13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31976L0756

---

L 262/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1976.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. srpnja 1976.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice

(76/756/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju ispuniti prema nacionalnom zakonodavstvu, između ostalog, odnose na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju;

budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne do druge države članice; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu jednake zahtjeve bilo povrh svojih postojećih pravila ili umjesto njih, posebno kako bi bilo moguće uvesti postupak EEZ homologacije tipa koji je bio predmet Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (3) za svaki tip vozila;

budući da će zajednički zahtjevi za izradu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju biti predmet daljnjih posebnih direktiva;

budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava o motornim vozilima uključuje uzajamno priznavanje provjera koje obavlja svaka država članica na temelju zajedničkih zahtjeva; budući da za učinkovito funkcioniranje tog sustava ti zahtjevi moraju se primjenjivati od istog datuma,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, s nadogradnjom ili bez nje na četiri kotača i najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 25 km/h te njegova priključna vozila, osim tračnih vozila, traktora i strojeva za poljoprivredu i šumarstvo te komunalnih vozila.

Članak 2.

Nijedna država članica ne smije odbiti dodjelu EEZ homologacije tipa ni nacionalne homologacije tipa vozila zbog razloga koji se odnose na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, bilo obveznih ili neobveznih, navedenih u točkama od 1.5.7. do 1.5.20. Priloga I. ako su ugrađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Prilogu I.

Članak 3.

Nijedna država članica ne smije odbiti niti zabraniti prodaju, registraciju, stavljanje u uporabu ili korištenje vozila zbog razloga koji se odnose na ugradbu svjetlosnih ili svjetlosno-signalnih uređaja, bilo obveznih ili neobveznih, navedenih u točkama 1.5.7. do 1.5.20. Priloga I. ako su ugrađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.

Članak 4.

Država članica koja dodjeljuje EEZ homologaciju poduzima potrebne mjere kako bi bila obaviještena o svakoj izmjeni dijelova ili značajki navedenih u točki 1.1. Priloga I. Nadležna tijela te države članice odlučuju treba li na izmijenjenom vozilu obaviti dodatna ispitivanja i sastaviti novi izvještaj. Ako ispitivanja dokažu nesukladnost sa zahtjevima ove Direktive, izmjena se ne odobrava.

Članak 5.

Sve izmjene potrebne radi prilagodbe zahtjeva iz priloga kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se prema postupku utvrđenom u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 6.

1.   Države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. srpnja 1977. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe s učinkom od 1. listopada 1977. Međutim, do 1. listopada 1979. države članice ne smiju odbiti EEZ homologaciju ni nacionalnu homologaciju zbog razloga koji se odnose na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, ako nisu ispunjeni zahtjevi iz točke 4.2.6. Priloga I. Ako su, međutim, uređaji navedeni u točki 4.2.6. ugrađeni, oni ispunjavaju zahtjeve tog odjeljka.

2.   Nakon priopćenja o ovoj Direktivi, države članice osiguravaju da je Komisija pravovremeno obaviještena o svim nacrtima zakona i drugih propisa koje namjeravaju donijeti u području obuhvaćenom ovom Direktivom, kako bi Komisija podnijela svoje primjedbe.

Članak 7.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 55, 13.5.1974., str. 14.

(2)  SL C 109, 19.9.1974., str. 22.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

---

PRILOG I.

UGRADBA UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Direktive:

1.1.   Tip vozila u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

„Tip vozila u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju” znači vozila koja se ne razlikuju po bitnim značajkama kao što su:

1.1.1.   dimenzije i vanjski oblik vozila;

1.1.2.   broj i položaj uređaja;

sljedeća vozila također se ne smatraju „vozilima različitog tipa”: vozila koja se razlikuju unutar značenja točaka 1.1.1. i 1.1.2., ali ne i u tipu, broju, položaju i geometrijskoj vidljivosti svjetala propisanih za predmetni tip vozila i vozila na koja jesu ili nisu ugrađena neobvezna svjetla.

1.2.   Poprečna ravnina

„Poprečna ravnina” znači ravnina okomita na središnju uzdužnu ravninu vozila.

1.3.   Neopterećeno vozilo

„Neopterećeno vozilo” znači vozilo u voznome stanju prema definiciji opisnoga dokumenta u točki 2.6. Priloga I. Direktivi 70/156/EEZ.

1.4.   Opterećeno vozilo

„Opterećeno vozilo” znači vozilo opterećeno do svoje tehnički dopuštene najveće težine prema podacima proizvođača koji također određuje raspodjelu te težine po osovinama u skladu s postupkom iz Dodatka 1.

1.5.   Svjetlo

„Svjetlo” znači uređaj namijenjen za osvjetljavanje ceste (glavno svjetlo) ili za emitiranje svjetlosnog signala. Svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i katadiopteri također se smatraju svjetlima.

1.5.1.   Istovrijedna svjetla

„Istovrijedna svjetla” znači svjetla koja imaju istovjetnu funkciju i koja su dopuštena u državi registracije vozila; takva svjetla mogu imati različite značajke od onih ugrađenih na vozilo u vrijeme homologacije ako zadovoljavaju zahtjeve ovog Priloga.

1.5.2.   Neovisna svjetla

„Neovisna svjetla” znači svjetla koja imaju odvojene leće, odvojene svjetlosne izvore i odvojena svjetleća tijela.

1.5.3.   Udružena svjetla

„Udružena svjetla” znači svjetla koja imaju odvojene leće i odvojene svjetlosne izvore, ali zajedničko svjetleće tijelo.

1.5.4.   Spojena svjetla

„Spojena svjetla” znači svjetla koja imaju odvojene leće, ali zajedničke svjetlosne izvore i zajedničko svjetleće tijelo.

1.5.5.   Uzajamno povezana svjetla

„Uzajamno povezana svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene svjetlosne izvore (ali jedan svjetlosni izvor koji radi pod različitim uvjetima), u cijelosti ili djelomično zajedničke leće i zajedničko svjetlosno tijelo.

1.5.6.   Skriveno svjetlo za osvjetljavanje

„Skriveno svjetlo za osvjetljavanje” znači glavno svjetlo koje je moguće djelomično ili u cijelosti sakriti kada nije u uporabi. To je moguće postići pomoću pomičnog pokrivala, premještanjem glavnog svjetla ili na neki drugi prikladan način. Naziv „uvlačno” upotrebljava se u užem smislu za svjetlo koje je moguće uvući unutar nadogradnje.

1.5.7.   Glavno dugo svjetlo

„Glavno dugo svjetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila.

1.5.8.   Glavno kratko svjetlo

„Glavno kratko svjetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste ispred vozila bez osljepljivanja vozača ili izazivanja neugode kod vozača iz suprotnog smjera i ostalih sudionika u prometu.

1.5.9.   Prednje svjetlo za maglu

„Prednje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se upotrebljava za poboljšanje osvjetljenja ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine.

1.5.10.   Svjetlo za vožnju unatrag

„Svjetlo za vožnju unatrag” znači svjetlo koje se upotrebljava za osvjetljavanje ceste sa stražnje strane vozila i za upozorenje ostalim sudionicima u prometu da vozilo vozi unatrag ili se sprema voziti unatrag.

1.5.11.   Pokazivač smjera

„Pokazivač smjera” znači svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim sudionicima u prometu pokazalo da vozač namjerava promijeniti smjer udesno ili ulijevo.

1.5.12.   Upozoravajući signal opasnosti

„Upozoravajući signal opasnosti” znači uređaj koji omogućuje istodobno emitiranje treptave svjetlosti svih pokazivača smjera na vozilu kao upozorenje da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost po ostale sudionike u prometu.

1.5.13.   Kočno svjetlo

„Kočno svjetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava kako bi se ostalim sudionicima u prometu iza vozila ukazalo na to da vozač upotrebljava radnu kočnicu.

1.5.14.   Svjetlo stražnje registarske pločice

„Svjetlo stražnje registarske pločice” znači uređaj koji služi za osvjetljavanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; takav se uređaj može sastojati od nekoliko optičkih elemenata.

1.5.15.   Prednje pozicijsko svjetlo

„Prednje pozicijsko svijetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava kao upozorenje na prisutnost vozila i širinu vozila gledano sprijeda.

1.5.16.   Stražnje pozicijsko svjetlo

„Stražnje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava kao upozorenje na prisutnost i širinu vozila gledano odostraga.

1.5.17.   Stražnje svjetlo za maglu

„Stražnje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se upotrebljava za poboljšanje vidljivosti vozila odostraga u gustoj magli.

1.5.18.   Parkirno svjetlo

„Parkirno svjetlo” znači svjetlo koje se upotrebljava kao upozorenje na prisutnost zaustavljenog vozila u naseljenom području. U tim okolnostima ono zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla.

1.5.19.   Gabaritno svjetlo

„Gabaritno svjetlo” znači svjetla ugrađena na krajnjem vanjskom rubu vozila što je moguće bliže vrhu vozila, koja su namijenjena jasnom prikazivanju ukupne širine vozila. Na određenim motornim i priključnim vozilima predmetno svjetlo upotrebljava se kao dodatak prednjim i stražnjim pozicijskim svjetlima, budući da posebno upozorava na veličinu vozila.

1.5.20.   Katadiopter

„Katadiopter” znači uređaj koji se upotrebljava kao upozorenje na prisutnost vozila refleksijom svjetla iz svjetlosnog izvora koji nije povezan s vozilom kada se promatrač nalazi u blizini tog izvora.

Za potrebe ove Direktive, u katadioptere se ne ubrajaju:

—	retroreflektirajuće registarske pločice,

—	retroreflektirajući signali navedeni u Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prijevozu,

—	ostale pločice i retroreflektirajući signali koji se upotrebljavaju radi ispunjavanja zahtjeva država članica za uporabu kod određenih kategorija vozila ili određenih načina uporabe vozila.

1.6.   Osvjetljavajuća površina svjetla

1.6.1.   „Osvjetljavajuća površina uređaja za osvjetljavanje” (točke 1.5.7. do 1.5.10.) znači pravokutna projekcija u poprečnoj ravnini cjelokupnog otvora reflektora. Ako staklo (ili stakla) svjetla pokriva (pokrivaju) samo dio cjelokupnog otvora reflektora, u obzir se uzima samo projekcija tog dijela. U slučaju glavnog kratkog svjetla, osvjetljavajuća površina na strani zasjenjenja ograničena je stvarnom projekcijom crte zasjenjenja na leću. Ako se reflektor i staklo mogu namjestiti, upotrebljava se srednji položaj namještenja.

1.6.2.   Osvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koji nije katadiopter

„Osvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koji nije katadiopter” (točke 1.5.11. do 1.5.19.) znači pravokutna projekcija svjetla na ravninu okomitu na njegovu referentnu os koja dodiruje vanjsku površinu emitiranja svjetla pri čemu je ta projekcija omeđena zaslonima čiji su rubovi smješteni u toj ravnini tako da svaki dopušta samo 98 % ukupne jakosti svjetla u smjeru referentne osi. U svrhu određivanja donjih, gornjih i bočnih rubova osvjetljavajuće površine upotrebljavaju se isključivo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima.

1.6.3.   Osvjetljavajuća površina katadioptera

„Osvjetljavajuća površina katadioptera” (točka 1.5.20.) znači pravokutna projekcija katadioptera u ravnini okomitoj na njezinu referentnu os i ograničenoj ravninama koje dodiruju vanjske rubove optičkog sustava katadioptera i usporedne su s tom osi. U svrhu određivanja donjih, gornjih i bočnih granica uređaja upotrebljavaju se samo okomite i vodoravne ravnine.

1.6.4.   Vanjska površina emitiranja svjetlosti

„Vanjska površina emitiranja svjetlosti” uređaja za osvjetljavanje ili katadioptera znači pravokutna projekcija površine emitiranja svjetlosti u ravnini okomitoj na smjer promatranja (vidi crtež u Dodatku 2.).

1.7.   Referentna os

„Referentna os” znači karakteristična os svjetla koju određuje proizvođač kao referentni smjer (H = 0°, V = 0°) za kutove vidnog polja kod fotometrijskih mjerenja i za ugradbu svjetla na vozilo.

1.8.   Referentno središte

„Referentno središte” znači sjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetla; referentno središte određuje proizvođač svjetla.

1.9.   Kutovi geometrijske vidljivosti

„Kutovi geometrijske vidljivosti” znači kutovi koji određuju područje prostornog kuta u kojemu mora biti vidljiva prividna površina svjetla. Predmetno područje prostornog kuta određeno je odsječcima kugle čije se središte podudara s referentnim središtem svjetla i čiji je ekvator usporedan s tlom. Ti su odsječci određeni u odnosu na referentnu os. Vodoravni kutovi β odgovaraju zemljopisnoj dužini, a okomiti kutovi α zemljopisnoj širini. Unutar kutova geometrijske vidljivosti ne smije biti prepreka širenju svjetla iz bilo kojeg dijela prividne površine emitiranja svjetla promatrano iz beskonačnosti. To se ne primjenjuje na zaslone koji postoje tijekom postupka homologacije ako je potrebna homologacija.

1.10.   Krajnji vanjski rub

„Krajnji vanjski rub” na bilo kojoj strani vozila znači ravnina usporedna sa središnjom uzdužnom ravninom vozila i koja dodiruje njegov vanjski rub ne uzimajući u obzir projekciju:

1.10.1.   guma u blizini točke dodira s tlom i priključaka za mjerenje tlaka u gumama;

1.10.2.   uređaj za sprečavanje proklizavanja kotača koji mogu biti ugrađeni na vozilo:

1.10.3.   retrovizora;

1.10.4.   bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala i parkirnih svjetala;

1.10.5.   carinskih plomba postavljenih na vozilo i uređaja za osiguranje i zaštitu tih plomba.

1.11.   Ukupna širina

„Ukupna širina” znači udaljenost između dvije poprečne ravnine utvrđene u točki 1.10.

1.12.   Pojedinačno svjetlo

„Pojedinačno svjetlo” znači sklop od dva ili više svjetala, istovjetnih ili različitih, koja imaju istovjetnu funkciju i emitiraju svjetlost jednake boje ako uključuje uređaje čija projekcija ukupnih osvjetljavajućih površina svjetlala u danoj poprečnoj ravnini ne zauzima manje od 60 % površine najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije njihovih osvjetljavajućih površina, pod uvjetom da je takva kombinacija homologirana kao pojedinačno svjetlo kad je zatražena homologacija. Ta mogućnost ne primjenjuje se na glavna duga svjetla, glavna kratka svjetla i prednja svjetla za maglu.

1.13.   Dva svjetla ili parni broj svjetala

„Dva svjetla” ili „parni broj svjetala” znači pojedinačna površina emitiranja svjetla u obliku traka ako je ona smještena simetrično u odnosu na središnju uzdužnu ravninu traktora i rasprostire se s obje strane do 400 mm od krajnjega vanjskog ruba traktora i nije kraća od 800 mm. Osvjetljavanje takve površine mora biti omogućeno pomoću ne manje od dva svjetlosna izvora smještena što je bliže moguće njegovim rubovima. Površina emitiranja svjetla može biti sastavljena od određenog broja elemenata postavljenih jedan uz drugi pod uvjetom da projekcije na istu poprečnu ravninu nekoliko pojedinih površina emitiranja svjetla zauzimaju najmanje 60 % površine najmanjeg pravokutnika koji opisuju projekcije tih pojedinačnih površina emitiranja svjetla.

1.14.   Udaljenost između dva svjetla

„Udaljenost između dva svjetla” koja su okrenuta u istome smjeru znači udaljenost između dvije okomite projekcije u ravnini okomitoj na odgovarajući smjer obrisa dviju osvjetljavajućih površina koje su definirane prema odredbama u točki 1.6.

1.15.   Neobvezno svjetlo

„Neobvezno svjetlo” znači svjetlo čija je ugradnja na vozilo prepuštena odluci proizvođača.

1.16.   Radna pokazna svjetiljka

„Radna pokazna svjetiljka” znači pokazna svjetiljka koja pokazuje radi li uređaj kad je uključen ispravno ili ne radi.

1.17.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga

„Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga” znači svjetiljka koja pokazuje da je uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li on ispravno ili ne radi.

2.   ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU

2.1.   Zahtjev za homologaciju u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni predstavnik.

2.2.   Zahtjevu moraju biti priloženi sljedeći dokumenti u tri primjerka i sadržavati sljedeće podatke:

2.2.1.   opis vozila u skladu s točkama navedenima u točki 1.1., zajedno s ograničenjima vezanim uz opterećenje, posebno u odnosu na najveće dopušteno zajedničko opterećenje prtljažnog prostora;

2.2.2.   popis uređaja koje je proizvođač predvidio za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Popis može sadržavati više tipova uređaja za svaku funkciju. Svaki tip mora se odgovarajuće označiti (primjerice oznaka homologacije sastavnog dijela, naziv proizvođača itd.) Popis može uključivati i sljedeće dodatne podatke o svakoj funkciji: „ili istovrijedni uređaji”;

2.2.3.   shematski prikaz opreme za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kao cjeline s prikazom položaja različitih svjetala na vozilu;

2.2.4.   shematski crtež(i) svakog pojedinog svjetla s prikazom osvjetljavajućih površina prema definiciji u točki 1.6.

2.3.   Nadležnoj tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja potrebno je dostaviti neopterećeno vozilo opremljeno opremom za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju prema opisu u točki 2.2.2. koji predstavlja tip vozila koje treba homologirati.

2.4.   Dokumentu o homologaciji prilaže se dokument predviđen u Prilogu II.

3.   OPĆI ZAHTJEVI

3.1.   Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju moraju biti ugrađeni tako da u uobičajenim uvjetima uporabe i usprkos vibracijama kojima mogu biti izloženi zadrže značajke propisane u ovom Prilogu te omoguće vozilu da zadovolji zahtjeve ovog Priloga. Osobito ne smije biti moguće nehotice moći pokvariti namještenost svjetala.

3.2.   Svjetla za osvjetljavanje opisana u točkama 1.5.7., 1.5.8. i 1.5.9. moraju biti ugrađena tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.

3.3.   Za sve uređaje za svjetlosnu signalizaciju, uključujući one ugrađene na bočne plohe, referentna os svjetla kad je ono ugrađeno na vozilo mora biti usporedna s ravninom dodira vozila s cestom; osim toga, ona mora biti okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila u slučaju bočnih katadioptera i usporedna s tom ravninom u slučaju svih ostalih uređaja za svjetlosnu signalizaciju. Odstupanje od ± 3° dopušteno je u svakom smjeru. Povrh toga, ako je proizvođač sastavio posebne upute za ugradbu, treba ih se pridržavati.

3.4.   Ako ne postoje posebni zahtjevi, visina i usmjerenost svjetala mora se provjeriti s neopterećenim traktorom postavljenim na ravnu vodoravnu površinu.

3.5.   Ako ne postoje posebni zahtjevi, svjetla koja čine par moraju:

3.5.1.   biti ugrađena na vozilo simetrično u odnosu na uzdužnu srednju ravninu;

3.5.2.   biti međusobno simetrična u odnosu na središnju uzdužnu ravninu;

3.5.3.   imati istovjetne kolorimetrijske značajke;

3.5.4.   imati istovjetne fotometričke značajke.

3.6.   Kod vozila s asimetričnim vanjskim oblikom, gornji zahtjevi moraju biti zadovoljeni što je više moguće.

3.7.   Svjetla koja imaju različite funkcije mogu biti neovisna ili udružena, spojena ili uzajamno povezana u jedan uređaj pod uvjetom da svako takvo svjetlo zadovoljava zahtjeve koji se na njega odnose.

3.8.   Najveća visina od tla mjeri se od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke osvjetljavajuće površine.

3.9.   Ako posebni zahtjevi ne određuju drukčije, nijedno svjetlo, osim pokazivača smjera i upozoravajućeg signala za opasnost, ne smije emitirati treptavu svjetlost.

3.10.   Crvena svjetlost ne smije biti vidljiva sprijeda, a bijela svjetlost, osim od ugrađenog svjetla za vožnju unatrag ili radnih svjetala, odostraga.

Taj je zahtjev ispunjen ako:

3.10.1.   za vidljivost crvenog svjetla sprijeda: crveno svjetlo nije izravno vidljivo promatraču koji se kreće u području 1. poprečne ravnine smještene 25 m ispred vozila (vidi Dodatak 3., sliku 1.);

3.10.2.   za vidljivost bijelog svjetla straga: bijelo svjetlo nije izravno vidljivo promatraču koji se kreće u području 2. poprečne ravnine smještene 25 m iza vozila (vidi Dodatak 3., slika 2.).

3.10.3.   Područja 1. i 2., kako ih vidi promatrač, svako u svojoj ravnini omeđena su:

3.10.3.1.   po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m odnosno 2,2 m iznad tla;

3.10.3.2.   po širini, dvjema okomitim ravninama koje prema naprijed odnosno unatrag čine vanjski kut od 15°, a sa središnjom ravninom vozila prolaze kroz točku dodira okomitih ravnina usporednih sa središnjom uzdužnom ravninom vozila i omeđuju njegovu zajedničku širinu.

Ako postoji više dodirnih točaka, krajnja prednja odnosi se na prednju ravninu, a stražnja na stražnju ravninu.

3.11.   Električne veze moraju biti takve da je prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla, ako su ugrađena, te svjetlo stražnje registarske pločice moguće uključiti odnosno isključiti samo istodobno.

3.12.   Električne veze moraju biti takve da duga i kratka glavna svjetla te prednja i stražnja svjetla za maglu nije moguće uključiti ako nisu uključena svjetla navedena u točki 3.11. Taj se zahtjev, međutim, ne primjenjuje na duga i kratka glavna svjetla, ako se ona upotrebljavaju za davanje upozoravajućih svjetlosnih znakova povremenim uključivanjem kratkih svjetala u kratkim vremenskim razmacima ili povremenim uključivanjem dugih svjetala u kratkim vremenskim razmacima ili naizmjeničnim uključivanjem dugih i kratkih svjetala u kratkim vremenskim razmacima.

3.13.   Boje svjetlosti koju emitiraju svjetla ili reflektori su sljedeće:

— glavno dugo svjetlo:	bijela ili selektivno žuta,
— glavno kratko svjetlo:	bijela ili selektivno žuta,
— prednje svjetlo za maglu:	bijela ili žuta,
— svjetlo za vožnju unatrag:	bijela,
— pokazivač smjera:	jantarna,
— upozoravajući signal za opasnost:	jantarna,
— kočno svjetlo:	crvena,
— svjetlo stražnje registarske pločice:	bijela,
— prednje pozicijsko svjetlo:	bijela; dopuštena je selektivno žuta ako je prednje pozicijsko svjetlo udruženo s glavnim svjetlom selektivno žute boje,
— stražnje pozicijsko svjetlo:	crvena,
— stražnje svjetlo za maglu:	crvena,
— parkirno svjetlo:	sprijeda bijela, straga crvena, jantarna ako je udruženo s bočnim pokazivačima smjera,
— gabaritno svjetlo:	sprijeda bijela, straga crvena,
— stražnji netrokutasti katadiopter:	crvena,
— stražnji trokutasti katadiopter:	crvena,
— prednji netrokutasti katadiopter (1):	jednaka ulaznoj svjetlosti,
— bočni netrokutasti katadiopter:	jantarna.

Međutim, do zadovoljenja svih zahtjeva potrebnih za dobivanje EEZ homologacije vozila, izbor boja svjetla koju emitiraju glavna duga svjetla, glavna kratka svjetla i prednja svjetla za maglu prepušten je državama članicama.

3.14.   Radne pokazne svjetiljke mogu ispunjavati funkciju pokaznih svjetiljaka zatvorenog strujnog kruga.

3.15.   Skrivena svjetla

3.15.1.   Skrivena svjetla za osvjetljavanje zabranjena su, osim glavnih dugih svjetala, glavnih kratkih svjetala i prednjih svjetala za maglu koja je dopušteno sakriti kad nisu u uporabi.

3.15.2.   Uređaj za osvjetljavanje u položaju uporabe treba zadržati taj položaj kad se pojavi neispravnost navedena u točki 3.15.2.1., sama ili zajedno s neispravnostima opisanima u točki 3.15.2.2.:

3.15.2.1.   odsustvo napajanja energijom za pomicanje svjetla:

3.15.2.2.   prekid, impedancija ili kratki spoj s masom u strujnom krugu, kvarovi u hidrauličkim ili pneumatskim vodovima, Bowdenovim kabelima, zavojnicama ili ostalim sastavnim dijelovima koji upravljaju ili prenose energiju za pokretanje uređaja za sakrivanje.

3.15.3.   U slučaju kvara uređaja za upravljanje treba biti moguće pomaknuti skriveno svjetlo za osvjetljavanje u radni položaj bez uporabe alata.

3.15.4.   Uređaje za osvjetljavanje mora biti moguće pomaknuti u radni položaj i uključiti ih jednom napravom za upravljanje ne isključujući time mogućnost njihova pomicanja u položaj za uporabu bez njihova uključivanja. Međutim u slučaju udruženih glavnih dugih svjetala i glavnih kratkih svjetala prethodno naveden uređaj za upravljanje zahtijeva se samo za uključivanje glavnih kratkih svjetala.

3.15.5.   Iz vozačkog sjedala ne smije biti moguće svjesno zaustaviti pomicanje uključenih glavnih svjetala prije nego dosegnu položaj za uporabu. Ako tijekom pomicanja glavnih svjetala postoji opasnost zasljepljivanja drugih sudionika u prometu, ona se smiju moći uključiti samo kad dosegnu svoj krajnji položaj.

3.15.6.   Pri temperaturama od -30 °C do + 50 °C uređaj za osvjetljavanje mora moći doseći potpuno otvoreni položaj za tri sekunde od aktiviranja uređaja za upravljanje.

4.   POJEDINAČNI ZAHTJEVI

4.1.   Dugo glavno svjetlo

4.1.1.   Ugradba

Obvezna na motornim vozilima.

Zabranjena na priključnim vozilima.

4.1.2.   Broj

Dva ili četiri.

4.1.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.1.4.   Položaj

4.1.4.1.   Po širini:

Vanjski rubovi osvjetljavajuće površine ni u kojem slučaju ne smiju biti bliže krajnjem vanjskom rubu vozila od vanjskih rubova osvjetljavajuće površine glavnih kratkih svjetala.

4.1.4.2.   Po visini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.1.4.3.   Po dužini:

Ispred prednje osovine vozila i ugrađeni tako da emitirana svjetlost vozaču ne stvara neugodu ni neposredno niti posredno putem retrovizora i/ili ostalih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.1.5.   Geometrijska vidljivost

Vidljivost osvjetljavajuće površine, uključujući njezinu vidljivost u područjima koja se ne čine osvijetljenima s obzirom na smjer promatranja, mora biti osigurana unutar divergentnog prostora određenog proizvođenjem crta koje polaze s ruba osvjetljavajuće površine pod kutom ne manjim od 5° u odnosu na referentnu os glavnog svjetla.

4.1.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

Osim uređaja potrebnih za održavanje ispravnog namještanja, a kad postoje dva para glavnih dugih svjetala, jedan par koji se sastoji od glavnih svjetala koja imaju funkciju samo dugih svjetala može se okretati u skladu s kutom blokiranja upravljača oko gotovo uspravne osi.

4.1.7.   Može biti „udruženo”

s glavnim kratkim svjetlom i drugim prednjim svjetlima.

4.1.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svijetlom.

4.1.9.   Može biti „uzajamno povezano”

4.1.9.1.   s glavnim kratkim svjetlom, osim ako se glavno kratko svjetlo zakreće u skladu s kutom blokiranja upravljača;

4.1.9.2.   s prednjim pozicijskim svjetlom;

4.1.9.3.   s prednjim svjetlom za maglu;

4.1.9.4.   s parkirnim svjetlom.

4.1.10.   Električne veze

4.1.10.1.   Glavna duga svjetla mogu se uključivati ili istodobno ili u parovima. Pri promjeni iz kratkog u dugo svjetlo mora biti uključen barem jedan par dugih glavnih svjetala. Pri promjeni iz dugog u kratko svjetlo sva duga svjetla moraju se isključiti istodobno.

4.1.10.2.   Glavna svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima.

4.1.11.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga

Obvezna.

4.1.12.   Ostali zahtjevi

4.1.12.1.   Ukupna najveća jakost dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno uključivati ne smije biti veća od 225 000 cd.

4.1.12.2.   Ta najveća jakost dobiva se zbrajanjem pojedinih najvećih jakosti izmjerenih u vrijeme homologacije tipa sastavnoga dijela, a koje su prikazane u odgovarajućim certifikatima o homologaciji.

4.2.   Glavno kratko svjetlo

4.2.1.   Prisutnost

Obvezna na motornim vozilima.

Zabranjena na priključnim vozilima.

4.2.2.   Broj

Dva.

4.2.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.2.4.   Položaj

4.2.4.1.   Po širini:

Rub osvjetljavajuće površine najudaljeniji od središnje uzdužne ravnine vozila ne smije od krajnjeg vanjskog ruba vozila biti udaljen više od 400 mm.

Unutarnji rubovi osvjetljavajuće površine smiju biti udaljeni najviše 600 mm.

4.2.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 500 mm i najviše 1 200 mm.

4.2.4.3.   Po dužini:

Na prednjoj strani vozila; taj je zahtjev zadovoljen ako emitirana svjetlost vozaču ne stvara neugodu ni neposredno ni posredno putem retrovizora i/ili ostalih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.2.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β prema definiciji u točki 1.9.:

α= 15° u smjeru prema gore i prema dolje,

β= 45° u smjeru prema van i 10° prema unutra.

U tom području mora biti vidljiva gotovo cijela površina emitiranja svjetlosti.

Prisutnost pregrada ili drugih elemenata opreme blizu glavnog svjetla ne smije dovesti do sekundarnih učinaka koji bi prouzročili neprilike ostalim sudionicima u prometu.

4.2.6.   Usmjerenost

4.2.6.1.   Okomiti nagib kratkog svjetlosnog snopa u suprotnom smjeru mjeri se u statičkim uvjetima i pri svim opterećenjima utvrđenim u Dodatku 1. U „neopterećenom vozilu” s jednom osobom na vozačevom sjedištu početni okomiti nagib prema dolje mora iznositi između 1 i 1,5 %. Nakon toga mora ostati od 0,5 do 2,5 % bez ručnog namještanja.

Početni položaj za svaki tip vozila mora izričito odrediti proizvođač te on mora biti naveden na šasiji svakog vozila.

4.2.6.2.   Prethodni zahtjev moguće je zadovoljiti uređajem koji djeluje na relativni položaj glavnog svjetla u odnosu na vozilo. Ako taj uređaj otkaže, glavno svjetlo ne smije se vratiti u položaj u manjem nagibu prema dolje od položaja u kojem se nalazilo u vrijeme otkazivanja.

4.2.6.2.1.   Uređaj naveden u točki 4.2.6.2. mora biti automatski.

4.2.6.2.2.   Usprkos tome dopušteni su i uređaji koji se podešavaju ručno ili neprekidno ili raznim položajima ako imaju položaj zaustavljanja u kojim je svjetla moguće vratiti u osnovni položaj utvrđen u točki 4.2.6.1. putem običnih podesivih vijaka. Ti ručno podesivi uređaji moraju biti dohvatljivi iz vozačevog sjedišta. Neprekidno podesivi uređaji mogu imati referentne oznake koje naznačuju glavne uvjete opterećenja.

Broj položaja kod uređaja podesivih u nekoliko položaja mora biti takav da je osigurana sukladnost počevši od početnog nagiba prema niže između 1 i 1,5 % i vrijednostima od 0,5 do 2,5 % u stanju opterećenja kako je utvrđeno u Dodatku 1. Kod takvih uređaja stanje opterećenja moraju biti jasno označena kod uređaja za upravljanje.

4.2.7.   Može biti „udruženo”

s glavnim dugim svjetlom i drugim prednjim svjetlima.

4.2.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.2.9.   Može biti „uzajamno povezano”

4.2.9.1.   s glavnim dugim svjetlom, osim oko se ono zakreće u skladu s kutom blokiranja upravljača;

4.2.9.2.   s ostalim prednjim svjetlima.

4.2.10.   Električne veze

Prekidač za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga svjetla.

Kratka svjetla mogu ostati uključena istodobno s dugim svjetlima.

4.2.11.   Radna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga

Neobvezna.

4.2.12.   Ostali zahtjevi

Zahtjevi iz točke 3.5.2. ne primjenjuju se na glavna kratka svjetla.

4.3.   Prednja svjetla za maglu

4.3.1.   Prisutnost

Neobvezna na motornim vozilima.

Zabranjena na priključnim vozilima.

4.3.2.   Broj

Dva.

4.3.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.3.4.   Položaj

4.3.4.1.   Po širini:

Točka osvijetljene površine najudaljenija od središnje uzdužne ravnine vozila ne smije od krajnjeg ruba vozila biti udaljena više od 400 mm.

4.3.4.2.   Po visini:

Najmanje 250 mm iznad tla.

Nijedna točka osvjetljavajuće površine ne smije se nalaziti iznad najviše točke osvjetljavajuće površine glavnog kratkog svjetla.

4.3.4.3.   Po dužini:

Na prednjoj strani vozila; taj je zahtjev zadovoljen ako emitirana svjetlost vozaču ne stvara neugodu ni neposredno ni posredno putem retrovizora i/ili ostalih površina vozila koje odbijaju svjetlo.

4.3.5.   Geometrijska vidljivost

Određena kutovima α i β prema definiciji u točki 1.9.:

α= 5° u smjeru prema gore i prema dolje,

β= 45° u smjeru prema van i 10° prema unutra.

4.3.6.   Usmjerenost

Usmjerenost prednjih svjetala za maglu ne smije se mijenjati u skladu s kutom blokiranja upravljača.

Ona moraju biti okrenuta prema naprijed, a da ne prouzroče pretjerano zasljepljenje ili neudobnost vozačima iz suprotnog smjera ili ostalim sudionicima u prometu.

4.3.7.   Može biti „udruženo”

s ostalim prednjim svjetlima.

4.3.8.   Ne može biti „spojeno”

s ostalim prednjim svjetlima.

4.3.9.   Može biti „uzajamno povezano”

4.3.9.1.   s glavnim dugim svjetlima koja se ne zakreću u skladu s kutom blokiranja upravljača kad postoje četiri glavna svjetla;

4.3.9.2.   s prednjim (bočnim) pozicijskim svjetlima;

4.3.9.3.   s parkirnim svjetlom.

4.3.10.   Električne veze

Mora biti moguće uključiti ili isključiti svjetlo za maglu neovisno o glavnom dugom svjetlu ili kratkome svjetlu i obrnuto.

4.3.11.   Pokazna svjetiljka zatvorenog strujnog kruga

Neobvezna.

4.4.   Svjetlo za vožnju unatrag

4.4.1.   Prisutnost

Obvezno na motornim vozilima.

4.4.2.   Broj

Jedno ili dva.

4.4.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.4.4.   Položaj

4.4.4.1.   Po širini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.4.4.2.   Po visini:

Najmanje 250 mm i najviše 1 200 mm iznad tla.

4.4.4.3.   Po dužini:

Na stražnjoj strani vozila.

4.4.5.   Geometrijska vidljivost

Određena kutovima α i β prema definiciji u točki 1.9.:

α= 15° u smjeru prema gore i 5° prema dolje,

β= 45° u smjeru prema desno i lijevo ako postoji samo jedno svjetlo,

β= 45° u smjeru prema van i 30° prema unutra ako postoje dva svjetla.

4.4.6.   Usmjerenost

Prema unatrag.

4.4.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim drugim stražnjim svjetlom.

4.4.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.4.9.   Ne može biti „uzajamno povezano”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.4.10.   Električne veze

Mora biti moguće uključiti svjetlo samo s uključenim prijenosom za vožnju unatrag i ako je naprava za upravljanje pokretanjem ili isključivanjem motora u takvom položaju da nije moguć rad motora.

Ne smije se moći uključiti ili ostati uključeno, ako nisu zadovoljena oba prethodna uvjeta.

4.4.11.   Pokazna svjetiljka

Neobvezna.

4.5.   Pokazivač smjera

4.5.1.   Prisutnost (vidi Dodatak 4.)

Obvezna. Tipovi pokazivača smjera podijeljeni su u kategorije (1., 2. i 5.) čiji komplet na jednom traktoru predstavlja jedan raspored („A” i „B”).

Raspored „A” primjenjuje se na sva motorna vozila.

Raspored „B” primjenjuje se isključivo na priključna vozila.

4.5.2.   Broj

Broj uređaja mora biti takav da može emitirati svjetlosne signale koji odgovaraju jednom od rasporeda iz točke 4.5.3.

4.5.3.   Raspored

A:	dva prednja pokazivača smjera (kategorija 1.),
	dva stražnja pokazivača smjera (kategorija 2.),
	dva dodatna bočna pokazivača smjera (kategorija 5.).
B:	dva stražnja pokazivača smjera (kategorija 2.).

4.5.4.   Položaj

4.5.4.1.   Po širini:

Rub osvjetljavajuće površine koji je najviše udaljen od središnje uzdužne ravnine traktora ne smije biti udaljen više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba traktora.

Razmak između unutarnjih rubova dviju osvjetljavajućih površina ne smije biti manji od 600 mm.

Ako okomiti razmak između stražnjega pokazivača smjera i odgovarajućega stražnjeg pozicijskog svjetla ne prelazi 300 mm, razmak između krajnjeg vanjskog ruba traktora i vanjskog ruba stražnjega pokazivača smjera ne smije prelaziti razmak između krajnjeg vanjskog ruba traktora i vanjskog ruba odgovarajućega stražnjeg pozicijskog svjetla za više od 50 mm.

Za prednje pokazivače smjera osvjetljavajuća površina ne smije biti udaljena manje od 40 mm od osvjetljavajuće površine glavnih kratkih svjetala ili prednjih svjetala za maglu, ako postoje. Manji razmak dopušten je ako je svjetlosna jakost u referentnoj osi pokazivača smjera jednaka iznosu od najmanje 400 cd.

4.5.4.2.   Po visini:

Iznad tla:

najmanje 500 mm za pokazivače smjera kategorije 5.; najmanje 350 mm za pokazivače smjera kategorije 1. i 2.; najviše 1 500 mm za pokazivače smjera svih kategorija. Ako konstrukcija vozila onemogućuje da se zadovolji ta najviša udaljenost od tla, najviša točka osvjetljavajuće površine može biti na visini od 2 300 mm za pokazivače smjera kategorije 5. i na visini od 2 100 mm za pokazivače smjera kategorije 1. i 2.

4.5.4.3.   Po dužini:

Udaljenost između referentnog središta osvjetljavajuće površine bočnog pokazivača smjera (raspored „A”) i poprečne ravnine koja određuje prednju granicu ukupne dužine vozila ne smije biti veća od 1 800 mm. Ako konstrukcija vozila onemogućuje zadovoljavanje najmanjih kutova vidljivosti, ta se udaljenost može povećati do 2 500 mm ako je vozilo opremljeno u skladu sa zahtjevima rasporeda „A”.

4.5.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kutovi:	vidi Dodatak 4.
Okomiti kutovi:	15° iznad vodoravne ravnine i ispod nje. Okomiti kut ispod vodoravne ravnine moguće je kod bočnih pokazivača smjera s rasporedom „A” smanjiti na 5° ako je svjetlo ugrađeno na visini manjoj od 750 mm od tla.

4.5.6.   Usmjerenost

Ako proizvođač odredi posebne zahtjeve za ugradnju, potrebno ih je poštovati.

4.5.7.   Može biti „udruženo”

s jednim ili sviše svjetala.

4.5.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.5.9.   Može biti „uzajamno povezano”

samo s parkirnim svjetlom.

4.5.10.   Električne veze

Pokazivači smjera moraju se moći uključiti neovisno od ostalih svjetala. Svi pokazivači smjera na jednoj strani vozila moraju se moći uključiti i isključiti pomoću jednog prekidača i moraju emitirati treptavu svjetlost.

4.5.11.   Signal ispravnosti rada

Obvezan je za sve pokazivače smjera koji nisu neposredno vidljivi vozaču. Signal može biti optički, zvučni ili oboje.

Ako je optički, signal mora biti treptavo svjetlo i gasiti se ili ostati upaljen bez treptanja ili s uočljivo izmijenjenom učestalošću u slučaju neispravnosti bilo kojeg od pokazivača smjera osim dodatnih bočnih pokazivača smjera. Ako je isključivo zvučni, signal mora biti jasno čujan i pokazivati uočljivu promjenu učestalosti u slučaju neispravnosti.

Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, mora biti opremljen posebnom radnom pokaznom svjetiljkom za pokazivače smjera prikolice, osim ako pokazna svjetiljka na vučnom vozilu omogućuje otkrivanje neispravnosti bilo kojeg od pokazivača smjera na kombinaciji vozila.

4.5.12.   Ostali zahtjevi

Učestalost treptanja svjetlosti mora biti 90 ± 30 puta u minuti. Svjetlost pokazivača smjera mora se upaliti najkasnije za jednu sekundu od trenutka aktiviranja upravljačke naprave za pokazivače smjera, a prvi se put ugasiti najkasnije za jednu i pol sekundu.

Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, upravljačka naprava za pokazivače smjera na motornom vozilu mora također uključivati pokazivače smjera prikolice.

U slučaju kvara, osim kratkog spoja, jednoga pokazivača smjera, ostali moraju nastaviti s treptanjem, ali učestalost u tim uvjetima može biti različita od propisane.

4.6.   Upozoravajući signal za opasnost

4.6.1.	Prisutnost Obvezna.
4.6.2.	Broj	Kako je utvrđeno u odgovarajućim naslovima točke 4.5.
4.6.3.	Raspored
4.6.4.	Položaj
4.6.4.1.	Po širini
4.6.4.2.	Po visini
4.6.4.3.	Po dužini
4.6.5.	Geometrijska vidljivost
4.6.6.	Usmjerenost
4.6.7.	Može/ne može biti „udruženo”
4.6.8.	Može/ne može biti „spojeno”
4.6.9.	Može/ne može biti „uzajamno povezano”

4.6.10.   Električne veze

Signal se mora uključivati posebnom upravljačkom napravom koja omogućuje istodobno djelovanje svih pokazivača smjera.

4.6.11.   Pokazna svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga

Obvezna. Treptavo svjetlo upozorenja koje može djelovati zajedno sa signalom (signalima)/pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) propisanima u točki 4.5.11.

4.6.12.   Ostali zahtjevi

Kako je propisano u točki 4.5.12. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču priključnog vozila, upravljačka naprava za upozoravajući signal za opasnost mora moći uključivati pokazivače smjera prikolice. Upozoravajući signal za opasnost mora moći funkcionirati čak i u slučaju kad je naprava za uključivanje i isključivanje motora u položaju u kojemu nije moguće uključiti motor.

4.7.   Kočna svjetla

4.7.1.   Prisutnost

Obvezna.

4.7.2.   Broj

Dva.

4.7.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.7.4.   Položaj

4.7.4.1.   Po širini:

Najmanje 600 mm. Ta se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.7.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm, a najviše 1 500 mm odnosno 2 100 mm ako oblik nadogradnje onemogućuje ugradnju svjetla ispod gornje granice od 1 500 mm.

4.7.4.3.   Po dužini:

Na stražnjem dijelu vozila.

4.7.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45° u smjeru prema van i prema unutra.
Okomiti kut:	15° iznad vodoravne ravnine i ispod nje. Kut ispod vodoravne ravnine može iznositi 5° ako se svjetlo nalazi na visini manjoj od 750 mm iznad tla.

4.7.6.   Usmjerenost

Prema stražnjoj strani vozila.

4.7.7.   Može biti „udruženo”

s jednim ili više ostalih stražnjih svjetala.

4.7.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.7.9.   Može biti „uzajamno povezano”

sa stražnjim pozicijskim svjetlom ili parkirnim svjetlom.

4.7.10.   Električne veze

Mora svijetliti kod uporabe radne kočnice.

4.7.11.   Radna pokazna svjetiljka

Neobvezna. Ako je ugrađena, ne smije biti treptavo svjetlo upozorenja koje se uključuje u slučaju neispravnosti kočnih svjetala.

4.7.12.   Ostali zahtjevi

Jakost svjetlosti kočnih svjetala mora biti uočljivo veća od one kod stražnjih pozicijskih svjetala.

4.8.   Svjetlo stražnje registarske

4.8.1.	Prisutnost Obvezno.
4.8.2.	Broj	Tako da uređaj može osvjetljavati prostor registarskih pločica.
4.8.3.	Raspored
4.8.4.	Položaj
4.8.4.1.	Po širini
4.8.4.2.	Po visini
4.8.4.3.	Po dužini
4.8.5.	Geometrijska vidljivost
4.8.6.	Usmjerenost
4.8.7.	Može biti „udruženo” s jednim ili više stražnjih svjetala.
4.8.8.	Može biti „spojeno” sa stražnjim pozicijskim svjetlima.
4.8.9.	Ne može biti „uzajamno povezano” ni s jednim drugim svjetlom.
4.8.10.	Električne veze Uređaj mora svijetliti samo istodobno sa stražnjim pozicijskim svjetlima.
4.8.11.	Pokazna svjetiljka zatvorenoga strujnog kruga Neobvezna. Ako je ugrađena, njezinu funkciju mora obavljati pokazna svjetiljka koja se zahtijeva za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

4.9.   Prednja pozicijska svjetla

4.9.1.   Prisutnost

Obvezna na svim motornim vozilima.

Obvezna na priključnim vozilima širim od 1 600 mm.

Neobvezna na priključnim vozilima koja nisu šira od 1 600 mm.

4.9.2.   Broj

Dva.

4.9.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.9.4.   Položaj

4.9.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne može od krajnjega vanjskog ruba vozila biti udaljena više od 400 mm.

Kod priključnog vozila, točka osvijetljene površine najudaljenija od središnje uzdužne ravnine vozila ne smije biti više od 150 mm udaljena od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Razmak između odgovarajućih vanjskih rubova osvjetljavajućih površina ne smije biti manji od 600 mm.

4.9.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm odnosno 2 100 mm, ako oblik nadogradnje onemogućuje ugradnju svjetla iznad gornje granice od 1 500 mm.

4.9.4.3.   Po dužini:

Na prednjem dijelu vozila.

4.9.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut za dva prednja pozicijska svjetla:

ili 45° u smjeru prema van i 80° prema unutra,

ili 80° u smjeru prema van i 45° prema unutra.

Okomiti kut:

15° iznad i ispod vodoravne linije. Međutim, okomiti kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.9.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

4.9.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim prednjim svjetlom.

4.9.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.9.9.   Može biti „uzajamno povezano”

s bilo kojim prednjim svjetlom.

4.9.10.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.9.11.   Radna pokazna svjetiljka

Obvezna. Ona ne smije biti treptava i nije potrebna ako je osvjetljenje ploče s instrumentima moguće uključiti samo istodobno s prednjim pozicijskim svjetlima.

4.10.   Stražnja pozicijska svjetla

4.10.1.   Prisutnost

Obvezno.

4.10.2.   Broj

Dva.

4.10.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.10.4.   Položaj

4.10.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između odgovarajućih unutarnjih rubova osvjetljavajućih površina ne smije biti manja od 600 mm. Tu je udaljenost moguće smanjiti na 400 mm kad je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.10.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 1 500 odnosno 2 100 mm, ako oblik nadogradnje onemogućuje ugradnju svjetla ispod gornje granice od 1 500 mm.

4.10.4.3.   Po dužini:

Na stražnjem dijelu vozila.

4.10.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut za dva stražnja pozicijska svjetla:

ili 45° u smjeru prema van i 80° prema unutra,

ili 80° u smjeru prema van i 45° prema unutra.

Okomiti kut:

15° iznad i ispod vodoravne linije. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.10.6.   Usmjerenost

Unatrag.

4.10.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim stražnjim svjetlom.

4.10.8.   Može biti „spojeno”

sa svjetlom stražnje registarske pločice.

4.10.9.   Može biti „uzajamno povezano”

s kočnim svjetlom, stražnjim svijetlom za maglu ili parkirnim svijetlom.

4.10.10.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.10.11.   Radna pokazna svjetiljka

Obvezna.

Kontrola uključenja mora biti spojena s onom prednjih pozicijskih svjetala.

4.11.   Stražnja svjetla za maglu

4.11.1.   Prisutnost

Obvezna.

4.11.2.   Broj

Jedno, drugo je neobvezno.

4.11.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.11.4.   Položaj

4.11.4.1.   Po širini:

Ako je ugrađeno samo jedno stražnje svjetlo za maglu, ono mora biti ugrađeno u odnosu na središnju uzdužnu ravninu traktora na strani ceste koja je suprotna smjeru prometa koji se odvija prema propisima države u kojoj je vozilo registrirano.

U svim slučajevima razmak između stražnjeg svjetla za maglu i kočnog svjetla mora biti veći od 100 mm.

4.11.4.2.   Po visini:

Između 250 i 1 000 mm iznad tla.

4.11.4.3.   Po dužini:

Na stražnjem dijelu vozila.

4.11.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	25° u smjeru prema unutra i prema van.
Okomiti kut:	5° iznad i ispod vodoravne ravnine.

4.11.6.   Usmjerenost

Unatrag.

4.11.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim stražnjim svjetlom.

4.11.8.   Ne može biti „spojeno”

s ostalim svjetlima.

4.11.9.   Može biti „uzajamno povezano”

sa stražnjim pozicijskim ili parkirnim svjetlom.

4.11.10.   Električne veze

Moraju biti takve da stražnje svjetlo za maglu može biti uključeno samo ako su uključena glavna kratka svjetla ili prednja svjetla za maglu.

Ako vozilo ima ugrađena prednja svjetla za maglu, mora biti moguće isključiti stražnje svjetlo za maglu neovisno od prednjih svjetala za maglu.

4.11.11.   Radna pokazna svjetiljka

Obvezna. Neovisno upozorno svjetlo stalne jakosti.

4.12.   Parkirno svjetlo

4.12.1.   Prisutnost

na motornim vozilima koja nisu dulja od 6 m i šira od 2 m: neobvezno;

na svim drugim vozilima: zabranjena.

4.12.2.   Broj

Ovisno o rasporedu.

4.12.3.   Raspored

—	ili dva prednja i dva stražnja svjetla,

—	ili jedno svjetlo sa svake strane.

4.12.4.   Položaj

4.12.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila. Međutim, u slučaju da se radi o paru svjetala, svjetla moraju biti na bočnim stranama vozila.

4.12.4.2.   Po visini:

Iznad tla:

najmanje 350 mm; najviše 1 500 mm odnosno 2 100 mm ako oblik nadogradnje onemogućuje ugradnju svjetla ispod gornje granice od 1 500 mm.

4.12.4.3.   Po dužini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.12.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45° u smjeru prema van, prema naprijed i prema natrag.
Okomiti kut:	15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do 750 mm od tla.

4.12.6.   Usmjerenost

Takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve za vidljivost u smjerovima prema naprijed i natrag.

4.12.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim drugim svjetlom.

4.12.8.   Ne može biti „spojeno”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.12.9.   Može biti „uzajamno povezano”

— sprijeda:	s prednjim pozicijskim svjetlima, glavnim kratkim svjetlima, glavnim dugim svjetlima i prednjim svjetlima za maglu,
— straga:	sa stražnjim pozicijskim svjetlima, kočnim svjetlima i stražnjim svjetlima za maglu,
— s bočnim pokazivačima smjera kategorije 5.

4.12.10   Električne veze

Električne veze moraju omogućavati uključivanje parkirnog (parkirnih) svjetla (svjetala) na istoj strani vozila neovisno o ostalim svjetlima.

4.12.11.   Radna pokazna svjetiljka

Neobvezna. Ako je ugrađena, ne smije je biti moguće zamijeniti pokaznom svjetiljkom za pozicijska svjetla.

4.12.12.   Ostali zahtjevi

Funkcija tog svjetla može se postići istodobnim uključivanjem prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala na istoj strani vozila.

4.13.   Gabaritno svjetlo

4.13.1.   Prisutnost

Obvezna na motornim vozilima širima od 2,10 m.

4.13.2.   Broj

Dva vidljiva sprijeda i dva vidljiva odostraga.

4.13.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.13.4.   Položaj

4.13.4.1.   Po širini:

Što je moguće bliže krajnjem vanjskom rubu vozila.

4.13.4.2.   Po visini:

Na najvećoj visini usklađenoj sa zahtjevima u odnosu na položaj s obzirom na širinu i simetriju svjetala.

4.13.4.3.   Po dužini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.13.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	80° u smjeru prema van.
Okomiti kut:	5° iznad i 20° ispod vodoravne ravnine.

4.13.6.   Usmjerenost

Takva da svjetla zadovoljavaju zahtjeve za vidljivost u smjerovima prema naprijed i natrag.

4.13.7.	Ne može biti „udruženo”	s ostalim svjetlima.
4.13.8.	Ne može biti „spojeno”
4.13.9.	Ne može biti „uzajamno povezano”

4.13.10.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

4.13.11.   Radna pokazna svjetiljka

Neobvezna.

4.13.12.   Ostali zahtjevi

Ako su ispunjeni ostali zahtjevi, svjetlo koje je vidljivo sprijeda i svjetlo koje je vidljivo odostraga na istoj strani vozila mogu se spojiti u jedan uređaj.

Položaj gabaritnog svjetla u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo mora biti takav da razmak između projekcija na poprečnu vertikalnu ravninu točaka najbližih osvjetljavajućim površinama ta dva svjetla nije manji od 200 mm.

4.14.   Stražnji netrokutni katadiopter

4.14.1.   Prisutnost

Obvezan na motornim vozilima.

Zabranjen na priključnim vozilima.

4.14.2.   Broj

Dva.

4.14.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.14.4.   Položaj

4.14.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.

Razmak između unutarnjih rubova katadioptera mora biti najmanje 600 mm. Taj se razmak može smanjiti na 400 mm kad je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.14.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 900 mm.

4.14.4.3.   Po dužini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.14.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30° u smjerovima prema unutra i prema van.
Okomiti kut:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.14.6.   Usmjerenost

Unatrag.

4.14.7.   Može biti „udruženo”

s bilo kojim drugim svjetlom.

4.14.8.   Ostali zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s bilo kojim drugim stražnjim svjetlom.

4.15.   Stražnji trokutni katadiopter

4.15.1.   Prisutnost

Obvezan na priključnim vozilima.

Zabranjen na motornim vozilima.

4.15.2.   Broj

Dva.

4.15.3.   Raspored

Vrh trokutnika mora biti prema gore.

4.15.4.   Položaj

4.15.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Razmak između unutarnjih rubova katadioptera mora biti najmanje 600 mm. Taj se razmak može smanjiti na 400 mm kad je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.15.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 900 mm.

4.15.4.3.   Po dužini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.15.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30° u smjerovima prema unutra i prema van.
Okomiti kut:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.15.6.   Usmjerenost

Unatrag.

4.15.7.   Ne može biti „udruženo”

ni s jednim drugim svjetlom.

4.15.8.   Ostali zahtjevi

U trokutnik ne smije biti ugrađeno nijedno svjetlo.

4.16.   Prednji netrokutni katadiopter

4.16.1.   Prisutnost

Obvezan na priključnim vozilima.

4.16.2.   Broj

Dva.

4.16.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.16.4.   Položaj

4.16.4.1.   Po širini:

Točka osvjetljavajuće površine koja je najudaljenija od uzdužne središnje ravnine vozila ne smije biti udaljena više od 400 mm od krajnjega vanjskog ruba vozila.

Kod priključnog vozila od uzdužne srednje ravnine vozila najudaljenija točka osvijetljene površine ne smije biti udaljenja više od 150 mm od vanjskog ruba vozila.

Razmak između unutarnjih rubova katadioptera mora biti najmanje 600 mm. Taj se razmak može smanjiti na 400 mm kad je ukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

4.16.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 900 mm odnosno 1 500 mm ako oblik nadogradnje onemogućuje ugradnju odbojnika ispod gornje granice od 900 mm.

4.16.4.3.   Po dužini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.16.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	30° u smjerovima prema unutra i prema van.
Okomiti kut:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.16.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

4.16.7.   Može biti „udruženo”

s prednjim pozicijskim svjetlom.

4.16.8.   Ostali zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s bilo kojim drugim svjetlom.

4.17.   Bočni netrokutni katadiopter

4.17.1.   Prisutnost

Obvezan:

—	na svim motornim vozilima dužim od 6 m osim onih kategorije M1,

—	na svim priključnim vozilima.

Neobvezan:

—	na motornim vozilima kategorije M1,

—	na motornim vozilima koja ne pripadaju kategoriji M1 i nisu duža od 6 m.

4.17.2.   Najmanji broj na svakoj strani

Toliki da su ispunjena pravila o uzdužnom rasporedu.

4.17.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

4.17.4.   Položaj

4.17.4.1.   Po širini:

Nema posebnih zahtjeva.

4.17.4.2.   Po visini:

Iznad tla: najmanje 350 mm i najviše 900 mm. Ako ugradnja vozila onemogućuje ispunjavanje zahtjeva u odnosu na najveću visinu, gornje ograničenje može se povećati na 1 500 mm.

4.17.4.3.   Po dužini:

Najmanje se jedan katadiopter mora se nalaziti na srednjoj trećini vozila pri čemu krajnji prednji katadiopter ne smije biti više od 3 m udaljen od prednjeg dijela vozila uključujući vučni uređaj kod priključnih vozila.

Udaljenost između susjednih katadioptera ne smije prelaziti 3 m.

Udaljenost između krajnjih stražnjih katadioptera i stražnjeg kraja vozila ne smije prelaziti 1 m.

4.17.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravni kut:	45° u smjerovima prema naprijed i natrag.
Okomiti kut:	15° iznad i ispod vodoravne linije. Kut ispod vodoravne ravnine moguće je smanjiti na 5° ako je svjetlo na visini do najviše 750 mm od tla.

4.17.6.   Usmjerenost

Referentna os katadioptera mora biti vodoravna i okomita na središnju uzdužnu ravninu vozila i usmjerena prema van.

4.17.7.   Može biti „udružen”

s ostalim svjetlima.

5.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

5.1.   Svako serijski proizvedeno vozilo mora biti sukladno tipu vozila kojem je dodijeljena homologacija u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju i njihove značajke utvrđene ovom Direktivom.

---

(1)  Poznat kao „bijeli” ili „bezbojni” katadiopter.

Dodatak 1.

Uvjeti opterećenja osi navedeni u točki 4.2.6.1.

1.   U sljedećim ispitivanjima masa putnika računa se uzimajući u obzir masu od 75 kg po osobi.

2.   Uvjeti opterećenja za različite tipove vozila:

2.1.   Vozila kategorije M1.

2.1.1.   Kut svjetlosnog snopa glavnih kratkih svjetala mora biti određen kod sljedećih uvjeta opterećenja:

2.1.1.1.   jedna osoba na vozačevom sjedištu;

2.1.1.2.   vozač i jedan putnik na prednjem sjedištu najudaljenijem od vozača;

2.1.1.3.   vozač, jedan putnik na prednjem sjedištu, najudaljenijem od vozača, zauzeta sva sjedišta koja su ugrađena najviše straga;

2.1.1.4.   sva sjedišta zauzeta;

2.1.1.5.   sva sjedišta zauzeta, osim toga jednakomjerno raspoređeno opterećenje po prtljažnom prostoru s kojim je postignuto najveće dopušteno opterećenje stražnje osi, odnosno prednje osi ako je prtljažni prostor naprijed. Ako vozilo ima prtljažni prostor i naprijed i straga, dodatni teret mora se odgovarajuće rasporediti među njima, tako da se postigne najveće dopušteno opterećenje obje osi. Međutim, ako je najveća dopuštena zajednička masa vozila postignuta prije najvećeg dopuštenog opterećenja pojedinačne osi, opterećenje prtljažnog (prtljažnih) prostora mora biti ograničeno na vrijednost pri kojoj se postiže najveća dopuštena zajednička masa vozila;

2.1.1.6.   vozač, uz opterećenje jednakomjerno raspoređeno po prtljažnom prostoru kako bi se postiglo najveće dopušteno opterećenje odgovarajuće osi.

Međutim, ako je najveća dopuštena zajednička masa vozila postignuta prije najvećeg dopuštenog opterećenja osi, opterećenje prtljažnog (prtljažnih) prostora mora biti ograničeno na vrijednost pri kojoj se postiže najveća dopuštena zajednička masa vozila.

2.1.2.   Kod utvrđivanja prethodnog uvjeta opterećenja potrebno je poštovati sva moguća ograničenja koja za opterećenja određuje proizvođač.

2.2.   Vozila kategorija M2 i M3.

Kut svjetlosnog snopa glavnih kratkih svjetala utvrđuje se kod sljedećih uvjeta opterećenja:

2.2.1.   prazno vozilo;

2.2.2.   vozilo, opterećeno tako da je svaka os opterećena do svojeg tehnički dopuštenog opterećenja.

2.3.   Vozila kategorije N s prostorom za teret.

2.3.1.   Kut svjetlosnog snopa glavnih kratkih svjetala utvrđuje se kod sljedećih uvjeta opterećenja:

2.3.1.1.   neopterećeno vozilo;

2.3.1.2.   jedna osoba na vozačevom sjedištu i opterećenje raspoređeno tako da je postignuto najveće tehnički dopušteno opterećenje stražnje osi dok je opterećenje prednje osi jednako onom neopterećenog vozila. Postupak je isti kad je prostor za teret na prednjem kraju.

2.4.   Vozila kategorije N bez prostora za teret.

2.4.1.   Vučna vozila za poluprikolice:

2.4.1.1.   neopterećeno vozilo bez opterećenja na spoju;

2.4.1.2.   jedna osoba na vozačevom sjedištu, tehnički dopušteno opterećenje na spoju u položaju koji odgovara najvećem opterećenju stražnje osi.

2.4.2.   Vučna vozila za prikolice:

2.4.2.1.   neopterećeno vozilo;

2.4.2.2.   jedna osoba na vozačevom sjedištu i sva ostala sjedišta u putničkoj kabini zauzeta.

Dodatak 2.

Dodatak 3.

Dodatak 4.

KUTOVI GEOMETRIJSKE VIDLJIVOSTI POKAZIVAČA SMJERA

---

PRILOG II.

OBRAZAC

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

34

---

31991L0287

---

L 144/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.06.1991.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 3. lipnja 1991.

o frekvencijskom pojasu predviđenom za koordinirano uvođenje digitalnih europskih bežičnih telekomunikacija (DECT) u Zajednicu

(91/287/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

u suradnji s Europskim parlamentom (2),

uzimajući u obzir mišljenje Ekonomskog i socijalnog odbora (3),

budući da Preporuka 84/549/EEZ (4) predviđa uvođenje usluga na temelju zajedničkog usklađenog pristupa u području telekomunikacija;

budući da Vijeće u zaključku od 30. lipnja 1988. (5) o razvoju zajedničkog tržišta za telekomunikacijske usluge i opremu poziva na promicanje usluga diljem Europe u skladu s tržišnom potražnjom;

budući da se resursi koje nude moderne telekomunikacijske mreže trebaju koristiti u cijelosti zbog ekonomskog razvoja Zajednice;

budući da je Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (6) primjenljiva i da se posebna pozornost treba posvetiti izbjegavanju štetne elektromagnetske interferencije;

budući da trenutačni bežični telefonski sustavi koji su u upotrebi u Zajednici i frekvencijski pojasevi u kojima djeluju uvelike variraju i možda ne dopuštaju prednosti usluga diljem Europe niti omogućuju ekonomske učinke razmjera kakvi bi se mogli postići na pravom europskom tržištu;

budući da Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) trenutačno razvija europsku telekomunikacijsku normu (ETS) ili digitalne europske bežične telekomunikacije (DECT);

budući da razvoj europske telekomunikacijske norme (ETS) mora voditi računa o sigurnosti korisnika i potrebi za interoperabilnošću diljem Europe te omogućiti da korisnici koji imaju uslugu temeljenu na tehnologiji DECT u jednoj državi članici imaju pristup toj usluzi u bilo kojoj drugoj državi članici, gdje je to prikladno;

budući da će europska provedba DECT-a pružiti važnu mogućnost da se utvrde pravi europski digitalni bežični telefonski sustavi;

budući da je ETSI procijenio da će DECT zahtijevati 20 MHz u područjima visoke gustoće;

budući da je Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) preporučila zajednički europski frekvencijski pojas od 1880-1900 MHz za DECT i priznala da bi, već prema razvoju sustava u području DECT-a, mogao biti potreban dodatni frekvencijski spektar;

budući da bi se to trebalo uzeti u obzir pri pripremi za Svjetsku radiokomunikacijsku konferenciju (WARC) 1992.;

budući da se poslije datuma određivanja frekvencijskog pojasa za DECT postojeće usluge mogu nastaviti u pojasu pod uvjetom da ne interferiraju sa sustavima DECT-a koji mogu biti uspostavljeni u skladu s komercijalnom potražnjom;

budući da će provedba Preporuke Vijeća 91/288/EEZ od 3. lipnja 1991. o koordiniranom uvođenja DECT-a u Zajednicu (7) osigurati provedbu DECT-a najkasnije do 31. prosinca 1992.;

budući da će Direktiva Vijeća 91/263/EEZ od 29. travnja 1991. o usklađivanju zakonodavstava država članica o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (8), dopustiti brzo uspostavljanje zajedničkih specifikacija sukladnosti za DECT;

budući da uspostava DECT-a ovisi o dodjeli i raspoloživosti frekvencijskog pojasa za prijenos i primanje između nepokretnih i pokretnih postaja;

budući da je potrebna određena fleksibilnost kako bi se vodilo računa o različitim frekvencijskim zahtjevima u različitim državama članicama; potrebno je osigurati da takva fleksibilnost ne usporava provedbu tehnologije DECT u skladu s komercijalnom potražnjom u Zajednici;

budući da će progresivna raspoloživost cijelog raspona gore navedenog frekvencijskog pojasa biti nužna za uspostavu DECT-a diljem Europe,

DONIJELO JE SLJEDEĆU DIREKTIVU:

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive digitalni sustav europskih bežičnih telekomunikacija (DECT) znači tehnologija sukladna europskoj telekomunikacijskoj normi (ETS) za digitalne bežične telekomunikacije iz Preporuke 91/288/EEZ i javni i privatni telekomunikacijski sustavi koji se izravno koriste takvom tehnologijom.

Članak 2.

Države članice u skladu s preporukom CEPT T/R 22-02 Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava određuju frekvencijski pojas 1880-1900 MHz za digitalne europske bežične telekomunikacije (DECT) do 1. siječnja 1992.

U skladu s preporukom CEPT-a, DECT imati prednost nad drugim uslugama u istom pojasu i zaštićen je u navedenom pojasu.

Članak 3.

1.   Države članice donose potrebne zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 1991. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 4.

Komisija izvješćuje Vijeće o provedbi ove Direktive najkasnije do kraja 1995.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 187, 27.7.1990., str. 5.

(2)  SL C 19, 28.1.1991., str. 97. i SL C 106, 22.4.1991., str. 78.

(3)  SL C 332, 31.12.1990., str. 172.

(4)  SL L 298, 16.11.1984., str. 49.

(5)  SL C 257, 4.10.1988., str. 1.

(6)  SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

(7)  SL L 144, 8.6.1991., str. 47.

(8)  SL L 128, 23.5.1991., str. 1.

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

36

---

31997L0032

---

L 171/63

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.06.1997.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 97/32/EZ

od 11. lipnja 1997.

o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/539/EEZ u odnosu na svjetla za vožnju unatrag za motorna vozila i njihove prikolice

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/79/EZ (2) Europskog parlamenta i Vijeća, a posebno njezin članak 13. stavak 2.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/539/EEZ od 28. lipnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na svjetla za vožnju unatrag za motorna vozila i njihove prikolice (3), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske, a posebno njezin članak 10.,

budući da je Direktiva 77/539/EEZ jedna od zasebnih direktiva u okviru postupka EEZ homologacije tipa uspostavljenog Direktivom 70/156/EEZ; budući da se stoga odredbe utvrđene u Direktivi 70/156/EEZ o sustavima, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama vozila primjenjuju na ovu Direktivu;

budući da posebno članak 3. stavak 4. i članak 4. stavak 3. Direktive 70/156/EEZ zahtijevaju da svaka zasebna direktiva sadrži i priloženi opisni dokument, kao i certifikat o homologaciji tipa na temelju Priloga VI. toj Direktivi, kako bi homologacija mogla biti računalno obrađena; budući da se certifikat(certifikati) o homologaciji tipa propisani Direktivom 77/539/EEZ moraju u skladu s time izmijeniti;

budući da postupci trebaju biti pojednostavnjeni kako bi zadržali istovjetnost, kako je utvrđeno člankom 9. stavkom 2. Direktive 70/156/EEZ, između određenih zasebnih direktiva i odgovarajućih pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu kojom se navedeni pravilnici mijenjaju; budući da, kao prvi korak, tehnički zahtjevi Direktive 77/539/EEZ trebaju biti zamijenjeni onima iz Pravilnika br. 23 putem unakrsnog upućivanja;

budući da se upućuje na Direktivu Vijeća 76/756/EEZ (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/28/EZ (5) te na Direktivu Vijeća 76/761/EEZ (6), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske;

budući da su mjere predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku utvrđenog Direktivom 70/156/EEZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 77/539/EEZ ovime se mijenja kako slijedi:

1.	Članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Svaka država članica dodjeljuje EEZ homologaciju tipa za svaki tip svjetla za vožnju unatrag koji zadovoljava zahtjeve sastavljanja i ispitivanja navedene u odgovarajućim prilozima.”

2.	Prvi stavak članka 2. zamjenjuje se sljedećim: „Države članice izdaju proizvođaču EEZ oznaku homologacije sastavnog dijela koja je u skladu s modelom prikazanim u dodatku 3. Prilogu I. za svaki tip svjetala za vožnju unatrag koji odobre u skladu s člankom 1.”

3.	Članak 4. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 4. Nadležna tijela država članica međusobno se obavješćuju putem postupka određenog u članku 4. stavku 6. Direktive 70/156/EEZ, o svakoj homologaciji koju dodijele, odbiju ili povuku na temelju ove Direktive.”

4.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. Za potrebe ove Direktive, pojam „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, s ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i najvećom brzinom većom od 25 km na sat i njihovim prikolicama, s iznimkom vozila koja voze po tračnicama te traktorima za poljoprivredu i šumarstvo i svim pokretnim strojevima.”

5.	Prilozi se zamjenjuju Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Od 1. siječnja 1998. ili, u slučaju da je objavljivanje tekstova na koje se upućuje u članku 3. odgođeno za razdoblje nakon 1. srpnja 1997., šest mjeseci nakon stvarnog datuma objave tih tekstova, države članice ne smiju s obzirom na svjetla za vožnju unatrag:

—	odbiti, s obzirom na tip vozila ili tip spomenutih svjetala, dodjeljivanje EZ homologacije tipa ni nacionalne homologacije tipa, ni

—	zabraniti registraciju, prodaju ni stavljanje u uporabu vozila, ni prodaju ili stavljanje u uporabu svjetala za vožnju unatrag,

pod uvjetom da svjetla zadovoljavaju zahtjeve Direktive 77/539/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom te da su, što se tiče vozila, postavljena u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 76/756/EEZ.

2.   Države članice od 1. listopada 1998.:

—	više ne dodjeljuju EZ homologaciju tipa, i

—	mogu odbiti dodjeljivanje nacionalne homologacije tipa

za svaki tip vozila s obzirom na svjetla za vožnju unatrag te za svaki tip svjetala za vožnju unatrag ako nisu zadovoljeni zahtjevi Direktive 77/539/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom.

3.   Od 1. listopada 1999. zahtjevi Direktive 77/539/EEZ o svjetlima za vožnju unatrag kao sastavnih dijelova, kako je izmijenjena ovom Direktivom, primjenjuju se za potrebe članka 7. stavka 2. Direktive 70/156/EEZ.

4.   Ne dovodeći u pitanje prethodne stavke 2. i 3., za potrebe zamjenskih dijelova, države članice nastavljaju dodjeljivati EZ homologaciju tipa za svjetla za vožnju unatrag i dopuštaju njihovu prodaju i stavljanje u upotrebu, u skladu s prethodnim verzijama Direktive 77/539/EEZ, pod uvjetom da ta svjetla:

—	su namijenjena za ugrađivanje u vozila koja su već u upotrebi, i

—	zadovoljavaju zahtjeve one Direktive koja se primjenjivala kada je vozilo bilo prvi put registrirano.

Članak 3.

Stavci i prilozi Pravilnika UNECE br. 23 na koje se upućuje u Prilogu II. stavci 2.1. objavljeni su u Službenom listu Europskih zajednica prije 1. srpnja 1997.

Članak 4.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. siječnja 1998.; međutim, ako se objava tekstova na koje se upućuje u članku 3. izvrši tek nakon 1. srpnja 1997., države članice pridržavaju se navedene obveze šest mjeseci od datuma objave ovih tekstova. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice primjenjuju navedene odredbe od 1. siječnja 1998. ili u slučaju da je objavljivanje tekstova na koje se poziva u članku 3. odgođeno za razdoblje nakon 1. srpnja 1997., šest mjeseci od datuma objavljivanja tih tekstova.

Kada države članice donose ove odredbe, one prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(2)  SL L 18, 21.1.1997., str. 7.

(3)  SL L 220, 29.8.1977., str. 72.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str. 1.

(5)  SL L 171, 30.6.1997., str. 1.

(6)  SL L 262, 27.9.1976., str. 96.

---

PRILOG

---

(1)  Dokumenti na koje se poziva u točki 2.1. Priloga II. ovoj Direktivi.

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Ako identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice na koju se odnosi ovaj certifikato homologaciji, te znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom ‚?’ (npr. ABC??123????).

(4)  Kako je određeno u Prilogu II. Direktivi 70/156/EEZ.

(5)  Prekrižiti nepotrebno.

(6)  Za svjetla s neizmjenjivim izvorima svjetlosti, navesti broj izvora svjetlosti i ukupnu snagu u vatima.

(7)  

E/ECE/324	Rev. 1/Add. 22/Rev. 1.
E/ECE/TRANS/505

(8)  

E/ECE/324	Rev. 1/Add. 22/Rev. 1./Amend. 1.
E/ECE/TRANS/505

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

50

---

31997D0486

---

L 208/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.07.1997.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 9. srpnja 1997.

o zajedničkom tehničkom propisu za opće priključne zahtjeve za terminalnu opremu kao sučelje za dvožične analogne iznajmljene vodove za otvoren pristup mreži (ONP)

(Tekst značajan za EGP)

(97/486/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/263/EEZ od 29. travnja 1991. o ujednačavanju zakonodavstava država članica o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi, uključujući međusobno priznavanje njihove usklađenosti (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 6. stavak 2. drugu alineju,

budući da je Komisija usvojila mjeru za utvrđivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis kao i pripadajuću izjavu o području primjene;

budući da je potrebno donijeti odgovarajuće usklađene norme ili dijelove normi za provedbu bitnih zahtjeva koje je potrebno preoblikovati u zajedničke tehničke propise;

budući da je zajednički tehnički propis koji se donosi ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora za odobravanje terminalne opreme (ACTE),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena za spajanje na priključnu točku javne telekomunikacijske mreže dvožičnih analognih iznajmljenih vodova za ONP s govornom pojasnom širinom uobičajene ili posebne kakvoće i koja je obuhvaćena usklađenom normom iz članka 2. stavka 1.

2.   Ovom se Odlukom uspostavlja zajednički tehnički propis kojim su obuhvaćeni opći priključni zahtjevi za terminalnu opremu iz stavka 1.

Članak 2.

1.   Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo nadležno tijelo za normiranje za provedbu, u mjeri u kojoj je to moguće, bitnih zahtjeva iz članka 4. točaka (c), (d) i (f) Direktive 91/263/EEZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2.   Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom iz stavka 1., mora ispunjavati bitne zahtjeve iz članka 4. točke (a) i točke (b) Direktive 91/263/EEZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih važećih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (3) i 89/336/EEZ (4).

Članak 3.

U vezi s terminalnom opremom iz članka 1. stavka 1. ove Odluke, prijavljena tijela koja su imenovana za provedbu postupaka iz članka 9. Direktive 91/263/EEZ primjenjuju ili osiguravaju primjenu usklađene norme iz članka 2. stavka 1. najkasnije u razdoblju od jedne godine nakon priopćenja ove Odluke.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 128, 23.5.1991., str. 1.

(2)  SL L 220, 31.8.1993., str. 1.

(3)  SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(4)  SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

---

PRILOG

Upućivanje na važeću usklađenu normu

Usklađena norma iz članka 2. Odluke glasi:

Poslovne telekomunikacije (BTC);

Tehnički zahtjevi za otvoren pristup mreži (ONP);

Dvožični analogni iznajmljeni vodovi za govornu pojasnu širinu uobičajene i posebne kakvoće (A20 i A2S)

Priključni zahtjevi za sučelje terminalne opreme

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR (tehnička osnova za propis) 15 – siječanj 1997.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je u skladu s punomoći koja je izdana u skladu s odgovarajućim postupcima Direktive 83/189/EEZ.

Cijeli tekst gore navedene usklađene norme moguće je dobiti pri:

European Telecommunications Standards Institute (Europskom institutu za telekomunikacijske norme) 650 Route des Lucioles F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Commission of the European Communities (Komisiji Europskih zajednica), DG XIII/A/2 - (BU 31 1/7), Rue de la Loi/Wetstraat 200, B-1049 Bruxelles

---

(1)  SL L 109, 26.4.1983., str. 8.

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

53

---

31997D0639

---

L 271/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.09.1997.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 19. rujna 1997.

o zajedničkom tehničkom propisu za priključne zahtjeve za sučelje terminalne opreme za spajanje na digitalne iznajmljene vodove s brzinom prijenosa od 34 Mbit/s za strukturirane i nestrukturirane signale

(Tekst značajan za EGP)

(97/639/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/263/EEZ od 29. travnja 1991. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na telekomunikacijsku terminalnu opremu, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 6. stavak 2. drugu alineju,

budući da je Komisija utvrdila vrstu terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis kao i pripadajuću izjavu o području primjene;

budući da je potrebno donijeti odgovarajuće usklađene norme ili dijelove normi za provedbu bitnih zahtjeva koje je potrebno preoblikovati u zajedničke tehničke propise;

budući da je zajednički tehnički propis predviđen ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora za odobravanje terminalne opreme (ACTE),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ovom se Odlukom uspostavljaju zahtjevi za terminalnu opremu koja je namijenjena za spajanje na priključnu točku javne telekomunikacijske mreže digitalnih iznajmljenih vodova za otvoreni pristup mreži (ONP) s brzinom prijenosa od 34 368 kbit/s za nestrukturirane signale (D34U) ili digitalnih iznajmljenih vodova za ONP s brzinom prijenosa od 34 368 kbit/s za strukturirane signale (D34S), uz brzinu prijenosa informacija od 33 920 kbit/s bez ograničenja za binarne sadržaje te koja je obuhvaćena usklađenom normom iz članka 2. stavka 1.

2.   Ovom se Odlukom uspostavlja zajednički tehnički propis kojim su obuhvaćeni opći priključni zahtjevi za terminalnu opremu.

Članak 2.

1.   Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo nadležno tijelo za normiranje za provedbu, u mjeri u kojoj je to moguće, bitnih zahtjeva iz članka 4. točaka (d) i (f) Direktive 91/263/EEZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2.   Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom iz stavka 1., mora ispunjavati bitne zahtjeve iz članka 4. točke (a) i točke (b) Direktive 91/263/EEZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih Direktiva koje se primjenjuju, a osobito Direktiva Vijeća 73/23/EEZ (3) i 89/336/EEZ (4).

Članak 3.

U vezi s terminalnom opremom iz članka 1. stavka 1. ove Odluke, prijavljena tijela koja su imenovana za provedbu postupaka iz članka 9. Direktive 91/263/EEZ primjenjuju ili osiguravaju primjenu usklađene norme iz članka 2. stavka 1. najkasnije u razdoblju od jedne godine nakon donošenja ove Odluke.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 128, 23.5.1991., str. 1.

(2)  SL L 220, 31.8.1993., str. 1.

(3)  SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(4)  SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

---

PRILOG

Upućivanje na važeću usklađenu normu

Usklađena norma iz članka 2. Odluke glasi:

Poslovne telekomunikacije (BTC);

Digitalni iznajmljeni vodovi s brzinom prijenosa od 34 Mbit/s za nestrukturirane i strukturirane signale (D34U i D34S)

Priključni zahtjevi za sučelje terminalne opreme

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR (tehnička osnova za propis) 24 – srpanj 1997.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je u skladu s punomoći koja je izdana u skladu s odgovarajućim postupcima Direktive 83/189/EEZ.

Cijeli tekst gore navedene usklađene norme moguće je dobiti pri:

European Telecommunications Standards Institute (Europskom institutu za telekomunikacijske norme) 650 Route des Lucioles F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Commission of the European Communities (Komisiji Europskih zajednica), DG XIII/A/2 - (BU 31 1/7), Rue de la Loi/Wetstraat 200, B-1049 Bruxelles

---

(1)  SL L 109, 26.4.1983., str. 8.

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

56

---

32005L0040

---

L 255/146

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.09.2005.

---

DIREKTIVA 2005/40/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. rujna 2005.

o izmjeni Direktive Vijeća 77/541/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na sigurnosne pojaseve i sustave za držanje putnika u motornim vozilima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Istraživanja su pokazala kako uporaba sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika bitno smanjuje broj smrtnih slučajeva i ozbiljnih ozljeda u slučaju nesreća, čak i prilikom prevrtanja. Njihovo ugrađivanje u sve kategorije vozila zasigurno je važan napredak u povećanju cestovne sigurnosti i posljedično u očuvanju života.

(2)	Opremanje svih vozila sigurnosnim pojasevima dovelo bi do znatne dobrobiti za društvo.

(3)

U Rezoluciji od 18. veljače 1986. o zajedničkim mjerama za smanjenje cestovnih nesreća, kao dio programa Zajednice za cestovnu sigurnost (3), Europski parlament naglasio je potrebu da vezivanje sigurnosnih pojaseva postane obvezno za sve putnike, uključujući djecu, osim u vozilima javnih službi. Stoga treba razlikovati autobuse javnih službi od drugih vozila s obzirom na obveznu ugradnju sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika.

(4)

U skladu s Direktivom Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (4) homologacijski sustav Zajednice uveden je samo za nova vozila kategorije M1 od 1. siječnja 1998. Zbog toga samo ta vozila moraju biti opremljena sigurnosnim pojasevima i sustavima za držanje putnika prema odredbama Direktive 77/541/EEZ (5).

(5)	Sve dok se homologacijski sustav Zajednice ne proširi na sve kategorije vozila, radi cestovne sigurnosti treba zahtijevati ugradnju sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika u vozilima koja ne pripadaju kategoriji M1.

(6)	Direktiva 77/541/EEZ već predviđa sve tehničke i administrativne odredbe koje dopuštaju homologaciju vozila i drugih kategorija osim M1. Stoga države članice ne moraju uvoditi daljnje odredbe.

(7)

Od stupanja na snagu Direktive Komisije 96/36/EZ od 17. lipnja 1996. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/541/EEZ u odnosu na sigurnosne pojaseve i sustavima za držanje putnika u motornim vozilima (6) nekoliko država članica već je proglasilo obveznima odredbe sadržane u Direktivi u vezi s određenim kategorijama vozila osim kategorije M1. Proizvođači i njihovi dobavljači razvili su radi toga prikladnu tehnologiju.

(8)

Direktiva 2001/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. u odnosu na posebne odredbe za vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz putnika i koja imaju, osim vozačeva, više od osam sjedala (7), predviđa omogućavanje osobama smanjene pokretljivosti, kao što su osobe s invaliditetom, lakši pristup vozilima za prijevoz putnika koja imaju više od osam sjedala. Potrebno je omogućiti državama članicama da dopuste ugradnju sigurnosnih pojaseva i/ili sustava za držanje putnika koji ne poštuju tehničke specifikacije Direktive 77/541/EEZ, ali su posebno konstruirani kako bi osobe u takvim vozilima bile sigurne.

(9)	Direktivu 77/541/EEZ treba na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Budući da cilj ove Direktive države članice ne mogu dostatno ostvariti, to jest poboljšanje cestovne sigurnosti obveznom ugradnjom sigurnosnih pojaseva u određene kategorije vozila, nego ga se zbog opsega djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Direktiva ne ide dalje od onog što je potrebno za postizanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 77/541/EEZ

Direktiva 77/541/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

umeće se sljedeći članak: „Članak 2.a 1.   Države članice mogu, prema nacionalnom zakonodavstvu, dopustiti ugradnju sigurnosnih pojaseva ili sustava za držanje putnika koji nisu obuhvaćeni ovom Direktivom ako su namijenjeni osobama s invaliditetom. 2.   Države članice mogu također dopustiti, kao iznimku od odredaba ove Direktive, sustave za držanje putnika koji su konstruirani tako da poštuju odredbe Priloga VII. Direktivi 2001/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. u odnosu na posebne odredbe za vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz putnika i koja imaju, osim vozačeva (8). 3.   Zahtjevi Priloga I. točke 3.2.1. ovoj Direktivi ne primjenjuju se na sigurnosne pojaseve i sustave za držanje putnika obuhvaćene stavcima 1. i 2.

2.	članku 9. dodaje se sljedeći stavak: „Vozila kategorija M2 i M3 dijele se na razrede kako je određeno u odjeljku 2. Priloga I. Direktivi 2001/85/EZ.”;

3.

Prilog I. mijenja se kako slijedi: (a) briše se bilješka vezana uz točku 3.1.; (b) točka 3.1.1. zamjenjuje se sljedećim: „3.1.1. Osim sjedala namijenjenih isključivo za uporabu kad se vozilo ne kreće, sjedala vozila kategorija M1, M2 (razreda III. ili B), M3 (razreda III. ili B) i N moraju biti opremljena sigurnosnim pojasevima ili sustavima za držanje putnika koji zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive. Vozila razreda I., II. ili A koja pripadaju kategorijama M1, M2 i M3 mogu biti opremljena sigurnosnim pojasevima i/ili sustavima za držanje putnika ako zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive.”

Članak 2.

Mjere predviđene za osobe s invaliditetom

Najkasnije do 20. travnja 2008. Komisija ispituje posebne postupke za usklađivanje zahtjeva za sigurnosne pojaseve namijenjene osobama s invaliditetom, na temelju postojećih međunarodnih standarda i zahtjeva nacionalnih zakonodavstava, kako bi pružila razinu sigurnosti koja odgovara ovoj Direktivi. Ako bude potrebno, Komisija predstavlja nacrt mjera. Izmjene ove Direktive prihvaćaju se u skladu s člankom 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 3.

Provedba

1.   Od 20. travnja 2006. države članice više neće, s obzirom na ugradnju sigurnosnih pojaseva i/ili sustava za držanje putnika koji ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 77/541/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom:

(a)	odbiti dodijeliti EZ-homologaciju ni nacionalnu homologaciju za tip vozila;

(b)	zabraniti registraciju, prodaju ni stavljanje u uporabu novih vozila.

2.   Od 20. listopada 2006. države članice, s obzirom na ugradnju sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika koji ne ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 77/541/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom, s obzirom na novi tip vozila:

(a)	neće više dodjeljivati EZ-homologaciju;

(b)	odbijaju dodijeliti nacionalnu homologaciju.

3.   Od 20. listopada 2007. države članice, s obzirom na ugradnju sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika koji ne ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 77/541/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom:

(a)	smatraju potvrde o sukladnosti koje prate nova vozila nevažećim u smislu članka 7. stavka 1. Direktive 70/156/EEZ;

(b)	odbijaju registraciju, prodaju ili stavljanje u uporabu novih vozila, osim u slučaju pozivanja na odredbe članka 8. stavka 2. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 20. travnja 2006. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   One te mjere primjenjuju od 21. travnja 2006.

3.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

4.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 80, 30.3.2004., str. 10.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 17. prosinca 2003. (SL C 91 E, 15.4.2004., str. 491.), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. siječnja 2005. (SL C 111 E, 11.5.2005., str. 28.), Stajalište Europskog parlamenta od 26. svibnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 68, 24.3.1986., str. 35.

(4)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2004/78/EZ (SL L 153, 30.4.2004., str. 103.).

(5)  SL L 220, 29.8.1977., str. 95. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(6)  SL L 178, 17.7.1996., str. 15.

(7)  SL L 42, 13.2.2002., str. 1.

(8)  SL L 42, 13.2.2002., str. 1.”;

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

59

---

32005L0041

---

L 255/149

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.09.2005.

---

DIREKTIVA 2005/41/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. rujna 2005.

o izmjeni Direktive Vijeća 76/115/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na sidrišta sigurnosnih pojaseva motornih vozila

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Istraživanja su pokazala da uporaba sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika bitno smanjuje broj smrtnih slučajeva i ozbiljnih ozljeda u slučaju nesreća, čak i prilikom prevrtanja; njihovo ugrađivanje u sve kategorije vozila zasigurno je napredak u povećanju cestovne sigurnosti i posljedično očuvanju života.

(2)	Opremanje svih vozila sigurnosnim pojasevima dovelo bi do znatne dobrobiti za društvo.

(3)

U Rezoluciji od 18. veljače 1986. o zajedničkim mjerama za smanjenje cestovnih nesreća, kao dio programa Zajednice za cestovnu sigurnost (3), Europski parlament naglasio je potrebu da vezivanje sigurnosnih pojaseva postane obvezno za sve putnike, uključujući djecu, osim u vozilima javnih službi. Stoga treba razlikovati autobuse javnih službi od drugih vozila s obzirom na obveznu ugradnju sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje putnika.

(4)

U skladu s Direktivom Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (4) homologacijski sustav Zajednice uveden je samo za nova vozila kategorije M1 od 1. siječnja 1998. Zbog toga samo ta vozila moraju biti opremljena sidrištima za sigurnosne pojaseve i sustavima za držanje putnika prema odredbama Direktive 76/115/EEZ (5).

(5)	Sve dok se homologacijski sustav Zajednice ne proširi na sve kategorije vozila, radi cestovne sigurnosti treba zahtijevati ugradnju sidrišta za sigurnosne pojaseve i sustava za držanje putnika i u vozilima koja ne pripadaju kategoriji M1.

(6)	Direktiva 76/115/EEZ već predviđa sve tehničke i administrativne odredbe koje dopuštaju homologaciju vozila i drugih kategorija osim M1. Stoga države članice ne moraju uvoditi daljnje odredbe.

(7)

Od stupanja na snagu Direktive Komisije 96/38/EZ od 17. lipnja 1996. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 76/115/EEZ o sidrištima sigurnosnih pojaseva motornih vozila nekoliko država članica već je učinilo obveznima odredbe sadržane u Direktivi u vezi s određenim kategorijama vozila osim kategorije M1. Proizvođači i njihovi dobavljači razvili su radi toga prikladnu tehnologiju.

(8)	Direktivu 76/115/EEZ treba odgovarajuće izmijeniti.

(9)

Budući da cilj ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, to jest poboljšanje cestovne sigurnosti obveznom ugradnjom sigurnosnih pojaseva u određene kategorije vozila, nego ga se zbog opsega predloženog djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti iz navedenog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 76/115/EEZ

Direktiva 76/115/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. dodaje se sljedeći stavak: „Vozila kategorija M2 i M3 dijele se na razrede kako je određeno u odjeljku 2. Priloga I. Direktivi 2001/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. u odnosu na posebne odredbe za vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz putnika i koja imaju osim vozačeva više od osam sjedala (6).

2.

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim: (a) točka 1.9. briše se; (b) točka 4.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „4.3.1. Vozila kategorija M1, M2 (razreda III. ili B), M3 (razreda III. ili B) i N moraju biti opremljena sidrištima za sigurnosne pojaseve koja ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.”; (c) točka 4.3.8. zamjenjuje se sljedećim: „4.3.8. Za sjedala namijenjena isključivo za uporabu kad se vozilo ne kreće kao i za sjedala bilo kojeg vozila koje nije obuhvaćeno u točkama od 4.3.1. do 4.3.5., ne zahtijevaju se sidrišta pojaseva. Ako je vozilo opremljeno sidrištima za takva sjedala, ta sidrišta moraju poštovati odredbe ove Direktive. Ipak, nije potrebno da bilo koje sidrište namijenjeno samo za uporabu zajedno s pojasom osobe s invaliditetom ili s bilo kojim sustavom za držanje putnika navedenim u članku 2.a Direktive Vijeća 77/541/EEZ od 28. lipnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na sigurnosne pojaseve i sustave za držanje putnika u motornim vozilima (7), bude u skladu sa zahtjevima ove Direktive, pod uvjetom da je konstruirano i napravljeno prema zahtjevima nacionalnih zakonodavstava za osiguranje najviše praktične razine sigurnosti.

Članak 2.

Mjere predviđene za osobe s invaliditetom

Najkasnije do 20. travnja 2008. Komisija ispituje posebne postupke za usklađivanje zahtjeva za sidrišta namijenjena samo za uporabu zajedno s pojasom osobe s invaliditetom ili s bilo kojim sustavom za držanje putnika navedenim u članku 2.a Direktive Vijeća 77/541/EEZ, utemeljeno na postojećim međunarodnim standardima i zahtjevima nacionalnih zakonodavstava, kako bi pružila razinu sigurnosti koja je u skladu s ovom Direktivom. Ako bude potrebno, Komisija predstavlja nacrt mjera. Izmjene ove Direktive donose se u skladu s člankom 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 3.

Provedba

1.   Od 20. travnja 2006. države članice, s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojaseva koja ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 76/115/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom:

(a)	odbijaju dodjelu EZ-homologacije ili nacionalne homologacije za tip vozila;

(b)	zabranjuju registraciju, prodaju ili stavljanje u uporabu novih vozila.

2.   Od 20. listopada 2006. države članice, s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojaseva koja ne ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 76/115/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom, s obzirom na novi tip vozila:

(a)	više ne odobravaju EZ-homologaciju;

(b)	odbijaju dodjelu nacionalne homologacije.

3.   Od 20. listopada 2007. države članice, s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojaseva koja ne ispunjavaju zahtjeve određene u Direktivi 76/115/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom:

(a)	smatraju potvrde o sukladnosti koje prate nova vozila nevažećim u smislu članka 7. stavka 1. Direktive 70/156/EEZ;

(b)	odbijaju registraciju, prodaju i stavljanje u uporabu novih vozila, osim u slučaju pozivanja na odredbe članka 8. stavka 2. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 20. travnja 2006. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   One te mjere primjenjuju od 21. travnja 2006.

3.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

4.   Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 80, 30.3.2004., str. 8.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 17. prosinca 2003. (SL C 91 E, 15.4.2004., str. 496.), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. siječnja 2005. (SL C 111 E, 11.5.2005., str. 23.), Stajalište Europskog parlamenta od 26. svibnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 68, 24.3.1986., str. 35.

(4)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2004/78/EZ (SL L 153, 30.4.2004., str. 103.).

(5)  SL L 24, 30.1.1976., str. 6. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 96/38/EZ (SL L 187, 26.7.1996., str. 95).

(6)  SL L 42, 13.2.2002., str. 1.”

(7)  SL L 220, 29.8.1977., str. 95. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.”

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

62

---

32005L0083

---

L 305/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.11.2005.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 2005/83/EZ

od 23. studenoga 2005.

o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, priloga I., VI., VII., VIII., IX. i X. Direktivi Vijeća 72/245/EEZ o radijskim smetnjama (elektromagnetskoj kompatibilnosti) vozila

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2. drugu alineju,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 72/245/EEZ od 20. lipnja 1972. o radijskim smetnjama (elektromagnetskoj kompatibilnosti) vozila (2), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)	Direktiva 72/245/EEZ jedna je od zasebnih direktiva postupka homologacije koji je utvrđen Direktivom 70/156/EEZ.

(2)

Zahtjevi za elektromagnetsku kompatibilnost i ispitne odredbe za električnu i elektronsku opremu neprekidno se ažuriraju radom na normiranju Posebnog međunarodnog odbora za radijske interferencije (CISPR) i Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO). Stoga je Direktiva Komisije 2004/104/EZ (3), kojom je izmijenjena Direktiva 72/245/EEZ, uvela upućivanje na ispitne postupke dane u nedavnim izdanjima odgovarajućih standarda.

(3)	Od stupanja na snagu Direktive 2004/104/EZ nekoliko standarda zamijenjeno je novijim inačicama radi prilagodbe tih normi tehničkom napretku. Stoga je potrebno ažurirati upute prema standardima u Direktivi 72/245/EEZ.

(4)	Osim toga, potrebno je unijeti i nekoliko lektorskih ispravaka.

(5)	Stoga bi Direktivu 72/245/EEZ trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilozi I., VI., VII., VIII., IX. i X. Direktivi 72/245/EEZ mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. rujna 2006. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe od 1. listopada 2006.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2005/49/EZ (SL L 194, 26.7.2005., str. 12.).

(2)  SL L 152, 6.7.1972., str. 15. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/49/EZ.

(3)  SL L 337, 13.11.2004., str. 13.

---

PRILOG

Direktiva 72/245/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim: (a) u točki 2.1.12.(a), riječi „sa slabijim djelovanjem ili promjenom u motoru, prijenosu, kočnicama, ogibljenju, upravljaču, uređajima za ograničenje brzine, na primjer” zamjenjuju se riječima „sa slabijim djelovanjem ili promjenom u: npr. motoru, prijenosu, kočnicama, ogibljenju, upravljaču, uređajima za ograničenje brzine”; (b) u točki 6.8.1. riječi „ISO 7637-2:DIS2002” zamjenjuju se riječima „ISO 7637-2: 2. izdanje 2004.”; (c) u točki 6.9.1. riječi „ISO 7637-2:DIS2002” zamjenjuju se riječima „ISO 7637-2: 2. izdanje 2004.”; (d) točka 7. Dodatka 1. zamjenjuje se sljedećim: „7. ISO 11451 ‚Cestovna vozila – Električne smetnje zbog uskopojasne zračene elektromagnetske energije – Metoda ispitivanja vozila’ Dio 1.: Općenito i definicije (ISO 11451-1: 3. izdanje 2005.) Dio 2.: Izvor zračenja izvan vozila (ISO 11451-2: 3. izdanje 2005.) Dio 4.: Uvođenje struje (BCI) (ISO 11451-4: 1. izdanje 1995.)”; (e) točka 8. Dodatka 1. zamjenjuje se sljedećim: „8. ISO 11452 ‚Cestovna vozila – Električne smetnje zbog uskopojasne zračene elektromagnetske energije – Metoda ispitivanja sastavnih dijelova’ Dio 1.: Općenito i definicije (ISO 11452-1: 3. izdanje 2005.) Dio 2.: Apsorbirajuća komora (ISO 11452-2: 2. izdanje 2004.) Dio 3.: TEM kavez (ISO 11452-3: 2. izdanje 2001.) Dio 4.: Uvođenje struje (BCI) (ISO 11452-4: 3. izdanje 2005.) Dio 5.: Trakasti vod (ISO 11452-5: 2. izdanje 2002.)”.

2.	Prilog VI. zamjenjuje se sljedećim: (a) U točki 1.2. riječi „ISO DIS 11451-2: 2003” zamjenjuju se riječima „ISO 11451-2: 3. izdanje 2005.”. (b) U točkama 3.1., 3.1.1. i 4.1.1. riječi „ISO DIS 11451-1: 2003” zamjenjuju se riječima „ISO 11451-1: 3. izdanje 2005.”.

3.	Točka 3.1. Priloga VII. zamjenjuje se sljedećim: „3.1. Ispitivanje treba provoditi metodom ALSE, u skladu s CISPR 25 (2. izdanje 2002.) točkom 6.4.”.

4.	Točka 3.1. Priloga VIII. zamjenjuje se sljedećim: „3.1. Ispitivanje treba biti provedeno metodom ALSE, u skladu s CISPR 25 (2. izdanje 2002.) točkom 6.4.”.

5.

Prilog IX. mijenja se kako slijedi: (a) točka 1.2.1. zamjenjuje se sljedećim: „1.2.1. Električni/elektronički podsklopovi (ESA) mogu po izboru proizvođača ispuniti zahtjeve bilo koje kombinacije sljedećih metoda ispitivanja ako je obuhvaćeno puno frekvencijsko područje prema točki 3.1. ovog Priloga. — Ispitivanje u apsorbirajućoj komori: prema ISO 11452-2: 2. izdanje 2004. — Ispitivanje u TEM kavezu: prema ISO 11452-3: 2. izdanje 2001. — Ispitivanje uvođenjem struje: prema ISO 11452-4: 3. izdanje 2005. — Ispitivanje trakastim vodom: prema ISO 11452-5: 2. izdanje 2002. — Ispitivanje trakastim vodom od 800 mm: prema točki 4.5. ovog Priloga. Frekvencijsko područje i opći ispitni uvjeti zasnivaju se na ISO 11452-1: 3. izdanje 2005.”; (b) točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim: „2.1. Uvjeti ispitivanja moraju biti u skladu s ISO 11452-1: 3. izdanje 2005.”; (c) točka 3.1. zamjenjuje se sljedećim: „3.1.   Frekvencijsko područje, vremena zadržavanja Mjerenja se provode u frekvencijskom području od 20 do 2 000 MHz, s frekvencijskim koracima prema ISO 11452-1: 3. izdanje 2005. Modulacija ispitnog signala je: — AM, s modulacijom od 1 kHz i modulacijskom dubinom od 80 % u frekvencijskom području 20 – 800 MHz, — PM, t na 577 μs, perioda 4 600 μs u frekvencijskom području 800 – 2 000 MHz, ako se tehnička služba i proizvođač električnih/elektroničkih podsklopova (ESA) nisu dogovorili drukčije. Veličina frekvencijskog koraka i vremena zadržavanja treba odabrati prema ISO 11452-1: 3. izdanje 2005.”; (d) točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim: „3.2. Tehnička služba izvodi ispitivanje u vremenskim razmacima određenim u ISO 11452-1: 3. izdanje 2005. u frekvencijskom području od 20 do 2 000 MHz. U drugom slučaju, ako proizvođač dostavi mjerne podatke za čitavo frekvencijsko područje koje je pripremio ovlašteni laboratorij s odobrenjem za odgovarajuće dijelove ISO 17025: 1. izdanje 1999., tehnička služba može odabrati smanjeni broj frekvencija u području, na primjer 27, 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750, 900, 1 300 i 1 800 MHz te tako potvrditi da ESA-i ispunjavaju zahtjeve ovog Priloga.”; (e) točka 4.1.2. zamjenjuje se sljedećim: „4.1.2.   Postupak ispitivanja ‚Metoda supstitucije’ rabi se radi postizanja uvjeta za ispitivanje prema ISO 11452-2: 2. izdanje 2004. Ispitivanje se izvodi vertikalnom polarizacijom.”; (f) točka 4.2.2. zamjenjuje se sljedećim: „4.2.2.   Postupak ispitivanja Ispitivanje se izvodi prema ISO 11452-3: 2. izdanje 2001. Zavisno o ESA-ima koji se ispituju, tehnička služba odabire metodu maksimalnog spajanja polja s ESA-ima ili ožičenjem unutar TEM kaveza.”; (g) točka 4.3.2. zamjenjuje se sljedećim: „4.3.2.   Postupak ispitivanja Ispitivanje se izvodi prema ISO 11452-4: 3. izdanje 2005. na ispitnom stolu. U drugom slučaju, ESA se može ispitati ugrađen u vozilu prema ISO 11451-4: 1. izdanje 1995. — Strujna kliješta postave se na udaljenost od 150 mm od ispitivanog ESA. — Za izračun dovedene struje iz izlazne snage rabi se referentna metoda. — Frekvencijsko područje ove metode ograničeno je specifikacijom strujnih kliješta.”

6.	U točkama 2. i 3. Priloga X. „ISO 7637-2: 2002” zamjenjuje se s „ISO 7637-2: 2004.”

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

66

---

32006D0368

---

L 140/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.03.2006.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 20. ožujka 2006.

o detaljnim tehničkim zahtjevima za provođenje ispitivanja određenih u Direktivi 2005/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na prednje zaštitne sustave motornih vozila

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 776)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/368/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2005/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi prednjih zaštitnih sustava na motornim vozilima te izmjenu Direktive Vijeća 70/156/EEZ (1), posebno njezin članak 4. stavak 2.,

budući da:

(1)	Direktiva 2005/66/EZ iznosi osnovne uvjete za homologaciju tipa Zajednice za motorna vozila, a u vezi uporabe prednjih zaštitnih sustava na motornim vozilima i homologaciju tipa prednjih zaštitnih sustava kao zasebnih tehničkih cjelina.

(2)	Potrebno je postaviti detaljne tehničke uvjete za ispitivanja navedena u Prilogu I. odjeljku 3. te Direktive.

(3)	Ta se ispitivanja zasnivaju na znanstvenom radu Europskog komiteta za naprednu sigurnost vozila (EEVC), detaljni tehnički uvjeti trebaju se zasnivati i na preporukama EEVC-a.

(4)

Kako bi se osigurala sigurnost pješaka i drugih sudionika u cestovnom prometu, treba omogućiti da se prednji zaštitni sustav, koji je dizajniran za više vrsta vozila, homologira zasebno za svaku vrstu vozila. Međutim, tijelo nadležno za ispitivanje može odbiti dodatna ispitivanja u slučajevima kada su tipovi vozila, za koje je prednji zaštitni sustav namijenjen, dovoljno slični ili je sustav zaštite dovoljno sličan modelima koji su već ispitani.

(5)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog prema odredbama Direktive 70/156/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Detaljni tehnički uvjeti potrebni za provođenje ispitivanja u pogledu uporabe prednjih zaštitnih sustava kao originalne opreme ugrađene u vozilo te kao zasebne tehničke cjeline, predviđeno u Prilogu I. odjeljku 3. Direktive 2005/66/EZ, utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.

2.   Kada je, u slučajevima ispitivanja za homologaciju tipa prednjih zaštitnih sustava kao originalne opreme ugrađene u vozilo, sustav koji je potrebno ispitati dizajniran za uporabu na više tipova vozila, taj će sustav biti homologiziran zasebno za svaki tip vozila za koji je namijenjen.

Međutim, tijelo nadležno za ispitivanje ima pravo odbiti dodatna ispitivanja kad se predmetni tipovi vozila ili modeli prednjih zaštitnih sustava smatraju dovoljno sličnima.

Članak 2.

Odluka se primjenjuje od 26. studenoga 2006.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 309, 25.11.2005., str. 37.

---

PRILOG

SADRŽAJ

DIO I

Definiții

DIO II

Poglavlje I:

Organizacija ispitivanja

Poglavlje II:

Stavke ispitivanja

Poglavlje III:

Donja noga naspram prednjeg zaštitnog sustava

Poglavlje IV:

Gornja noga naspram prednjeg zaštitnog sustava

Poglavlje V:

Gornja noga naspram prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava

Poglavlje VI:

Glava djeteta/niže osobe naspram prednjeg zaštitnog sustava

Dodatak 1:

Izdavanje potvrde udarnom objektu

DIO I.

1.   DEFINICIJE

Pored definicija iznesenih u članku 2. Direktive 2005/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i njezinom Prilogu I. odjeljku 1., primjenjuje se sljedeće:

1.1.   „Temeljna referentna razina” znači horizontalna ravnina paralelna razini tla i predstavlja razinu tla za vozilo koje stoji na ravnoj površini s uključenom ručnom kočnicom i koje je u svojem normalnom položaju za vožnju.

1.2.   „Ugao prednjeg zaštitnog sustava” znači točka kontakta prednjeg zaštitnog sustava s vertikalnom ravninom, a koji tvori kut od 60° s vertikalnom uzdužnom plohom vozila i tangencijalan je vanjskoj površini prednjeg zaštitnog sustava. Donji rub ravnine mora biti na temeljnoj referentnoj razini, prema opisu iz točke 1.1., a gornji rub na visini od 600 mm. (vidjeti sliku 5.).

1.3.   „Trećina prednjeg zaštitnog sustava” znači geometrijska poveznica između uglova prednjeg zaštitnog sustava, izmjerena fleksibilnom trakom slijedeći vanjske horizontalne konture prednjeg zaštitnog sustava, podijeljena na tri jednaka dijela.

1.4.   „Prednji rub prednjeg zaštitnog sustava” znači najviša vanjska struktura prednjeg zaštitnog sustava i isključuje poklopac motora i blatobrane, gornje i postranične dijelove opasača prednjih svjetala te bilo koji druge dodatke poput maski za zaštitu svjetala (vidjeti sliku 4.).

1.5.   „Visina prednjega ruba prednjeg zaštitnog sustava” za bilo koji dio prednjeg zaštitnog sustava znači vertikalna razdaljina između temeljne referentne razine i referentne crte prednjega ruba prednjeg zaštitnog sustava kada je vozilo u položaju za vožnju.

1.6.   „Linija prednjeg zaštitnog sustava” za bilo koju točku na sustavu znači horizontalna razdaljina između gornje referentne linije prednjeg zaštitnog sustava i pozicije razmatrane točke na sustavu. Ova se razdaljina mora mjeriti na vertikalnoj ravnini paralelnoj vertikalnoj uzdužnoj ravnini vozila.

1.7.   „Ugao prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava” znači točka kontakta prednjeg zaštitnog sustava s vertikalnom ravninom što tvori 45° s vertikalnom uzdužnom ravninom vozila i tangencijalna je vanjskoj površini prednjeg zaštitnog sustava. Donji rub plohe mora biti na visini od 600 mm ili 200 mm ispod najvišega dijela prednjeg zaštitnog sustava, štogod je više.

1.8.   „Trećina prednjega ruba prednjeg zaštitnog sustava” znači geometrijska crta između uglova gornjeg prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava izmjerenu fleksibilnom trakom slijedeći horizontalne vanjske konture prednjeg zaštitnog sustava podijeljenog na tri jednaka dijela.

1.9.   „Potpuna razdaljina prednjeg zaštitnog sustava” bilo koje točke na sustavu znači razdaljina do te točke izmjerena fleksibilnom trakom pridržanom kod vertikalne uzdužne ravnine vozila. Traka se drži zategnutom, jednim dijelom u kontaktu s tom točkom, a drugim dijelom u kontaktu s tlom. Kraj u kontaktu s tlom treba biti vertikalno ispod najniže točke kontakta trake s prednjim zaštitnim sustavom ili vozilom (vidjeti sliku 3.). Vozilo se stavlja u uobičajeni položaj za vožnju.

1.10.   „Osnovne vanjske dimenzije prednjega dijela” znači čvrste točke u prostoru postolja za ispitivanje, a koje predstavljaju sve točke stvarnog tipa vozila kod kojih bi prednji zaštitni sustav vozila bio izložen udaru tijekom ispitivanja.

1.11.   „Središte koljena” udarne noge znači točka oko koje se koljeno zaista savija.

1.12.   „Natkoljenica” udarne noge definira se kao svi dijelovi (uključujući i meso, kožu, prigušivač, instrumentaciju i potpornje, koloture itd. stavljene na udarni objekt u svrhu njegova puštanja) iznad razine središta koljena.

1.13.   „Potkoljenica” udarne noge definira se kao svi dijelovi (uključujući i meso, kožu, prigušivač, instrumentaciju i potpornje, koloture itd. stavljene na udarni objekt u svrhu njegova puštanja) ispod razine središta koljena. Tako definirana „potkoljenica” uključuje i olakšice za masu itd. noge.

DIO II.

POGLAVLJE I.

Organizacija ispitivanja

1.   Ispitivanje prednjeg zaštitnog sustava kao originalne opreme ugrađene u vozilo.

1.1.   Prednji zaštitni sustav postavljen na vozilo mora biti u skladu s uvjetima iznesenim u Prilogu I. odjeljku 2. Direktive 2005/66/EZ.

1.2.   Vozilo se mora nalaziti u položaju za vožnju te sigurno postavljeno na povišene nosače ili u stanju mirovanja na ravnoj površini s podignutom ručnom kočnicom. Vozilo mora biti opremljeno prednjim zaštitnim sustavom koji se namjerava ispitati. Upute proizvođača o postavljanju prednjeg zaštitnog sustava moraju se slijediti te moraju sadržavati stezače na svim učvršćenjima.

1.3.   Sve naprave namijenjene za zaštitu pješaka i drugih izloženih sudionika u cestovnom prometu moraju se ispravno aktivirati prije i/ili biti aktivne tijekom ispitivanja. Kandidat mora dokazati da će naprave djelovati na primjeren način ako vozilo udari pješaka ili drugog izloženog subjekta na cesti.

1.4.   Bilo koji dio vozila koji može promijeniti oblik ili poziciju, poput pomičnih prednjih svjetala, osim naprava za zaštitu pješaka i drugih izloženih subjekata na cesti, mora biti oblikovan ili postavljen na način koji nadležna tijela ispitivanja smatraju najprikladnijim za ova ispitivanja.

2.   Ispitivanje prednjeg zaštitnog sustava kao zasebne tehničke cjeline.

2.1.   Kada je za ispitivanje dostavljen samo prednji zaštitni sustav, moguće je udovoljiti uvjetima iz Priloga I. odjeljka 2. Direktive 2005/66/EZ, kada je postavljen na tip vozila na koji se odnosi homologacija tipa zasebne tehničke cjeline.

2.2.   Ispitivanje se može provesti ili s prednjim zaštitnim sustavom postavljenim na tip vozila za koji je namijenjen ili na testni okvir koji vjerno predstavlja vanjske, prednje dimenzije predmetnog tipa vozila. Ako kod uporabe testnog okvira prednji zaštitni sustav dođe u dodir s okvirom tijekom ispitivanja, ispitivanje se mora ponoviti sa sustavom postavljenim na stvarni tip vozila za koji je namijenjen. U slučajevima kada se ispitivanje vrši s prednjim zaštitnim sustavom postavljenim na vozilo, primjenjuju se uvjeti iz odjeljka 1.

POGLAVLJE II.

Stavke ispitivanja

1.   Kako bi bili odobreni, prednji zaštitni sustavi moraju biti u skladu s odredbama iznesenim u Prilogu I. odjeljku 3. Direktive 2005/66/EZ.

2.   Pogonski sustavi

2.1.   Donja udarna noga za ispitivanje prednjeg zaštitnog sustava bit će u „slobodnom letu” u trenutku udara. Udarni objekt bit će otpušten za slobodan let na takvoj razdaljini da rezultati ispitivanja ne budu pod utjecajem ikakvog kontakta udarnog objekta s pogonskim sustavom tijekom odskoka udarnog objekta.

2.2.   Gornja udarna noga za ispitivanje prednjeg zaštitnog sustava i gornji prednji rub prednjeg zaštitnog sustava bit će postavljeni na pogonski sustav, zglobom koji ograničava zakretni moment, kako bi se spriječilo oštećivanje sustava usmjeravanja od strane većih necentriranih tereta. Sustav za usmjeravanje bit će opremljen vodilicama s malim trenjem, koje nisu osjetljive na izvanosno opterećivanje te koje dozvoljavaju udarnom objektu kretanje samo u određenom smjeru udara u trenutku kontakta sa sustavom za zaštitu. Vodilice sprečavaju kretanje u drugim smjerovima uključujući i rotaciju oko bilo koje druge osi.

2.3.   Udarni objekt u obliku glave djeteta/manje osobe za ispitivanje prednjeg zaštitnog sustava bit će u „slobodnom letu” u trenutku udara. Udarni objekt bit će otpušten za slobodni let s takve udaljenosti od prednjeg zaštitnog sustava da rezultati ispitivanja ne budu pod utjecajem bilo kakvog kontakta između udarnog objekta i pogonskog sustava tijekom odskoka udarnog objekta.

2.4.   U svim slučajevima udarni se objekti mogu pokretati zračnim, opružnim ili hidrauličnim pištoljem, ili drugim sredstvima koja imaju jednaki učinak.

POGLAVLJE III.

Donja noga naspram prednjeg zaštitnog sustava

1.   Svrha ispitivanja

1.1.   Ispitati usklađenost s uvjetima iznesenim u Dodatku I. stavku 3.1.1. Direktive 2005/66/EZ.

2.   Točke ispitivanja

2.1.   Minimalno tri donje noge moraju se upotrijebiti pri ispitivanju prednjeg zaštitnog sustava na točkama ispitivanja između gornje i donje referentne crte prednjeg zaštitnog sustava (vidjeti slike 1. i 2.). Točke ispitivanja moraju se nalaziti na pozicijama koje nadležno tijelo odredi kao točke na kojima su povrede najizglednije. Ispitivanja se moraju vršiti na različitim tipovima struktura i ondje gdje one variraju diljem područja koje se mora procijeniti. Točke koje nadležno tijelo ispituje bit će navedene u izvješću o ispitivanju.

3.   Naprave za ispitivanje

3.1.   Donja noga kao udarni objekt se mora sastojati od dva tvrda segmenta prekrivena pjenom, a koja predstavljaju natkoljenicu i potkoljenicu povezane sa simuliranim koljenom koje je moguće deformirati. Cjelokupna dužina udarnog objekta mora biti 926 ± 5 mm te zadovoljavati uvjete iz ovog poglavlja odjeljka 5. i slike 6. Potpornji, koturi itd. spojeni s udarnim objektom u svrhu njegova lansiranja mogu produžiti dimenzije prikazane na slici 6.

3.2.   Mjerni davači moraju biti tako postavljeni da mjere kut savijanja koljena i smični pomak koljena. Jedan jednoosni mjerač ubrzanja mora se namjestiti na strani potkoljenice koja neće biti udarena, u blizini koljena, s osi usmjerenoj prema smjeru udara.

3.3.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 180 za sve mjerne davače. CAC vrijednost odgovora, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 50° za kut savijanja koljena, 10 mm za smični pomak i 500 g za ubrzanje.

3.4.   Udarni objekt mora zadovoljiti uvjete izvedbe navedene u Dodatku I. odjeljku 2. te mora biti opremljen deformirajućim elementima koljena iz iste serije kao one upotrijebljene pri njegovu potvrđivanju. Udarni objekt također mora imati pjenu odrezanu iz jednog do četiri lista ConforTM pjenastog materijala, ili sličnog, proizvedenog u istoj seriji (izrezanog od jednog bloka ili koluta pjene), uz uvjet da je pjena iz jednog od tih listova upotrijebljena i u dinamičnom testu potvrđivanja, te da su pojedinačne težine tih listova unutar ± 2 % težine lista upotrijebljenog pri potvrđivanju. Potvrđeni udarni objekt može se upotrijebiti za maksimalno 20 udara prije njegova ponovnog potvrđivanja. Kod svakog ispitivanja trebaju se upotrijebiti novi plastično deformirajući elementi koljena. Udarni objekt se mora ponovno potvrditi i ako je prošlo više od godinu dana od posljednjeg potvrđivanja ili ako je rezultat mjernog davača udarnog objekta, pri bilo kojem udaru, prešao specificirani CAC.

3.5.   Udarni objekt mora biti postavljen, pogonjen i otpušten na način specificiran u II. poglavlju.

4.   Postupak ispitivanja

4.1.   Stabilna temperatura naprava za ispitivanje i vozila ili zasebne tehničke cjeline mora biti 20° ± 4 °C.

4.2.   Ispitivanja se moraju izvršiti na prednjem zaštitnom sustavu u točkama izabranim prema stavku 2.1.

4.3.   Smjer udara mora biti u horizontalnoj ravnini i paralelno s uzdužnom vertikalnom ravninom prednjeg zaštitnog sustava postavljenog na vozilo ili na okvir. Tolerancija za smjer vektora brzine u horizontalnoj ravnini i uzdužnoj ravnini mora biti ± 2° u vrijeme prvog kontakta.

4.4.   Os udarnog objekta mora biti okomita na horizontalnu ravninu s tolerancijom od ± 2° na bočnoj i uzdužnoj ravnini. Horizontalna, uzdužna i bočna ravnina su pravokutne jedna naspram druge (vidjeti sliku 8.).

4.5.   Dno udarnog objekta mora biti 25 mm iznad temeljne referentne razine u vrijeme prvog kontakta s prednjim zaštitnim sustavom (vidjeti sliku 7.), s tolerancijom od ± 5 mm. Kod namještanja pogonskog sustava, treba se uzeti u obzir utjecaj gravitacije u razdoblju slobodnog leta udarnog objekta.

4.6.   U vrijeme prvog kontakta udarni objekt mora imati željenu orijentaciju oko svoje vertikalne osi, za ispravan položaj koljena, s tolerancijom od ± 5°.

4.7.   U vrijeme prvog kontakta simetrala udarnog objekta mora biti unutar ± 10 mm tolerancije od odabranog mjesta udara.

4.8.   Tijekom kontakta između udarnog objekta i prednjeg zaštitnog sustava, udarni objekt ne smije doći u doticaj s tlom ili nekim objektom koji nije dio prednjeg zaštitnog sustava ili vozila.

4.9.   Brzina udara udarnog objekta u trenutku pogađanja prednjeg zaštitnog sustava mora biti 11,1 ± 0,2 m/s. Učinak gravitacije mora se uzeti u obzir kada se brzina udara dobiva mjerenjima izvedenim prije prvog kontakta.

5.   Donja noga kao udarni objekt

5.1.   Promjer natkoljenice i potkoljenice mora biti 70 ± 1 mm i obje moraju biti pokrivene pjenom kao „mesom” i kožom. Pjena mora biti debljine 25 mm, ConforTM vrste CF-45 ili slična. Koža mora biti napravljena od neopren pjene presvučene 0,5 mm debelom najlon tkaninom s obje strane, a čija sveukupna debljina treba biti 6 mm.

5.1.1.   Dužina natkoljenice i potkoljenice mora biti 432 mm i 494 mm, obje izmjerene od središta koljena.

5.2.   Ukupna masa natkoljenice i potkoljenice mora biti 8,6 ± 0,1 kg odnosno 4,8 ± 0,1 kg, a sveukupna masa udarnog objekta mora biti 13,4 ± 0,2 kg.

5.3.   Težište natkoljenice i potkoljenice mora biti na 217 ± 10 mm i 233 ± 10 mm od središta koljena.

5.4.   Moment inercije natkoljenice i potkoljenice, oko horizontalne osi i putem pojedinačnih težišta i okomit na smjer udara, mora biti 0,127 ± 0,010 kgm2 i 0,120 ± 0,010 kgm2.

5.5.   Jednoosni mjerač ubrzanja mora biti postavljen na stranu potkoljenice koja neće pretrpjeti udar, 66 ± 5 mm ispod središta koljena, s osjetljivom osi u smjeru udara.

5.6.   Udarni objekt mora biti opremljen kako bi izmjerio kut savijanja i smični pomak između natkoljenice i potkoljenice.

5.7.   Sustav smičnog pomaka mora biti opremljen prigušivačem koji može biti montiran u bilo kojoj točci na stražnjem dijelu udarnog objekta ili unutar njega. Svojstva prigušivača moraju biti takva da udarni objekt udovoljava i statičkim i dinamičkim uvjetima smičnog pomaka te zaštititi od prekomjernih vibracija sustava za smični pomak.

POGLAVLJE IV.

Gornja noga naspram prednjeg zaštitnog sustava

1.   Svrha ispitivanja

1.1.   Ispitati usklađenost s uvjetima iznesenim u Prilogu I. stavku 3.1.2 Direktive 2005/66/EZ.

2.   Točke ispitivanja

2.1.   Ispitivanje gornje noge na prednjem zaštitnom sustavu mora se provesti kako bi se ispitale točke odabrane od strane ispitivačkoga tijela u skladu sa poglavljem III. stavkom 2.1. Točke koje su ispitala nadležna tijela moraju se navesti u izvješću o ispitivanju.

3.   Naprave za ispitivanje

3.1.   Udarni objekt mora biti usklađen s uvjetima iznesenim u odjeljku 5. ovog poglavlja i sa slikom 9.

3.2.   Moraju se postaviti dva mjerna davača kako bi se pojedinačno izmjerile sile primijenjene na svaki kraj udarnog objekta, kao i mjerače deformacije koji mjere momente savijanja u središtu udarnog objekta i na pozicijama 50 mm sa svake strane simetrale (vidjeti sliku 9.).

3.3.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definiranu prema ISO 6487: 2000, mora biti 180 za sve mjerne davače. CAC vrijednosti, definirani prema ISO 6487: 2000, moraju biti 10 kN za pretvarače sile i 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.4.   Udarni objekt mora zadovoljiti uvjete izvedbe navedene u Dodatku I. odjeljku 3., te mora biti opremljen pjenom izrezanom iz lista materijala koji je upotrijebljen i za dinamičko potvrđivanje. Potvrđeni udarni objekt može se upotrijebiti za najviše 20 udara prije njegova ponovnog potvrđivanja (ovo ograničenje se ne odnosi na pogonske komponente ili one sustava za usmjeravanje). Udarni se objekt mora ponovno potvrditi ako je prošlo više od godinu dana od prethodnog potvrđivanja ili ako je rezultat mjernog davača udarnog objekta, u bilo kojem udaru, prešao specificirani CAC.

3.5.   Udarni objekt mora biti postavljen i pogonjen prema odredbama Poglavlja II.

4.   Postupak ispitivanja

4.1.   Stabilna temperatura naprava za ispitivanje i vozila ili podsustava mora biti 20° ± 4 °C.

4.2.   Ispitivanja se moraju vršiti prema prednjem zaštitnom sustavu između uglova sustava, u točkama određenim prema stavku 2.1.

4.3.   Smjer udara mora biti paralelan uzdužnoj osi prednjeg zaštitnog sustava postavljenog na vozilo ili okvir za ispitivanje, a s osi gornje noge vertikalnom u vrijeme prvog kontakta. Tolerancija na ovim smjerovima je ± 2°. U vrijeme prvog kontakta simetrala udarnog objekta mora se poklapati s izabranim točkama ispitivanja, s tolerancijom od ± 10 mm i bočno i vertikalno.

4.4.   Brzina udara udarnog objekta u trenutku udaranja prednjeg zaštitnog sustava mora biti 11,1 ± 0,2 m/s.

5.   Gornja noga kao udarni objekt

5.1.   Ukupna masa gornje noge kao udarnog objekta, uključujući i komponente za pogon i usmjeravanje koji su u biti dio udarnog objekta, tijekom udara mora biti 9,5 kg ± 0,1 kg.

5.2.   Ukupna masa prednjeg elementa i drugih komponenti ispred sklopova pretvarača tereta, zajedno s onim dijelovima sklopova pretvarača tereta pred aktivnim elementima, ali bez pjene i kože, mora biti 1,95 ± 0,05 kg.

5.3.   Pjena se mora sastojati od dva lista 25 mm debelog ConforTM pjene tipa CF-45 ili slične. Koža mora biti 1,5 mm debela gumirana tkanina. Pjena i gumirana koža moraju zajedno težiti 0,6 ± 0,1 kg (ovo isključuje bilo kakva pojačanja, sastavi itd. koji se upotrebljavaju za spajanje stražnjih krajeva gumirane kože sa stražnjim elementima). Pjena i koža moraju biti savijeni prema natrag, sa kožom spojenom spajalicama za stražnji element tako da su stranice gumirane kože paralelne. Pjena mora biti takve veličine i oblika da se održi prikladan prostor između pjene i komponenata iza prednjeg elementa kako bi se izbjegli značajni putovi tereta između pjene i tih komponenata.

5.4.   Prednji se element mora povezati s mjeračima deformacija kako bi se na tri mjesta mjerio moment savijanja, kao što je prikazano na slici 9., a za svaki se treba upotrijebiti zasebni kanal. Mjerači deformacija nalaze se na udarnom objektu, na stražnjoj strani njegova prednjeg elementa. Dva vanjska mjerača deformacija nalaze se 50 ± 1 mm od simetrične osi udarnog objekta. Srednji mjerač deformacija nalazi se na simetričnoj osi s tolerancijom od ± 1 mm.

5.5.   Zglob koji ograničava zakretni moment mora biti postavljen tako da je uzdužna os prednjeg elementa okomita na os sustava za usmjeravanje, s tolerancijom od ± 2°, sa zglobom namještenim na minimalno 650 Nm.

5.6.   Težište onih dijelova udarnog objekta koji se nalaze ispred zgloba koji ograničava zakretni moment mora biti na uzdužnoj simetrali udarnog objekta, s tolerancijom od ± 10 mm.

5.7.   Dužina između simetrala pretvarača tereta mora biti 310 ± 1 mm, a promjer prednjeg elementa 50 ± 1 mm.

POGLAVLJE V.

Gornja noga naspram prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava

1.   Svrha ispitivanja

1.1.   Ispitati usklađenost s uvjetima iznesenim u Prilogu I. stavku 3.1.3. Direktivi 2005/66/EZ.

2.   Točke ispitivanja

2.1.   Minimalno se mora izvesti tri ispitivanja naspram referentne linije prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava, a na točkama koje ispitivačko tijelo ocijeni kao najizglednije za uzrokovanje ozljeda. Ispitivanja se vrše na različitim vrstama struktura koje variraju diljem područja koje se mora procijeniti. Točke koje ispitivačko tijelo ispita moraju biti navedene u izvješću o ispitivanju.

3.   Naprave za ispitivanje

3.1.   Udarni objekt mora biti usklađen s uvjetima iznesenim u poglavlju IV. odjeljku 5. i slikom 6.

3.2.   Kada dođe do udara u referentnu liniju gornjeg prednjeg ruba, masa udarnog objekta ovisit će o cjelokupnom obliku prednjeg zaštitnog sustava i mora se odrediti u skladu s odjeljkom 4.

3.3.   Moraju se postaviti dva mjerna davača kako bi se pojedinačno izmjerile sile primijenjene na svaki kraj udarnog objekta, kao i mjerače deformacije koji mjere momente savijanja u središtu udarnog objekta i na pozicijama 50 mm sa svake strane simetrale (vidjeti sliku 9.).

3.4.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definiranu prema ISO 6487: 2000, mora biti 180 za sve mjerne davače. CAC vrijednosti, definirani prema ISO 6487: 2000, moraju biti 10 kN za pretvarače sile i 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.5.   Udarni objekt mora zadovoljiti uvjete izvedbe navedene u Dodatku I. odjeljku 3. te mora biti opremljen pjenom izrezanom iz lista materijala koji je upotrijebljen i za dinamičko potvrđivanje. Potvrđeni udarni objekt može se upotrijebiti za najviše 20 udara prije njegova ponovnog potvrđivanja (ovo ograničenje se ne odnosi na pogonske komponente ili one sustava za usmjeravanje). Udarni se objekt mora ponovno potvrditi ako je prošlo više od godinu dana od prethodnog potvrđivanja ili ako je rezultat mjernog davača udarnog objekta, u bilo kojem udaru, prešao specificirani CAC.

3.6.   Udarni objekt mora biti postavljen i pogonjen prema odredbama poglavlja. II.

4.   Postupak ispitivanja

4.1.   Stabilna temperatura naprava za ispitivanje i vozila ili podsustava mora biti 20° ± 4 °C.

4.2.   Ispitivanja se moraju vršiti naspram prednjeg zaštitnog sustava između uglova gornjeg prednjeg ruba sustava, u točkama određenim prema stavku 2.1.

4.3.   Udarni objekt mora biti poravnan tako da su simetrala pogonskog sustava i uzdužna os udarnog objekta paralelni uzdužnoj osi prednjeg zaštitnog sustava postavljenog na vozilo ili okvir za ispitivanje. Tolerancija u tim smjerovima iznosi ± 2°. U vrijeme prvog kontakta, simetrala udarnog objekta mora se poklapati s odabranim mjestom udara s tolerancijom od ± 10 mm (vidjeti sliku 10.), te bočno s tolerancijom od ± 10 mm.

4.4.   Potrebna brzina udara, kut udara i masa udarnog objekta moraju se odrediti u skladu sa stavcima 4.5 i 4.6. Tolerancija za brzinu udara iznosi ± 2 %, a tolerancija za smjer udara iznosi ± 2°. Učinak težišta mora se uračunati prije vremena prvog kontakta. Masa udarnog objekta mora se izmjeriti do preciznosti bolje od ± 1 %, a ako se izmjerena vrijednost razlikuje od potrebne vrijednosti onda se potrebna vrijednost mora prilagoditi kako bi se to kompenziralo, a u skladu sa stavkom 4.7.1.

4.5.   Potrebna brzina udara i kut udara određuju se prema slikama 11. i 12., a u vezi s vertikalnom visinom planirane pozicije udara na referentnoj liniji prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava, kao i prednosti sustava.

4.6.   Potrebna energija udara mora se izračunati prema slici 13., a u vezi s vertikalnom visinom, od temeljne referentne razine, planirane pozicije udara naspram prednjeg ruba prednjeg zaštitnog sustava te njegove prednosti.

4.7.   Ukupna masa udarnog objekta uključuje i komponente pogonskog sustava i sustava za usmjeravanje koji su u biti dijelom udarnog objekta tijekom udara, uključujući i dodatne utege.

4.7.1.   Potrebna vrijednost mase udarnog objekta mora se izračunati na sljedeći način:

gdje

M	=	masa (kg)
E	=	potrebna energija udara (J)
V	=	potrebna brzina (m/s)

4.7.2.   Masa udarnog objekta može se prilagoditi iz izračunane vrijednosti do ± 10 %, ali se mora mijenjati i potrebna brzina udara prema gore navedenoj formuli kako bi se održala potrebna kinetička energija udarnog objekta.

4.7.3.   Potrebni dodatni utezi moraju se postaviti na pravilan način kako bi se dobila izračunana vrijednost mase udarnog objekta, a koja je izračunata u skladu sa stavkom 4.7.1, u stražnji dio stražnjeg elementa kako je prikazano na slici 9., ili u komponente sustava za usmjeravanje koji su u biti dio udarnog objekta tijekom udara.

POGLAVLJE VI.

Glava djeteta/niže osobe naspram prednjeg zaštitnog sustava

1.   Svrha ispitivanja

1.1.   Ispitati usklađenost s uvjetima iznesenim u Prilogu I. stavku 3.1.4. Direktive 2005/66/EZ.

2.   Točke ispitivanja

2.1.   Točke ispitivanja za udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe moraju se odabrati na dijelovima prednjeg zaštitnog sustava gdje je potpuna razdaljina sustava veća od 900 mm s vozilom u položaju za vožnju ili s prednjim zaštitnim sustavom postavljenim na okvir za ispitivanje koji predstavlja vozilo u položaju za vožnju na koje se sustav treba montirati.

2.2.   Moraju se provesti tri ispitivanja s udarnim objektom u obliku glave i to na mjestima koja se u ispitivačkim laboratorijima ocijene kao najizglednija za uzrokovanje ozljeda. Ispitivanja se moraju provesti na različitim tipovima struktura i to gdje one variraju diljem područja koje se mora procijeniti. Ispitane točke moraju se navesti u izvješću o ispitivanju.

3.   Naprave za ispitivanje

3.1.   Udarni objekt mora biti onakav kakav je opisan u odjeljku 5. i prikazan na slici 15.

3.2.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 1 000. CAC vrijednost, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 500 g za ubrzanje.

3.3.   Udarni objekt mora zadovoljiti uvjete izvedbe navedene u Dodatku I. odjeljku 4. Potvrđeni udarni objekt može se upotrijebiti za najviše 20 udara prije njegova ponovnog potvrđivanja. Udarni se objekt mora ponovno potvrditi ako je prošlo više od godinu dana od prethodnog potvrđivanja ili ako je rezultat mjernog davača udarnog objekta, u bilo kojem udaru, prešao specificirani CAC.

3.4.   Udarni objekt mora biti postavljen, pogonjen i otpušten prema odredbama Poglavlju II odjeljku 2.

4.   Postupak ispitivanja

4.1.   Stabilna temperatura naprava za ispitivanje i vozila ili zasebne tehničke cjeline mora biti 20° ± 4 °C.

4.2.   Ispitivanja se moraju vršiti naspram prednjih zaštitnih sustava na pozicijama odabranim prema odredbama odjeljka 2.

4.3.   Udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe, opisan u odjeljku 5., mora se upotrijebiti za ispitivanja prednjih zaštitnih sustava na pozicijama prvog kontakta odabranim prema odredbama odjeljka 2.

4.4.   Smjer udara mora biti prema dolje i prema nazad te u vertikalnoj ravnini paralelnoj uzdužnoj osi sustava za zaštitu postavljenog na vozilo ili na okvir za ispitivanje. Tolerancija za ovaj smjer je ± 2°. Kut udara za ispitivanja s udarnim objektom mora biti 50° ± 2° naspram temeljne referentne razine. Učinak težišta mora se uzeti u obzir kada je udarni kut izmjeren u vrijeme prije prvog kontakta.

4.5.   U vrijeme prvog kontakta, točka prvog kontakta udarnog objekta mora biti unutar ± 10 mm tolerancije naspram odabrane točke udara.

4.6.   Brzina udara udaranog objekta kada udara u odabranu točku mora biti 9,7 ± 0,2 m/s. Učinak sile teže mora se uzeti u obzir kada je brzina udara dobivena mjerenjima provedenim prije prvog kontakta.

5.   Udarni objekt u obliku glave

5.1.   Udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe jest kugla izrađena od aluminija i homogene je konstrukcije. Mora imati promjer 165 ± 1 mm i masu od 3,5 ± 0,07 kg.

5.2.   Kugla mora biti pokrivena sintetičkom kožom debljine 14 ± 0,5 mm, a koja mora pokrivati najmanje pola kugle.

5.3.   Središte težišta udarnog objekta, uključujući i instrumentaciju, mora se nalaziti u središtu kugle s tolerancijom od ± 5 mm. Moment inercije oko osi kroz središte težišta i okomito na smjer udara mora biti 0,010 ± 0,0020 kg/m2.

5.4.   Udubinom u kugli treba se omogućiti postavljanje jednog troosnog ili tri jednoosna mjerača ubrzanja. Mjerači ubrzanja moraju biti postavljeni u skladu s odredbama stavaka 5.4.1 i 5.4.2.

5.4.1.   Jedan od mjerača ubrzanja mora imati osjetljivu os okomitu na naličje postavljanja A (slika 15.) te seizmičku masu postavljenu unutar polja cilindrične tolerancije polumjera 1 mm i dužine 20 mm. Simetrala polja tolerancije mora biti okomita naličju postavljanja, a njezina središnja točka podudara se sa središtem kugle kao udarnog objekta.

5.4.2.   Preostali mjerači ubrzanja moraju imati osjetljive osi okomite jedna na drugu i paralelne s naličjem postavljanja A, a njihova seizmička masa mora biti postavljena unutar polja sferične tolerancije polumjera 10 mm. Središte polja tolerancije mora se podudarati sa središtem kugle kao udarnog objekta.

---

Dodatak 1.

Izdavanje potvrde udarnom objektu

1.   UVJETI ZA IZDAVANJE POTVRDE

1.1.   Udarni objekt upotrijebljen pri ispitivanjima navedenim u dijelu II. mora biti u skladu s odgovarajućim uvjetima izvedbe.

2.   DONJA NOGA KAO UDARNI OBJEKT

2.1.   Statično ispitivanje

2.1.1.   Donja noga kao udarni objekt mora biti u skladu s uvjetima navedenim u stavku 2.1.5. kada se ispituje prema odredbama stavka 2.1.7. i uvjetima iz stavka 2.1.6. kada se ispituje prema odredbama stavka 2.1.8.

2.1.2.   Za oba ispitivanja udarni objekt mora imati planiranu orijentaciju oko svoje uzdužne osi, za ispravnu operaciju koljena, s tolerancijom od ± 2°.

2.1.3.   Stabilna temperatura udarnog objekta tijekom potvrđivanja mora biti 20° ± 2 °C.

2.1.4.   CAC vrijednosti, definirane prema ISO 6487: 2000, moraju biti 50° za kut savijanja koljena i 500 N za primijenjenu silu kada je udarni objekt napunjen za savijanje u skladu sa stavkom 2.1.7. i 10 mm za smični pomak te 10 kN za primijenjenu silu kada je udarni objekt napunjen za smicanje u skladu sa stavkom 2.1.8. Za oba ispitivanja dozvoljeno je nisko filtriranje pri odgovarajućoj frekvenciji kako bi se odstranila visokofrekventna buka bez značajnijeg utjecaja na mjerenje odgovora udarnog objekta.

2.1.5.   Kada je udarni objekt napet na savijanje, u skladu sa stavkom 2.1.7., primijenjena sila/odgovor kuta savijanja mora biti unutar granica prikazanih na slici 16. Energija upotrijebljena za stvaranje savijanja od 15° mora biti 100 ± 7 J.

2.1.6.   Kada je udarni objekt napet za smicanje, u skladu sa stavkom 2.1.8., primijenjena sila/odgovor smičnog pomaka mora biti unutar granica prikazanih na slici 17.

2.1.7   Udarni objekt, bez pjene i kože, bit će postavljen s potkoljenicom čvrsto pričvršćenom na fiksnu horizontalnu podlogu i metalnom cijevi čvrsto povezanom s natkoljenicom, kao što je prikazano na slici 18. Kako bi se izbjegle pogreške zbog trenja, ne smiju se postavljati potpornji natkoljenici ili metalnoj cijevi. Moment savijanja primijenjen na središte koljena, zbog težine metalne cijevi i drugih komponenti (isključujući samu nogu), ne smije biti veći od 25 Nm.

2.1.7.1.   Uzdužno naličje mora se primijeniti na metalnu cijev na razdaljini od 2,0 ± 0,01 m od središta koljena, a treba se zabilježiti i posljedični kut savijanja koljena. Opterećenje se može povećati sve dok kut savijanja pređe 22°.

2.1.7.2.   Energija se izračunava integrirajući silu s obzirom na kut savijanja u radijalama te množeći je s dužinom kraka od 2,0 ± 0,01 m.

2.1.8.   Udarni objekt, bez pjene i kože, mora biti postavljen s potkoljenicom čvrsto pričvršćenom na fiksnu horizontalnu površinu te s metalnom cijevi pričvršćenom na natkoljenicu i obuzdanom 2,0 m od središta koljena, kao što je prikazano na slici 19.

2.1.8.1.   Uzdužno naličje mora se primijeniti na natkoljenicu na razdaljini od 50 mm od središta koljena te se treba zabilježiti posljedični smični pomak. Opterećenje se mora povećavati sve dok smični pomak koljena nije u prekoračenju za 8,0 mm ili je opterećenje veće od 6,0 kN.

2.2.   Dinamičko ispitivanje

2.2.1.   Udarni objekt mora biti u skladu s uvjetima navedenim u stavku 2.2.3. kada se ispituje prema odredbama stavka 2.3.

2.2.2.   Stabilna temperatura udarnog objekta tijekom potvrđivanja mora biti 20° ± 2 °C.

2.2.3.   Kada je udarni objekt udaren od strane linearno usmjeravanog potvrđeno udarnog objekta, prema odredbama stavka 2.3.2., maksimalno ubrzanje gornjeg dijela potkoljenice ne smije biti manje od 120 g i ne veće od 250 g. Maksimalni kut savijanja ne smije biti manji od 6,2° i ne veći od 8,2°. Maksimalni smični pomak ne smije biti manji od 3,5 mm i ne veći od 6,0 mm.

2.2.4.   Za sve ove vrijednosti upotrijebljena očitanja moraju biti od početnog udara s potvrđenim udarnim objektom, a ne iz faze zaustavljanja. Bilo kakav sustav koji se upotrebljava za zaustavljanje udarnog objekta ili potvrđenog udarnog objekta mora se tako postaviti da se faza zaustavljanja vremenski ne preklapa s početnim udarom. Sustav zaustavljanja ne smije uzrokovati veće predviđene CAC rezultate mjernog davača.

2.2.5.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 180 za sve mjerne davače. CAC vrijednost, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 50° za kut savijanja koljena, 10 mm za smični pomak i 500 g za ubrzanje. To ne znači da se sam udarni objekt mora fizički savijati i smicati pod tim kutovima i smicanjima.

2.3.   Postupak ispitivanja

2.3.1.   Udarni objekt, uključujući i pjenu i kožu, mora biti uzdužno obješen na tri žice promjera 1,5 ± 0,2 mm i minimalne dužine od 2,0 m, kao što je prikazano na slici 20. Mora biti obješen horizontalno s uzdužnom osi, s tolerancijom od ± 0,5° i okomitom na smjer kretanja udarnog objekta za potvrđivanje, s tolerancijom od ± 2°. Udarni objekt mora zadovoljavati uvjete navedene u poglavlju III. dijelu II. stavku 3.1., s potpornjima za spajanje za postavljene žice.

2.3.2.   Udarni objekt za potvrđivanje mora imati masu od 9,0 ± 0,05 kg, a ta masa uključuje i komponente pogona i usmjeravanja koji su u biti dio udarnog objekta za potvrđivanje tijekom udara. Dimenzije naličja udarnog objekta moraju biti one navedene na slici 21. Naličje udarnog objekta za potvrđivanje mora biti izrađeno od aluminija, s vanjskim slojem boljim za najmanje 2,0 mikrometara.

2.3.3.   Sustav usmjeravanja mora biti opskrbljen vodilicama s malim trenjem, neosjetljivim na opterećenje izvan osi, koje dopuštaju udarnom objektu da se kreće samo u predviđenom smjeru udara, kada je u kontaktu s vozilom. Vodilice moraju spriječiti kretanje u drugim smjerovima uključujući i rotaciju oko bilo koje osi.

2.3.4.   Udarni se objekt mora potvrđivati s pjenom koja prethodno nije bila upotrebljavana.

2.3.5.   Pjena iz udarnog objekta ne smije se tijekom ili nakon postavljanja pretjerano doticati ili deformirati.

2.3.6.   Udarni objekt za potvrđivanje mora se horizontalno pogoniti pri brzini od 7,5 ± 0,1 m/s u statični udarni objekt, kao što je prikazano na slici 20. Udarni objekt za potvrđivanje mora se tako postaviti da njegova simetrala bude poravnata s pozicijom na simetrali potkoljenice 50 mm od središta koljena, s tolerancijama od ± 3 mm bočno i ± 3 mm vertikalno.

3.   GORNJA NOGA KAO UDARNI OBJEKT

3.1.   Gornja noga kao udarni objekt mora biti u skladu s uvjetima navedenim u stavku 3.3 kada se ispituje prema odredbama stavka 3.4.

3.2.   Stabilna temperatura udarnog objekta tijekom potvrđivanja mora biti 20° ± 2 °C.

3.3.   Uvjeti

3.3.1.   Kada se udarni objekt pogoni u stacionarno cilindrično njihalo, najviša izmjerena sila u svakom mjernom davaču ne smije biti manja od 1,20 kN i ne veća od 1,55 kN, a razlika između najviših izmjerenih sila u gornjem i donjem mjernom davaču ne smije biti veća od 0,10 kN. Najveći izmjereni moment savijanja u mjeračima deformacije ne smije biti manja od 190 Nm i ne veća od 250 Nm u središnjoj točci te ne manja od 160 Nm i ne veća od 220 Nm za vanjsku točku. Razlika između gornjeg i donjeg vrhunca momenta savijanja ne smije biti veća od 20 Nm.

3.3.2.   Za sve te vrijednosti upotrijebljena očitanja moraju biti iz početnog udara s njihalom, a ne iz faze zaustavljanja. Bilo koji sustav koji se upotrijebi za zaustavljanje udarnog objekta ili njihala mora se tako postaviti da se faza zaustavljanja vremenski ne preklapa s početnim udarom. Sustav zaustavljanja ne smije uzrokovati veće CAC vrijednosti kod mjernih davača.

3.3.3.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 180 za sve mjerne davače. CAC vrijednost, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 10 kN za mjerne davače i 1 000 Nm za mjerenja momenta savijanja.

3.4.   Postupak ispitivanja

3.4.1.   Udarni objekt mora biti postavljen na pogonski sustav i onaj usmjeravanja putem koljena koji ograničava zakretni moment. To koljeno mora biti postavljeno tako da uzdužna os prednjeg elementa bude okomita osi sustava za usmjeravanje, s tolerancijom od ± 2°, a koljeno stezanja trenja postavljeno na minimum 650 Nm. Sustav usmjeravanja mora biti postavljen s vodilicama malog trenja koje dopuštaju udarnom objektu da se kreće samo u specificiranom smjeru udara, kada je u kontaktu s njihalom.

3.4.2.   Masa udarnog objekta mora se podesiti kako bi se dobila masa od 12 ± 0,1 kg, a ta masa uključuje i pogonske i usmjerivačke komponente koji su u biti dio udarnog objekta tijekom udara.

3.4.3.   Središte teže onih dijelova udarnog objekta koji se nalaze ispred koljena koje ograničava zakretni moment, uključujući i dodatne postavljene utege, mora se nalaziti na uzdužnoj simetrali udarnog objekta, s tolerancijom od ± 10 mm.

3.4.4.   Udarni se objekt mora potvrđivati s prethodno neupotrijebljenom pjenom.

3.4.5.   Pjena udarnog objekta ne smije se tijekom ili nakon postavljanja pretjerano dirati ili deformirati.

3.4.6.   Udarni objekt s vertikalnim prednjim elementom mora se horizontalno pogoniti pri brzini od 7,1 ± 0,1 m/s u statično njihalo, kao što je prikazano na slici 22.

3.4.7.   Cijev njihala mora imati vanjski promjer od mm, debljinu stijenke od 3 ± 0,15 mm i masu od 3 ± 0,03 kg. Cjelokupna dužina cijevi njihala mora biti 275 ± 25 mm. Cijev njihala mora biti izrađena od hladnoobrađenog bešavnog čelika (oblaganje površine metalnom oplatom dozvoljeno je kao zaštita od korozije), s vanjskim slojem većim od 2,0 mikrometara. Cijev mora biti obješena na dvije žice promjera 1,5 ± 0,2 mm i najmanje 2,0 m dužine. Površina njihala mora biti čista i suha. Cijev njihala mora biti postavljena tako da je uzdužna os cilindra okomita na prednjeg člana (tj. razinu), s tolerancijom od ± 2°, i na smjer kretanja udarnog objekta, s tolerancijom od ± 2°, a središte cijevi mora biti poravnato sa središtem prednjeg elementa udarnog objekta, s tolerancijom od ± 5 mm bočno i ± 5 mm vertikalno.

4.   UDARNI OBJEKT U OBLIKU GLAVE

4.1.   Udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe mora biti u skladu s uvjetima navedenim u stavku 4.3. kada se ispituje prema odredbama stavka 4.4.

4.2.   Stabilna temperatura udarnog objekta tijekom potvrđivanja mora biti 20° ± 2 °C.

4.3.   Uvjeti

4.3.1.   Kada je udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe udaren od strane linearno usmjerenog udarnog objekta za potvrđivanje, prema odredbama stavka 4.4., najveće ubrzanje izmjereno jednim troosnim (ili trima jednoosnim) mjeračem ubrzanja u glavi ne smije biti manje od 290 g i ne veće od 350 g. Rezultirajuća vremenska krivulja ubrzanja mora biti jednomodalna.

4.3.2.   Vrijednost instrumentacijskog odgovora CFC, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 1 000. CAC vrijednost, definirana prema ISO 6487: 2000, mora biti 1 000 g za ubrzanje.

4.4.   Postupak ispitivanja

4.4.1.   Udarni objekt u obliku glave mora biti obješen kao što je prikazano na slici 23. Objekt mora visjeti s stražnjim licem pod kutom između 25° i 90° prema horizontali, kao što je prikazano na slici 23.

4.4.2.   Udarni objekt za ispitivanje mora imati masu od 1,0 ± 0,01 kg. Ta masa uključuje i pogonske komponente, kao i one usmjeravanja, koje su u biti dio udarnog objekta tijekom udara. Linearni sustav usmjeravanja mora biti opskrbljen vodilicama s malim trenjem koje ne sadrže nikakve rotirajuće dijelove. Promjer plosnatog naličja udarnog objekta mora biti 70 ± 1 mm, dok rub mora biti zaobljen polumjerom od 5 ± 0,5 mm. Naličje udarnog objekta za potvrđivanje mora biti izrađeno od aluminija s vanjskim slojem većim od 2,0 mikrometara.

4.4.3.   Udarni objekt za potvrđivanje mora se horizontalno pogoniti brzinom od 7,0 ± 0,1 m/s u stacionarni udarni objekt u obliku glave djeteta/niže osobe, kako je prikazano na slici 23. Udarni objekt koji se potvrđuje mora biti namješten tako da je središte teže glave locirano na simetrali udarnog objekta za potvrđivanje, s tolerancijom od ± 5 mm bočno i ± 5 mm vertikalno.

4.4.4.   Ispitivanje se mora provesti na tri različita mjesta udara na udarnom objektu u obliku glave. Prethodno upotrijebljena i/ili oštećena koža mora se ispitati na tim specifičnim područjima.

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

93

---

32007L0035

---

L 157/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.06.2007.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 2007/35/EZ

od 18. lipnja 2007.

o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, Direktive Vijeća 76/756/EEZ u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2., drugu alineju,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/756/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na ugradbu uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice (2), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)	Direktiva 76/756/EEZ jedna je od zasebnih Direktiva u okviru postupka homologacije tipa propisanog Direktivom 70/156/EEZ. Stoga se odredbe Direktive 70/156/EEZ koje se odnose na sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice primjenjuju na Direktivu 76/756/EEZ.

(2)	Kako bi se poboljšanjem uočljivosti velikih kamiona i njihovih prikolica povećala sigurnost u cestovnom prometu, u Direktivu 76/756/EEZ treba uvesti obvezu postavljanja reflektirajućih oznaka na ta vozila.

(3)

Kako bi se u obzir uzele daljnje izmjene Pravilnika br. 48 UN/ECE (3) koje je Zajednica već izglasala, primjereno je Direktivu 76/756/EEZ prilagoditi tehničkom napretku njezinim usklađivanjem s tehničkim zahtjevima navedenog Pravilnika UN/ECE. Radi jasnoće potrebno je zamijeniti Prilog II. Direktivi 76/756/EEZ.

(4)	Stoga je potrebno izmijeniti Direktivu 76/756/EEZ.

(5)	Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilog II. Direktivi 75/757/EEZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

Ako nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni Direktivom 76/756/EEZ kako je izmijenjena ovom Direktivom, s učinkom od 10. srpnja 2011. države članice, u pitanjima koja se odnose na ugradnju uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju, smatraju nevažećima potvrde o sukladnosti koje se prilažu uz nova vozila u skladu s odredbama Direktive 70/156/EEZ u smislu članka 7. stavka 1. te Direktive.

Članak 3.

1.   Države članice najkasnije do 9. srpnja 2008. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe od 10. srpnja 2008.

Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

(2)  SL L 262, 27.9.1976., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/28/EZ (SL L 171, 30.6.1997., str. 1.).

(3)  SL L 137, 30.5.2007., str. 1.

---

PRILOG

---

(1)  SL L 137, 30.5.2007., str. 1.”

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

96

---

32007L0037

---

L 161/60

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.2007.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 2007/37/EZ

od 21. lipnja 2007.

o izmjeni priloga I. i III. Direktivi Vijeća 70/156/EEZ o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2., drugu alineju,

budući da:

(1)	Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava klimatizacije u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (2) je jedna od zasebnih direktiva u okviru postupka EZ homologacije tipa utvrđenog Direktivom 70/156/EEZ.

(2)	Direktivom 2006/40/EZ zahtijeva se da se vozila tipno homologiraju s obzirom na emisije iz sustava klimatizacije ako su opremljena sustavom klimatizacije projektiranim tako da sadrže stakleničke plinove na bazi fluora s općim potencijalom globalnog zatopljenja većim od 150.

(3)

Nakon uvođenja postupka EZ homologacije i donošenja Uredbe Komisije (EZ) br. 706/2007 od 21. lipnja 2007. o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, administrativnih odredaba za EZ homologaciju tipa vozila i usklađeno ispitivanje za mjerenje propuštanja iz određenih sustava klimatizacije (3), potrebno je u opisnom dokumentu u Prilogu I. Direktivi 70/156/EEZ i zahtjevima u opisnom dokumentu za potrebe EZ homologacije tipa u Prilogu III. navedenoj direktivi, pridodati nove elemente.

(4)	Kako bi se osigurala usklađenost postupka EZ homologacije tipa, novi zahtjevi koji se uvode ovom Direktivom trebali bi se primjenjivati od istoga datuma kao i mjere donesene u skladu s Direktivom 2006/40/EZ i Uredbom (EZ) br. 706/2007.

(5)	Stoga je u skladu s tim potrebno izmijeniti Direktivu 70/156/EEZ.

(6)	Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilozi I. i III. Direktivi 70/156/EEZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice najkasnije do 4. siječnja 2008. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe od 5. siječnja 2008.

Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

(2)  SL L 161, 14.6.2006., str. 12.

(3)  SL L 161, 22.6.2007., str. 33.

---

PRILOG

Direktiva 70/156/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

u Prilog I. dodaju se sljedeće točke: 9.10.8.   Plin koji se u sustavu klimatizacije koristi kao rashladno sredstvo: … 9.10.8.1.   Sustav klimatizacije konstruiran je tako da sadrži stakleničke plinove na bazi fluora s općim potencijalom globalnog zatopljenja većim od 150: DA/NE (1) 9.10.8.2.   Ako DA, ispunite sljedeće točke: 9.10.8.2.1.   Crtež i kratak opis sustava klimatizacije uključujući i referentni broj ili broj sastavnog dijela te materijal od kojeg su izrađeni dijelovi kod kojih dolazi do propuštanja: 9.10.8.2.2.   Propuštanje iz sustava klimatizacije: 9.10.8.2.3.   Pri ispitivanju sastavnog dijela: popis dijelova kod kojih dolazi do propuštanja uključujući i odgovarajući referentni broj ili broj dijela i materijal, te za svaki od njih godišnja količina propuštanja i podatak o ispitivanju (npr. broj izvješća o izvršenim ispitivanju, broj odobrenja itd.): … 9.10.8.2.4.   Pri ispitivanju vozila: referentni broj ili broj sastavnog dijela te materijal od kojeg su izrađeni dijelovi sustava i podaci o ispitivanju (npr. broj izvješća o izvršenim ispitivanju, broj odobrenja itd.): … 9.10.8.3.   Ukupno godišnje propuštanje cijelog sustava izraženo u g/godini: …”

2.

U Prilog III. dodaju se sljedeće točke: 9.10.8.   Plin koji se u sustavu klimatizacije koristi kao rashladno sredstvo: … 9.10.8.1.   Sustav klimatizacije konstruiran je tako da sadrži stakleničke plinove na bazi fluora s općim potencijalom globalnog zatopljenja većim od 150: DA/NE (1). Ako je odgovor potvrdan, ukupno godišnje propuštanje cijelog sustava izraženo u g/godinu: …”

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

99

---

32007L0038

---

L 184/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.07.2007.

---

DIREKTIVA 2007/38/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. srpnja 2007.

o naknadnom postavljanju zrcala na teška teretna vozila registrirana u Zajednici

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71. stavak 1. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Velik broj nesreća izazivaju vozači teških teretnih vozila koji nisu svjesni da se drugi sudionici u cestovnome prometu nalaze u blizini ili uz njihovo vozilo. Te su nesreće često povezane s promjenom smjera na križanjima, raskrižjima i kružnim tokovima kad vozači u mrtvom kutu, koji postoji u području neposredno oko vozila, ne uoče druge sudionike u prometu. Procjenjuje se kako u Europi svake godine u takvim okolnostima pogine oko 400 ljudi, a radi se većinom o ranjivim sudionicima cestovnog prometa poput biciklista, motociklista i pješaka.

(2)

U Bijeloj knjizi „Europska prometna politika za 2010.: vrijeme da se donese odluka” od 12. rujna 2001. Komisija je za cilj postavila prepoloviti broj smrtno stradalih u prometu u EU-u do 2010. U trećem Akcijskom programu sigurnosti cestovnog prometa Komisija se obvezala istražiti pitanje naknadnog postavljanja uređaja za neizravno gledanje na teška teretna vozila koja već sudjeluju u prometu kako bi se smanjio mrtvi kut te se time pridonijelo smanjenju broja stradalih na cestama.

(3)

Visoka skupina CARS-a 21 je zaključnom izvješću svog desetgodišnjeg plana pod naslovom „Regulatorni sustav koji će automobilskim proizvođačima omogućiti konkurentnost u 21. stoljeću” (A Competitive Automotive Regulatory System for the 21st century) preporučila integrirani pristup problemu sigurnosti u prometu koji uključuje i uvođenje nove obvezne sigurnosne opreme kao što su zrcala za smanjenje mrtvoga kuta na teškim teretnim vozilima.

(4)	Uređaji za neizravno gledanje kao što su širokokutna zrcala i blizinska zrcala, kamere, monitori ili drugi sustavi za posredno gledanje koji imaju homologacijsko odobrenje poboljšavaju vozačevo vidno polje i povećavaju sigurnost vozila.

(5)

Premda Direktiva 2003/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. studenoga 2003. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje i vozila opremljenih tim uređajima (3) ima velike mogućnosti za smanjenje broja žrtava, njom su obuhvaćena samo novoregistrirana vozila.

(6)	Vozila koja već prometuju stoga nisu predmet obaveza utvrđenih Direktivom 2003/97/EZ. Procjenjuje se kako se ta vozila neće u potpunosti zamijeniti sve do 2023.

(7)	Kako bi se pomoglo u smanjivanju broja nesreća sa smrtnim ishodom i teških nesreća koje izazivaju ta vozila, a u kojima sudjeluju i ranjivi sudionici u cestovnom prometu, potrebno je u međuvremenu propisati da se na spomenuta vozila moraju postaviti poboljšani uređaji za neizravno gledanje.

(8)	Vozila koja već sudjeluju u prometu trebala bi biti opremljena zrcalima koja smanjuju bočni mrtvi kut i koja istodobno udovoljavaju tehničkim zahtjevima Direktive 2003/97/EZ. To je tehnički izvedivo na većini predmetnih vozila.

(9)

Međutim, primjereno je i razmjerno predvidjeti iznimke i odstupanja za vozila s kratkim preostalim životnim vijekom, vozila opremljena bočnim zrcalima čije vidno polje pokriva tek zanemarivo manje nego što su vidna polja utvrđena Direktivom 2003/97/EZ i vozila na koja postavljanje zrcala koja udovoljavaju toj Direktivi nije ekonomski isplativo.

(10)	Pravila i postupci koji se utvrđuju ovom Direktivom ne bi se trebali odnositi na vozila iz kategorija N2 i N3 koja su prvi put registrirana i/ili homologirana i/ili stavljena u uporabu prije 1. siječnja 2000. te se koriste zbog svojeg povijesnog značaja.

(11)

Nadležna državna tijela trebala bi dopustiti i odobriti zamjenska rješenja za teška teretna vozila koja se zbog tehničkih razloga i/ili zbog ekonomičnosti ne mogu u potpunosti uskladiti sa zahtjevima ove Direktive. Države članice bi u takvim slučajevima trebale Komisiji dostaviti popise dozvoljenih i odobrenih tehničkih rješenja, a ona bi ih potom trebala staviti na raspolaganje državama članicama.

(12)	Potrebno je predvidjeti neko prijelazno razdoblje kako bi tržište izdržalo veliku potražnju za zrcalima u kratkom vremenskom roku.

(13)	Teška teretna vozila na koja su prije datuma za prijenos Direktive 2003/97/EZ u nacionalna prava naknadno postavljeni uređaji za neizravno gledanje koji uglavnom pokrivaju vidno polje koje se zahtijeva tom Direktivom, trebalo bi izuzeti iz zahtjeva ove Direktive.

(14)

Sam postupak naknadnog postavljanja trebalo bi popratiti odgovarajućim mjerama čija je svrha podizanje svijesti o opasnostima povezanim s mrtvim kutom na teškim teretnim vozilima, što uključuje i informiranje osjetljivih sudionika u prometu te poduku o tome kako pravilno postaviti uređaje za neizravno gledanje.

(15)

U nesrećama prouzročenim mrtvim kutom sudjeluju i vozila koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom, kao što su laka teretna vozila i autobusi koji nisu opremljeni poboljšanim uređajima za neizravno gledanje. Potrebno je stoga redovno pregledavati zakonodavstvo Zajednice o aktivnim i pasivnim sigurnosnim zahtjevima kako bi se poboljšala sigurnost u cestovnom prometu.

(16)

Radi cjelovite analize i izrade buduće strategije za smanjenje broja nesreća prouzročenih mrtvim kutom Komisija bi, u skladu s Odlukom Vijeća 93/704/EZ od 30. studenoga 1993. o izradi baze podataka Zajednice o nesrećama u cestovnom prometu (4) i drugim relevantnim aktima Zajednice poput Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 2367/2002/EZ od 16. prosinca 2002. o statističkom programu Zajednice od 2003. do 2007. (5), trebala od država članica prikupiti relevantne podatke i primjereno ih obraditi.

(17)

Direktivom Vijeća 96/96/EZ od 20. prosinca 1996. o usklađivanju zakonodavstava država članica u vezi s tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica (6) propisuju se barem jednom godišnje redovni tehnički pregledi za motorna vozila za prijevoz robe čija najviša dopuštena masa prelazi 3,5 tone. Da bi neko teško teretno vozilo prošlo tehnički pregled vozila potrebno je da, osim ostalog, ima postavljene retrovizore koji ispunjavaju zahtjeve ove Direktive. Potvrde o obavljenom tehničkom pregledu koje izdaju države članice priznaju se uzajamno kako bi vozila mogla slobodno prometovati na cestama u državama članicama.

(18)

Kako se cilj ove Direktive, odnosno naknadno opremanje vozila koja već sudjeluju u prometu u Zajednici, ne mogu dostatno ostvariti državae članice nego ih se zbog opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora.

(19)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (7), države članice potiču se da za vlastite potrebe i u interesu Zajednice izrade i objave vlastite korelacijske tablice koje, koliko je to moguće, točno prikazuju odnos između ove Direktive i mjera za prijenos u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ovom se Direktivom propisuju zahtjevi za postavljanje uređaja za neizravno gledanje na vozila iz kategorija N2 i N3 iz točke 2. Priloga II., odjeljka A Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (8) registriranih u Zajednici.

Članak 2.

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na vozila iz kategorija N2 i N3 koja nisu tipno ili pojedinačno homologirana u skladu s Direktivom 2003/97/EZ.

2.   Ova Direktiva ne primjenjuje se na:

(a)	vozila iz kategorija N2 i N3 registrirana prije 1. siječnja 2000.;

(b)

vozila iz kategorije N2 čija najveća ukupna dopuštena masa ne prelazi 7,5 tona, na koja nije moguće postaviti zrcalo razreda V., tako da pri tom budu zadovoljeni sljedeći uvjeti: i. da se nijedan dio zrcala, bez obzira kamo se ono postavlja, ne nalazi na visini većoj od 2 m iznad tla (dopušta se odstupanje od + 10 cm) kad je vozilo pod opterećenjem koje odgovara njegovoj najvišoj dopuštenoj težini; i ii. da se s vozačevog mjesta može vidjeti cijelo zrcalo;

(c)

vozila iz kategorija N2 i N3 koja su predmet nacionalnih mjera koje su stupile na snagu prije datuma za prijenos Direktive 2003/97/EZ u nacionalno zakonodavstvo te kojima se zahtijeva da se na strani suvozača postave drugi uređaji za neizravno gledanje koji pokrivaju najmanje 95 % ukupnog vidnog polja na razini tla zrcalima razreda IV. i V. iz navedene Direktive.

Članak 3.

1.   S učinkom od 6. kolovoza 2007., a najkasnije do 31. ožujka 2009., države članice zahtijevaju da su sva vozila iz članka 2. stavka 1. na suvozačevoj strani opremljena širokokutnim i blizinskim zrcalima koja ispunjavaju zahtjeve za zrcala razreda IV. i razreda V. iz Direktive 2003/97/EZ.

2.   Odstupajući od stavka 1., smatra se da su zahtjevi ove Direktive ispunjeni ako su vozila na suvozačevoj strani opremljena širokokutnim i blizinskim zrcalima čija vidna polja zajednički pokrivaju najmanje 95 % vidnog polja na razini tla zrcalom razreda IV., a najmanje 85 % vidnoga polja na razini tla zrcalom razreda V. u skladu s Direktivom 2003/97/EZ.

3.   Vozila iz članka 2. koja se zbog nedostatka raspoloživih, ekonomski isplativih tehničkih rješenja ne mogu opremiti zrcalima koja ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovog članka, se mogu opremiti dopunskim zrcalima i/ili drugim napravama za posredno gledanje ako kombinacija tih uređaja pokriva najmanje 95 % vidnog polja na razini tla zrcalom razreda IV., a najmanje 85 % na razini tla zrcalom razreda V. u skladu s Direktivom 2003/97/EZ.

4.   Države članice Komisiji dostavljaju popis tehničkih rješenja koja ispunjavaju zahtjeve iz ovog članka. Komisija putem objave na svojim mrežnim stranicama ili bilo kojim drugim odgovarajućim sredstvom, svim državama članicama na raspolaganje stavlja dobivene informacije.

Članak 4.

1.   Sukladnost sa zahtjevima iz članka 3. stavaka (1), (2) i (3) utvrđuje se dokazima koje dostavljaju države članice u skladu s člankom 3. Direktive 96/96/EZ.

