama. Naposljetku, dokaz o nepravodobnoj isporuci bio je zanemariv.

(139)

U pogledu iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jedna zainteresirana strana tvrdila je da iskorištenost kapaciteta od 84 % znači gotovo pun kapacitet te da zato nema dovoljno neiskorištenog kapaciteta.

(140)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je prosječna proizvodnja otpada industrije Unije iznosila oko 6 % ukupne proizvodnje tijekom RIPR-a, što odgovara teoretskoj maksimalnoj iskorištenosti kapaciteta od 94 %, te je razumnija procjena potpune iskorištenosti kapaciteta od one od 84 % iz tvrdnje. Tvrdnja je odbijena na temelju preostalog neiskorištenog kapaciteta od barem 10 %.

(141)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da proizvođači iz Unije i nekineski proizvođači ne mogu zadovoljiti ukupnu potražnju i veličinu pojedinačnih narudžbi europske industrije korisnika.

(142)

Treba napomenuti da se nastavkom mjera ne mijenjaju postojeći temeljni tržišni uvjeti. Ispitnim postupkom nisu utvrđene bitne promjene povezane s potražnjom korisnika u pogledu veličine ili kvalitete narudžbi. Osim toga, poznata je činjenica da industrija Unije ne može sama zadovoljiti potražnju na tržištu te da je u tom pogledu uvoz neophodan. Još je važnije to da je cilj antidampinških mjera ponovna uspostava jednakih i poštenih uvjeta trgovine za sve predmetne strane uklanjanjem materijalne štete koju nanosi kineski dampinški uvoz. Stoga nema potrebe da industrija Unije bude u mogućnosti sama opskrbljivati europsko tržište. U ovom se slučaju uvozi od brojnih različitih izvora, a i uvoz koji podliježe mjerama nastavio se unatoč mjerama. Stoga nastavak mjera u postojećem obliku i na postojećoj razini ne sprečava korisnike da nabavljaju kineske proizvode. U tom se kontekstu poštuju odredbe antidampinške uredbe, tako da bi tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(143)

Također se tvrdilo da europski proizvođači nisu iskoristili antidampinške mjere kako bi povećali proizvodni kapacitet ili modernizirali opremu i da zbog toga nisu mogli zadržati svoj tržišni udio na rastućem tržištu te su se našli u izrazito ugodnoj situaciji u kojoj se ne moraju truditi biti konkurentni.

(144)

Prvo treba podsjetiti, kako je prethodno navedeno, da je cilj antidampinških mjera uklanjanje štetnog dampinga te da ne postoji pravni zahtjev prema kojem bi se industrija Unije trebala restrukturirati ili modernizirati.

(145)

U svakom slučaju, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 138., industrija Unije uspjela je povećati prodaju zbog dovoljno neiskorištenog kapaciteta. Osim toga, pozitivna kretanja u području profitabilnosti upućuju na to da su proizvodne metode industrije Unije i dalje konkurentne na tržištu koje je zaštićeno od dampinga. Nadalje, stanje industrije Unije nikako se ne može smatrati izrazito ugodnim jer je ispitnim postupkom utvrđeno da je industrija Unija i dalje trpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja time što je gubila tržišni udio i ostvarivala gubitke. Upravo zbog osjetljivog stanja industrije Unije, kojeg su barem djelomično uzrokovali prethodni damping i nastavak sniženja cijena, Unija nije mogla puno ulagati u širenje kapaciteta i veću modernizaciju.

(146)

Također se tvrdilo da će se zbog antidampinških pristojbi industrije na kraju proizvodnog lanca preseliti. Tvrdnja je potkrijepljena upućivanjem na raniji podnesak i saslušanje u kojima se navodi ista ta tvrdnja.

(147)

Treba napomenuti da je ispitnim postupkom utvrđeno da je učinak profitabilnosti na korisnike u uzorku bio ograničen te se stoga ne može smatrati odlučujućom za preseljenje industrije korisnika Unije. Osim toga, mjere će se nastaviti na istoj razini kao i prije. Konačno, u podnesku i saslušanju nije navedeno nijedno društvo koje se doista preselilo.

(148)

Jedan je uvoznik tvrdio da može doći do ekonomskih poteškoća povezanih s mijenjanjem dobavljača predmetnog proizvoda zbog duge probne faze te da postoji rizik od gubitka kupaca zbog nestabilne kvalitete i neredovitih isporuka.

(149)

U tom pogledu treba napomenuti da su mjere na snazi već gotovo šest godina i da se to može smatrati dostatnim razdobljem tijekom kojeg uvoznik može pronaći druge dobavljače, čak i uz dugotrajnu probnu fazu.

(150)

Na temelju prethodno navedenoga, u ispitnom je postupku zaključeno da učinak mjera na korisnike i uvoznike nije znatan te da ne postoje očiti razlozi za ukidanje mjera na temelju interesa Unije.

(151)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedaba. Uzeti su u obzir svi podnesci i primjedbe.

(152)

Kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, iz prethodno navedenog slijedi da bi trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EU) br. 1105/2010.

(153)

Radi smanjivanja rizika od izbjegavanja mjera koji je posljedica velike razlike u stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju na društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače.

(154)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (20). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(155)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,