(1)

Pariški sporazum (4), donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povišenje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Ta obveza ojačana je donošenjem, u sklopu UNFCCC-a, Klimatskog pakta iz Glasgowa od 13. studenoga 2021. u kojem je Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala da će učinci klimatskih promjena biti znatno manji pri povišenju temperature od 1,5 °C u odnosu na povišenje od 2 °C i odlučila uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C.

(2)

Hitnost potrebe za održavanjem cilja Pariškog sporazuma od 1,5 °C postala je značajnija nakon što je Međuvladin panel o klimatskim promjenama u svojem Šestom izvješću o procjeni zaključio da se globalno zatopljenje može ograničiti na 1,5 °C samo ako se odmah poduzmu snažna i održiva smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova u ovom desetljeću.

(3)

Suočavanje s izazovima u području klime i okoliša te ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu („europski zeleni plan”).

(4)

U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Europskim zelenim planom također se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ova tranzicija različito utječe na radnike iz različitih sektora. Istodobno, ta tranzicija ima aspekte rodne ravnopravnosti i posebno utječe na pojedine skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s nižim i nižim srednjim dohotkom. Ta tranzicija također predstavlja veće izazove za određene regije, osobito za regije sa strukturnim nedostacima i rubne regije te otoke. Stoga se mora osigurati pravednu i uključivu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.

(5)

Nužnost i vrijednost ostvarenja europskog zelenog plana dodatno su se povećali s obzirom na vrlo ozbiljne učinke pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije. Ti učinci pokazali su da naše društvo i naše gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi spriječili ili ublažili učinke vanjskih poremećaja na pravedan način kojim se postiže da nitko ne bude zapostavljen, uključujući one kojima prijeti energetsko siromaštvo. Europski građani i dalje su duboko uvjereni da se to posebno odnosi na klimatske promjene.

(6)

U ažuriranom nacionalno utvrđenom doprinosu dostavljenom tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(7)

Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (5) Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. U toj se uredbi utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. te se predviđa da Komisija treba nastojati uskladiti sve buduće nacrte mjera ili zakonodavne prijedloge, uključujući proračunske prijedloge, s ciljevima te uredbe i, u svakom slučaju neusklađenosti, navesti razloge za takvu neusklađenost u okviru procjene učinka priložene tim prijedlozima.

(8)

Svi gospodarski sektori trebaju doprinijeti postizanju smanjenja emisija utvrđenih Uredbom (EU) 2021/1119. Stoga se Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) mijenja radi uključivanja djelatnosti pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama kako bi se osiguralo da te djelatnosti svojim pravednim udjelom doprinose povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma. Potrebno je stoga izmijeniti i Uredbu (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (7) kako bi se u obzir uzelo uključivanje djelatnosti pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama.

(9)

Nadalje, kako bi se uzeli u obzir povećani klimatski ciljevi Unije i ciljevi Pariškog sporazuma, trebalo bi izmijeniti područje primjene Uredbe (EU) 2015/757. Pouzdan sustav za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju preduvjet je za svaku tržišno utemeljenu mjeru, standard učinkovitosti ili drugu relevantnu mjeru, bilo da se primjenjuje na razini Unije ili globalno. Iako emisije ugljikova dioksida (CO2) čine veliku većinu emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, emisije metana (CH4) i didušikova oksida (N2O) čine bitan udio takvih emisija. Uključenje emisija CH4 i N2O u Uredbu (EU) 2015/757 bilo bi korisno za integritet okoliša i poticanje dobre prakse te bi se trebalo primjenjivati od 2024. Brodovi za opći teret bruto tonaže manje od 5 000 tona, ali ne manje od 400 tona čine značajan udio emisija stakleničkih plinova svih brodova za opći teret. Kako bi se povećala okolišna djelotvornost sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju, osigurali jednaki uvjeti i smanjio rizik od zaobilaženja, brodove za opći teret bruto tonaže manje od 5 000 tona, ali ne manje od 400 tona, trebalo bi od 2025. uključiti u Uredbu (EU) 2015/757. Odobalni brodovi ispuštaju relevantan udio emisija stakleničkih plinova. Stoga bi se ta uredba od 2025. trebala primjenjivati i na odobalne brodove od 400 bruto tona i veće. Komisija bi prije 31. prosinca 2024. trebala procijeniti bi li u Uredbu (EU) 2015/757 trebalo uključiti dodatne vrste brodova bruto tonaže manje od 5 000 tona, ali ne manje od 400 tona.

(10)

Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva i da dostavljaju takve podatke nadležnom upravljačkom tijelu te da podnose tom tijelu radi odobrenja svoje verificirane planove praćenja. Pri verifikaciji na razini društva verifikator ne bi trebao verificirati izvješća o emisijama na razini broda ni izvješća na razini broda koja treba podnijeti u slučaju promjene društva jer bi ta izvješća na razini broda već bila verificirana. Kako bi se osigurala koherentnost u upravljanju i izvršenju, subjekt odgovoran za usklađenost s Uredbom (EU) 2015/757 trebao bi biti isti kao i subjekt odgovoran za usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ.

(11)

Kako bi se osiguralo djelotvorno funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na upravljačkoj razini i uzelo u obzir uključenje emisija CH4 i N2O u područje primjene Uredbe (EU) 2015/757, kao i uključenje emisija stakleničkih plinova iz odobalnih brodova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu metoda i pravila praćenja i pravila o izvješćivanju za emisije obuhvaćene Uredbom (EU) 2015/757, kao i za sve druge relevantne informacije utvrđene u toj Uredbi, u pogledu pravila za odobravanje planova praćenja i njihovih izmjena od strane nadležnih upravljačkih tijela, pravila za praćenje, izvješćivanje i dostavljanje objedinjenih podataka o emisijama na razini društva te pravila za verifikaciju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i za izdavanje izvješćâ o verifikaciji u pogledu objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (8). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(12)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno utvrđivanje pravila za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju koja su potrebna za proširenje EU sustava trgovanja emisijama na djelatnosti pomorskog prometa i predviđanje praćenja, izvješćivanja i verifikacije emisija dodatnih stakleničkih plinova i emisija iz dodatnih vrsta brodova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(13)

Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ”;

2.

u cijeloj Uredbi, osim u članku 2., članku 5. stavku 2. i članku 21. stavku 5. i u prilozima I. i II., izraz „CO2” zamjenjuje se izrazom „staklenički plin” te se unose sve potrebne gramatičke izmjene;

3.

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

4.

u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

5.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

6.

u članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

7.

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

8.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

9.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

10.

u članku 10. prvom stavku dodaje se sljedeća točka:

11.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

12.

umeće se sljedeći članak:

13.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

15.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

16.

u članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

17.

u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

18.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

20.

umeće se sljedeći članak:

21.

članak 23. mijenja se kako slijedi: