This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02021R0947-20210614
Regulation (EU) 2021/947 of the European Parliament and of the Council of 9 June 2021 establishing the Neighbourhood, Development and International Cooperation Instrument – Global Europe, amending and repealing Decision No 466/2014/EU of the European Parliament and of the Council and repealing Regulation (EU) 2017/1601 of the European Parliament and of the Council and Council Regulation (EC, Euratom) No 480/2009 (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02021R0947 — HR — 14.06.2021 — 000.002
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
►C1 UREDBA (EU) 2021/947 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 ◄ ( L 209 14.6.2021, 1) |
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) 2021/947 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 9. lipnja 2021.
o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009
(Tekst značajan za EGP)
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa („Instrument”), uključujući Europski fond za održivi razvoj plus („EFOR+”) i Jamstvo za vanjsko djelovanje, za VFO za razdoblje 2021. – 2027.
Njome se utvrđuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje od 2021. do 2027., oblici financiranja sredstvima Unije i pravila za pružanje tog financiranja.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
„okvirni program za pojedinu zemlju” znači okvirni program koji obuhvaća jednu zemlju;
„okvirni program za više zemalja” znači okvirni program koji obuhvaća više od jedne zemlje;
„okvirni regionalni program” znači okvirni program za više zemalja koji obuhvaća više trećih zemalja unutar istog geografskog područja, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2.;
„okvirni transregionalni program” znači okvirni program za više zemalja koji obuhvaća više trećih zemalja iz različitih geografskih područja, kako su utvrđena u članku 4. stavku 2.;
„prekogranična suradnja” znači suradnja između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja i područja duž vanjskih susjednih kopnenih i morskih granica Unije, a smatra se da obuhvaća i transnacionalnu suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena te međuregionalnu suradnju kako je utvrđeno u uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj i iz instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja („Uredba Interreg”);
„pravni subjekt” znači fizička osoba, ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u okviru prava Unije, nacionalnog prava ili međunarodnog prava, koja ima pravnu osobnost i sposobnost djelovati u svoje ime, izvršavati prava i podlijegati obvezama, ili subjekt koji nema pravnu osobnost kako je naveden u članku 197. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe;
„organizacija civilnog društva” znači širok raspon aktera s višestrukim ulogama i mandatima, koji se s vremenom mogu promijeniti i mogu se razlikovati među institucijama i zemljama, a uključuje sve nedržavne, neprofitne, neovisne i nenasilne strukture putem kojih se ljudi organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i ideala, među ostalim političkih, kulturnih, vjerskih, okolišnih, društvenih ili gospodarskih, te koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini i obuhvaćaju urbane i ruralne, formalne i neformalne organizacije;
„lokalno tijelo” obuhvaća javne institucije s pravnom osobnošću, koje su sastavni dio državnog ustroja, ispod razine središnje vlasti, kao što su sela, općine, okruzi, županije, pokrajine ili regije, i koje su odgovorne građanima, a obično se sastoje od savjetodavnog tijela ili tijela za oblikovanje politika, poput vijeća ili skupštine, te izvršnog tijela, kao što je gradonačelnik ili drugi izvršni službenik, koja su izravno ili neizravno izabrana ili odabrana na lokalnoj razini;
„investicijsko područje” znači ciljano područje za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ portfeljima ulaganja u određenim regijama, zemljama ili sektorima;
„dodatnost” znači načelo utemeljeno na članku 209. stavku 2. Financijske uredbe, u skladu s kojim, u kontekstu ove Uredbe i Uredbe IPA III, potpora iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ doprinosi održivom razvoju s pomoću operacija koje se ne bi mogle provesti bez tog jamstva ili kojima se postižu pozitivni rezultati koji nadilaze ono što bi se moglo postići bez njega. Načelo dodatnosti također znači da se operacijama koje se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje okuplja financiranje iz privatnog sektora i uklanjaju tržišni nedostatci ili investicijske situacije koje nisu optimalne te poboljšava kvaliteta, održivost, učinak ili opseg nekog ulaganja. Tim se načelom osigurava i da operacije Jamstva za vanjsko djelovanje ne zamjenjuju potporu države članice, privatno financiranje ili drugu financijsku intervenciju Unije ili međunarodnu financijsku intervenciju te se izbjegava istiskivanje drugih javnih ili privatnih ulaganja, osim u propisno opravdanim slučajevima u skladu s ciljevima i načelima Instrumenta. Projekti koji se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje u pravilu imaju viši profil rizičnosti od portfelja ulaganja koje prihvatljivi partneri podupiru na temelju svojih uobičajenih investicijskih politika bez Jamstva za vanjsko djelovanje;
„operacija s državnim partnerima i nekomercijalnim poddržavnim partnerima” znači svaka operacija u kojoj je partner izravno država ili javni subjekt koji je u potpunosti osiguran izričitim jamstvom države jer nema pravnu sposobnost ili financijsku samostalnost ili sposobnost iskorištavanja potrebnog izravnog financiranja;
„operacija s komercijalnim poddržavnim partnerima” znači svaka operacija u kojoj je partner javni subjekt koji nije osiguran izričitim jamstvom države i koji ima financijsku i pravnu sposobnost pozajmljivanja na vlastiti rizik;
„doprinositelj” znači međunarodna financijska institucija, država članica ili javna ustanova države članice, državna agencija ili drugi javni ili privatni subjekt koji doprinosi zajedničkom fondu za rezervacije;
„partnerska zemlja” znači zemlja ili područje koji mogu iskoristiti potporu Unije u okviru Instrumenta na temelju članka 4.
Za potrebe ove Uredbe, kada se upućuje na ljudska prava, podrazumijeva se da su time obuhvaćene i temeljne slobode.
Članak 3.
Ciljevi Instrumenta
Opći ciljevi Instrumenta su:
očuvanje i promicanje vrijednosti, načela i temeljnih interesa Unije diljem svijeta kako bi se postigli ciljevi i ostvarila načela vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5. te člancima 8. i 21. UEU-a, čime se doprinosi smanjenju, a dugoročno i iskorjenjivanju siromaštva, konsolidaciji, podupiranju i promicanju demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, održivom razvoju i borbi protiv klimatskih promjena te rješavanju problema nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, među ostalim otklanjanju njihovih temeljnih uzroka;
doprinos promicanju multilateralizma, te ispunjenju međunarodnih obveza i ciljeva na koje je Unija pristala, a osobito ciljeva održivog razvoja, Programa 2030. i Pariškog sporazuma;
promicanje snažnijih partnerstava s trećim zemljama, među ostalim sa zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva, na temelju zajedničkih interesa i preuzimanja odgovornosti s ciljem poticanja stabilizacije i dobrog upravljanja te izgradnje otpornosti.
Specifični ciljevi Instrumenta su:
potpora i poticanje dijaloga i suradnje s trećim zemljama i regijama u susjedstvu, supsaharskoj Africi, Aziji i na Pacifiku, te Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima;
razvoj posebnih ojačanih partnerstava i pojačane političke suradnje sa zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva, utemeljenih na suradnji, miru i stabilnosti te zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava te usmjerenih na duboku i održivu demokraciju, progresivnu socioekonomsku integraciju i međuljudske kontakte;
na globalnoj razini:
zaštita, promicanje i unapređenje demokracije, vladavine prava, što obuhvaća mehanizme odgovornosti, te ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, i zaštita boraca za ljudska prava, među ostalim onih u najtežim okolnostima i hitnim situacijama;
potpora organizacijama civilnog društva;
pospješivanje stabilnosti i mira te sprečavanje sukoba, čime se doprinosi zaštiti civila; i
odgovaranje na druge globalne izazove, kao što su klimatske promjene, zaštita bioraznolikosti i okoliša te migracije i mobilnost;
brzo odgovaranje na:
krizne situacije, nestabilnosti i sukobe, uključujući one izazvane migracijskim tokovima i prisilnim raseljavanjem, te na hibridne prijetnje;
izazove u pogledu otpornosti, uključujući prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, te povezivanje humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja; i
Unijine potrebe i prioritete u području vanjske politike.
Članak 4.
Područje primjene i struktura
Financiranje sredstvima Unije u okviru Instrumenta provodi se putem:
geografskih programa;
tematskih programa;
djelovanja za brzi odgovor.
Geografski programi obuhvaćaju suradnju s jednom i više zemalja na sljedećim područjima:
u susjedstvu;
u supsaharskoj Africi;
u Aziji i na Pacifiku;
u Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima.
Geografski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje, osim kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja kako su definirane u Uredbi IPA III te prekomorskih zemalja i područja.
Mogu se uspostaviti i geografski programi kontinentalnog ili transregionalnog područja primjene, osobito panafrički program koji bi obuhvatio afričke zemlje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) te program koji bi obuhvatio afričke, karipske i pacifičke zemlje iz prvog podstavka točaka (b), (c) i (d).
Geografski programi za područje susjedstva mogu obuhvaćati bilo koju zemlju ili područje navedene u Prilogu I.
Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, geografski programi temelje se na područjima suradnje utvrđenima u Prilogu II.
Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:
„Ljudska prava i demokracija”;
„Organizacije civilnog društva”;
„Mir, stabilnost i sprečavanje sukoba”;
„Globalni izazovi”.
Tematski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje te prekomorske zemlje i područja.
Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, tematski programi temelje se na područjima intervencije utvrđenima u Prilogu III.
Djelovanja za brzi odgovor omogućuju rano djelovanje radi:
doprinosa miru, stabilnosti i sprečavanju sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju te kriznim i postkriznim situacijama, među ostalim u onima izazvanim migracijskim tokovima i prisilnim raseljavanjem;
doprinosa jačanju otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca, povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja te, prema potrebi, izgradnji mira;
odgovaranja na Unijine potrebe i prioritete u području vanjske politike.
Djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sve treće zemlje te prekomorske zemlje i područja.
Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, djelovanja za brzi odgovor temelje se na područjima intervencije utvrđenima u Prilogu IV.
Djelovanja u okviru Instrumenta provode se ponajprije putem geografskih programa.
Djelovanja koja se provode putem tematskih programa dopunjuju djelovanja financirana u okviru geografskih programa te se njima podupiru globalne i transregionalne inicijative usmjerene na postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva, posebno ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma, kao i na zaštitu globalnih javnih dobara ili suočavanje s globalnim izazovima. Djelovanja provedena putem tematskih programa mogu se provoditi i:
kada ne postoji geografski program;
kada je geografski program suspendiran;
kada nema sporazuma o djelovanju s odgovarajućom partnerskom zemljom; ili
kada djelovanje nije moguće primjereno provesti u okviru geografskih programa.
Djelovanja za brzi odgovor dopunjuju geografske i tematske programe. Djelovanja za brzi odgovor osmišljavaju se i provode kako bi se, prema potrebi, omogućio njihov kontinuitet u okviru geografskih ili tematskih programa.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 44. do 31. prosinca 2021. radi dopune ove Uredbe odredbama kojima se utvrđuju:
specifični ciljevi i prioritetna područja suradnje utemeljena na područjima suradnje za geografske programe iz Priloga II., što obuhvaća određivanje prioriteta, za sljedeće podregije: južno susjedstvo, istočno susjedstvo, zapadnu Afriku, istočnu i srednju Afrika, južnu Afriku i Indijski ocean, Bliski istok, središnju Aziju, južnu Aziju, sjevernu i jugoistočnu Azija, Pacifik, Sjevernu i Južnu Ameriku i Karibe;
okvirni tematski ciljevi za geografski stup; i
okvirne dodjele financijskih sredstava za podregije zapadna Afrika, istočna i srednja Afrika, južna Afrika i Indijski ocean.
Delegirani akt iz prvog podstavka ovog stavka preispituje se u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja iz članka 42. stavka 2.
Članak 5.
Dosljednost, koherentnost, sinergije i komplementarnost
U tu svrhu Unija uzima u obzir učinak svih unutarnjih i vanjskih politika na održivi razvoj i nastoji promicati povećane sinergije i komplementarnosti, posebno s trgovinskom politikom, gospodarskom suradnjom i drugom sektorskom suradnjom.
Članak 6.
Proračun
Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:
60 388 000 000 EUR za geografske programe:
6 358 000 000 EUR za tematske programe:
3 182 000 000 EUR za djelovanja za brzi odgovor.
Članak 7.
Okvir politika
Sporazumi o pridruživanju, sporazumi o partnerstvu i suradnji, multilateralni sporazumi kojih je Unija stranka i drugi sporazumi kojima se uspostavlja pravno obvezujući odnos između Unije i partnerskih zemalja, kao i zaključci Europskog vijeća, zaključci Vijeća, izjave sa sastanaka na vrhu ili zaključci sa sastanaka s partnerskim zemljama na razini šefova država ili vlada ili na ministarskoj razini, rezolucije Europskog parlamenta te komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) tvore sveobuhvatni okvir politika za provedbu Instrumenta.
Članak 8.
Opća načela
Kad je riječ o globalnim dobrima i izazovima, Unija promiče multilateralan pristup utemeljen na pravilima i vrijednostima te u tom smislu surađuje s državama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.
Unija promiče djelotvoran multilateralizam u poticanju suradnje s međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.
U redovnom političkom dijalogu s partnerskim zemljama Unija uzima u obzir te razmatra njihove dosadašnje rezultate u provedbi dužnosti i obveza, što obuhvaća Program 2030., međunarodne konvencije o ljudskim pravima i druge konvencije, uključujući one o standardima nuklearne sigurnosti, međunarodne sporazume, osobito Pariški sporazum, i ugovorne odnose s Unijom, osobito sporazume o pridruživanju, sporazume o partnerstvu i suradnji kao i trgovinske sporazume.
U skladu s načelom uključivog partnerstva i transparentnosti, prema potrebi, Komisija osigurava provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima iz partnerskih zemalja, uključujući organizacije civilnog društva i lokalna tijela, te osigurava da im se pruža pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi mogli biti prikladno uključeni i imati značajnu ulogu u osmišljavanju, provedbi i povezanim postupcima praćenja programâ. Komisija prema potrebi osigurava i pojačani dijalog s privatnim sektorom.
U skladu s načelom preuzimanja odgovornosti Komisija, prema potrebi, pri provedbi programâ prednost daje upotrebi institucija i sustava partnerskih zemalja.
Unija i države članice koordiniraju svoje programe potpore radi povećanja djelotvornosti i učinkovitosti.
Unija potiče uključivost pri provedbi Instrumenta i suradnju s državama članicama, nastojeći maksimalno povećati dodanu vrijednost i uzimajući u obzir iskustvo i kapacitete, čime se jačaju zajednički interesi, vrijednosti i ciljevi. Unija potiče razmjenu najboljih praksi i znanja među tijelima i stručnjacima država članica.
Takva djelovanja temelje se na redovitoj i pouzdanoj analizi sukoba kako bi se osigurala osjetljivost na sukobe i proveo pristup reformi sigurnosnog sektora kojim se doprinosi demokratskom upravljanju, odgovornosti i ljudskoj sigurnosti, što obuhvaća koristi za lokalno stanovništvo. Te se mjere, prema potrebi, ugrađuju u kontekst dugoročnije pomoći usmjerene na reformu sigurnosnog sektora.
Članak 9.
Izgradnja kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj
Pomoć na temelju ovog članka pruža se samo:
ako se zahtjevi u pogledu odgovarajućeg postizanja ciljeva Unije u okviru Instrumenta ne mogu ispuniti uz pomoć nevojnih aktera te ako su funkcioniranje državnih institucija ili zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ugroženi, a državne institucije ne mogu se nositi s tom ugrozom; i
ako su dotična partnerska zemlja i Unija suglasne da su vojni akteri ključni za očuvanje, uspostavu ili ponovnu uspostavu uvjeta nužnih za održivi razvoj, među ostalim u krizama te u nestabilnim ili destabiliziranim kontekstima i situacijama.
Pomoć Unije na temelju ovog članka ne upotrebljava se za financiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera u druge svrhe osim za provedbu razvojnih aktivnosti i aktivnosti sigurnosti za razvoj. Pomoć Unije posebno se ne upotrebljava za financiranje bilo čega od sljedećeg:
redovnih vojnih rashoda;
nabave oružja i streljiva ili bilo koje druge opreme namijenjene primjeni smrtonosne sile;
obuke koja je posebno namijenjena povećanju borbenih kapaciteta oružanih snaga.
GLAVA II.
PROVEDBA INSTRUMENTA
POGLAVLJE I.
Programiranje
Članak 10.
Područje primjene geografskih programa
Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, geografski programi sastavljaju se na temelju sljedećih područja suradnje:
dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava, uključujući rodnu ravnopravnost;
iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i diskriminacije te promicanje ljudskog razvoja;
migracije, prisilno raseljavanje i mobilnost;
okoliš i klimatske promjene;
uključiv i održiv gospodarski rast i pristojni uvjeti zaposlenja;
mir, stabilnost i sprečavanje sukoba;
partnerstvo.
Članak 11.
Područje primjene tematskih programa
Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, tematski programi obuhvaćaju sljedeća područja intervencije:
„Ljudska prava i demokracija”: promicanje
temeljnih vrijednosti demokracije;
vladavine prava;
univerzalnosti, nedjeljivosti i međuovisnosti ljudskih prava;
poštovanja ljudskog dostojanstva;
načelâ nediskriminacije, jednakosti i solidarnosti;
poštovanja načelâ Povelje UN-a i međunarodnog prava ljudskih prava;
„Organizacije civilnog društva”:
uključivo, participativno, osnaženo i neovisno okružje civilnog društva i demokracije u partnerskim zemljama;
uključiv i otvoren dijalog s akterima civilnog društva i među njima;
osviještenost, razumijevanje, znanje i angažiranost europskih građana u vezi s pitanjima razvoja;
„Mir, stabilnost i sprečavanje sukoba”:
pomoć za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krize;
pomoć u odgovaranju na globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju;
„Globalni izazovi”:
zdravstvo;
obrazovanje;
rodna ravnopravnost te osnaživanje žena i djevojčica;
djeca i mladi;
migracije, prisilno raseljavanje i mobilnost;
pristojan rad, socijalna zaštita, nejednakost i uključenost;
kultura;
osiguravanje zdravog okoliša i borba protiv klimatskih promjena;
održiva energija;
održiv i uključiv rast, pristojna radna mjesta i angažiranost privatnog sektora;
sigurnost opskrbe hranom i ishrane;
jačanje uloge lokalnih tijela vlasti kao aktera razvoja;
promicanje uključivih društava i višedioničkih inicijativa te dobrog gospodarskog upravljanja, što obuhvaća pravednu i uključivu mobilizaciju domaćih prihoda;
potpora procjenjivanju i dokumentiranju napretka u provedbi načelâ partnerstva i djelotvornosti.
Članak 12.
Opći pristup programiranju
Na temelju članka 7. programiranje u okviru Instrument zasniva se na sljedećem:
programski dokumenti daju koherentan okvir za suradnju između Unije i partnerskih zemalja ili regija, u skladu s općom svrhom i područjem primjene, ciljevima i načelima utvrđenima u ovoj Uredbi;
pri sastavljanju programskih dokumenata za partnerske zemlje i regije u kriznoj ili postkriznoj situaciji ili stanju nestabilnosti i ranjivosti provodi se analiza sukoba kako bi se osigurala osjetljivost na sukobe te se u obzir uzimaju posebne potrebe i okolnosti dotičnih partnerskih zemalja ili regija i njihova stanovništva; kada su partnerske zemlje ili regije izravno uključene u kriznu ili postkriznu situaciju ili stanje nestabilnosti, ili su njima pogođene, poseban naglasak stavlja se na jačanje koordinacije među svim relevantnim akterima kako bi se podupro prijelaz iz izvanrednog stanja na održivi razvoj i stabilan mir, što obuhvaća sprečavanje nasilja;
Unija i države članice osiguravaju uključiva međusobna savjetovanja u ranoj fazi i tijekom čitavog postupka programiranja kako bi se promicale koherentnost, komplementarnost i dosljednost njihovih aktivnosti suradnje; kod programiranja za pojedine zemlje prednost se daje zajedničkom programiranju, a njegova je provedba fleksibilna i uključiva te se pokreće na razini zemlje. U zajedničkom programiranju mogu sudjelovati i drugi relevantni donatori i akteri ako Unija i država članice to smatraju relevantnim; osim toga, Unija i države članice, kad god je to potrebno, nastoje poduprijeti partnerske zemlje putem zajedničke provedbe;
Unija u ranoj fazi i tijekom čitavog postupka programiranja potiče redovit višedionički i uključiv dijalog s drugim donatorima i akterima, među ostalim s lokalnim tijelima, predstavnicima civilnog društva, zakladama i privatnim sektorom, ako je to potrebno, kako bi se olakšali njihovi doprinosi, prema potrebi, te osiguralo da imaju značajnu ulogu u programiranju;
u okviru tematskih programa „Ljudska prava i demokracija” i „Organizacije civilnog društva” iz članka 4. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b), pomoć se pruža neovisno o pristanku vlada i drugih javnih tijela dotičnih trećih zemalja; tim tematskim programima ponajprije se podupiru akteri civilnog društva na svim razinama, uzimajući u obzir oblike i načine izvršenja iz članka 27. stavka 3.
Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o ishodu savjetovanja predviđenih u prvom podstavku točkama (c) i (d).
Članak 13.
Načela programiranja geografskih programa
Programiranje geografskih programa temelji se na sljedećim načelima:
ne dovodeći u pitanje stavak 5., djelovanja se temelje, u mjeri u kojoj je to moguće, na ranom, kontinuiranom i uključivom dijalogu između Unije, država članica i dotičnih partnerskih zemalja, što obuhvaća nacionalna, regionalna i lokalna tijela, te uključuje organizacije civilnog društva, nacionalne, regionalne, i lokalne parlamente i druge dionike, kako bi se povećalo demokratsko preuzimanje odgovornosti za postupak i potaknula potpora nacionalnim i regionalnim strategijama;
prema potrebi, programsko razdoblje sinkronizira se i usklađuje sa strateškim ciklusima partnerskih zemalja;
programiranjem se mogu predvidjeti aktivnosti suradnje koje se financiraju iz različitih izvora utvrđenih u članku 6. stavku 2. i iz drugih programa Unije u skladu s njihovim temeljnim aktima.
Pri programiranju geografskih programa osigurava se konkretan i prilagođen okvir za suradnju na temelju:
potreba partnera utvrđenih na temelju specifičnih kriterija, uzimajući u obzir stanovništvo, siromaštvo, nejednakost, ljudski razvoj, gospodarsku ranjivost i ugroženost okoliša, kao i otpornost države i društva te učinak dugotrajnih kriza i kriza koje se ponavljaju;
kapaciteta i predanosti partnerâ u vezi s promicanjem zajedničkih vrijednosti, načela i interesa, među ostalim ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, borbe protiv korupcije, otvorenog prostora za građansko djelovanje i rodne ravnopravnosti te u vezi s podupiranjem zajedničkih ciljeva i multilateralnih saveza i suradnje, međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i ostvarenja prioriteta Unije;
preuzetih obveza partnerâ, među ostalim onih zajednički dogovorenih s Unijom, i rezultata partnerâ, koji se utvrđuju na temelju kriterija kao što su političke reforme, gospodarski i društveni razvoj, okolišna održivost i djelotvorno iskorištavanje pomoći, uzimajući u obzir posebnosti i stupanj razvoja partnerskih zemalja;
potencijalnog učinka financiranja sredstvima Unije u partnerskim zemljama i regijama;
kapaciteta partnera da mobiliziraju i djelotvorno iskoriste domaća sredstva te da pristupe financijskim sredstvima, kao i da transparentno upravljaju sredstvima, podupirući pritom nacionalne razvojne prioritete i njihovu apsorpcijsku sposobnost.
Članak 14.
Programski dokumenti za geografske programe
Višegodišnji okvirni programi temelje se na:
nacionalnoj ili regionalnoj strategiji u obliku razvojnog plana ili sličnog dokumenta koji je Komisija prihvatila kao temelj za odgovarajući višegodišnji okvirni program, u trenutku donošenja potonjeg dokumenta;
okvirnom dokumentu kojim se utvrđuje politika Unije prema dotičnom partneru ili dotičnim partnerima, uključujući zajednički dokument između Unije i država članica;
zajedničkom dokumentu između Unije i dotičnog partnera ili dotičnih partnera u kojem se utvrđuju zajednički prioriteti i obveze.
Članak 15.
Programski dokumenti za tematske programe
Kada je to primjenjivo, utvrđuju se resursi i intervencijski prioriteti za sudjelovanje u globalnim inicijativama.
Članak 16.
Donošenje i izmjena višegodišnjih okvirnih programa
Članak 17.
Rezerva za nove izazove i prioritete
Iznos iz članka 6. stavka 3. upotrebljava se ondje gdje je najpotrebniji i ako za to postoji propisno opravdan razlog, među ostalim:
za osiguranje primjerenog odgovora Unije u slučaju nepredviđenih okolnosti;
za odgovaranje na nove potrebe ili izazove, poput onih na granicama Unije ili njezinih susjeda u vezi s krizama koje su posljedica prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, nasilnim sukobom i postkriznim situacijama ili migracijskim pritiskom i prisilnim raseljavanjem;
za promicanje novih inicijativa ili prioriteta pod vodstvom Unije odnosno međunarodnih inicijativa ili prioriteta.
POGLAVLJE II.
Posebne odredbe za područje susjedstva
Članak 18.
Specifični ciljevi za područje susjedstva
U skladu s člancima 3. i 4. specifični ciljevi potpore Unije u okviru Instrumenta za područje susjedstva su:
promicanje bolje političke suradnje te jačanje i konsolidacija istinske i održive demokracije, stabilnosti, dobrog upravljanja, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;
promicanje provedbe sporazuma o pridruživanju ili drugih postojećih i budućih sporazuma te zajednički dogovorenih planova za pridruživanje i prioriteta partnerstava ili jednakovrijednih dokumenata, među ostalim institucijskom suradnjom i izgradnjom kapaciteta;
promicanje jačeg partnerstva s društvima između Unije i partnerskih zemalja te među partnerskim zemljama, među ostalim međuljudskim kontaktima, i širokog raspona aktivnosti s posebnim naglaskom na mladima;
jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno u okviru Istočnog partnerstva, Unije za Mediteran, suradnje na razini europskog susjedstva, kao i regionalne suradnje na Crnom moru, Arktičke suradnje i sjeverne dimenzije, među ostalim u područjima energetike i sigurnosti;
postizanje postupnog uključivanja u unutarnje tržište Unije i poboljšane sektorske i međusektorske suradnje, uključujući približavanjem zakonodavstava i regulatornom konvergencijom s normama Unije i drugim relevantnim međunarodnim normama i standardima, te poboljšani pristup tržištu, uključujući putem dubokih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine te povezane izgradnje institucija i ulaganja;
jačanje partnerstava u vezi sa sigurnim migracijama i mobilnosti kojima se dobro upravlja i, kada je primjenjivo i pod uvjetom da su uspostavljeni uvjeti za sigurnu mobilnost kojom se dobro upravlja, podupiranje provedbe postojećih režima putovanja bez viza, u skladu s revidiranim mehanizmom suspenzije viza, dijalozima o liberalizaciji viznog režima te bilateralnim ili regionalnim sporazumima i dogovorima s trećim zemljama, uključujući partnerstva za mobilnost;
podupiranje izgradnje povjerenja i drugih mjera koje doprinose sigurnosti, sprečavanju i rješavanju sukoba, uključujući potporu pogođenom stanovništvu i obnovu.
Članak 19.
Programski dokumenti i kriteriji za raspodjelu
Odstupajući od članka 13. stavaka 2. i 3., potpora Unije u okviru geografskih programa za područje susjedstva ima različite oblike i iznose, uzimajući u obzir:
potrebe partnerskih zemalja, primjenom pokazatelja o, primjerice, stanovništvu, nejednakostima i stupnju razvoja;
predanost partnerskih zemalja provedbi zajednički dogovorenih ciljeva u vezi s političkom, gospodarskom, okolišnom i društvenom reformom te ostvareni napredak;
predanost partnerskih zemalja izgradnji istinske i održive demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, ljudskih prava i borbe protiv korupcije te ostvareni napredak;
partnerstvo partnerskih zemalja s Unijom, uključujući razinu ambicija u pogledu tog partnerstva;
apsorpcijske sposobnosti partnerskih zemalja i potencijalni učinak potpore Unije u okviru Instrumenta.
Članak 20.
Pristup koji se temelji na poticajima
Članak 21.
Okvirni programi za više zemalja
Okvirnim programima za više zemalja u području susjedstva pristupa se rješavanju izazova koji su zajednički svima ili većem broju partnerskih zemalja, na temelju prioriteta Istočnog partnerstva i južne dimenzije preispitane europske politike susjedstva i uzimajući u obzir aktivnosti koje se provode u kontekstu Unije za Mediteran, i regionalnu, transregionalnu i podregionalnu suradnju, ponajprije između barem dvije partnerske zemlje, među ostalim i u okviru Sjeverne dimenzije i regionalne suradnje Crnomorske sinergije.
Članak 22.
Prekogranična suradnja
POGLAVLJE III.
Akcijski planovi, mjere i metode provedbe
Članak 23.
Akcijski planovi i mjere
Mjera izvanredne pomoći može trajati najviše 18 mjeseci i može se produljiti dva puta za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci, ukupno do najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njezinoj provedbi, pod uvjetom da ne dođe do povećanja financijskog iznosa mjere.
U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu mjeru izvanredne pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U propisno opravdanim slučajevima mogu se donijeti dodatne mjere ako je kontinuitet djelovanja Unije nužan, a ne može osigurati na druge načine.
Članak 24.
Mjere potpore
Ako rashodi za potporu nisu uključeni u akcijske planove ili mjere iz članka 23., Komisija donosi mjere potpore, ako je to primjenjivo. Financiranje od strane Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:
studije, sastanke, informiranje, podizanje svijesti, osposobljavanje, pripremu i razmjenu stečenih iskustava i najboljih praksi, aktivnosti objavljivanja i bilo koje druge administrativne rashode ili rashode tehničke pomoći nužne za programiranje djelovanja i upravljanje njime, što obuhvaća naknadu za vanjske stručnjake;
aktivnosti istraživanja i inovacija te studije o relevantnim pitanjima i širenje tako dobivenih podataka;
rashode povezane s informacijskim i komunikacijskim djelovanjima, uključujući razvoj komunikacijskih strategija i institucijsko priopćavanje, kao i vidljivost političkih prioriteta Unije.
Članak 25.
Donošenje akcijskih planova i mjera
Postupak iz stavka 1. ne zahtijeva se za:
pojedinačne mjere za koje financijska sredstva Unije ne premašuju 5 000 000 EUR;
posebne mjere, mjere potpore i akcijske planove donesene kako bi se provela djelovanja za brzi odgovor za koje financijska sredstva Unije ne premašuju 10 000 000 EUR;
mjere izvanredne pomoći iz članka 23. stavka 6. za koje financijska sredstva Unije ne premašuju 20 000 000 EUR;
tehničke izmjene akcijskih planova i mjera, pod uvjetom da takve izmjene nemaju bitan utjecaj na ciljeve dotičnog akcijskog plana ili mjere, kao što su:
promjena načina izvršenja;
produljenja razdoblja provedbe;
preraspodjele sredstava među djelovanjima obuhvaćenim akcijskim planom;
povećanja ili smanjenja proračuna akcijskih planova i mjera za najviše 20 % prvotnog proračuna, pod uvjetom da taj iznos ne premašuje 10 000 000 EUR.
Za višegodišnje akcijske planove i mjere pragovi navedeni u stavku 2. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) te točki (d) podtočki iv. primjenjuju se na godišnjoj osnovi.
Akcijski planovi i mjere doneseni u skladu s ovim stavkom, uz iznimku mjera izvanredne pomoći, i tehničke izmjene priopćuju se Europskom parlamentu i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 45. u roku od mjesec dana od njihova donošenja.
Druge odgovarajuće ex ante procjene koje su razmjerne ciljevima i iznosima predviđenih djelovanja i mjera provode se kako bi se utvrdile moguće posljedice i rizici tih djelovanja i mjera u pogledu ljudskih prava, pristupa prirodnim resursima kao što su zemljište te socijalnih standarda, među ostalim u obliku procjena učinka za djelovanja i mjere velikih razmjera za koje se očekuje da će imati znatan utjecaj na ta područja.
Prema potrebi, pri provedbi sektorskih programa upotrebljavaju se strateške procjene utjecaja na okoliš, što obuhvaća utjecaj na klimatske promjene. Osiguravaju se sudjelovanje zainteresiranih dionika u procjenama utjecaja na okoliš te javni pristup rezultatima takvih procjena.
Članak 26.
Metode suradnje
Mogući su, na primjer, sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:
trostrani aranžmani s pomoću kojih Unija u suradnji s trećim zemljama koordinira svoju financijsku pomoć partnerskoj zemlji ili regiji;
mjere administrativne i tehničke suradnje, kao i izgradnje kapaciteta, među ostalim kako bi se dijelila iskustva država članica u tranziciji ili provedbi reformi, kao što je decentralizirana suradnja putem partnerstava ili twinninga (povezivanje) javnih institucija, uključujući lokalna tijela, javnopravna tijela ili subjekte privatnog prava kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i partnerskoj zemlji ili regiji, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela;
doprinosi troškovima potrebnima za uspostavu javno-privatnog partnerstva i upravljanja njime, uključujući troškove za njihovu neovisnu procjenu i praćenje, kad je to moguće od strane organizacija civilnog društva;
programi potpore sektorske politike putem kojih Unija pruža potporu sektorskom programu partnerske zemlje;
doprinosi trošku sudjelovanja zemalja u programima Unije i u djelovanjima koja provode agencije i tijela Unije, kao i tijela ili osobe kojima je povjerena provedba specifičnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a.
Članak 27.
Oblici financiranja sredstvima Unije
Financiranje sredstvima Unije može se osigurati vrstama financiranja predviđenima Financijskom uredbom, i to posebno:
bespovratnim sredstvima;
ugovorima o nabavi za usluge, robu ili radove;
proračunskom potporom;
doprinosima skrbničkim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe;
financijskim instrumentima;
proračunskim jamstvima;
operacijama mješovitog financiranja;
otpisom dugova u okviru međunarodno dogovorenog programa otpisa dugova;
financijskom pomoći;
plaćenim vanjskim stručnjacima.
Uz slučajeve navedene u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u slučaju:
dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti borcima za ljudska prava za financiranje hitnih mjera zaštite i potreba, među ostalim mehanizmima za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava, kao i posrednicima i drugim akterima civilnog društva uključenima u dijalog o krizi i oružanim sukobima, rješavanje sukoba, pomirenje i izgradnju mira, prema potrebi bez potrebe za sufinanciranjem;
dodjele bespovratnih sredstava, ako je to primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, za financiranje djelovanja u najtežim uvjetima u kojima ne bi bilo primjereno objaviti poziv na podnošenje prijedlogâ, uključujući situacije u kojima postoji ozbiljan nedostatak temeljnih sloboda, kao i kršenje ljudskih prava, prijetnje demokratskim institucijama, pogoršanje krize ili oružani sukob, gdje je ljudska sigurnost najviše ugrožena, ili situacije u kojima organizacije za zaštitu ljudskih prava i borci za ljudska prava, posrednici i drugi akteri civilnog društva koji sudjeluju u dijalogu u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, pomirenju i izgradnji mira djeluju u najtežim uvjetima; takva bespovratna sredstva ne premašuju 1 000 000 EUR, a njihovo trajanje ne premašuje 18 mjeseci, što je moguće produljiti za dodatnih 12 mjeseci u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njihovu izvršenju;
dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Globalnom kampusu za ljudska prava, Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju koji organizira program europskoga magisterija iz područja ljudskih prava i demokratizacije, i njegovoj povezanoj mreži sveučilišta s poslijediplomskim programima iz područja ljudskih prava, uključujući stipendije za studente i borce za ljudska prava iz trećih zemalja;
dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti organizacijama civilnog društva koja se u najvećoj mogućoj mjeri koriste pojednostavnjenim oblicima financiranja u skladu s člankom 125. Financijske uredbe.
Proračunska potpora, uključujući u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i predanosti partnerskih zemalja, uzimajući u obzir njihove rezultate i napredak u pogledu univerzalnih vrijednosti, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i partnerskih zemalja. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv rast te otvaranje pristojnih radnih mjesta, među ostalim za mlade, iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti te izgradnju i konsolidaciju demokratskih i mirnih društava. Proračunskom potporom doprinosi se i rodnoj ravnopravnosti.
Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pažljivoj procjeni rizika i koristi.
Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama.
Države članice i bilo koji subjekt naveden u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima u okviru Instrumenta.
Članak 28.
Prihvatljive osobe i subjekti
Sudjelovanje u postupcima javne nabave, dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru geografskih programa te tematskog programa „Organizacije civilnog društva” i tematskog programa „Globalni izazovi” otvoreno je međunarodnim organizacijama i svim ostalim pravnim subjektima, uključujući organizacije civilnog društva, koji su državljani sljedećih zemalja, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u sljedećim zemljama:
državama članicama, korisnicima navedenima u relevantnom prilogu Uredbi IPA III i ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru;
partnerskim zemljama iz susjedstva i Ruskoj Federaciji kada se relevantni postupak odvija u kontekstu programa na koje se upućuje u Prilogu I. i u kojima ona sudjeluje;
zemljama i područjima u razvoju, kako su navedeni na popisu primatelja službene razvojne pomoći koji je objavio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a, a koji nisu članovi skupine G-20, te prekomorskim zemljama i područjima;
zemljama u razvoju, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći, koje su članice skupine G-20 te drugim zemljama i područjima ako se odgovarajući postupak odvija u kontekstu djelovanja u kojem sudjeluju, a koje financira Unija u okviru Instrumenta;
zemljama za koje je Komisija utvrdila da postoji recipročan pristup vanjskom financiranju; taj se pristup može odobriti na ograničen rok od najmanje godinu dana ako neka zemlja pod istim uvjetima prihvatljivima proglasi subjekte iz Unije i iz zemalja koje su prihvatljive u okviru Instrumenta; Komisija odlučuje o recipročnom pristupu i njegovu trajanju nakon savjetovanja s dotičnom zemljom primateljicom ili dotičnim zemljama primateljicama;
zemljama članicama OECD-a u slučaju ugovora koji se provode u najmanje razvijenoj zemlji ili visoko zaduženoj siromašnoj zemlji, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći.
Članak 29.
Izuzete aktivnosti
Financiranjem sredstvima Unije u okviru Instrumenta ne podupiru se djelovanja ili mjere:
koji mogu dovesti do kršenja ljudskih prava u partnerskim zemljama;
koji su neusklađeni s nacionalno utvrđenim doprinosom zemlje primateljice na temelju Pariškog sporazuma, ili kojima se promiču ulaganja u fosilna goriva, ili koji, prema analizi učinka na okoliš i procjeni učinka, uzrokuju znatne negativne učinke na okoliš ili klimu, osim ako su takva djelovanja ili mjere neophodni za postizanje ciljeva Instrumenta i popraćeni su odgovarajućim mjerama za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje te, po mogućnosti, kompenziranje tih učinaka, uključujući potporu postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva koja su štetna za okoliš.
Članak 30.
Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzimanje obveza, ponovna plaćanja i prihodi generirani financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima
Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza prenesenima u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe.
Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja iz prvog podstavka ovog stavka. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.
Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.
POGLAVLJE IV.
EFOR+, Jamstvo za vanjsko djelovanje, proračunska jamstva i financijska pomoć trećim zemljama
Članak 31.
Područje primjene i financiranje
Fondom EFOR+ posebno se potiču održiv i uključiv gospodarski, okolišni i društveni razvoj, prijelaz na održivo gospodarstvo s dodanom vrijednošću te stabilno investicijsko okružje. Njime se također promiče socioekonomska i okolišna otpornost partnerskih zemalja, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanju siromaštva. Fondom EFOR+ stoga se doprinosi smanjenju socioekonomskih nejednakosti, održivom i uključivom rastu, prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju, zaštiti okoliša i upravljanju okolišem, otvaranju pristojnih radnih mjesta na temelju osnovnih standarda rada ILO-a, gospodarskim prilikama, vještinama i poduzetništvu, socioekonomskim sektorima, uključujući socijalna poduzeća i zadruge, MSP-ovima, održivoj povezivosti, potpori ranjivim skupinama, promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i mladih te se otklanjaju specifični socioekonomski temeljni uzroci nezakonite migracije i temeljni uzroci prisilnog raseljavanja, u skladu s prioritetnim područjima navedenima u Prilogu V. i relevantnim okvirnim programskim dokumentima.
Posebna pozornost posvećuje se zemljama u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi, najmanje razvijenim zemljama i visoko zaduženim siromašnim zemljama, među ostalim podupiranjem izgradnje institucijskih kapaciteta, gospodarskog upravljanja i tehničke pomoći.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 44. radi izmjene maksimalnog iznosa Jamstva za vanjsko djelovanje za najviše 20 %.
Iz proračuna Unije može se upotrijebiti najviše 10 000 000 000 EUR za izdvajanje rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene tog maksimalnog iznosa kako bi se osiguralo da iznos rezervacija odražava iznos i stope rezervacija Jamstva za vanjsko djelovanje, uzimajući u obzir vrstu operacija pokrivenih jamstvom.
Stopa rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje iznosi 9 % za makrofinancijsku pomoć Unije i za proračunska jamstva koja obuhvaćaju državne rizike povezane s operacijama kreditiranja.
Stope rezervacija preispituju se barem svake tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe utvrđenog u članku 51. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene stopa rezervacija.
Članak 32.
Struktura fonda EFOR+
Članak 33.
Strateški odbor fonda EFOR+
Strateški odbor fonda EFOR+ redovito organizira savjetovanja s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i provedbi fonda EFOR+.
Članak 34.
Regionalni operativni odbori
Uzimajući u obzir savjete dotičnog strateškog odbora i relevantne procjene rizika, operativni odbori regionalnih investicijskih platformi pružaju potporu Komisiji na provedbenoj razini u određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja te sastavljaju mišljenja o operacijama mješovitog financiranja i upotrebi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje programa ulaganja predloženih u okviru fonda EFOR+.
Članak 35.
Prihvatljivost i odabir operacija i partnerâ za Jamstvo za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+
Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije financiranja i ulaganja koje su usklađene s uvjetima utvrđenima u članku 209. stavku 2. točkama od (a) do (e) Financijske uredbe, koji se osobito odnose na potrebu za postizanjem dodatnosti, među ostalim rješavanjem nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, za usklađivanjem interesa prihvatljivih partnera, za izbjegavanjem narušavanja tržišnog natjecanja i, prema potrebi, za maksimalnim povećanjem privatnog ulaganja, te:
koje u skladu s člankom 34. Financijske uredbe podliježu ex ante evaluacijama koje su razmjerne ciljevima i iznosima predviđenih operacija kako bi se utvrdile moguće posljedice i rizici tih operacija s obzirom na ljudska prava, okolišne, radne i društvene standarde, među ostalim u obliku procjena učinka za velike programe za koje se očekuje da će imati znatan učinak na ta područja, u skladu sa svrhom fonda EFOR+ utvrđenom u članku 31. stavku 2. ove Uredbe i uzimajući u obzir načelo dobrovoljnog i prethodnog pristanka zajednica na koje utječu ulaganja povezana sa zemljištem;
kojima se osigurava komplementarnost unutar različitih stupova plana za vanjska ulaganja te s drugim inicijativama;
koje su gospodarski i financijski održive, vodeći računa o mogućoj potpori privatnih i javnih partnera projektu i njihovu sufinanciranju projekta, pritom uzimajući u obzir posebno radno okružje i kapacitete zemalja u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi, najmanje razvijenih zemalja, malih otočnih država u razvoju, zemalja u razvoju koje nemaju izlaz na more i visoko zaduženih siromašnih zemalja koje mogu imati koristi od povoljnijih uvjeta;
koje su tehnički izvedive te održive s okolišnog i društvenog aspekta te kojima se maksimalno povećava razvojni učinak;
kojima se ne narušavaju tržišta u partnerskim zemljama i regijama te koje ne predstavljaju nepošteno tržišno natjecanje s lokalnim akterima;
koje se provode u skladu s okvirom politika iz članka 7., primjenjivim obvezama i standardima u pogledu prava okoliša, socijalnog prava i radnog prava i međunarodno dogovorenim smjernicama, načelima i konvencijama o ulaganjima, posebno onima koje su donijeli UN i OECD, uz puno poštovanje međunarodnog prava ljudskih prava te u skladu s ciljevima i općim načelima utvrđenima u člancima 3. i 8.
Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće instrumente:
zajmove, uključujući zajmove u lokalnim valutama;
jamstva;
protujamstva;
instrumente tržišta kapitala;
bilo koji drugi oblik financiranja ili kreditnog poboljšanja, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.
Komisija osigurava djelotvornu, učinkovitu i pravednu upotrebu dostupnih sredstava među prihvatljivim partnerima, uključujući male i srednje partnere, te istodobno promiče njihovu suradnju, uzimajući u obzir njihove kapacitete, dodanu vrijednost i iskustvo.
Komisija osigurava pravedno postupanje prema svim prihvatljivim partnerima, u skladu s člankom 27. stavkom 7., te osigurava da se tijekom razdoblja provedbe fonda EFOR+ izbjegavaju sukobi interesa. Kako bi se osigurala komplementarnost, Komisija od prihvatljivih partnera može zatražiti sve relevantne informacije o njihovim operacijama koje nisu obuhvaćene fondom EFOR+.
Komisija odabire prihvatljive partnere u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, uzimajući u obzir:
savjete strateških i regionalnih operativnih odbora;
ciljeve investicijskog područja;
iskustvo prihvatljivog partnera i njegovu sposobnost upravljanja rizicima;
iznos vlastitih i dodatnih sredstava, kao i sufinanciranje iz privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje, uzimajući u obzir veličinu ulaganja;
sektorsko ili geografsko stručno znanje prihvatljivih partnera;
koristi od promicanja suradnje među prihvatljivim partnerima.
Izbor investicijskih područja propisno se opravdava analizom nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te procjenom usklađenosti s prioritetima ove Uredbe i, prema potrebi, Uredbe IPA III. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.
Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Ti se instrumenti mogu osigurati u korist partnerskih zemalja, uključujući zemlje u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba, u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, te u korist subjekata iz privatnog sektora, uključujući MSP-ove, tih partnerskih zemalja. Ti instrumenti ne služe u korist trgovačkim društvima koja su pod kontrolom vojnog sektora ili sektora državne sigurnosti, osim u propisno opravdanim slučajevima.
Članak 36.
Uloga EIB-a
EIB ima isključivo pravo na operacije s državnim partnerima i nekomercijalnim poddržavnim partnerima u okviru isključivog namjenskog investicijskog područja. U okviru isključivog namjenskog investicijskog područja doprinos iz vlastitih sredstava podrazumijeva se kao preuzimanje preostalog rizika, a jamstvom EU-a pokriva se 65 % ukupno isplaćenog iznosa za koji se jamči u okviru EIB-ovih operacija financiranja, uz oduzimanje vraćenih iznosa i dodavanje svih povezanih iznosa.
Odstupajući od drugog podstavka, ako EIB ne može provesti operacije ili odluči da neće provoditi operacije u okviru isključivog namjenskog investicijskog područja, provedba tih operacija otvorena je drugim prihvatljivim partnerima, u skladu s uvjetima koji se utvrđuju u relevantnim sporazumima o Jamstvu za vanjsko djelovanje, kojima se u obzir uzimaju uvjeti ponuđeni EIB-u za istu vrstu operacija te specifične potrebe, okolnosti i priroda prihvatljivog partnera koji provodi te operacije.
EIB je prihvatljiv za provedbu operacija s poddržavnim partnerima koji nisu obuhvaćeni isključivim namjenskim investicijskim područjem iz stavka 1. i operacija s privatnim sektorom. Postupak iz članka 35. upotrebljava se kako bi se EIB-u, prema potrebi, povjerila dva dodatna namjenska investicijska područja koja obuhvaćaju:
neisključivo sveobuhvatno pokriće rizika za operacije s komercijalnim poddržavnim partnerima; i
neisključive operacije za promicanje izravnih stranih ulaganja, trgovine i internacionalizacije gospodarstava partnerskih zemalja, čime se osigurava pokriće političkog rizika za operacije privatnog sektora.
Pri provedbi namjenskog investicijskog područja iz stavaka 1. i 2. EIB poštuje ovu Uredbu, uključujući njezine opće ciljeve i ciljeve fonda EFOR+ i, prema potrebi, Uredbe IPA III, kao i relevantne programske dokumente i obveze izvješćivanja.
Operacije u okviru namjenskog investicijskog područja iz stavka 2. točke (b) koherentne su s operacijama agencija država članica za kreditiranje izvoza.
Za operacije EIB-a obuhvaćene investicijskim područjima iz ovog članka ocjena prihvatljivosti utvrđena u članku 35. stavku 9. ispunjava se u okviru postupka predviđenog člankom 19. Protokola br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priloženog UFEU-u. EIB pravodobno dostavlja sve informacije koje Komisija zahtijeva u tu svrhu. EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene tim investicijskim područjima nisu pokrivene jamstvom EU-a ako Komisija izda nepovoljno mišljenje u skladu s postupkom predviđenim u članku 19. Protokola br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priloženog UFEU-u. Svi daljnji modaliteti koji se primjenjuju na EIB utvrđuju se u relevantnim sporazumima o Jamstvu za vanjsko djelovanje.
Članak 37.
Doprinos drugih donatora Jamstvu za vanjsko djelovanje
Odstupajući od članka 218. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru mogu pružati doprinose u obliku jamstava ili gotovine.
Treće zemlje koje nisu ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i ostale treće stranke pružaju doprinose u obliku gotovine te podložno mišljenju strateškog odbora fonda EFOR+ i odobrenju Komisije.
Države članice mogu zahtijevati da njihovi doprinosi budu namijenjeni pokretanju djelovanja u određenim regijama, zemljama, sektorima ili postojećim investicijskim područjima. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim doprinosima.
Doprinosi država članica i ugovornih stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru u obliku jamstva mogu se aktivirati za plaćanje aktivacije jamstva tek nakon što su sredstva iz općeg proračuna Unije, uvećana za sve ostale doprinose u gotovini, iskorištena za plaćanja aktivacija jamstva.
Svaki doprinos, bez obzira na namjenu, može se upotrijebiti za pokriće aktivacija jamstva.
Sporazum o doprinosima sklapa se između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja, te posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja.
Članak 38.
Provedba sporazumâ o Jamstvu za vanjsko djelovanje
Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o potpisivanju svih sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje. Na njihov zahtjev ti se sporazumi stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija.
Sporazumi o Jamstvu za vanjsko djelovanje sadržavaju, posebno:
detaljna pravila o obuhvatu, zahtjevima, prihvatljivosti, prihvatljivim partnerima i postupcima;
detaljna pravila o pružanju Jamstva za vanjsko djelovanje, među ostalim o njegovim aranžmanima u pogledu obuhvata te definiranom obuhvatu portfeljâ i projekata određenih vrsta instrumenata, kao i analizu rizičnosti projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;
navođenje ciljeva i svrhe Instrumenta, procjenu potreba i naznaku očekivanih rezultata, uzimajući u obzir promicanje društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja, osobito poštovanjem međunarodno dogovorenih smjernica, načela i konvencija o ulaganjima navedenih u članku 35. stavku 2. točki (f);
naknadu za Jamstvo za vanjsko djelovanje, kojom se uzima u obzir razina rizičnosti, i mogućnost djelomičnog subvencioniranja naknade kako bi se u propisno opravdanim slučajevima pružili povoljniji uvjeti, osobito zemljama u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi, najmanje razvijenim zemljama i visoko zaduženim siromašnim zemljama;
zahtjeve za upotrebu Jamstva za vanjsko djelovanje, uključujući uvjete plaćanja, poput posebnih rokova, kamata koje treba platiti na dospjele iznose, izdataka i troškova naplate te eventualno potrebnih aranžmana u vezi s likvidnošću;
postupke u vezi s potraživanjima, što uključuje, ali nije ograničeno na pokretačke događaje i razdoblja čekanja, te postupke koji se odnose na naplatu potraživanja;
obveze praćenja, izvješćivanja, transparentnosti i evaluacije;
jasne i dostupne postupke podnošenja žalbe za treće strane na koje bi mogla utjecati provedba projekata koje se podupire Jamstvom za vanjsko djelovanje.
Jamstvo za vanjsko djelovanje može obuhvaćati:
za dužničke instrumente: glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, a koje on nije zaprimio u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;
za ulaganja u vlasnički kapital: iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;
za ostale operacije financiranja i ulaganja iz članka 35. stavka 2.: upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;
sve relevantne troškove i troškove naplate povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od naplaćenih iznosa.
Za potrebe Komisijina računovodstva i njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva Jamstvo za vanjsko djelovanje te u skladu s člankom 209. stavkom 4. Financijske uredbe, prihvatljivi partneri s kojima je sklopljen sporazum o Jamstvu za vanjsko djelovanje svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadržavaju informacije o:
procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 80. Financijske uredbe i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor;
nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz operacija u okviru fonda EFOR+ koje su pružene prihvatljivim partnerima te iz njihovih operacija financiranja i ulaganja, uz raščlambu po pojedinačnim operacijama.
Članak 39.
Mehanizam za pritužbe i mehanizam pravne zaštite te zaštita financijskih interesa Unije
Članak 40.
Sudjelovanje u kapitalu razvojnih financijskih institucija
Omotnica za geografske programe iz članka 6. stavka 2. točke (a) može se upotrijebiti za doprinos raspoloživom kapitalu europskih i drugih razvojnih financijskih institucija.
POGLAVLJE V.
Praćenje, izvješćivanje i evaluacija
Članak 41.
Praćenje i izvješćivanje
Napredak u odnosu na očekivane rezultate prati se na transparentan i pravodoban način, na temelju relevantnih, mjerljivih, kvalitativnih i kvantitativnih podataka, koji uključuju, među ostalim, podatke iz Priloga VI. Kad god je to moguće, pokazatelji se raščlanjuju prema spolu, dobi i drugim relevantnim čimbenicima.
Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podatci za praćenje provedbe programa i rezultatâ Instrumenta prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za primatelje sredstava Unije.
Godišnje izvješće sadržava:
podatke iz prethodne godine o financiranim mjerama;
rezultate praćenja i evaluacije;
podatke o sudjelovanju i stupnju suradnje relevantnih partnera, raščlanjene prema vrsti subjekta kako je navedeno u članku 62. Financijske uredbe i za izravno i za neizravno upravljanje;
podatke o proračunskim obvezama, uključujući ugovorene iznose, i odobrenim sredstvima za plaćanje, raščlanjene prema zemlji, regiji i sektoru suradnje;
kvalitativne i kvantitativne informacije, među ostalim o mjerama poduzetima na temelju članka 9., o upotrebi rezerve za nove izazove i prioritete iz članka 17. te o upotrebi sredstava namijenjenih pristupu utemeljenom na poticajima kojim se odgovara na uspješnost u ključnim područjima, koji je naveden u članku 20.
U godišnjem izvješću ocjenjuju se rezultati ostvareni financiranjem sredstvima Unije, i to primjenom, u mjeri u kojoj je to moguće, specifičnih i mjerljivih pokazatelja koji ukazuju na napredak prema ostvarenju ciljnih vrijednosti i ciljeva Instrumenta te na napredak u obuhvaćanju pitanja iz članka 8. stavka 8. Sadržava i raščlambu po oblicima financiranja sredstvima Unije kako su utvrđeni u članku 27. Kad je riječ o razvojnoj suradnji, u izvješću se također ocjenjuje, kada je to moguće i relevantno, poštovanje načelâ djelotvornosti razvoja, među ostalim za inovativne financijske instrumente.
Komisija u okviru godišnjeg izvješća podnosi detaljno izvješće o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, kao i o funkcioniranju fonda EFOR+, njegovu upravljanju i djelotvornom doprinosu njegovim ciljevima. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:
procjena rezultata koji doprinose svrsi i ciljevima Instrumenta i, prema potrebi, drugih instrumenata financiranja kako su utvrđeni u članku 31. stavku 7.;
procjena, na temelju pokazatelja koji su u skladu s člankom 31. stavkom 2. i člankom 35. stavkom 2., dodatnosti i dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, među ostalim iz MSP-ova, vrste subjekata privatnog sektora kojima je pružena potpora, procijenjenih i stvarnih ostvarenja, ishoda i utjecaja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih Jamstvom za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ na zbirnoj osnovi, uključujući utjecaj na otvaranje pristojnih radnih mjesta, iskorjenjivanje siromaštva i na način na koji se otklanjaju specifični socioekonomski temeljni uzroci nezakonitih migracija i temeljni uzroci prisilnog raseljavanja; procjena obuhvaća analizu mjera rizika i njihova učinka na financijsku i gospodarsku stabilnost partnerâ te rodnu analizu obuhvaćenih operacija na temelju dokaza i podataka raščlanjenih po spolu, zemlji i sektoru, ako je to moguće;
procjena usklađenosti operacija koje se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ s međunarodno dogovorenim načelima djelotvornosti razvoja;
procjena učinka poluge koji je ostvaren obuhvaćenim operacijama;
procjena sinergija i komplementarnosti između operacija obuhvaćenih Jamstvom za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+, uključujući operacije iz članka 36., i drugih stupova plana za vanjska ulaganja na temelju relevantnih postojećih izvješća, s posebnim naglaskom na napretku koji je ostvaren u području dobrog upravljanja, među ostalim u borbi protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova, u poštovanju ljudskih prava, vladavini prava i rodno osjetljivim politikama, kao i u poticanju poduzetništva, lokalnog poslovnog okružja i lokalnih financijskih tržišta;
procjena naknade za jamstva i provedbe članka 155. stavaka 2. i 3. Financijske uredbe.
Komisija stavlja na raspolaganje informacije o razvojnoj suradnji u skladu s priznatim međunarodnim standardima, kao što su standardi ILO-a i OECD-a, koristeći se okvirom za zajednički standard koji je razvila Inicijativa za transparentnost međunarodne pomoći.
Članak 42.
Evaluacija
Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama dostavlja nalaze i zaključke evaluacija zajedno sa svojim primjedbama i daljnjim mjerama. O evaluacijama se može raspravljati na zahtjev država članica na temelju članka 45. stavka 7. Rezultati se uzimaju u obzir pri pripremi programâ i djelovanjâ i pri dodjeli sredstava. Te su evaluacije i daljnje mjere javno dostupne.
Komisija u odgovarajućoj mjeri uključuje sve relevantne dionike, uključujući korisnike, aktere civilnog društva i lokalna tijela, u postupak evaluacije financiranja sredstvima Unije koje se pruža na temelju Instrument i može se, prema potrebi, odlučiti na provedbu zajedničkih evaluacija s državama članicama i drugim partnerima, uz aktivnu uključenost partnerskih zemalja.
Evaluacija u sredini programskog razdoblja i završna evaluacija sadržavaju i konsolidirane podatke iz godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, što obuhvaća vanjske namjenske prihode i doprinose skrbničkim fondovima, pri čemu se potrošnja raščlanjuje prema zemlji korisnici, oblicima financiranja sredstvima Unije, sudjelovanju država članica i relevantnih partnera, obvezama i plaćanjima, kao i prema geografskim programima, tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, što obuhvaća upotrebu sredstava mobiliziranih iz rezerve za nove izazove i prioritete, kako je navedeno u članku 6.
Evaluacija u sredini programskog razdoblja i završna evaluacija provode se posebno u svrhu poboljšanja financiranja sredstvima Unije. Na temelju njih donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili suspenziji vrsta djelovanja koja se provode u okviru Instrumenta.
GLAVA III.
Završne Odredbe
Članak 43.
Proširenje geografskog područja primjene
Članak 44.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Članak 45.
Postupak odbora
Članak 46.
Informiranje, komunikacija i vidljivost
Sporazumi sklopljeni s primateljima financiranja sredstvima Unije sadržavaju takve obveze.
Članak 47.
Odstupanje od zahtjevâ vidljivosti
Ako je zbog sigurnosnih pitanja ili osjetljivih političkih aspekata poželjno ili nužno ograničiti aktivnosti u pogledu komunikacije i ostvarenja vidljivosti u određenim zemljama ili područjima ili tijekom određenih razdoblja, ciljana publika i alati, proizvodi i kanali vidljivosti koji se upotrebljavaju za promicanje određenog djelovanja utvrđuju se za svaki slučaj pojedinačno, uz savjetovanje s Unijom i njezinu suglasnost. Ako je potrebna brza intervencija kao odgovor na iznenadnu krizu, nije nužno odmah izraditi cijeli plan za komunikaciju i ostvarenje vidljivosti. U takvim se slučajevima ipak od početka primjereno ističe potpora Unije.
Članak 48.
Klauzula o Europskoj službi za vanjsko djelovanje
Ova se Uredba primjenjuje u skladu s Odlukom 2010/427/EU, a posebno njezinim člankom 9.
Članak 49.
Izmjene Odluke br. 466/2014/EU
Odluka br. 466/2014/EU mijenja se kako slijedi:
u članku 1. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
u članku 20. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:
„Komisija do 31. prosinca 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Odluke.”;
u Prilogu I. posljednja tri odlomka točke D zamjenjuju se sljedećim:
„Unutar sveukupne fiksne gornje granice upravljačka tijela EIB-a mogu odlučiti, nakon savjetovanja s Komisijom, preraspodijeliti iznose unutar regija i među njima.”.
Članak 50.
Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe
Članak 51.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
POPIS ZEMALJA I PODRUČJA U PODRUČJU SUSJEDSTVA
Alžir
Armenija
Azerbajdžan
Bjelarus
Egipat
Gruzija
Izrael
Jordan
Libanon
Libija
Republika Moldova
Maroko
okupirano palestinsko područje
Sirija
Tunis
Ukrajina
Potpora Unije u okviru ovog područja može se iskoristiti i kako bi se Ruskoj Federaciji omogućilo sudjelovanje u programima prekogranične suradnje i drugim relevantnim okvirnim programima za više zemalja, među ostalim kako je navedeno u članku 13. stavku 6. i članku 21.
PRILOG II.
PODRUČJA SURADNJE ZA GEOGRAFSKE PROGRAME
Za sve geografske regije
LJUDI
1. Dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava, uključujući rodnu ravnopravnost
Jačanje i promicanje demokracije i uključivih demokratskih procesa, vladavine prava, borbe protiv korupcije, upravljanja i nadzora, što obuhvaća transparentne, uključive i vjerodostojne izborne postupke te transparentne, odgovorne, djelotvorne i uključive institucije na svim razinama, među ostalim zakonodavna tijela, te neovisnog sudstva, jačajući pritom smisleno političko sudjelovanje i zastupljenost;
Jačanje promicanja, zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s međunarodnim pravom ljudskih prava, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima; pružanje potpore i zaštite borcima za ljudska prava; podupiranje i praćenje pritužbenog mehanizma i mehanizma pravne zaštite u vezi s kršenjima i povredama ljudskih prava na nacionalnoj i lokalnoj razini; doprinos provedbi globalnih i regionalnih instrumenata i okvira, povećanje kapaciteta civilnog društva u pogledu provedbe i praćenja;
Borba protiv svih oblika diskriminacije i promicanje načela ravnopravnosti i nediskriminacije, a posebno rodne ravnopravnosti, prava i osnaživanja žena i djevojčica, prava djeteta, osoba s invaliditetom, pripadnika manjina, lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transseksualnih i interseksualnih osoba („LGBTI osobe”) osoba i autohtonih naroda kako je utvrđeno u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP);
Podupiranje, jačanje i osnaživanje uspješnog civilnog društva i njegovih neovisnih, aktivnih i višestrukih uloga u političkim tranzicijama, procesima reformi i demokratskim preobrazbama te promicanje otvorenog okružja koje civilno društvo i građane potiče da sudjeluju u političkom životu i nadzoru nad donošenjem odluka, kao i borba protiv smanjenja demokratskog prostora; podupiranje i promicanje sudjelovanja svih u političkim procesima i javnom životu;
Poboljšanje pluralizma, neovisnosti i profesionalnosti slobodnih i neovisnih medija te poboljšanje medijske pismenosti i suzbijanje dezinformacija; jačanje digitalnih prava, uključujući prava na pristup informacijama; jačanje prava na privatnost i zaštite podataka;
Jačanje otpornosti država, društava, zajednica i pojedinaca na političke, gospodarske, okolišne, demografske i socijalne pritiske i poremećaje te one povezane s hranom, na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem te zdravstvene krize, uključujući pandemije;
Jačanje razvoja demokratskih i uključivih javnih institucija na međunarodnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini, uključujući lokalna tijela; jačanje kapaciteta za uključivanje rodne perspektive u planiranje i izradu proračuna, kao i za neovisan, djelotvoran, učinkovit i odgovoran pravosudni sustav, promicanje vladavine prava, međunarodne pravde, odgovornosti i cjenovno pristupačnog pristupa pravosuđu za sve;
Podupiranje procesa reforme javne uprave na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, među ostalim primjenom sustavâ e-uprave usmjerene na građane i drugih digitalnih rješenja za izgradnju čvrste, odgovorne i transparentne javne uprave i sustavâ pružanja usluga, jačanje pravnih okvira i institucijskog ustroja, nacionalnih statističkih sustava i kapaciteta, među ostalim u vezi s raščlambom podataka prema prihodu, spolu, dobi i drugim čimbenicima, dobrog upravljanja javnim financijama, uključujući vanjsku reviziju, i doprinošenje borbi protiv korupcije, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;
Pružanje potpore nacionalnim i lokalnim vlastima i upravama u stvaranju potrebne infrastrukture kako bi se omogućilo da je svaka registracija stanovništva (od rođenja do smrti) pouzdano provedena i e službeno priznata, te da su duplikati dokumenata objavljeni kada je to potrebno kako bi se osiguralo da svi građani postoje u službenom smislu te da mogu ostvarivati svoja temeljna prava;
Promicanje uključivih, uravnoteženih i integriranih prostornih, ruralnih i urbanih politika i razvoja jačanjem javnih institucija i tijela na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, podupiranje izgradnje kapaciteta lokalnih tijela i mobiliziranje njihova stručnog znanja radi promicanja teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju, uključujući učinkovitu decentralizaciju, fiskalnu decentralizaciju i postupke preustroja države;
Povećanje transparentnosti i odgovornosti javnih institucija na nacionalnoj i podnacionalnoj razini i poduzeća u javnom vlasništvu te poboljšanje pristupa informacijama o javnim poslovima za sve, jačanje javne nabave, među ostalim poticanjem razvoja kriterija i ciljnih vrijednosti povezanih s okolišnom, društvenom i gospodarskom održivosti, i upravljanja javnim financijama na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, podupiranje razvoja i uvođenja sustavâ e-uprave te pospješivanje pružanja usluga;
Podupiranje održivog, odgovornog i transparentnog upravljanja osjetljivog na sukobe u sektorima prirodnih resursa i s tim povezanih prihoda, kao i reformi kojima se osiguravaju pravedne, poštene, učinkovite i održive porezne politike.
2. Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i diskriminacije te promicanje ljudskog razvoja
Iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim dimenzijama, među ostalim putem javnih usluga u području zdravstva, ishrane, obrazovanja i socijalne zaštite, borba protiv diskriminacije i nejednakosti, pri čemu se nikoga ne zapostavlja;
Podupiranje održive poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kako bi se povećala sigurnost opskrbe hranom, stvorile gospodarske prilike i otvorila radna mjesta;
Pospješivanje napora za donošenje politika i odgovarajuća ulaganja za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena i djevojčica, mladih i djece te osoba s invaliditetom, kako bi se olakšao njihov angažman i smisleno sudjelovanje u društvenom, građanskom i gospodarskom životu te kako bi se osigurao njihov cjelovit doprinos uključivom rastu i održivom razvoju;
Promicanje poštovanja, zaštite i ostvarivanja prava žena i djevojčica te njihovo osnaživanje, što obuhvaća gospodarska, radnička i socijalna prava, zemljišna prava te prava iz članka 8. stavka 4., kao i uklanjanje svih oblika spolnog i rodno uvjetovanog nasilja, uključujući štetne prakse kao što su rani brak, prisilni brak i brak s djetetom te sakaćenje ženskih spolnih organa;
Uzimanje u obzir međupovezanosti globalnog demografskog rasta i demografskih promjena te održivog razvoja u svim relevantnim dimenzijama, uključujući rodnu ravnopravnost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, socijalnu koheziju, obrazovanje i zapošljavanje;
Pridavanje posebne pozornosti osobama u nepovoljnom položaju, ranjivim i marginaliziranim osobama, među ostalim djeci i mladima, starijima, osobama s invaliditetom, LGBTI osobama, pripadnicima manjina i autohtonih naroda, izbjeglicama, interno raseljenim osobama, osobama pogođenima oružanim sukobima i osobama bez državljanstva;
Promicanje integriranog pristupa podupiranju zajednica, osobito najmarginaliziranijih, najranjivijih i najsiromašnijih osoba te osoba do kojih je najteže doprijeti, među ostalim poboljšavanjem univerzalnog pristupa osnovnim uslugama i ispunjavanja osnovnih potreba, među ostalim u području zdravstva, obrazovanja, ishrane i socijalne zaštite;
Podupiranje sigurnog i poticajnog okružja za djecu kao važnog elementa za odgoj populacije mladih koja je zdrava i može ostvariti svoj puni potencijal. To podrazumijeva promicanje prijelaza s institucionalne skrbi o djeci na usluge skrbi u zajednici. To podrazumijeva i omogućavanje djeci, a osobito najmarginaliziranijoj, najbolji početak u životu ulaganjem u razvoj u ranom djetinjstvu i osiguravanje da djeca koja žive u siromaštvu ili nejednakosti imaju pristup osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, ishrana, obrazovanje i socijalna zaštita;
Podupiranje univerzalnog pristupa dostatnoj, cjenovno pristupačnoj, sigurnoj i hranjivoj hrani te zdravoj prehrani, osobito za osobe u najranjivijim stanjima, među ostalim djecu mlađu od pet godina, adolescente, djevojčice i dječake te žene, prije svega tijekom trudnoće i dojenja, te jačanje otpornosti opskrbe hranom i ishrane te kontinuirane skrbi, osobito u zemljama suočenima s dugotrajnim krizama ili krizama koje se ponavljaju; sprečavanje zaostajanja u tjelesnom razvoju, gubitka tjelesne mase i drugih oblika pothranjenosti; poticanje višesektorskih pristupa poljoprivredi usmjerenih na ishranu;
Podupiranje univerzalnog pristupa dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode za piće, sanitarnim objektima i higijeni te održivog i integriranog gospodarenja vodom, osobito na lokalnoj razini;
Postizanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, uz ravnopravan pristup svih pojedinaca i zajednica kvalitetnim i cjenovno pristupačnim zdravstvenim uslugama, uključujući usluge zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja, u kontekstu provedbe Pekinške platforme za djelovanje i Programa djelovanja ICPD-a te ishoda konferencija posvećenih njihovu preispitivanju, i to podupiranjem izgradnje uključivih, snažnih, kvalitetnih i otpornih zdravstvenih sustava dostupnih svima te jačanjem kapaciteta za rano upozoravanje, smanjenje rizika, upravljanje rizicima i oporavak; dopunjavanje djelovanja putem okvirnog programa Unije za istraživanja i inovacije radi suočavanja s globalnim zdravstvenim prijetnjama, razvoja sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih cjepiva, lijekova i terapija za bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti te radi poboljšanja odgovora na izazove u području zdravstva, uključujući zarazne bolesti, antimikrobnu otpornost te nove bolesti i epidemije;
Podupiranje univerzalne i ravnopravne socijalne zaštite i jačanje mreža socijalne zaštite te mreža i sustava potpore kako bi se zajamčio osnovni dohodak, spriječilo krajnje siromaštvo i izgradila otpornost;
Promicanje uključivog održivog urbanog razvoja radi uklanjanja neravnopravnosti u urbanim područjima, s naglaskom na osobama kojima je pomoć najpotrebnija;
Podupiranje lokalnih tijela, među ostalim decentraliziranom suradnjom, razvojem kapaciteta i mobilizacijom resursa, kako bi se u urbanim i ruralnim područjima poboljšala lokalizacija ciljeva održivog razvoja pružanjem osnovnih usluga i s njima povezanim reagiranjem, ravnopravan pristup sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te cjenovno pristupačnom i pristojnom stanovanju, kao i kvaliteta života, osobito osoba koje žive u neformalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima, jačanje i promicanje pristupačnog mehanizma sudjelovanja i pritužbenog mehanizma, posebno za osobe u nepovoljnom položaju te isključene osobe i skupine;
Promicanje postizanja međunarodno dogovorenih ciljeva u obrazovanju, s posebnim naglaskom na jačanju besplatnih obrazovnih sustava putem uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja te promicanje cjeloživotnog učenja za sve i na svim razinama, posebno u ranom djetinjstvu i tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, tehničkog i strukovnog osposobljavanja, i u hitnim i kriznim situacijama te pridajući posebnu pozornost ženama i djevojčicama, te među ostalim osposobljavanjem i stručnim usavršavanjem nastavnika te upotrebom digitalnih tehnologija za poboljšanje obrazovanja, poučavanja i učenja;
Podupiranje djelovanja za izgradnju kapaciteta, za mobilnost u svrhu učenja između Unije i partnerskih zemalja ili među partnerskim zemljama, te za suradnju i dijalog o politikama s institucijama, organizacijama i lokalnim provedbenim tijelima iz tih zemalja;
Promicanje suradnje u područjima znanosti, tehnologije i istraživanja, posebno odgovaranje na promjene povezane sa siromaštvom i društvene promjene te na pitanja otvorenih podataka, velike količine podataka, umjetne inteligencije i inovacija, uz istodobno sprečavanje pojave odljeva mozgova;
Poboljšanje koordinacije među svim relevantnim akterima na svim razinama kako bi se doprinijelo prijelazu s izvanrednog stanja uzrokovanog prirodnim pojavama ili ljudskim djelovanjem na razvojnu fazu; osiguravanje zajedničkog planiranja i programiranja intervencija suradnje koje su koherentne s humanitarnom pomoći i, prema potrebi, aktivnostima izgradnje mira na temelju zajedničke analize;
Podupiranje slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti ili uvjerenja, među ostalim s pomoću mjera za uklanjanje svih oblika mržnje, netolerancije i diskriminacije na osnovi vjeroispovijesti ili uvjerenja te potičući toleranciju i poštovanje vjerske i kulturne raznolikosti u okviru društava i među njima;
Promicanje međukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti u svim njezinim oblicima te očuvanje i promicanje kulturne baštine, oslobađanje potencijala kreativne industrije za održiv društveni i gospodarski razvoj;
Podupiranje djelovanja i promicanje suradnje u području sporta kako bi se doprinijelo osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica te ciljevima u području zdravstva, obrazovanja i socijalne uključenosti iz Programa 2030.;
Promicanje dostojanstva i otpornosti dugoročno prisilno raseljenih osoba i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život zemalja domaćina i zajednica domaćina, među ostalim na lokalnoj razini.
3. Migracije, prisilno raseljavanje i mobilnost
Jačanje bilateralnih, regionalnih i međunarodnih partnerstava u području migracija, prisilnog raseljavanja i mobilnosti na temelju integriranog i uravnoteženog pristupa kojim su obuhvaćeni svi aspekti migracija, uključujući pomoć u provedbi bilateralnih ili regionalnih sporazuma, dijaloga i aranžmana Unije, uključujući one o vraćanju i ponovnom prihvatu, zakonitim putovima i partnerstvima za mobilnost, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i obveza u pogledu ljudskih prava;
Podupiranje održive reintegracije migranata koji se vraćaju i njihovih obitelji, kao i sigurnih i dostojanstvenih vraćanja među partnerskim zemljama uz potpuno poštovanje humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava u okviru međunarodnog prava i prava Unije;
Rješavanje i ublažavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja;
Rješavanje pitanja nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja; smanjenje ranjivosti u kontekstu migracija, među ostalim ranjivosti uzrokovanih trgovanjem ljudima i krijumčarenjem ljudi te uvrštavanje potpornih mjera za zaštitu žrtava iskorištavanja i zlostavljanja, kao i poboljšanje suradnje u području integriranog upravljanja granicama u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije, pravom ljudskih prava, humanitarnim pravom i standardima zaštite podataka;
Jačanje znanstvenih, tehničkih, ljudskih i institucijskih kapaciteta za upravljanje migracijama, uključujući osposobljavanje u području ljudskih prava, potporu postupcima prihvata, obrade, azila i vraćanja u partnerskim zemljama; jačanje prekogranične suradnje u razmjeni informacija u skladu sa standardima zaštite podataka i obvezama u vezi s pravom na privatnost na temelju međunarodnog prava ljudskih prava te podupiranje prikupljanja i upotrebe točnih i razvrstanih podataka kao osnove za politike utemeljene na dokazima kako bi se olakšale propisne, sigurne, zakonite i odgovorne migracije i mobilnost;
Podupiranje djelotvornih politika na svim razinama u području migracija koje se temelje na ljudskim pravima i uključuju programe zaštite;
Promicanje uvjeta za olakšavanje, prema potrebi, zakonitih migracija i mobilnosti kojom se dobro upravlja, uz poštovanje nadležnosti država članica, te međuljudskih kontakata, među ostalim u obrazovanju, istraživanju i inovacijama, kulturnoj razmjeni i međukulturnom dijalogu, među ostalim pružanjem točnih i pravodobnih informacija, uz maksimalno povećanje razvojnog učinka zakonitih migracija;
Poboljšanje zajedničkog razumijevanja veza između migracija i razvoja, uvažavajući pritom da su propisne, sigurne, zakonite i odgovorne migracije i mobilnost te mir, dobro upravljanje, stabilnost, uključivi rast i održivi razvoj snažno međusobno povezani te ostvarivanje sinergija unutar tih različitih dimenzija;
Osiguravanje zaštite, poštovanja i ostvarivanja ljudskih prava svih migranata, izbjeglica, prisilno raseljenih osoba i interno raseljenih osoba, uključujući osobe raseljene zbog klimatskih promjena, pridajući posebnu pozornost ranjivim skupinama;
Podupiranje rješenja usmjerenih na razvoj za prisilno raseljene osobe, interno raseljene osobe i njihove zajednice domaćine, među ostalim socioekonomskim uključivanjem s pristupom tržištu rada, pristojnim radnim mjestima, obrazovanju i uslugama, radi promicanja dostojanstva, otpornosti i samodostatnosti raseljenih osoba;
Podupiranje uključivanja dijaspore u zemljama podrijetla kako bi se doprinijelo održivom razvoju, među ostalim uključivanjem lokalnih tijela i organizacija civilnog društva, uzimajući u obzir njihov potencijal za ulaganja, podupirući njihovu solidarnost i poduzetničke inicijative;
Promicanje bržih, jeftinijih i sigurnijih novčanih transfera u zemljama primateljicama i zemljama pošiljateljicama, jačajući time njihov razvojni potencijal.
Suradnjom u tom području upravljat će se u skladu s propisima Unije koje su relevantni za područje migracija, uz puno poštovanje načela koherentnosti politika radi razvoja.
PLANET
4. Okoliš i klimatske promjene
Jačanje znanstvenih, tehničkih, ljudskih i institucionalnih kapaciteta za upravljanje klimatskim promjenama i okolišem, stavljanje tih pitanja u prvi plan i njihovo praćenje; jačanje regionalnog, nacionalnog i lokalnog upravljanja u području klime i okoliša te olakšavanje pristupa javnim i privatnim izvorima za smanjenje rizika od katastrofa, očuvanje ekosustava i bioraznolikosti te financiranju djelovanja u području klime, kao i osiguranju u području klime;
Podupiranje prilagodbe na klimatske promjene, uz osobit naglasak na posebno ranjivim državama i stanovništvu; doprinošenje naporima partnera u izvršavanju njihovih obveza u području klimatskih promjena i očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, među ostalim na lokalnoj razini, u skladu s Pariškim sporazumom i Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa. Ti napori uključuju provedbu nacionalno utvrđenih doprinosa te akcijskih planova ublažavanja i prilagodbe, uključujući sinergije između prilagodbe i ublažavanja, putem globalnih inicijativa kao što je partnerstvo u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa, kao i njihovih obveza u okviru drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša, kao što su Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti i Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije;
Razvijanje i/ili jačanje održivog zelenog i plavog rasta i kružnog gospodarstva u svim gospodarskim sektorima;
Promicanje pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju; jačanje suradnje u području održive energije iz obnovljivih izvora, potpuno u skladu s najvišim međunarodnim standardima, među ostalim u pogledu procjene sigurnosnih učinaka i učinaka na okoliš na nacionalnoj i prekograničnoj razini. Promicanje i jačanje suradnje u području energetske učinkovitosti te proizvodnje i upotrebe obnovljivih izvora energije; promicanje pristupa pouzdanim, sigurnim, cjenovno pristupačnim, čistim i održivim energetskim uslugama; podupiranje, posebno malih sustava, rješenja mini mreže i izvan mreže koji imaju visoku okolišnu i razvojnu vrijednost te lokalnih i decentraliziranih rješenja kojima se osigurava pristup energiji za osobe koje žive u siromaštvu i u udaljenim područjima;
Izgradnja kapaciteta za uključivanje ciljeva u pogledu održivosti okoliša i klimatskih promjena u nacionalne i lokalne razvojne strategije te za ostvarivanje zelenog rasta u njima, uključujući podupiranje kriterija održivosti u javnoj nabavi;
Promicanje postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva koja su štetna za okoliš, promicanje stabilnih i transparentnih energetskih tržištâ te uvođenja pametnih mreža i upotrebe digitalnih tehnologija za održivo upravljanje energijom;
Promicanje društveno odgovornog poslovanja, dužne pažnje u lancima opskrbe i dosljedne primjene načelâ „predostrožnog pristupa” i „onečišćivač plaća”;
Promicanje okolišno održivih poljoprivrednih praksi, uključujući agroekologiju i bioraznolikost, poboljšavanje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih te promicanje otpornosti okoliša i društva te zdravih ekosustava;
Poboljšanje lokalnih, nacionalnih, regionalnih i kontinentalnih multimodalnih prometnih mreža i usluga u cilju otvaranja dodatnih mogućnosti za nova radna mjesta i održiv gospodarski razvoj, vodeći računa o tome da razvoj bude otporan na klimatske promjene i da ne izaziva visoke razine emisija. Olakšavanje i veća liberalizacija prometa, poboljšanje održivosti, sigurnosti na cestama i otpornosti različitih oblika prometa;
Poticanje uključivanja lokalnih tijela i zajednica te autohtonih naroda u odgovore na klimatske promjene, borbu protiv gubitka bioraznolikosti i kriminala povezanog s divljom faunom i florom, očuvanje ekosustava i upravljanje prirodnim resursima koje je osjetljivo na sukobe, među ostalim s pomoću poboljšanja upravljanja posjedom zemljišta i vodnim resursima. Promicanje održivog urbanog razvoja i otpornosti u urbanim područjima; jačanje i promicanje sudjelovanja i pristupa pritužbenom mehanizmu i mehanizmu pravne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini, posebno za autohtone narode kako je utvrđeno u UNDRIP-u;
Promicanje obrazovanja za održivi razvoj kako bi se ljude osnažilo da transformiraju društvo i izgrade održivu budućnost;
Promicanje očuvanja i obnove prirodnih resursa i zdravih kopnenih i nekopnenih ekosustava te održivog upravljanja i korištenja njima koji su osjetljivi na sukobe, sprečavanje gubitka bioraznolikosti, zaštita divlje flore i faune, uključujući borbu protiv krivolova i nezakonite trgovine divljom florom i faunom; jačanje savjetovanja i promicanje regionalne prekogranične suradnje te osiguravanje slobodnog, prethodnog pristanka i djelotvornog sudjelovanja autohtonih naroda kako je utvrđeno u UNDRIP-u;
Promicanje upravljanja vodnim resursima koje je integrirano, održivo, participativno i osjetljivo na sukobe te promicanje prekogranične suradnje u pogledu vodnih resursa u skladu s međunarodnim pravom, uz suradnju s lokalnim tijelima, kada je to relevantno;
Promicanje očuvanja i povećanja zaliha ugljika održivim upravljanjem zemljištem, prenamjenom zemljišta i šumama te borba protiv uništavanja okoliša, dezertifikacije i degradacije tla i šuma te suše, uz suradnju s lokalnim tijelima, kada je to relevantno;
Promicanje pošumljavanja i zaštite prirodnih šuma; smanjenje krčenja šuma i promicanje provedbe zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šuma, suzbijanje nezakonite sječe i trgovine nezakonito posječenim drvom i od njega dobivenim proizvodima.
Poticanje boljeg upravljanja i izgradnje kapaciteta za održivo upravljanje prirodnim resursima, među ostalim putem podnacionalnih vlada; podupiranje pregovora o dobrovoljnim sporazumima o partnerstvu i njihove provedbe;
Podupiranje upravljanja oceanima, uključujući očuvanje, zaštitu i obnovu obalnih i morskih područja u svim oblicima, među ostalim ekosustava, borbu protiv morskog smeća, protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te zaštitu morske bioraznolikosti u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora;
Jačanje regionalnih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, pripravnosti i otpornosti na njih, među ostalim ulaganjima i promicanjem pristupa koji je usmjeren na zajednicu i na ljude, u sinergiji s politikama i mjerama prilagodbe na klimatske promjene;
Promicanje učinkovitosti resursa te održive potrošnje i proizvodnje, posebno u cijelom lancu opskrbe, u cilju prelaska na kružno gospodarstvo, među ostalim suzbijanjem upotrebe prirodnih resursa kojima se financiraju sukobi te podupiranjem usklađenosti dionika s relevantnim inicijativama; rješavanje problema onečišćenja, smanjenje onečišćujućih tvari u zraku, posebno crnog ugljika, i promicanje dobrog upravljanja kemikalijama i otpadom;
Podupiranje napora za poboljšanjem održive gospodarske diversifikacije, konkurentnosti, lanaca opskrbe s lokalnom dodanom vrijednošću i održive trgovine, razvoja privatnog sektora s osobitim naglaskom na zelenom rastu s niskim razinama emisija i otpornom na klimatske promjene, MSP-ovima i zadrugama, iskorištavajući prednosti postojećih trgovinskih sporazuma s Unijom za održivi razvoj;
Promicanje ispunjavanja obveza u pogledu očuvanja bioraznolikosti u međunarodnim sporazumima;
Povećanje integracije i postavljanja u središte ciljeva u vezi s klimatskim promjenama i zaštitom okoliša podupiranjem metodološkog i istraživačkog rada;
Pristupanje rješavanju globalnih i transregionalnih posljedica klimatskih promjena koje mogu imati destabilizirajući učinak na razvoj, mir i sigurnost.
BLAGOSTANJE
5. Uključiv i održiv gospodarski rast i pristojni uvjeti zaposlenja
Podupiranje poduzetništva, među ostalim mikrofinanciranjem, pristojnih uvjeta zaposlenja i zapošljivosti putem razvoja vještina i kompetencija, obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, poboljšanja potpune primjene međunarodnih radnih standarda, među ostalim putem socijalnog dijaloga i borbe protiv dječjeg rada, radnih uvjeta u zdravom okružju, rodne ravnopravnosti, plaće dostatne za život te stvaranja novih prilika, osobito za mlade i žene;
Podupiranje nacionalnih i lokalnih razvojnih putova kojima se maksimalno povećavaju pozitivni socijalni ishodi i učinci, smanjuje rizik od isključenosti i marginalizacije određenih skupina, promicanje pravednog, učinkovitog i održivog oporezivanja i redistributivnih javnih politika te uspostava i jačanje održivih sustava socijalne zaštite i sustava socijalnog osiguranja; podupiranje napora na nacionalnoj i međunarodnoj razini za suzbijanje utaje poreza i poreznih oaza;
Poboljšanje poslovnog i investicijskog okružja na lokalnoj i nacionalnoj razini, stvaranje poticajnog regulatornog okružja za gospodarski razvoj te podupiranje trgovačkih društava, osobito MSP-ova, uključujući novoosnovana poduzeća te zadruge, socijalna poduzeća i žene poduzetnice da prošire poslovanje i otvaraju radna mjesta, podupiranje razvoja solidarnog gospodarstva i poboljšanje odgovornog poslovnog ponašanja i odgovornosti privatnog sektora;
Promicanje poslovne odgovornosti i mehanizama pravne zaštite za kršenja ljudskih prava koja se odnose na djelatnosti privatnog sektora; podupiranje napora na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini u cilju jamčenja usklađenosti poduzeća sa standardima ljudskih prava i regulatornim kretanjima, među ostalim u pogledu dužne pažnje, te s međunarodnim obvezama o poslovanju i ljudskim pravima;
Jačanje socijalne održivosti i održivosti okoliša, uključivosti, društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja te poštovanje i promicanje standarda i načela ljudskih prava u cjelokupnim lancima vrijednosti, podupiranje zajedničke dodane vrijednosti i poštenih trgovinskih uvjeta;
Povećanje važnosti, djelotvornosti i održivosti javne potrošnje, među ostalim promicanjem održive javne nabave, i promicanje strateški usmjerenije upotrebe javnih sredstava, među ostalim uz pomoć instrumenata za mješovito financiranje kako bi se privukla dodatna javna i privatna ulaganja;
Povećanje potencijala gradova kao čvorišta održivog i uključivog rasta i inovacija;
Promicanje unutarnje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, učvršćivanje veza urbanih i ruralnih područja i olakšavanje razvoja kreativnih industrija i održiva turističkog sektora kao poluge za održivi razvoj;
Jačanje i diversifikacija održivih i uključivih poljoprivrednih i prehrambenih lanaca vrijednosti, promicanje sigurnosti opskrbe hranom i diversifikacije gospodarstva, stvaranja dodane vrijednosti, regionalne integracije, konkurentnosti i poštene trgovine te jačanje održivih inovacija s niskim razinama emisija otpornih na klimatske promjene;
Usmjeravanje na ekološki učinkovito poljoprivredno intenziviranje za male poljoprivrednike, osobito žene, pružanjem potpore djelotvornim i održivim nacionalnim politikama, strategijama i pravnim okvirima te pravednom i održivom pristupu resursima te upravljanju njima, što obuhvaća zemlju i zemljišna prava, vodu, ostale poljoprivredne čimbenike i (mikro) kredite;
Podupiranje većeg sudjelovanja civilnog društva, i na regionalnoj razini, a osobito organizacija poljoprivrednika u oblikovanju politika i istraživačkim programima i povećanje njihova uključivanja u provedbu i ocjenjivanje vladinih programa;
Podupiranje i promicanje održivog upravljanja ribarstvom i održive akvakulture;
Poticanje univerzalnog pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i održivoj energiji, promicanje kružnoga gospodarstva s niskom razinom emisija i učinkovitim iskorištavanjem resursa koje je otporno na klimatske promjene u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i Programa 2030.;
Promicanje pametne, održive, uključive i sigurne mobilnosti te poboljšanje prometne povezanosti s Unijom;
Promicanje dostupne, cjenovno pristupačne, uključive, pouzdane i sigurne digitalne povezivosti i jačanje digitalnog gospodarstva; promicanje digitalne pismenosti i digitalnih vještina; poticanje digitalnog poduzetništva i otvaranja radnih mjesta; promicanje upotrebe digitalnih tehnologija kao pokretača održivog razvoja; pristupanje rješavanju pitanja kibersigurnosti, privatnosti podataka i drugih regulatornih pitanja povezanih s digitalizacijom;
Razvijanje i jačanje tržištâ i sektora kako bi se potaknuo uključivi, održivi rast otporan na klimatske promjene i poštena trgovina te smanjila socioekonomska marginalizacija ranjivih skupina;
Podupiranje programa regionalne integracije i optimalnih trgovinskih politika za potporu uključivom i održivom razvoju, jačanje trgovinskih kapaciteta zemalja te podupiranje konsolidacije i provedbe trgovinskih sporazuma između Unije i njezinih partnera, uključujući holističke i asimetrične sporazume s partnerskim zemljama u razvoju, u skladu sa standardima ljudskih prava; promicanje i jačanje multilateralizma, održive gospodarske suradnje te mjera usmjerenih na promicanje i jačanje pravila Svjetske trgovinske organizacije;
Promicanje suradnje u područjima znanosti, tehnologije i istraživanja, digitalizacije, otvorenih podataka, velikih količina podataka i umjetne inteligencije te inovacija, uključujući razvoj znanstvene diplomacije;
Promicanje međukulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti u svim njezinim oblicima, razvijanje lokalnih obrta te suvremenih umjetnosti i kulturnih izričaja, očuvanje i promicanje kulturne baštine, oslobađanje potencijala kreativne industrije za održiv društveni i gospodarski razvoj te jamčenje i jačanje prava autohtonih naroda kako je utvrđeno u UNDRIP-u te lokalnih zajednica i njihova djelotvorna sudjelovanja i osnaživanja;
Osnaživanje žena kako bi imale veću ulogu u gospodarstvu i odlučivanju, među ostalim na lokalnoj razini;
Poboljšanje pristupa svih osoba pristojnom radu u zdravom okružju i stvaranje uključivijih i funkcionalnih tržišta rada i politika zapošljavanja u cilju omogućivanja pristojnog rada, poštovanja ljudskih prava i radnih prava, uključujući plaće dostatne za život svima, posebno ženama i mladima;
Promicanje pravednog, održivog i neometanog pristupa ekstraktivnim sektorima koji je osjetljiv na sukobe i ne doprinosi korupciji te istodobno poštuje ljudska prava; povećanje transparentnosti, dužne pažnje i odgovornosti ulagatelja uz istodobno promicanje odgovornosti privatnog sektora; primjena popratnih mjera uz Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).
MIR
6. Mir, stabilnost i sprečavanje sukoba
Doprinošenje miru, sprečavanju sukoba te time i stabilnosti jačanjem otpornosti država, podnacionalnih vlada, društava, zajednica i pojedinaca na političke, ekonomske, okolišne, demografske, sigurnosne i socijalne pritiske i poremećaje te one u vezi s hranom, među ostalim suzbijanjem hibridnih prijetnji i podupiranjem procjena otpornosti osmišljenih radi utvrđivanja lokalnih kapaciteta u društvima koja im omogućuju otpornost i prilagodbu na te pritiske i poremećaje te brz oporavak od njih; pristupanje rješavanju političke i gospodarske isključenosti te drugih dugoročnih strukturnih i temeljnih uzroka sukoba, nesigurnosti i nestabilnosti;
Promicanje kulture nenasilja, među ostalim podupiranjem formalnog, informalnog i neformalnog mirovnog obrazovanja;
Podupiranje sprečavanja sukoba, ranog upozoravanja i izgradnje mira putem posredovanja i dijaloga, upravljanja krizama i stabilizacije te obnove nakon sukoba, uključujući pojačanu ulogu žena u svim tim fazama; promicanje, olakšavanje i stvaranje mogućnosti za izgradnju povjerenja, posredovanje, dijalog i pomirenje, dobrosusjedske odnose te drugih mjera kojima se doprinosi sprečavanju i rješavanju sukoba, s posebnim osvrtom na nove napetosti među zajednicama, kao i mjera mirenja između segmenata društava te tijekom dugotrajnih sukoba i kriza;
Podupiranje rehabilitacije i reintegracije žrtava oružanih sukoba, podupiranje razoružanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca i njihovih obitelji u društvo te rješavanje socijalnih učinaka restrukturiranja oružanih snaga, uključujući posebne potrebe žena;
Pospješivanje sustavnog sudjelovanja žena i mladih, među ostalim u donošenju odluka i provedbi, u mirovnim pregovorima, procesima pomirenja, sprečavanju sukoba i izgradnji mira te njihove uključenosti, smislenog građanskog i političkog sudjelovanja i društvenog priznavanja u skladu s RVSUN-om 1325 (2000), posebno u nestabilnim situacijama i zemljama te situacijama i zemljama u kojima traju sukobi ili su završeni, također kako bi se riješio problem nerazmjernog učinka nasilnih sukoba na njih i bolje uzele u obzir njihove posebne potrebe tijekom sukoba;
Sprečavanje svih oblika spolnog i rodno uvjetovanog nasilja, uključujući upotrebu spolnog nasilja kao ratnog oružja;
Podupiranje rodno osjetljive reforme sigurnosnog sektora koja je osjetljiva na sukobe i koja jamči poštovanje, promicanje i ostvarenje temeljnih vrijednosti Unije i načela dobrog upravljanja te postepeno pojedincima, civilnom društvu i državi pruža djelotvornije, demokratskije i odgovornije sigurnosne kapacitete i instrumente za održivi razvoj i mir;
Podupiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj, u skladu s člankom 9.;
Podupiranje regionalnih i međunarodnih inicijativa za razoružanje te programa i mehanizama za kontrolu izvoza oružja;
Podupiranje lokalnih, nacionalnih, regionalnih i međunarodnih inicijativa kojima se doprinosi sigurnosti, stabilnosti i miru, uključujući inicijative za razoružanje te programe i mehanizme za kontrolu izvoza oružja, razminiranje i protuminsko djelovanje, kao i povezivanje tih različitih inicijativa te rješavanje problema socioekonomskog učinka protupješačkih mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava ili eksplozivnih ostataka rata na civilno stanovništvo, uključujući potrebe žena;
Sprečavanje i suzbijanje radikalizacije koja vodi do nasilnog ekstremizma i terorizma te zaštita pojedinaca od takvih prijetnji, među ostalim kontekstualno prilagođenim i rodno osjetljivim djelovanjima koja su osjetljiva na sukobe;
Podupiranje ad hoc, lokalnih, nacionalnih, regionalnih i međunarodnih sudova te povjerenstava i mehanizama za istinu i pomirenje;
Borba protiv svih oblika nasilja, korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca;
Promicanje prekogranične suradnje u pogledu održivog i participativnog upravljanja zajedničkim prirodnim resursima koje je osjetljivo na sukobe i u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije te poštovanje i promicanje ljudskih prava pogođenih pojedinaca i skupina, uključujući autohtone narode kako je utvrđeno u UNDRIP-u i lokalne zajednice;
Suradnja s trećim zemljama u području mirnodopske upotrebe nuklearne energije u područjima zdravstva, poljoprivrede i sigurne opskrbe hranom, potpuno u skladu s najvišim međunarodnim standardima; kao i podupiranje socijalnih djelovanja kojima se ublažavaju posljedice eventualnog radiološkog incidenta na stanovništvo u zemljama koje su mu izložene, a kojima je cilj poboljšati njihove životne uvjete; promicanje upravljanja znanjem, osposobljavanja i obrazovanja u nuklearnim i povezanim područjima. Ako je primjenjivo, te su aktivnosti koherentne s aktivnostima Europskog instrumenta za međunarodnu suradnju u području nuklearne sigurnosti;
Povećanje pomorske sigurnosti i zaštite kako bi oceani bili sigurni i čisti i kako bi se njima održivo upravljalo;
Podupiranje izgradnje kapaciteta u području kibersigurnosti, otpornih digitalnih mreža, zaštite podataka i privatnosti, u skladu sa standardima i načelima ljudskih prava.
PARTNERSTVO
7. Partnerstvo
Jačanje odgovornosti partnerstva i konstruktivnog dijaloga u zemljama, među ostalim s civilnim društvom, kako bi razvojna suradnja bila djelotvornija u svim dimenzijama (s posebnim osvrtom na posebne probleme s kojima se suočavaju najmanje razvijene zemlje te nestabilne zemlje i zemlje pogođene sukobima te na posebne izazove tranzicije s kojima se suočavaju zemlje sa srednjim dohotkom i naprednije zemlje u razvoju), provedba pristupa razvojnoj suradnji koji se temelji na pravima, što obuhvaća sva ljudska prava i pri čemu se nikoga ne zapostavlja;
Jačanje političkog, gospodarskog, socijalnog, okolišnog i kulturnog dijaloga između Unije i trećih zemalja te regionalnih i međunarodnih organizacija te podupiranje izvršenja bilateralnih i međunarodnih obveza;
Poticanje veće uključivosti i suradnje svih aktera u provedbi politika razvojne suradnje i vanjskog djelovanja, nastojanje da se podijele stečena iskustva, maksimalno povećaju kapaciteti, dodana vrijednost, izvrsnost i iskustvo, čime se jačaju zajednički ciljevi, vrijednosti i interesi te ambicija bolje suradnje;
Poticanje dobrosusjedskih odnosa, regionalne integracije, pojačane povezanosti, suradnje te uključivog i konstruktivnog dijaloga, uključujući, među ostalim, pojačanu regionalnu suradnju u okviru strategije EU-a o povezivanju Europe i Azije, strategije EU-a za srednju Aziju, partnerstva EU-a i Afrike, regionalne suradnje na području Crnog mora, Arktičke suradnje i sjeverne dimenzije;
Podupiranje i jačanje suradnje partnerskih zemalja i regija sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i s prekomorskim zemljama i područjima;
Promicanje poticajnog okružja za organizacije i zaklade civilnog društva, unapređenje njihova smislenog, kontinuiranog i strukturiranog sudjelovanja u domaćim i međunarodnim politikama te njihove sposobnosti da djeluju kao neovisni akteri u razvoju i upravljanju; te jačanje višedioničkih pristupa i novih načina sklapanja partnerstava s akterima civilnog društva, uključujući organizacije za prava žena; podupiranje demokracije i širenje građanskog prostora; promicanje sadržajnog i strukturiranog dijaloga s Unijom i djelotvorna upotreba i provedba planova zemalja za suradnju Unije s civilnim društvom;
Suradnja s lokalnim tijelima i podupiranje njihove uloge kao oblikovatelja politika i donositelja odluka kako bi se potaknuo lokalni razvoj, što obuhvaća poslovno okružje, i unaprijedilo upravljanje, i podupiranje njihove uloge kao aktera u razvoju i upravljanju; promicanje poticajnog regulatornog i institucijskog okvira kojim se lokalnim tijelima omogućuje izvršavanje njihova mandata, unapređujući njihovo smisleno, trajno i strukturirano sudjelovanje u domaćim i međunarodnim politikama te jačanje višedioničkih i višerazinskih pristupa upravljanju te novih načina za stupanje u partnerstvo s lokalnim tijelima;
Djelotvornija suradnja sa stanovništvom, uključujući borce za ljudska prava, u trećim zemljama, među ostalim posredstvom gospodarske, kulturne i javne diplomacije;
Suradnja s industrijaliziranim i naprednijim zemljama u razvoju u provedbi Programa 2030. te u pogledu globalnih javnih dobara i izazova, uključujući u području suradnje jug-jug i trostrane suradnje;
Poticanje regionalne integracije i suradnje na način usmjeren prema postizanju rezultata putem potpore regionalnoj integraciji i dijalogu;
Izgradnja partnerstava s privatnim sektorom radi otvaranja radnih mjesta i poboljšanja životnih uvjeta u partnerskim zemljama.
PRILOG III.
PODRUČJA INTERVENCIJE ZA TEMATSKE PROGRAME
1. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRACIJU
Unija doprinosi promicanju temeljnih vrijednosti demokracije, vladavine prava, univerzalnosti, nedjeljivosti i međuovisnosti ljudskih prava, poštovanja ljudskog dostojanstva, načelâ nediskriminacije, jednakosti i solidarnosti te poštovanja načelâ Povelje UN-a i međunarodnog prava ljudskih prava, ponajprije u sljedećim područjima:
Podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, tolerancija, nediskriminacija, ljudsko dostojanstvo, jednakost, socijalna pravda, međunarodna pravda i odgovornost. To uključuje dvije glavne osi:
praćenje, promicanje i jačanje poštovanja i pridržavanja svih ljudskih prava, bilo da je riječ o građanskim i političkim ili gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.
To, među ostalim, obuhvaća sljedeća djelovanja: ukidanje smrtne kazne, promicanje borbe protiv prisilnih nestanaka, sprečavanje i iskorjenjivanje mučenja, zlostavljanja i drugog okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja, promicanje slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti ili uvjerenja; promicanje i zaštita rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i djevojčica u svim područjima života, uključujući obrazovanje, zdravstvo te područja i prava iz članka 8. stavka 4., postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, donošenje političkih odluka i podupiranje mjera za iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama; promicanje i zaštita prava djeteta, žena, mladih, LGBTI osoba, uključujući mjere za dekriminalizaciju homoseksualnosti, osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, autohtonih naroda kako je utvrđeno u UNDRIP-u, kao i osoba s invaliditetom te borba protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije na bilo kojoj osnovi. U okviru navedenog područja primjene pomoć Unije namijenjena je posebno pitanjima ljudskih prava koja su najviše kontekstualno osjetljiva, odgovaranju na sve manji prostor za civilno društvo koje je aktivno u promicanju i zaštiti ljudskih prava te borbi protiv drugih novih i složenih izazova;
zaštita i osnaživanje boraca za ljudska prava diljem svijeta, posebno u zemljama u kojima je nepoštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda posebno izraženo i sustavno, uključujući one u kojima su uvedene mjere ograničavanja kako bi se ograničila njihova djelovanja, a njihovo je djelovanje ključno za jačanje institucijskog i pravnog okvira za ljudska prava. Hitna, srednjoročna i dugoročna pomoć te održive mjere pružaju se borcima za ljudska prava i civilnom društvu, a posebno lokalnim borcima za ljudska prava i civilnom društvu, među ostalim putem namjenskog mehanizma za zaštitu boraca za ljudska prava, kako bi mogli neometano djelovati.
Razvijanje, podupiranje, konsolidacija i zaštita demokracije, uzimanje u obzir svih aspekata demokratskog upravljanja, među ostalim jačanje političkog pluralizma, zastupljenosti i odgovornosti, jačanje demokracije na svim razinama, poticanje sudjelovanja građana i civilnog društva, podržavanje vjerodostojnih, uključivih i transparentnih izbornih postupaka te podupiranje građanskih kapaciteta za praćenje demokratskih i izbornih sustava, podupiranjem domaćih organizacija građana za promatranje izbora i njihovih regionalnih mreža. Demokracija se jača davanjem potpore glavnim stupovima demokratskih sustava, demokratskim standardima i načelima, slobodnim, neovisnim i pluralističkim medijima na internetu i izvan interneta, slobodi interneta, borbi protiv cenzure, odgovornim i uključivim institucijama, među ostalim parlamentima i političkim strankama, kao i borbi protiv korupcije. Pomoć Unije podupire djelovanje civilnog društva radi jačanja vladavine prava, promicanja neovisnosti pravosuđa i zakonodavnih tijela, podupiranja i ocjenjivanja pravnih i institucijskih reformi i njihove provedbe, praćenja demokratskih i izbornih sustava i promicanja cjenovno pristupačnog pristupa pravosuđu za sve, među ostalim djelotvornom i dostupnom pritužbenom mehanizmu i mehanizmu pravne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Promatranje izbora sastavni je dio šire potpore demokratskim procesima. U tom kontekstu EU-ovo promatranje izbora i dalje je glavna komponenta programa, kao i daljnje postupanje u vezi s preporukama koje se iznesu nakon EU-ovih misija promatranja izbora.
Područja intervencije 1. i 2. doprinose jačanju suradnje i partnerstva s civilnim društvom koje djeluje u području ljudskih prava i demokracije, među ostalim u osjetljivim situacijama, te poticanju novih regionalnih i međuregionalnih sinergija razmjenom znanja, uključujući razmjenu najboljih praksi, i izgradnjom umrežavanja među lokalnim civilnim društvom te između civilnog društva i drugih relevantnih tijela i mehanizama za ljudska prava kako bi se poboljšali njihovi kapaciteti, uključujući njihovu otpornost, i razvila uvjerljiva slika o ljudskim pravima i demokraciji s multiplikacijskim učinkom.
Promicanje djelotvornog multilateralizma i strateškog partnerstva, doprinos u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih instrumenata i mehanizama u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Pospješuju se strateška partnerstva, s posebnim naglaskom na Uredu Visokog povjerenika za ljudska prava, Međunarodnom kaznenom sudu i drugim relevantnim međunarodnim, regionalnim i nacionalnim mehanizmima za ljudska prava. Nadalje, iz programa se promiču obrazovanje i istraživanje u području ljudskih prava i demokracije, među ostalim putem Globalnog kampusa za ljudska prava.
2. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA
1. Uključivo, participativno, osnaženo i neovisno okružje civilnog društva i demokracije u partnerskim zemljama
Stvaranje poticajnog i pristupačnog okružja za sudjelovanje građana i djelovanje civilnog društva, među ostalim putem zaklada, podupiranjem aktivnog sudjelovanja civilnog društva u političkim dijalozima i konsolidacijom platformi za dijalog za nedržavne aktere;
Podupiranje i izgradnja kapaciteta organizacija i zaklada civilnog društva kako bi same po sebi bile akteri u razvoju i dobrom upravljanju;
Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva za potporu ranjivim i marginaliziranim skupinama pružanjem osnovnih socijalnih usluga kao što su zdravstvene usluge, uključujući ishranu, obrazovanje, socijalnu zaštitu i pristup zdravstveno ispravnoj vodi, sanitarnim uslugama i higijeni;
Podupiranje i osnaživanje ženskih organizacija i drugih relevantnih organizacija koje se bave rodnom ravnopravnošću te borkinja za ljudska prava kako bi imale priliku raditi i biti zaštićene od prijetnji i nasilja;
Povećanje kapaciteta mrežâ, platformi i udruženjâ civilnog društva u partnerskim zemljama;
Omogućivanje civilnom društvu da djeluje, među ostalim izgradnjom kapaciteta, koordinacijom i institucijskim jačanjem za organizacije civilnog društva, uzimajući u obzir važnost omogućivanja prostora za njegovo djelovanje i pristupa financiranju, uključujući omogućivanje njegova angažiranja unutar svojih organizacija i između tih organizacija i različitih vrsta dionika. Poticanje dijaloga o javnoj politici između organizacija civilnog društva i vlada.
2. Uključiv i otvoren dijalog s akterima civilnog društva i među njima
Promicanje uključivih višedioničkih foruma za dijalog, uključujući interakciju i koordinaciju između građana, civilnog društva, lokalnih tijela, država članica, partnerskih zemalja, privatnog sektora i drugih dionika ključnih za razvoj;
Omogućivanje suradnje i razmjene znanja i iskustava među akterima civilnog društva i s njima na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
Poticanje suradnje i partnerstava između organizacija civilnog društva i međunarodnih međuvladinih organizacija, što obuhvaća izgradnju kapaciteta za promicanje i praćenje provedbe međunarodnih i regionalnih instrumenata, među ostalim onih koji se odnose na ljudska prava, pravosuđe, vladavinu prava i demokraciju;
Osiguranje sadržajnog i stalnog strukturiranog dijaloga i partnerstava s Unijom.
3. Osviještenost, razumijevanje, znanje i angažiranost europskih građana u vezi s pitanjima razvoja
Osnaživanje ljudi kako bi se povećala njihova angažiranost u vezi s pitanjima razvoja i ciljevima održivog razvoja, među ostalim podizanjem razine javne osviještenosti, promicanjem formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja u području razvoja, posebno među mladima, te promicanjem razmjene znanja među relevantnim akterima, s naglaskom na državama članicama Unije, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;
Mobiliziranje javne potpore u Uniji, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, koja je usmjerena na održive i uključive strategije razvoja, što obuhvaća smanjenje siromaštva, u partnerskim zemljama.
3. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA MIR, STABILNOST I SPREČAVANJE SUKOBA
1. Pomoć za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krize
Unija pruža tehničku i financijsku pomoć radi potpore mjerama osjetljivima na sukobe čiji je cilj izgradnja i jačanje kapaciteta partnera za analiziranje rizika, sprečavanje sukoba, izgradnju mira i ispunjavanje potreba prije i nakon kriza, uz blisku koordinaciju s UN-om i drugim međunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama te državnim akterima, akterima civilnog društva i akterima lokalnih tijela, u vezi s njihovim radom ponajprije u sljedećim područjima, uključujući poseban naglasak na rodnoj ravnopravnosti, čime se osigurava djelotvorno sudjelovanje i osnaživanje žena i mladih, a to su:
rano upozoravanje i analiza rizika u pogledu osjetljivosti na sukobe u oblikovanju i provedbi politika;
olakšavanje i izgradnja kapaciteta u području mjera izgradnje povjerenja, posredovanja, dijaloga i pomirbe, među ostalim na razini zajednica, uz posvećivanje posebne pozornosti novim napetostima između zajednica, posebno s ciljem sprečavanja genocida i zločina protiv čovječnosti;
sprečavanje sukoba;
jačanje kapacitetâ za sudjelovanje i raspoređivanje u civilnim misijama usmjerenima na stabilizaciju, održavanje mira i izgradnju mira;
poboljšanje oporavka nakon sukoba i oporavka nakon katastrofa relevantnih za političku i sigurnosnu situaciju;
podupiranje mjera usmjerenih na stabilizaciju, sigurnost pojedinaca i obnovu ljudske sigurnosti, što obuhvaća protuminsko djelovanje, razminiranje i tranzicijsko pravosuđe u skladu s relevantnim multilateralnim sporazumima;
podupiranje djelovanja usmjerenih na izgradnju mira i izgradnju države, u kojima sudjeluju, prema potrebi, organizacije civilnog društva te državne i međunarodne organizacije, te kojima se jačaju odnosi između države i društva;
doprinošenje daljnjem razvoju strukturnog dijaloga o pitanjima izgradnje mira na različitim razinama, između civilnog društva i partnerskih zemalja te s Unijom;
odgovor i pripravnost na krize;
suzbijanje upotrebe prirodnih resursa za financiranje sukoba i podupiranje poštovanja inicijativa kao što je postupak certificiranja Procesa Kimberley te pravnih akata kao što je Uredba (EU) 2017/821 od strane dionika, posebno što se tiče provedbe učinkovitog domaćeg nadzora nad proizvodnjom prirodnih resursa i trgovinom njima;
izgradnja kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj, u skladu s člankom 9.;
podupiranje djelovanja kojima se promiču rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, osobito provedbom RVSUN-ova 1325 (2000) i 2250 (2015), te sudjelovanje i zastupljenost žena i mladih u formalnim i neformalnim mirovnim procesima;
promicanje kulture nenasilja, među ostalim podupiranjem formalnog, informalnog i neformalnog mirovnog obrazovanja;
podupiranje djelovanja kojima se jača otpornost država, društava, zajednica i pojedinaca, što obuhvaća procjene otpornosti osmišljene radi utvrđivanja endogenih kapaciteta u društvima koja im omogućuju otpornost i prilagodbu na pritiske i šokove te brz oporavak od njih;
podupiranje međunarodnih kaznenih sudova i ad hoc nacionalnih sudova, povjerenstava za istinu i pomirenje, tranzicijskog pravosuđa i drugih mehanizama za pravno rješavanje sporova u vezi s ljudskim pravima te utvrđivanje imovinskih prava i odlučivanje o njima;
podupiranje mjera usmjerenih na borbu protiv nezakonite upotrebe vatrenog oružja, malog i lakog oružja te protiv nezakonitog pristupa takvom oružju;
podupiranje prijenosa stručnog znanja, razmjene informacija i najboljih praksi, procjene rizika ili prijetnji, istraživanja i analiza, sustava ranog upozoravanja, osposobljavanja i pružanja usluga.
2. Pomoć u odgovaranju na globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju
Unija pruža tehničku i financijsku pomoć kako bi podržala nastojanja svojih partnera i djelovanja Unije kojima se umanjuju globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju, ponajprije u sljedećim područjima:
prijetnje javnom poretku i sigurnosti pojedinaca, koje se među ostalim odnose na terorizam, radikalizaciju koja dovodi do nasilnog ekstremizma, organizirani kriminal, kiberkriminalitet, hibridne prijetnje, nezakonito trgovanje ljudima i robom te njihov provoz, pri čemu se posebno jačaju kapaciteti tijela kaznenog progona te pravosudnih i civilnih tijela koja sudjeluju u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, što obuhvaća i kiberkriminalitet.
prijetnje javnim prostorima, kritičnoj infrastrukturi, što obuhvaća međunarodni promet, uključujući putnički i teretni promet, energetske djelatnosti i distribuciju energije, te kibersigurnosti;
prijetnje javnom zdravlju, uključujući iznenadne epidemije s mogućim transnacionalnim učinkom;
prijetnje stabilnosti okoliša, prijetnje pomorskoj sigurnosti, prijetnje koje bi mogle imati destabilizirajući učinak na mir i sigurnost, a proizlaze iz posljedica klimatskih promjena;
ublažavanje rizika, neovisno o tome jesu li namjernog, nenamjernog ili prirodnog podrijetla, koji se odnose na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne materijale ili agense te rizika povezanih s instalacijama ili objektima ili s eksplozivnim ostatcima ratova i sukoba, osobito u sljedećim područjima:
podupiranje i promicanje aktivnosti civilnog istraživanja kao alternative istraživanjima povezanima s obranom;
jačanje sigurnosnih praksi koje se odnose na civilne objekte u kojima se pohranjuju osjetljivi kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali ili agensi ili se njima rukuje u sklopu civilnih istraživačkih programa;
podupiranje, unutar okvira politika suradnje Unije i njihovih ciljeva, uspostave civilne infrastrukture i relevantnih civilnih studija potrebnih za demontiranje, remont ili prenamjenu postrojenja i objekata povezanih s oružjem koji više ne pripadaju programu obrane;
jačanje kapaciteta nadležnih civilnih tijela uključenih u razvoj i izvršavanje učinkovite kontrole nad nezakonitim trgovanjem kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim materijalima ili agensima (uključujući opremu za njihovu proizvodnju ili isporuku);
razvijanje pravnog okvira i institucijskih kapaciteta za uspostavu i izvršavanje djelotvorne kontrole izvoza, osobito robe s dvojnom namjenom, što obuhvaća mjere regionalne suradnje, te u pogledu provedbe odredaba Ugovora o trgovini oružjem i promicanja njegova poštovanja;
razvijanje djelotvorne civilne pripravnosti za katastrofe, planiranja u slučaju izvanrednih situacija i odgovaranja na njih te kapaciteta za mjere čišćenja.
Ako je primjenjivo, te su aktivnosti koherentne s aktivnostima Europskog instrumenta za međunarodnu suradnju u području nuklearne sigurnosti;
izgradnja kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj, u skladu s člankom 9.
Prednost se daje transregionalnoj suradnji u kojoj sudjeluju dvije ili više trećih zemalja koje su pokazale jasnu političku volju za uklanjanjem navedenih prijetnji.
Tim se mjerama poseban naglasak stavlja na dobro upravljanje te su one u skladu s međunarodnim pravom. S pojedinim zemljama, regijama ili međunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama može se ostvariti i suradnja u borbi protiv terorizma.
Kad je riječ o pomoći tijelima koja se bave borbom protiv terorizma, prednost se daje potpornim mjerama koje se odnose na razvoj i jačanje zakonâ o suzbijanju terorizma, provedbu i praksu u području financijskog, carinskog i imigracijskog prava, razvoj postupaka kaznenog progona koji su usklađeni s najvišim međunarodnim standardima i koji su u skladu s međunarodnim pravom, jačanje mehanizama demokratske kontrole i institucijskog nadzora te sprečavanje nasilnog radikalizma.
Što se tiče pomoći koja se odnosi na problem droga, odgovarajuća pozornost posvećuje se međunarodnoj suradnji usmjerenoj na promicanje najboljih praksi u vezi sa smanjenjem potražnje, proizvodnje i štetnih učinaka.
4. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA GLOBALNE IZAZOVE
A LJUDI
1. Zdravstvo
Razvijanje ključnih elemenata djelotvornog i sveobuhvatnog zdravstvenog sustava, što obuhvaća i zarazne bolesti, koje se najučinkovitije rješavaju na svjetskoj razini, kako bi se osigurao pravedan, cjenovno pristupačan, uključiv i univerzalan pristup zdravstvenim uslugama, među ostalim onima iz članka 8. stavka 4.;
Promicanje, pružanje i proširivanje osnovnih usluga i usluga psihološke potpore za žrtve nasilja, posebno za žene i djecu koji su žrtve silovanja;
Jačanje globalnih inicijativa koje su ključne za univerzalno zdravstveno osiguranje putem globalnog vodstva u pristupu „zdravlje u svim politikama” s kontinuiranom skrbi, uključujući promicanje zdravlja, od prevencije do razdoblja nakon liječenja;
Rješavanje pitanja globalne zdravstvene sigurnosti i antimikrobne otpornosti putem istraživanja o zaraznim bolestima, među ostalim o bolestima povezanima sa siromaštvom, zanemarenim bolestima i bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem, te putem kontrole zaraznih bolesti, borbe protiv lažnih lijekova, prenošenja znanja u sigurne, dostupne i cjenovno pristupačne proizvode (uključujući generičke lijekove) i dijagnostiku te s njom povezane zdravstvene tehnologije te putem politika kojima se uzima u obzir teret bolesti koji se mijenja (nezarazne bolesti, svi oblici neishranjenosti i faktori okolišnog rizika), te kojima se oblikuju globalna tržišta radi poboljšanja pristupa cjenovno pristupačnim osnovnim zdravstvenim proizvodima i zdravstvenim uslugama, među ostalim onima iz članka 8. stavka 4.;
Pružanje potpore globalnim inicijativama za razvoj sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih cjepiva.
2. Obrazovanje
Promicanje ostvarenja međunarodno dogovorenih ciljeva u području obrazovanja s pomoću zajedničkih globalnih napora za postizanje dostupnog, uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim i obrazovanja nastavnika, na svim razinama, za sve dobne skupine, među ostalim u hitnim i kriznim situacijama, pri čemu se posebna prednost daje jačanju besplatnih obrazovnih sustava;
Jačanje znanja, vještina i vrijednosti s pomoću partnerstava i saveza, što obuhvaća potporu podatcima i analizi u području obrazovanja, istraživanjima i inovacijama, razmjeni znanja i obrazovnim mrežama, za aktivno građanstvo i produktivna, obrazovana, demokratska, uključiva i otporna društva;
Podupiranje globalnog djelovanja usmjerenog na smanjenje svih dimenzija diskriminacije i nejednakosti, kao što je razlika između djevojčica/žena i dječaka/muškaraca te među različitim skupinama u društvu, kako bi se osiguralo da svi imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskom, političkom, društvenom i kulturnom životu;
Podupiranje uključivog i kvalitetnog obrazovanja u nestabilnim okružjima;
Podupiranje djelovanja i promicanje suradnje u području sporta kako bi se doprinijelo osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica.
3. Rodna ravnopravnost te osnaživanje žena i djevojčica
Predanost promicanju rodne ravnopravnosti te osnaživanja djevojčica i žena u svim sferama, što obuhvaća podupiranje uspostave poticajnijeg gospodarskog, političkog i društvenog okružja za ostvarivanje prava djevojčica i žena, koje će im omogućiti da u potpunosti sudjeluju u društvu, imaju jednake mogućnosti za vodstvo u društvenom, gospodarskom, političkom i civilnom životu te da budu pokretači razvoja;
Predvođenje i podupiranje globalnih napora, partnerstava i saveza za prava žena i djevojčica, kako je utvrđeno u Konvenciji UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i u Fakultativnom protokolu uz tu konvenciju, kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije žena i djevojčica, što obuhvaća isključenost s kojom se žene suočavaju u raznim područjima privatnog i javnog života, na primjer na tržištu rada i u pristupu socijalnim i zdravstvenim uslugama;
Predvođenje i podupiranje globalnih napora, partnerstava i saveza za prava žena s ciljem uklanjanja svih oblika nasilja i štetnih praksi usmjerenih protiv žena i djevojčica, što obuhvaća fizičko, psihološko, seksualno i rodno uvjetovano nasilje, sakaćenje ženskih spolnih organa te brak s djetetom, rani brak i prisilni brak, kao i ekonomsko, političko i drugo nasilje i diskriminaciju, među ostalim u kriznim situacijama, te isključenost s kojom se žene suočavaju u raznim područjima privatnog i javnog života;
Uklanjanje temeljnih uzroka rodnih nejednakosti kao sredstvo za potporu sprečavanju sukoba i izgradnji mira; promicanje osnaživanja žena, među ostalim u ulozi aktera u razvoju i izgradnji mira;
Promicanje zaštite i ostvarivanja prava svih žena i djevojčica, među ostalim prava iz članka 8. stavka 4.;
Promicanje zaštite i ostvarivanja prava žena i djevojčica, među ostalim gospodarskih, političkih, radnih i socijalnih prava te prava iz članka 8. stavka 4.
4. Djeca i mladi
Promicanje univerzalnog pristupa svim socijalnim i zdravstvenim uslugama za djecu i mlade, uključujući one najmarginaliziranije, s naglaskom na zdravlju, ishrani, obrazovanju, socijalnoj zaštiti i razvoju u ranom djetinjstvu, među ostalim putem posebnih usluga prilagođenih mladima;
Promicanje novih inicijativa za izgradnju jačih sustava za zaštitu djece u trećim zemljama, čime se osigurava da djeca imaju najbolji mogući početak u životu i da su u svim područjima zaštićena od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, među ostalim promicanjem prijelaza s institucionalne skrbi o djeci na usluge skrbi u zajednici;
Promicanje osnaživanja djece i mladih stvaranjem prostora za njihovo aktivno i smisleno sudjelovanje u pitanjima koja se odnose na njih, posebno u vezi s političkim životom i nastojanjima u području mirovnog procesa i posredovanja, podupiranjem inicijativa za međukulturni dijalog među organizacijama mladih te sprečavanjem marginalizacije i isključenosti;
Unapređenje pružanja pomoći mladima kako bi ih se podržalo u stjecanju relevantnih vještina i u pristupu pristojnim i kvalitetnim radnim mjestima, i to s pomoću obrazovanja, strukovnog i tehničkog osposobljavanja te digitalnih tehnologija;
Promicanje osnaživanja mladih i odgovornog građanstva stvaranjem prostora za njihovo aktivno i smisleno sudjelovanje u političkom životu i u nastojanjima u području mirovnog procesa i posredovanja, podupiranjem inicijativa za međukulturni dijalog među organizacijama mladih te sprečavanjem marginalizacije i isključenosti;
Stvaranje poticajnog okružja u kojem se pružaju nove i inovativne mogućnosti za građanski angažman mladih, poduzetništvo mladih i zapošljavanje mladih.
5. Migracije, prisilno raseljavanje i mobilnost
Osiguravanje trajno vodeće uloge Unije u oblikovanju globalnog programa za upravljanje migracijama i prisilnim raseljavanjem u svim njegovim dimenzijama, posebno s ciljem olakšavanja urednih, sigurnih, zakonitih i odgovornih migracija, u skladu s ljudskim pravima te međunarodnim pravom o izbjeglicama i međunarodnim humanitarnim pravom;
Usmjeravanje i podupiranje globalnog i međuregionalnog dijaloga o politikama, među ostalim o migracijama jug-jug, te razmjene i suradnje u području migracija i prisilnog raseljavanja;
Podupiranje provedbe međunarodnih obveza i obveza Unije u vezi s migracijama i prisilnim raseljavanjem, među ostalim na razini UN-a;
Poboljšanje globalne baze dokaza, među ostalim u pogledu veze između migracija i razvoja, te pokretanje pilot-djelovanja usmjerenih na razvijanje inovativnih operativnih pristupa u području migracija i prisilnog raseljavanja;
Poticanje strateških partnerstava s relevantnim međunarodnim organizacijama u cilju podupiranja međunarodne suradnje i upravljanja migracijama u skladu s međunarodnim pravom ljudskih prava i međunarodnim pravom o izbjeglicama.
Suradnjom u tom području upravljat će se u skladu s propisima Unije koji su relevantne za područje migracija, uz puno poštovanje načela koherentnosti politika radi razvoja.
6. Pristojan rad, socijalna zaštita, nejednakost i uključenost
Oblikovanje globalnog programa i podupiranje inicijativa za integraciju snažnog stupa o jednakosti i socijalnoj pravdi u skladu s europskim vrijednostima;
Doprinošenje globalnom programu o pristojnom radu za sve u zdravom okružju, na temelju osnovnih standarda rada ILO-a, među ostalim u području socijalnog dijaloga, plaća dostatnih za život, borbe protiv dječjeg rada te društveno odgovornog poslovanja, posebno osiguravanjem održivih i odgovornih globalnih lanaca vrijednosti te unapređenjem znanja o djelotvornim rodno osjetljivim politikama zapošljavanja kojima se odgovara na potrebe na tržištu rada i promiče socioekonomska uključenost, što obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje;
Podupiranje globalnih inicijativa u vezi s poslovanjem i ljudskim pravima, među ostalim o poslovnoj odgovornosti za kršenja prava i pristupu pravnim lijekovima;
Podupiranje globalnih inicijativa o univerzalnoj socijalnoj zaštiti koje su u skladu s načelima učinkovitosti, održivosti i jednakosti, što obuhvaća potporu uklanjanju nejednakosti kako bi se unaprijedile rodna ravnopravnost i socijalna kohezija, ponajprije uspostavom i jačanjem održivih sustava socijalne zaštite i programa socijalnog osiguranja;
Nastavak globalnih istraživanja i razvoja s pomoću socijalnih inovacija kojima se jača socijalna uključenost te se uzimaju u obzir prava i specifične potrebe najranjivijih dijelova društva;
Promicanje i podupiranje napora usmjerenih na povećanje uključivosti društvenog, političkog i gospodarskog života te na otklanjanje socioekonomskih pokretača sukoba.
7. Kultura
Promicanje inicijativa za kulturnu raznolikost te međukulturni i međureligijski dijalog u svrhu miroljubivih odnosa među zajednicama;
Podupiranje kulture kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja te očuvanje kulturne baštine i jačanje suradnje u vezi s njom;
Razvoj lokalnih obrta kao sredstva za očuvanje lokalne kulturne baštine i poticanje održivog razvoja;
Jačanje suradnje u području zaštite, očuvanja i unapređenja kulturne baštine, što obuhvaća očuvanje osobito ranjive kulturne baštine, osobito one koja pripada manjinskim i izoliranim zajednicama te autohtonim narodima kako je utvrđeno u UNDRIP-u;
Podupiranje sporazumâ za povrat kulturnih dobara u zemlje podrijetla;
Podupiranje kulturne suradnje, među ostalim razmjenama, partnerstvima i drugim inicijativama, te priznavanje profesionalnosti autora, umjetnika i kulturnih i kreativnih subjekata;
Podupiranje suradnje i partnerstava među sportskim organizacijama.
B PLANET
1. Osiguravanje zdravog okoliša i borba protiv klimatskih promjena
Jačanje globalnog upravljanja u području klime i okoliša te provedba Pariškog sporazuma, Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama i Konvencije UN-a o borbi protiv dezertifikacije te drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša;
Doprinošenje vanjskoj projekciji Unijinih politika u području okoliša i klimatskih promjena;
Integriranje ciljeva u pogledu zaštite okoliša, očuvanja ekosustavâ i bioraznolikosti, klimatskih promjena, smanjenja rizika od katastrofa i pripravnosti u politike, planove i ulaganja, među ostalim s pomoću poboljšanog znanja i informacija;
Provedba međunarodnih inicijativa i inicijativa Unije za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena te za promicanje razvoja s niskom razinom emisija otpornog na klimatske promjene, među ostalim provedbom nacionalno utvrđenih doprinosa i dugoročnih strategija za niske razine emisija i otpornost na klimatske promjene, promicanje smanjenja rizika od katastrofa, rješavanje problema degradacije okoliša i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti, promicanje očuvanja i održivog iskorištavanja i upravljanja kopnenim i morskim ekosustavima i obnovljivim prirodnim resursima, što obuhvaća tlo, vodu, oceane, ribarstvo i šume, promicanje pošumljavanja i zaštite prirodnih šuma, rješavanje problema krčenja šuma, dezertifikacije, degradacije tla, nezakonite sječe i nezakonite trgovine divljom faunom i florom, suzbijanje onečišćenja, što obuhvaća morsko smeće, i osiguravanje zdravog okoliša, rad na pitanjima klime i zaštite okoliša, što obuhvaća raseljavanje zbog prirodnih katastrofa, promicanje učinkovitog iskorištavanja resursa, održive potrošnje i proizvodnje, integriranog upravljanja vodnim resursima te dobrog upravljanja kemikalijama i gospodarenja otpadom, poticanje prijelaza na zelena i kružna gospodarstva s niskim razinama emisija koja su otporna na klimatske promjene te promicanje društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja;
Promicanje okolišno održivih poljoprivrednih praksi, uključujući agroekologiju, kako bi se zaštitili ekosustavi i bioraznolikost te povećala otpornost okoliša i društva na klimatske promjene, s posebnim naglaskom na podupiranju malih poljoprivrednika, radnika i obrtnika;
Provedba međunarodnih inicijativa i inicijativa Unije usmjerenih na rješavanje pitanja gubitka bioraznolikosti, promicanje očuvanja i održive upotrebe kopnenih i morskih ekosustava i povezane bioraznolikosti te upravljanja njima;
Promicanje postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva koja su štetna za okoliš, poticanje energetskih komunalnih poduzeća da uvedu tarife koje odražavaju troškove te razmatranje troškovno učinkovitijih i klimatski prihvatljivijih alternativa za socijalnu zaštitu.
2. Održiva energija
Podupiranje globalnih nastojanja, obveza, partnerstava i saveza, što obuhvaća i održivu energetsku tranziciju;
Promicanje energetske sigurnosti za partnerske zemlje i lokalne zajednice, što obuhvaća diversifikaciju izvora i pravaca, uzimajući u obzir pitanja nestabilnosti cijena, potencijal za smanjenje emisija, poboljšanje tržišta i pospješivanje međusobne povezanosti energije, a posebno električne energije, i trgovine;
Poticanje partnerskih vlada da usvoje politiku energetskog sektora i reforme tržišta kojima bi se stvorilo povoljno okružje za uključiv rast i ulaganja te povećao pristup svih osoba energetskim uslugama koje su klimatski prihvatljive, cjenovno pristupačne, moderne, pouzdane i održive, uz davanje prednosti obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti;
Istraživanje, utvrđivanje, stavljanje u prvi plan na svjetskoj razini i financijsko podupiranje održivih poslovnih modela s potencijalom za proširivost i primjenjivost u drugim područjima, kojima se osiguravaju inovativne i digitalne tehnologije s pomoću inovativnih istraživanja, čime se osigurava veća učinkovitost, posebno decentraliziranih pristupa kojima se pruža pristup energiji upotrebom obnovljivih izvora energije, među ostalim u područjima u kojima su lokalni tržišni kapaciteti ograničeni.
C BLAGOSTANJE
1. Održiv i uključiv rast, pristojna radna mjesta i angažiranost privatnog sektora
Promicanje održivih privatnih ulaganja putem inovativnih mehanizama financiranja i podjele rizika;
Poboljšanje poslovnog okružja i investicijske klime, razvijanje lokalnog privatnog sektora koji je društveno i okolišno odgovoran, podupiranje poboljšanog javno-privatnog dijaloga i izgradnja kapaciteta, konkurentnosti i otpornosti lokalnih MSP-ova, novoosnovanih poduzeća, zadruga i socijalnih poduzeća te njihova integracija u lokalno, regionalno i globalno gospodarstvo;
Promicanje financijske uključenosti omogućivanjem MSP-ovima te kućanstvima, a posebno ugroženim i ranjivim skupinama, da steknu pristup financijskim uslugama kao što su mikrokrediti i štednja, mikroosiguranja i prijenos plaćanja, te da ih djelotvorno iskoriste;
Podupiranje provedbe Unijine trgovinske politike i trgovinskih sporazuma, u skladu s održivim razvojem; jačanje trgovinskih kapaciteta partnerskih zemalja i poboljšanje pristupa tržištima partnerskih zemalja te poticanje poštene trgovine, odgovornog ulaganja i poslovnih mogućnosti za trgovačka društva iz Unije, istodobno uklanjajući prepreke za pristup tržištu i ulaganju, kao i nastojanje da se olakša pristup klimatskih prihvatljivim tehnologijama, osiguravajući pritom najveću moguću podjelu dodane vrijednosti i dužnu pažnju u pogledu zaštite ljudskih prava u lancima opskrbe, uzimajući u obzir koherentnost politika radi razvoja;
Promicanje djelotvorne kombinacije politika kojima se podupiru ekonomska diversifikacija, dodavanje vrijednosti, regionalna integracija te održivo zeleno i plavo gospodarstvo;
Poticanje pristupa digitalnim tehnologijama, što obuhvaća promicanje pristupa financiranju i financijske uključenosti, kao i e-trgovini;
Promicanje održive potrošnje i proizvodnje te inovativnih tehnologija i praksi za kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija i učinkovitim iskorištavanjem resursa;
Jačanje socijalne održivosti i održivosti okoliša, društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja u cijelim lancima vrijednosti;
Suzbijanje pranja novca, korupcije, nezakonitih financijskih tokova te utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. Promicanje progresivnog oporezivanja, antikorupcijskih mjera i politika za redistributivne javne rashode;
Promicanje uključivog rasta, među ostalim promicanjem i podupiranjem sudjelovanja žena i mladih te proaktivnim uočavanjem i otklanjanjem gospodarske marginalizacije određenih skupina.
2. Sigurnost opskrbe hranom i ishrane
Podupiranje i usmjeravanje međunarodnih strategija, organizacija, mehanizama i aktera odgovornih za glavna globalna pitanja politike i okvire u vezi s održivom sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, smanjenje rascjepkanosti u svjetskoj strukturi ishrane i doprinošenje preuzimanju odgovornosti u pogledu međunarodnih obveza povezanih sa sigurnošću opskrbe hranom te s ishranom i održivom poljoprivredom;
Poboljšanje globalnih javnih dobara u cilju okončanja gladi i pothranjenosti; osiguravanje pravednog pristupa hrani, među ostalim tako da se pomogne u nadoknađivanju manjka financiranja u području ishrane, koristeći se, na primjer, alatima kao što je Globalna mreža za krize povezane s hranom, kako bi se povećao kapacitet za primjeren odgovor na krize povezane s hranom i ishranom;
Koordinirano i ubrzano unapređenje međusektorskih napora usmjerenih na povećanje kapaciteta za diversificiranu lokalnu i regionalnu proizvodnju hrane, osiguravanje sigurnosti ishrane i opskrbe hranom te pristupa vodi za piće, kao i poboljšanje otpornosti najranjivijih osoba, posebno u zemljama suočenima s dugotrajnim krizama ili krizama koje se ponavljaju;
Potvrđivanje na svjetskoj razini središnje uloge koju sektori održive poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, uključujući sektore malih poljoprivrednika, stočarstva i pastoralizma, imaju u povećanju sigurnosti opskrbe hranom, iskorjenjivanju siromaštva, otvaranju radnih mjesta, pravednom i održivom pristupu resursima i upravljanju njima, što obuhvaća zemlju i zemljišna prava, vodu, sjemenje koje nije zaštićeno patentom i ostale poljoprivredne čimbenike i (mikro) kredite, u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima, otpornosti i zdravim ekosustavima;
Osiguravanje inovacija putem međunarodnih istraživanja i jačanja globalnog znanja i stručnosti, promicanje i jačanje lokalnih i autonomnih strategija prilagodbe, posebno kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju, agrobiološkoj raznolikosti, globalnim i uključivim lancima vrijednosti, poštenoj trgovini, sigurnosti opskrbe hranom, odgovornim ulaganjima te upravljanju zemljištem i prirodnim resursima.
D PARTNERSTVO
1. Jačanje uloge lokalnih tijela kao aktera razvoja putem:
povećanja institucijskih i operativnih kapaciteta europskih lokalnih tijela i lokalnih tijela partnerskih zemalja, kao i njihovih mreža i saveza, kao razvojnih aktera i partnera u oblikovanju politika kako bi doprinijeli oblikovanju, provedbi i praćenju politika i sporazuma, pri čemu je naglasak na interesima lokalnih zajednica; kako bi imali veću ulogu u podizanju svijesti o decentralizacijskoj reformi te lokalnom i urbanom razvoju; kako bi osigurali sadržajan i kontinuiran strukturiran dijalog o politikama u području razvoja i kako bi promicali demokratsko upravljanje, osobito putem teritorijalnog pristupa lokalnom razvoju, što uključuje postupke decentralizacije, sudjelovanje i preuzimanje odgovornosti;
pojačane interakcije s europskim građanima u vezi s obrazovanjem i podizanjem svijesti o razvoju (što obuhvaća razmjenu znanja i angažiranost), posebno u pogledu ciljeva održivog razvoja, među ostalim u Uniji i pridruženim područjima te zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama.
2. Promicanje uključivih društava i višedioničkih inicijativa, dobrog gospodarskog upravljanja, što obuhvaća pravednu i uključivu mobilizaciju domaćih prihoda, posebno u kontekstu međunarodne porezne suradnje provedbom mjera za sprečavanje utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, kao i promicanje transparentnog upravljanja javnim financijama te djelotvorne i uključive javne potrošnje koja je u skladu s obvezama u pogledu ljudskih prava i načelima dobrog upravljanja
3. Potpora procjenjivanju i dokumentiranju napretka u provedbi načelâ partnerstva i djelotvornosti.
PRILOG IV.
PODRUČJA INTERVENCIJE ZA DJELOVANJA ZA BRZI ODGOVOR
1. Djelovanja kojima se doprinosi miru, stabilnosti i sprečavanju sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju te kriznim i postkriznim situacijama, među ostalim u onima izazvanima migracijskim tokovima i prisilnim raseljavanjem
Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (a) osmišljena su radi djelotvornog, učinkovitog, i integriranog odgovora Unije, koji je ujedno osjetljiv na sukobe, na sljedeće izvanredne i nepredviđene situacije:
hitne situacije, krize, nestabilnosti, hibridne prijetnje, krize u nastajanju ili prirodne katastrofe, ako su relevantne za stabilnost, mir i sigurnost;
situacije koje predstavljaju prijetnju miru, demokraciji, javnom poretku, zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ili sigurnosti i zaštiti pojedinaca, a posebno onih koji su izloženi seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju u nestabilnim situacijama;
situacije koje bi mogle eskalirati u oružani sukob ili ozbiljno destabilizirati dotičnu treću zemlju ili zemlje.
Djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sljedeće:
potporu, pružanjem tehničke i logističke pomoći, naporima međunarodnih, regionalnih i lokalnih organizacija te državnih aktera i aktera civilnog društva u promicanju izgradnje povjerenja, posredovanja, dijaloga i pomirenja, tranzicijskog pravosuđa te osnaživanja žena i mladih, prije svega kad je riječ o napetostima u zajednici i dugotrajnim sukobima;
potporu provedbi RVSUN-ova o ženama, mladima, miru i sigurnosti;
potporu uspostavi i funkcioniranju privremenih uprava koje su dobile mandat u skladu s međunarodnim pravom;
potporu razvoju demokratskih, pluralističkih državnih institucija, uključujući mjere jačanja uloge žena u tim institucijama, kao i djelotvornoj civilnoj upravi i civilnom nadzoru nad sigurnosnim sustavom te mjerama za jačanje kapaciteta tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela uključenih u borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala i svih oblika nezakonite trgovine;
potporu međunarodnim kaznenim sudovima i ad hoc nacionalnim sudovima, povjerenstvima za istinu i pomirenje, tranzicijskom pravosuđu i drugim mehanizmima za pravno rješavanje sporova u vezi s ljudskim pravima te utvrđivanje imovinskih prava i odlučivanje o njima;
potporu jačanju kapaciteta države da i pod znatnim pritiscima brzo izgradi, održava ili obnovi svoje ključne funkcije te uspostavi osnovnu socijalnu i političku koheziju;
potporu mjerama koje su potrebne za početak oporavka i obnove ključnih infrastrukturnih, stambenih i javnih objekata te gospodarskih sredstava i osnovnih proizvodnih kapaciteta, kao i drugim mjerama za ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti, otvaranje radnih mjesta i uspostavu minimalnih uvjeta potrebnih za održiv društveni razvitak;
potporu civilnim mjerama koje se odnose na demobilizaciju i reintegraciju bivših boraca i njihovih obitelji u civilno društvo i prema potrebi njihovu repatrijaciju, kao i mjerama kojima se rješavaju problemi djece vojnika i žena boraca;
potporu mjerama za ublažavanje socijalnih učinaka koji proizlaze iz preustroja oružanih snaga;
potporu mjerama, unutar okvira za Unijine politike suradnje i njihove ciljeve, za rješavanje problema socioekonomskog učinka protupješačkih mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava ili eksplozivnih ostataka rata na civilno stanovništvo. Aktivnosti financirane na temelju Instrumenta mogu, među ostalim, obuhvaćati obrazovanje o rizicima, otkrivanje i čišćenje mina te, u vezi s time, uništavanje zaliha;
potporu mjerama, unutar okvira za Unijine politike suradnje i njihove ciljeve, za suzbijanje nezakonite upotrebe vatrenog, malog i lakog oružja te nezakonitog pristupa njemu;
potporu mjerama kojima se osigurava primjereno ispunjavanje specifičnih potreba žena i djece u krizama i sukobima, što obuhvaća sprečavanje njihove izloženosti rodno uvjetovanom nasilju;
potporu rehabilitaciji i reintegraciji žrtava oružanih sukoba, uključujući mjere kojima se ispunjavaju specifične potrebe žena i djece;
potporu mjerama kojima se promiče i brani poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava, kao i međunarodnim instrumentima povezanima s time;
potporu socioekonomskim mjerama kojima se promiče pravedan pristup i transparentno upravljanje prirodnim resursima u kriznim situacijama ili krizama u nastajanju, što obuhvaća izgradnju mira;
potporu mjerama za rješavanje potencijalnog učinka iznenadnih kretanja stanovništva koja su relevantna za političku i sigurnosnu situaciju, uključujući mjere za ispunjavanje potreba zajednica domaćina;
potporu mjerama kojima se promiču razvoj i organiziranje civilnog društva i njegovo sudjelovanje u političkom procesu, što obuhvaća mjere za jačanje uloge žena u takvim procesima i mjere kojima se promiču neovisnost, pluralizam i profesionalizam medija;
potporu mjerama kojima se odgovara na prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje predstavljaju prijetnju stabilnosti i na prijetnje javnom zdravlju u vezi s pandemijama, i to u nedostatku humanitarne pomoći Unije i pomoći Unije u području civilne zaštite ili kao nadopuna takvoj pomoći;
izgradnju kapaciteta vojnih aktera kao potporu razvoju i sigurnosti za razvoj, u skladu s člankom 9.
2. Djelovanja koja doprinose jačanju otpornosti te povezivanju humanitarne pomoći, razvojnih djelovanja i, prema potrebi, izgradnje mira
Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (b) osmišljena su za djelotvorno jačanje otpornosti te za povećanje koordinacije, koherentnosti i komplementarnosti između humanitarne pomoći, razvojnih djelovanja i, prema potrebi, izgradnje mira, u slučajevima u kojima se to ne može brzo postići s pomoću geografskih i tematskih programa.
Ta djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sljedeće:
jačanje otpornosti te uklanjanje čimbenika nestabilnosti i potencijalnih pokretača sukoba podupiranjem pojedinaca, zajednica, institucija i zemalja kako bi se bolje pripremili na političke, gospodarske i društvene pritiske i šokove, prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, sukobe, pandemije i globalne prijetnje te kako bi ih lakše prevladali, prilagodili im se i od njih oporavili, među ostalim utvrđivanjem i jačanjem njihovih postojećih kapaciteta; jačanjem kapaciteta države da čak i pod znatnim pritiscima brzo izgradi, održava ili obnovi svoje ključne funkcije te uspostavi osnovnu socijalnu i političku koheziju, kao i podupiranjem društava, zajednica i pojedinaca u upravljanju mogućnostima i rizicima na način koji je miroljubiv i osjetljiv na rizike te u izgrađivanju, održavanju ili obnovi mogućnosti zarade za život i socijalnih usluga čak i pod velikim pritiscima, i to podupiranjem relevantnih međunarodnih i multilateralnih inicijativa s istim ciljevima;
ublažavanje kratkoročnih negativnih učinaka koji proizlaze iz egzogenih šokova koji uzrokuju makroekonomske nestabilnosti, a u cilju zaštite socioekonomskih reformi i prioritetnih javnih rashoda za socioekonomski razvoj i smanjenje siromaštva;
provedbu kratkoročne obnove i ponovne izgradnje kako bi se žrtvama prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, sukoba i globalnih prijetnji omogućili minimalni socioekonomski standardi i kako bi se u najkraćem roku stvorili uvjeti za nastavak razvoja na temelju dugoročnih ciljeva koje su utvrdile dotične zemlje i regije te pogođeno stanovništvo; to obuhvaća ispunjavanje hitnih i neposrednih potreba koje proizlaze iz raseljavanja ljudi te potreba njihovih zajednica domaćina nakon prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem;
pomoć regiji, državi, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, ili relevantnim međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva da uspostave mehanizme za kratkoročno sprečavanje katastrofa i pripravnost na njih, među ostalim za predviđanje i rano upozoravanje, s ciljem smanjenja posljedica katastrofa;
potporne mjere za operacionalizaciju integriranih pristupa, ponajprije poboljšanjem koordinacije i primjene pristupa osjetljivih na sukobe od strane humanitarnih i razvojnih aktera te, prema potrebi, aktera izgradnje mira.
3. Djelovanja koja se odnose na Unijine potrebe i prioritete u području vanjske politike
Djelovanjima za brzi odgovor radi potpore ciljevima iz članka 4. stavka 4. točke (c) podupiru se sva politička, gospodarska i sigurnosna pitanja u okviru vanjske politike Unije. Zahvaljujući tim djelovanjima Unija može reagirati ako postoji hitan ili iznimno važan vanjskopolitički interes ili prilika za postizanje njezinih ciljeva, za koje je potrebna brza reakcija i koje je teško ostvariti na drugi način.
Tim djelovanjima za brzi odgovor može biti obuhvaćeno sljedeće:
potpora strategijama Unije za bilateralnu, regionalnu i međuregionalnu suradnju, promicanjem dijaloga o politikama i razvijanjem kolektivnih pristupa i odgovora na izazove od svjetskog značaja, kao što su migracije i prisilno raseljavanje, klimatske promjene i sigurnosna pitanja, uključujući i posredovanje, te iskorištavanjem ukazanih prilika u tom pogledu;
potpora trgovinskoj politici Unije i pregovaranju o trgovinskim sporazumima te njihovoj provedbi i izvršenju, kao i potpora poboljšanju pristupa tržištima partnerskih zemalja te poticanju prilika za trgovinu i ulaganja te poslovnih prilika za poduzeća iz Unije, a posebno za MSP-ove, uz istodobno uklanjanje prepreka za pristup tržištu i ulaganjima te zaštitu prava intelektualnog vlasništva, putem gospodarske diplomacije te poslovne i regulatorne suradnje, uz prilagodbe koje su potrebne ovisno o konkretnoj situaciji partnerske zemlje, uzimajući u obzir načelo koherentnosti politika radi razvoja, kako je utvrđeno u člancima 208. i 212. UFEU-a, te međunarodne obveze iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe;
doprinosi provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije kao što su, među ostalim, politike u području okoliša, klimatskih promjena, energetike, znanosti i obrazovanja, te suradnja u pogledu upravljanja oceanima, kao i potpora regulatornoj konvergenciji;
promicanje općeg razumijevanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni putem strateške komunikacije, javne diplomacije, međuljudskih kontakata, kulturne diplomacije, suradnje u obrazovnim i akademskim pitanjima te aktivnosti informiranja usmjerenih na promicanje vrijednosti i interesa Unije.
Tim se djelovanjima za brzi odgovor izvršavaju inovativne politike ili inicijative, u skladu s trenutačnim ili novonastajućim kratkoročnim do srednjoročnim potrebama, mogućnostima i prioritetima, među ostalim one koje bi mogle utjecati na oblikovanje budućih djelovanja u okviru geografskih ili tematskih programa. Ta djelovanja usmjerena su na produbljivanje Unijinih odnosa i dijaloga te izgradnju partnerstava i saveza s ključnim zemljama od strateškog interesa, osobito zemljama čija su gospodarstva u usponu i zemljama sa srednjim dohotkom, koje imaju sve važniju ulogu u svjetskim zbivanjima, globalnom upravljanju, vanjskoj politici, međunarodnom gospodarstvu i multilateralnim forumima.
PRILOG V.
PRIORITETNA PODRUČJA ZA OPERACIJE FONDA EFOR+ OBUHVAĆENE JAMSTVOM ZA VANJSKO DJELOVANJE
Operacije fonda EFOR+ koje su prihvatljive za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje posebno su usmjerene na sljedeća prioritetna područja:
osiguravanje financiranja i potpore razvoju privatnog i zadružnog sektora u skladu s uvjetima propisanima u članku 209. stavku 2. Financijske uredbe te u skladu sa svrhom iz članka 31. stavka 2. ove Uredbe, s posebnim naglaskom na lokalnim trgovačkim društvima i MSP-ovima, na promicanju otvaranja pristojnih radnih mjesta na temelju osnovnih standarda rada ILO-a te na poticanju europskih trgovačkih društava da doprinose svrsi fonda EFOR+;
uklanjanje uskih grla za privatna ulaganja osiguravanjem financijskih instrumenata koji mogu biti izraženi u lokalnoj valuti dotične partnerske zemlje, što obuhvaća jamstva za prvi gubitak na temelju portfelja, jamstva za projekte privatnog sektora, kao što su kreditna jamstva MSP-ovima, i jamstva za posebne rizike povezane s infrastrukturnim projektima i drugim rizičnim kapitalom;
poticanje financiranja iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na MSP-ovima, uklanjanjem uskih grla i prepreka ulaganjima;
jačanje socioekonomskih sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture i održive povezivosti, što obuhvaća energiju iz obnovljivih izvora i održivu energiju, gospodarenje vodom i otpadom, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i okoliš, održivu upotrebu prirodnih resursa, održivu poljoprivredu i plavo gospodarstvo, održivo gospodarenje šumama i obnovu krajolika, socijalnu infrastrukturu, zdravstvo te ljudski kapital, radi poboljšanja socioekonomskog okružja;
doprinošenje djelovanju u području klime te zaštiti okoliša i upravljanju njime;
doprinošenje, i to promicanjem održivog razvoja, uklanjanju konkretnih socioekonomskih temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja, doprinošenje održivoj reintegraciji migranata koji su se vratili u svoje zemlje podrijetla te jačanje otpornosti domaćinskih i tranzitnih zajednica te podupiranju, uz posvećivanje posebne pozornosti jačanju vladavine prava, dobrom upravljanju i ljudskim pravima.
PRILOG VI.
POPIS KLJUČNIH POKAZATELJA USPJEŠNOSTI
U skladu s ciljevima održivog razvoja sljedeći netaksativan popis ključnih pokazatelja uspješnosti upotrebljava se kako bi se pomoglo u mjerenju Unijina doprinosa ostvarenju specifičnih ciljeva Instrumenta:
Ocjena vladavine prava u odnosu na zemlje koje primaju pomoć Unije.
Udio stanovništva ispod međunarodne granice siromaštva, iskazan prema spolu, dobi, radnom statusu i geografskom položaju (urbano/ruralno područje).
Broj žena u reproduktivnoj dobi, djevojčica adolescentske dobi te djece mlađe od pet godina obuhvaćenih programima ishrane uz potporu Unije.
Broj malih poljoprivrednika obuhvaćenih intervencijama koje podupire Unija, usmjerenih na povećanje njihove održive proizvodnje, pristupa tržištima i/ili sigurnosti posjeda zemljišta.
Broj djece u dobi od jedne godine koja su u potpunosti cijepljena uz potporu Unije.
Broj učenika upisanih u: (a) osnovnoškolsko obrazovanje; (b) srednjoškolsko obrazovanje te broj osoba koje su ostvarile korist od strukovnog obrazovanja i osposobljavanja / intervencija za razvoj vještina u ustanovama ili na radnom mjestu, uz potporu Unije.
Emisije stakleničkih plinova (u kilotonama ekvivalenta CO2) koje su izbjegnute uz potporu Unije.
Površina morskih, kopnenih i slatkovodnih ekosustava koja je zaštićena i/ili kojom se upravlja na održiv način uz potporu Unije.
Ostvarena financijska poluga i multiplikacijski učinak.
Broj pojedinaca koji ostvaruju izravnu korist od intervencija koje podupire Unija, a čiji je cilj posebno podupiranje civilne izgradnje mira nakon sukoba ili sprečavanje sukoba.
Broj postupaka povezanih s praksama partnerskih zemalja u području trgovine, ulaganja i poslovanja odnosno postupaka kojima se promiče vanjska dimenzija unutarnjih politika Unije ili interesa Unije, a na koje je izvršen utjecaj.
Broj pojedinaca kojima je uz potporu Unije omogućen pristup boljem izvoru vode za piće i/ili sanitarnim uvjetima.
Broj migranata, izbjeglica i interno raseljenih osoba ili pojedinaca iz zajednica domaćina koji su uz potporu Unije zaštićeni ili im je pružena pomoć.
Broj zemalja i gradova u kojima su strategije za klimatske promjene i/ili smanjenje rizika od katastrofa (a) razvijene ili (b) u provedbi uz potporu Unije.
Broj MSP-ova koji uz potporu Unije primjenjuju prakse održive potrošnje i proizvodnje.
Kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (u megavatima) instalirani uz potporu Unije.
Udio suradnje financirane sredstvima Unije kojom se promiču rodna ravnopravnost i osnaživanje žena.
Broj žrtava kršenja ljudskih prava koje su ostvarile izravnu korist od pomoći financirane sredstvima Unije.
Broj inicijativa financiranih sredstvima Unije kojima se podupire provedba političkih, gospodarskih i socijalnih reformi te zajedničkih sporazuma u partnerskim zemljama.
Kad god je to moguće, svi pokazatelji koji se odnose na pojedince raščlanjuju se prema spolu, osobito radi praćenja napretka u postizanju rodne ravnopravnosti, i dobi.
Kad god je to moguće, svi pokazatelji raščlanjuju se prema geografskim područjima Instrumenta.
( 1 ) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
( 2 ) Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.).
( 3 ) Uredba (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (SL L 130, 19.5.2017., str. 1.).