(1)

U skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (2) („Zakonik”), sve razmjene informacija između carinskih tijela i između gospodarskih subjekata i carinskih tijela te pohrana takvih informacija, obavljaju se koristeći tehnike elektroničke obrade podataka.

(2)

Međutim, Zakonikom je tijekom prijelaznog razdoblja dopuštena uporaba sredstava za razmjenu i pohranu informacija koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka iz njegova članka 6. stavka 1. u mjeri u kojoj elektronički sustavi potrebni za primjenu odredaba Zakonika još nisu operativni. To prijelazno razdoblje mora završiti najkasnije 31. prosinca 2020.

(3)

U skladu sa Zakonikom države članice trebaju surađivati s Komisijom u razvoju, održavanju i korištenju elektroničkih sustava za razmjenu i pohranu carinskih informacija, a Komisija treba izraditi program rada u pogledu razvoja i uvođenja tih elektroničkih sustava.

(4)

Program rada uspostavljen je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/578 (3). On sadržava popis 17 elektroničkih sustava koje radi primjene Zakonika moraju razviti ili države članice samostalno (za sustave kojima će se upravljati na nacionalnoj razini – „nacionalni sustavi”) ili države članice u tijesnoj suradnji s Komisijom (za sustave na razini Unije, od kojih se pojedini sastoje i od komponenti na razini Unije i od nacionalnih komponenti – „transeuropski sustavi”).

(5)

Programom rada utvrđuje se planirani raspored uvođenja tih nacionalnih i transeuropskih sustava.

(6)

Prelazak na potpunu uporabu elektroničkih sustava za interakcije između gospodarskih subjekata i carinskih tijela te među carinskim tijelima omogućit će potpuno ostvarivanje učinaka pojednostavnjenja predviđenih u Zakoniku, što će dovesti do bolje razmjene informacija među dionicima, učinkovitije registracije dolaska, provoza i izlaska robe, centraliziranog carinjenja i usklađenih carinskih provjera na cijelom carinskom području Unije, čime će se smanjiti administrativni troškovi, birokracija, pogreške i prijevare u carinskim deklaracijama i traženje najpovoljnije točke uvoza.

(7)

Uvođenje elektroničkih sustava zahtijeva od Komisije i država članica usklađivanje podatkovnih elemenata na temelju međunarodno prihvaćenih modela podataka, kako je propisano Zakonikom, ulaganja, kako u financijskom smislu tako i u smislu vremena, a u pojedinim slučajevima potpuno reprogramiranje postojećih elektroničkih sustava. Države članice odredile su različite rokove za razvoj tih elektroničkih sustava, što je dovelo do razlika u vremenu uvođenja tih sustava u čitavoj Uniji. Elektronički sustavi međusobno su usko povezani pa ih je važno uvoditi ispravnim redoslijedom. Stoga kašnjenja u razvoju jednog sustava neizbježno dovode do kašnjenja u razvoju drugih sustava. Zakonik je donesen 2013. (uključujući 31. prosinca 2020. kao krajnji rok za prijelazne mjere), ali pravila o dopuni i provedbi Zakonika, točnije Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 (4), Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 (5) i Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 (6), objavljena su tek 2015. i 2016. To je uzrokovalo kašnjenje u utvrđivanju funkcionalnih i tehničkih specifikacija potrebnih za razvoj elektroničkih sustava.

(8)

Iako je u članku 278. Zakonika 31. prosinca 2020. utvrđen kao jedinstveni rok za uvođenje svih sustava iz tog članka i unatoč naporima Unije i pojedinih država članica na proračunskoj i operativnoj razini da se posao dovrši u predviđenom roku, postalo je očito da će se neki sustavi do tog datuma moći tek djelomično uvesti. To znači da će biti potrebno nastaviti upotrebljavati neke već postojeće sustave i nakon tog datuma. U nedostatku zakonodavnih izmjena radi produljenja tog roka, trgovačka društva i carinska tijela neće moći obavljati svoje dužnosti i ispunjavati pravne obveze u pogledu radnji povezanih s carinom.

(9)

Za tri skupine sustava rad bi se trebao nastaviti nakon 31. prosinca 2020. U prvoj su skupini nacionalni elektronički sustavi koji obuhvaćaju obavijesti o dolasku, podnošenje, deklaracije za privremeni smještaj i carinske deklaracije za robu koja se unosi na carinsko područje Unije (uključujući posebne postupke s iznimkom vanjske proizvodnje), koji se moraju modernizirati ili izgraditi kako bi se u obzir uzeli određeni zahtjevi iz Zakonika, poput usklađivanja zahtjeva u pogledu podataka koji se moraju unositi u te sustave. U drugoj su skupini postojeći elektronički sustavi koji se moraju modernizirati kako bi se u obzir uzeli određeni zahtjevi iz Zakonika, poput usklađivanja zahtjeva u pogledu podataka koji se moraju unositi u sustave. Ta se skupina sastoji od tri transeuropska sustava (sustav za obradu ulaznih skraćenih deklaracija, sustav za vanjski i unutarnji provoz te sustav za robu koja se iznosi iz carinskog područja Unije) te nacionalnog izvoznog sustava (uključujući izvoznu komponentu nacionalnog sustava za posebne postupke). U trećoj su skupini tri nova transeuropska elektronička sustava (sustavi za osiguranja za carinske dugove koji su nastali ili bi mogli nastati, carinski status robe i centralizirano carinjenje). Komisija je u suradnji s državama članicama sastavila detaljan raspored s ciljem uvođenja tih sustava do kraja 2025.

(10)

U skladu s novim planovima za razvoj elektroničkih sustava, razdoblje utvrđeno u Zakoniku tijekom kojeg se sredstva za razmjenu i pohranu informacija koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka iz njegova članka 6. stavka 1. mogu upotrebljavati na prijelaznoj osnovi, trebalo bi produljiti do 2022. za prvu skupinu te do 2025. za drugu i treću skupinu elektroničkih sustava.

(11)

Kada je riječ o ostalim sustavima koje treba uspostaviti za potrebe provedbe Zakonika, i dalje bi kao opći krajnji rok trebao vrijediti 31. prosinca 2020. za uporabu sredstava za razmjenu i pohranu informacija koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka iz njegova članka 6. stavka 1.

(12)

Kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću omogućilo praćenje uvođenja svih elektroničkih sustava potrebnih za primjenu odredbi Zakonika iz njegova članka 278., Komisija bi trebala redovito izvješćivati o postignutom napretku i ostvarivanju privremenih ciljeva u okviru planiranog rasporeda. U tu bi svrhu države članice trebale dva puta godišnje Komisiji slati odgovarajuće informacije. Nakon što svi elektronički sustavi budu operativni, Komisija bi u roku godine dana od prvog dana operativnosti svih tih sustava trebala ocijeniti jesu li ti sustavi primjereni svrsi putem provjere prikladnosti.

(13)

Zakonik bi stroga trebalo na odgovarajući način izmijeniti,