2.   Komisija uz pomoć odbora iz članka 8. Direktive 96/96/EZ i iz članka 13. stavka 1. Direktive 70/156/EEZ, svaki u svom djelokrugu, poduzima odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo postavljanje opreme iz članka 3. ove Direktive, ispitala usklađenost i obavio tehnički pregled vozila u skladu s ovom Direktivom. Ove se mjere donose najkasnije do 6. kolovoza 2008.

Članak 5.

Komisija do 6. kolovoza 2011. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Direktive te, s ciljem poboljšanja sigurnosti u cestovnom prometu, istraživanje o nesrećama povezanim s mrtvim kutom koje obuhvaća sva vozila i nastale troškove. Na temelju šire analize koristi i troškova uz izvješće Komisije treba se nalaziti, ako je primjereno, i prijedlog za izmjenu postojećih pravnih propisa.

Članak 6.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 6. kolovoza 2008. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi zajedno s korelacijskom tablicom koja prikazuje odnos između tih odredbi i ove Direktive.

Kad države članice donose te odredbe, one prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 7.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 8.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  Mišljenje od 14.03.2007. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 10.05.2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Mišljenje Vijeća od 25.06.2007.

(3)  SL L 25, 29.1.2004., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

(4)  SL L 329, 30.12.1993., str. 63. Odluka kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(5)  SL L 358, 31.12.2002., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 787/2004/EZ (SL L 138, 30.4.2004., str. 12.).

(6)  SL L 46, 17.2.1997., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(7)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(8)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2007/37/EZ (SL L 161, 22.6.2007., str. 60.).

---

13/Sv. 035

HR

Službeni list Europske unije

103

---

32007L0046

---

L 263/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.09.2007.

---

DIREKTIVA 2007/46/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 5. rujna 2007.

o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila

(Okvirna direktiva)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1)

u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)	Direktiva Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (3) bila je višestruko značajno izmijenjena. Kako su predviđene daljnje izmjene, potrebno ju je preinačiti zbog jasnoće.

(2)	Zbog uspostavljanja i djelovanja unutarnjeg tržišta Zajednice primjereno je zamijeniti sustave homologacije u državama članicama postupcima homologacije Zajednice koji se temelje na načelu potpune usklađenosti.

(3)

Tehničke zahtjeve za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice i vozila potrebno je uskladiti i odrediti regulatornim aktima. Takvi bi regulatorni akti trebali prije svega osigurati visok stupanj cestovne sigurnosti, zaštitu zdravlja, zaštitu okoliša, učinkovito korištenje energije i zaštitu od neovlaštene uporabe.

(4)

Direktiva Vijeća 92/53/EEZ od 18. lipnja 1992. o izmjeni Direktiva 70/156/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (4) ograničila je primjenu postupka homologacije tipa vozila kao cjeline Zajednice samo na vozila kategorije M1. Međutim, zbog uspostave unutarnjeg tržišta i osiguravanja njegova pravilnog funkcioniranja, opsegom sadašnje Direktive pokrivaju se sve kategorije vozila, čime bi se proizvođačima omogućilo da iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta korištenjem postupka homologacije tipa Zajednice.

(5)

Da bi se proizvođačima omogućila prilagodba na nove usklađene postupke, potrebno je dopustiti dostatno pripremno vrijeme prije nego li homologacija vozila Zajednice postane obvezna za vozila drugih kategorija, osim kategorije M1, proizvedenih u jednoj fazi. Duže pripremno razdoblje je potrebno za vozila drugih kategorija osim kategorije M1 za koje je potrebna višestupanjska homologacija budući da postupak uključuje proizvođače nadogradnje koji trebaju prikupiti dovoljno iskustva u tom području, kako bi se potrebni postupci mogli primijeniti na ispravan način. Zbog sigurnosti vozila kategorije M2 i M3 tijekom prijelaznog razdoblja dok proizvođači stječu iskustva s EZ homologacijom vozila i dok je još na snazi nacionalna homologacija, potrebno je da takva vozila zadovoljavaju tehničke zahtjeve usklađenih direktiva.

(6)

Dosad su proizvođači koji proizvode vozila u malim serijama bili djelomice isključeni iz koristi unutarnjeg tržišta. Iskustva su pokazala da je moguće značajno unaprijediti cestovnu sigurnost i zaštitu okoliša ako bi se i vozila proizvedena u malim serijama potpuno integrirala u sustav homologacije tipa vozila Zajednice, počevši s kategorijom M1.

(7)	Kako bi se spriječila zlouporaba, potrebno je svaki pojednostavljen postupak za vozila proizvedena u malim serijama ograničiti na slučajeve vrlo male proizvodnje, stoga je potrebno preciznije odrediti pojam malih serija u smislu broja proizvedenih vozila.

(8)

Važno je odrediti mjere koje omogućuju vozilima homologaciju na pojedinačnoj osnovi, kako bi se omogućila dovoljna fleksibilnost u sustavu višestupanjske homologacije, međutim u očekivanju usklađenih posebnih odredaba Zajednice, državama članicama i dalje treba biti omogućena dodjela pojedinačnih homologacija u skladu s njihovim nacionalnim odredbama.

(9)	Do početka primjene postupaka homologacije Zajednice za druge kategorije vozila, osim kategorije M1, državama članicama je potrebno omogućiti nastavak dodjele homologacija na nacionalnoj osnovi, te je u skladu s tim potrebno odrediti prijelazne odredbe.

(10)	Potrebno je usvojiti mjere potrebne za provedbu ove Direktive u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(11)

Zajednica je Odlukom Vijeća 97/836/EZ (6) pristupila Sporazumu Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu o usvajanju jedinstvenih tehničkih propisa za cestovna vozila, opremu i dijelove koje je moguće ugraditi u i/ili koristiti na cestovnim vozilima i uvjetima uzajamnog priznavanja homologacija dodijeljenih na temelju takvih propisa (revidiran Sporazum iz 1958.) Zato je potrebno Pravilnike Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), kojima Zajednica pristupa u skladu s primjenom ove odluke i izmjenama Pravilnika UNECE-a kojemu je Zajednica već pristupila, uvrstiti u postupak EZ homologacije vozila ili kao zahtjeve za EZ homologacijom tipa vozila ili kao alternativu postojećem zakonodavstvu Zajednice. Kad Zajednica odluči, odlukom Vijeća, da Pravilnik UNECE-a postaje dijelom postupka EZ homologacija vozila i zamjenjuje postojeće zakone Zajednice, Komisiju je moguće ovlastiti da izvrši potrebne prilagodbe ove Direktive. Budući da su takve mjere općeg opsega i osmišljene kako bi izmijenile elemente ove Direktive koji nisu ključni, potrebno ih je pažljivo donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom utvrđenim člankom 5. (a) Odluke 1999/468/EZ.

(12)

Zbog boljih propisa i pojednostavljenja, te kako bi se izbjeglo stalno ažuriranje postojećeg zakonodavstva Zajednice po pitanju tehničkih zahtjeva, potrebno je za ovu Direktivu ili za zasebne direktive ili uredbe omogućiti pozivanje na postojeće međunarodne norme i propise bez da ih se preslikava u pravni okvir Zajednice.

(13)

Kako bi se osiguralo da se postupak praćenja sukladnosti proizvodnje, koji predstavlja jedan od stožera sustava homologacije tipa Zajednice, ispravno primjenjuje i na odgovarajući način funkcionira, nadležna tijela ili u tom smislu odgovarajuće osposobljena tehnička služba trebaju proizvođače redovito provjeravati.

(14)

Glavni cilj propisa o homologaciji vozila jest osigurati da nova vozila, sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice stavljene u prodaju osiguravaju visok stupanj sigurnosti i zaštite okoliša. Takav se cilj ne bi trebao ugroziti ugradbom određenih dijelova ili opreme nakon što su vozila stavljena na tržište ili u uporabu. Zato je potrebno donijeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da takvi dijelovi ili oprema, koju je moguće ugraditi u vozilo i koja može značajno ugroziti funkcioniranje sustava koji su ključni za sigurnost ili zaštitu okoliša, podliježu prethodnoj provjeri tijela za homologaciju prije njihova stavljanja u prodaju. Takve se mjere trebaju sastojati od tehničkih odredaba koje se odnose na zahtjeve koje takvi dijelovi ili oprema trebaju ispunjavati.

(15)

Takve se mjere trebaju odnositi samo na ograničen broj dijelova ili opreme. Popis takvih dijelova ili opreme i pripadajućih zahtjeva potrebno je odrediti nakon savjetovanja s dionicima. Pri sastavljanju takvog popisa Komisija se treba savjetovati se s dionicima na temelju izvješća i težiti pravednoj ravnoteži između zahtjeva za unapređenjem sigurnosti na cestama i zaštite okoliša, te interesa potrošača, proizvođača i distributera u očuvanju tržišnog natjecanja kod prodaje rezervnih dijelova.

(16)

Popis dijelova i opreme, navedenih osnovnih sustava, kao i mjere za ispitivanje i primjenu, potrebno je odrediti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ. Budući da su takve mjere općeg područja primjene i namijenjene su izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni ili ih dopunjuju dodavanjem novih elemenata koji nisu ključni, potrebno ih je donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5. (a) ove Odluke.

(17)

Ova Direktiva sadrži niz posebnih sigurnosnih zahtjeva u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (7) kojom se određuju posebni zahtjevi zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača. Zato je važno uspostavljanje odredaba koje bi osigurale da u slučaju da vozilo predstavlja ozbiljan rizik za potrošače koji proizlazi iz primjene ove Direktive ili regulatornih akata navedenih u Prilogu IV., proizvođač poduzme zaštitne mjere, uključujući i povlačenje vozila. Tijela za homologaciju su stoga dužna biti u stanju procijeniti jesu li predložene mjere dovoljne ili ne.

(18)	Važno je da proizvođači osiguraju bitne informacije vlasnicima vozila kako bi spriječili nepravilno korištenje sigurnosnih uređaja. U ovu Direktivu je primjereno uvrstiti s tim povezane odredbe.

(19)	Također je važno da proizvođači opreme imaju pristup određenim informacijama koje su dostupne samo od proizvođača vozila, tj., tehničkim informacijama, uključujući nacrte potrebne za razvoj dijelova namijenjenih tržištu rezervnih dijelova.

(20)

Jednako je važno da proizvođači neovisnim serviserima osiguraju izravan pristup informacijama kako bi osigurali popravak i održavanje vozila u uvjetima potpuno konkurentnog tržišta. Ova je vrsta zahtjeva za informacijama dosad bila uvrštena u zakonodavstvo Zajednice, a posebno u Uredbi (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila, (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (8), u smislu da će Komisija, najkasnije u roku od četiri godine od datuma stupanja na snagu navedene Uredbe, predočiti izvješće o funkcioniranju sustava pristupa informacijama o popravku i održavanju vozila, te da će razmotriti je li primjereno objediniti sve odredbe kojima se rukovodi pristup takvim informacijama u revidiranu okvirnu direktivu o homologaciji.

(21)

S ciljem pojednostavljenja i ubrzanja postupka potrebno je u skladu s Odlukom 1999/468/EZ donijeti mjere za primjenu zasebnih direktiva ili uredbi kao i mjere za donošenje priloga ovoj Direktivi i zasebnim direktivama ili uredbama, posebno u pogledu razvoja znanstvenih i tehničkih spoznaja. Budući da su takve mjere općeg područja primjene i da su namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive ili zasebnih direktiva uredaba ili koji nisu ključni ili njihovim dopunama dodavanjem novih elemenata koji nisu ključni, potrebno ih je donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim člankom 5. (a) navedene Odluke. Isti je postupak potrebno primijeniti na prilagodbe potrebne za homologaciju vozila namijenjenih osobama s invaliditetom.

(22)

Iskustvo pokazuje da je bez odlaganja potrebno poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu osiguravanja bolje zaštite sudionika u cestovnom prometu, u slučaju kad su uočeni nedostaci u postojećem zakonodavstvu. U takvim je hitnim slučajevima potrebno usvojiti izmjene zasebnih direktiva ili uredaba u skladu s Odlukom 199/468/EZ. Budući da su takve mjere općeg područja primjene i da su namijenjene izmjenama elemenata zasebnih direktiva ili uredaba koji nisu ključni ili njihovim dopunama dodavanjem novih elemenata koji nisu ključni, potrebno ih je usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim člankom 5. (a) navedene Odluke.

(23)

Budući da cilj ove Direktive, odnosno, uspostavu unutarnjeg tržišta uvođenjem obveznog sustava homologacije Zajednice za sve kategorije vozila, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ga se zbog područja primjene može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, Direktiva ne prelazi potrebne okvire kako bi ostvarila taj cilj.

(24)	Obvezu prijenosa ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo potrebno je ograničiti na odredbe koje predstavljaju bitnu promjenu u odnosu na prethodne direktive. Obveza prijenosa neizmijenjenih odredaba proizlazi iz prethodnih direktiva.

(25)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (9) države članice su potaknute da za sebe i u interesu Zajednice izrade svoje vlastite tablice koje, koliko je to moguće, pokazuju odnos između ove Direktive i mjera koje su prenesene u nacionalno zakonodavstvo, te ih objave.

(26)	Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje obveze država članica u pogledu roka za prijenos u nacionalno zakonodavstvo, kao i primjenu direktiva iz dijela B Priloga XX.

(27)	Zahtjevi ove Direktive su u skladu s načelima akcijskog plana pod naslovom „Pojednostavljenje i unapređenje zakonodavnog okruženja”.

(28)	Od osobite je važnosti da su daljnje mjere predložene na temelju ove Direktive ili postupci za njenu primjenu, u skladu s takvim načelima na koja se Komisija ponovno poziva u priopćenju o Regulativnom okviru za konkurentnu automobilsku industriju za 21. stoljeće,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ova Direktiva predstavlja usklađen okvir koji sadrži administrativne odredbe i opće tehničke zahtjeve za homologaciju svih novih vozila unutar njenog područja primjene, te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih takvim vozilima, u pogledu olakšavanja njihove registracije, prodaje i stavljanja u upotrebu unutar Zajednice.

Ova Direktiva također utvrđuje odredbe za prodaju i stavljanje u upotrebu dijelova ili opreme namijenjene vozilima homologiranim u skladu s ovom Direktivom.

Za primjenu ove Direktive su u regulatornim aktima s opširnog popisa iz Priloga IV. navedeni posebni tehnički zahtjevi koji se odnose na konstrukciju i rad vozila.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva odnosi na homologaciju vozila koja su konstruirana i proizvedena u jednoj ili više faza za uporabu u cestovnom prometu, te na sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice konstruirane i proizvedene za takva vozila.

Ona se također primjenjuje na pojedinačno odobravanje takvih vozila.

Ova se Direktiva također primjenjuje na dijelove i opremu namijenjenu vozilima obuhvaćenim ovom Direktivom.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na homologaciju ili pojedinačno odobravanje sljedećih vozila:

(a)

poljoprivredne ili šumske traktore, kako je definirano u Direktivi 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. u odnosu na homologaciju tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i zamjenjivih strojeva koji se vuku, zajedno s njihovim sustavima, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama (10) i prikolicama konstruiranim i proizvedenim da budu vučeni od takvih traktora;

(b)	četverocikle, kako su definirani u Direktivi 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (11);

(c)	vozila s gusjenicama.

3.   Homologacija ili pojedinačno odobravanje u skladu s ovom Direktivom je neobvezno za sljedeća vozila:

(a)	vozila konstruirana i proizvedena za korištenje uglavnom na gradilištima ili kamenolomima, u postrojenjima u lukama i zračnim lukama;

(b)	vozila konstruirana i proizvedena za korištenje u oružanim snagama, civilnoj obrani, vatrogasnim službama i snagama za održavanje javnog reda; i

(c)	pokretni strojevi

u opsegu u kojem takva vozila ispunjavaju zahtjeve ove Direktive. Takva neobvezna odobrenja ne dovode u pitanje primjenu Direktive 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima (12).

4.   Pojedinačno odobravanje u okviru ove Direktive neobvezno je za sljedeća vozila:

(a)	vozila namijenjena isključivo za cestovne utrke;

(b)	prototipove vozila koja se koriste, na odgovornost proizvođača, za potrebe posebnog ispitnog programa, pod uvjetom da su konstruirana i proizvedena za tu svrhu.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive i regulatornih akata iz Priloga IV., osim ako nije drukčije određeno:

1.	„regulatorni akt” znači zasebna direktiva ili uredba ili Pravilnik UNECE-a priložen revidiranom Sporazumu iz 1958. godine;

2.	„zasebna direktiva ili uredba” znači direktiva ili uredba koja se nalazi na popisu u dijelu I. Priloga IV. Ovaj izraz također uključuje i njihove provedbene akte;

3.	„homologacija” znači postupak kojim država članica potvrđuje da tip vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice udovoljava odgovarajućim zakonskim odredbama i tehničkim zahtjevima;

4.	„nacionalna homologacija” znači homologacijski postupak kojeg određuje nacionalno zakonodavstvo države članice, tako da je valjanost takve homologacije ograničena na teritorij navedene države članice;

5.	„EZ homologacija” znači postupak kojim država članica potvrđuje da tip vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice udovoljava odgovarajućim zakonskim odredbama i tehničkim zahtjevima ove Direktive i regulatornih akata navedenih u popisu iz priloga IV. ili XI.;

6.	„pojedinačno odobravanje” znači postupak kojim država članica potvrđuje da određeno vozilo, neovisno o tome je li unikatno ili ne, zadovoljava bitne administrativne odredbe i tehničke zahtjeve;

7.	„višestupanjska homologacija” znači postupak kojim jedna ili više zemalja potvrđuje da s obzirom na stanje završetka izradbe, nepotpuno ili dovršeno vozilo ispunjava bitne administrativne odredbe i tehničke zahtjeve ove Direktive;

8.	„homologacija korak po korak” znači homologacijski postupak u kojem se postupno prikuplja cijeli niz certifikata o EZ homologaciji za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice povezane s vozilom što u konačnoj fazi dovodi do homologacije cijelog vozila;

9.	„homologacija u jednom koraku” znači postupak kojim se odjednom obavi homologacija cijelog vozila;

10.	„mješoviti tip homologacije” znači postupak homologacije korak po korak kojim se u konačnoj fazi homologacije cijelog vozila homologira jedan ili više sustava, bez da je potrebno izdati certifikate o EZ homologaciji za takve sustave;

11.	„motorno vozilo” znači svako vozilo s vlastitim pogonom koje ima najmanje četiri kotača koje je potpuno, dovršeno ili nepotpuno s najvećom konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h;

12.	„prikolica” znači svako vozilo bez vlastitog pogona koje je konstruirano i proizvedeno tako da ga vuče motorno vozilo;

13.	„vozilo” znači svako motorno vozilo ili njegova prikolica kako je definirano u točkama 11. i 12.;

14.	„hibridno motorno vozilo” znači vozilo s najmanje dva različita pretvornika energije i dva različita sustava za skladištenje energije, (u vozilu), za pogon vozila;

15.	„hibridno električno vozilo” znači hibridno vozilo koje za potrebe mehaničkog pogona dobiva energiju iz sljedeća dva izvora pohranjene energije/snage u vozilu: — goriva, — naprave za pohranjivanje električne energije/snage (npr. akumulator, kondenzator, zamašnjak/generator itd.);

16.

„pokretni radni strojevi” znači sva vozila na vlastiti pogon koja su konstruirana i proizvedena za posebnu vrstu rada, jer zbog svojih konstrukcijskih značajki nisu namijenjena za prijevoz putnika ili robe. Radni strojevi koji su postavljeni na podvozje motornog vozila ne smatraju se pokretnim radnim strojevima;

17.	„tip vozila” znači vozila određene kategorije koja se ne razlikuju u bitnim značajkama navedenim u odjeljku B Priloga II. Tip vozila može sadržavati varijante i izvedbe kako je određeno u odjeljku B Priloga II.;

18.	„osnovno vozilo” znači svako vozilo koje se koristi na početku višestupanjske homologacije;

19.	„nepotpuno vozilo” znači svako vozilo za koje je potrebna najmanje još jedna faza dorade kako bi ispunilo odgovarajuće tehničke zahtjeve ove Direktive;

20.	„dovršeno vozilo” znači svako vozilo na kraju višestupanjskog postupka homologacije i koje ispunjava sve odgovarajuće tehničke zahtjeve ove Direktive;

21.	„potpuno vozilo” znači svako vozilo koje ne zahtijeva doradu kako bi ispunilo odgovarajuće tehničke zahtjeve ove Direktive;

22.	„vozilo na kraju serije” znači svako vozilo koje je dio zalihe i koje nije moguće registrirati ili prodati ili staviti u uporabu zbog stupanja na snagu novih tehničkih zahtjeva, za koje nije moguće homologirati;

23.	„sustav” znači sklop naprava koje u vozilu zajedno obavljaju jednu ili više posebnih funkcija i na kojeg se primjenjuju zahtjevi svakog regulatornog akta;

24.	„sastavni dio” znači naprava na koju se primjenjuju zahtjevi regulatornih akata i dio je vozila, te može biti homologirana neovisno o vozilu, ako regulatorni akt to svojim odredbama predviđa;

25.	„zasebna tehnička jedinica” znači naprava na koju se primjenjuju zahtjevi regulatornih akata i dio je vozila koji može biti odvojeno homologiran, ali samo u odnosu na jedan ili više određenih tipova vozila ako regulatorni akt to svojim odredbama predviđa;

26.

„izvorni dijelovi ili oprema” znači dijelovi ili oprema koji su proizvedeni prema specifikacijama i proizvodnim normama koje određuje proizvođač vozila za proizvodnju dijelova ili opreme za sastavljanje navedenog vozila. To uključuje dijelove ili opremu koji su proizvedeni u istoj proizvodnoj liniji kao i takvi dijelovi ili oprema. Pretpostavlja se, ako se ne pokaže suprotno, da su dijelovi izvorni ako proizvođač dijelova potvrdi da dio odgovara kvaliteti dijelova koji su korišteni kod sastavljanja navedenog vozila i da su proizvedeni u skladu sa specifikacijama i standardima proizvodnje koje određuje proizvođač vozila;

27.

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja je odgovorna tijelu nadležnom za homologaciju u svim vidovima homologacijskog postupka ili postupka davanja suglasnosti te za osiguravanje sukladnosti proizvodnje. Nije nužno da je takva fizička ili pravna osoba neposredno uključena u sve stupnjeve izradbe vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice koja je predmet homologacijskog postupka;

28.

„predstavnik proizvođača” znači svaka fizička ili pravna osoba sa sjedištem u Zajednici kojeg je pravovaljano ovlastio proizvođač da ga zastupa pred tijelom za homologaciju i da u njegovo ime sudjeluje u pitanjima iz ove Direktive, te da je izraz „proizvođač” potrebno razumjeti kao proizvođač ili njegov predstavnik;

29.

„homologacijsko tijelo” znači tijelo države članice koje je nadležno u svim vidovima postupka homologacije vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice ili za pojedinačno odobravanje vozila, za postupak ovlašćivanja, za izdavanje i prema potrebi ukidanje certifikata o homologaciji, kao kontakt za homologacijska tijela drugih država članica, za imenovanje tehničkih službi, te osiguravanje da proizvođač ispuni obveze u pogledu sukladnosti proizvodnje;

30.	„nadležno tijelo” iz članka 42. znači ili homologacijsko tijelo ili određeno tijelo ili akreditacijsko tijelo koje djeluje u njihovo ime;

31.

„tehnička služba” znači organizacija ili tijelo kojeg određuje homologacijsko tijelo države članice kao ispitni laboratorij za provođenje ispitivanja ili kao tijelo za ocjenu sukladnosti u vidu početne prosudbe i drugih ispitivanja ili pregleda u ime homologacijskog tijela, pritom je moguće da samo homologacijsko tijelo provodi takve funkcije;

32.

„metoda virtualnog ispitivanja” znači kompjutorske simulacije uključujući izračune koji pokazuju ispunjava li vozilo, sustav, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica tehničke zahtjeve regulatornih akata. Za ispitivanje virtualnom metodom nije potrebna fizička prisutnost vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice;

33.	„certifikat o homologaciji” znači dokument kojim homologacijsko tijelo službeno potvrđuje da su tip vozila, sustav, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica homologirani;

34.	„certifikat o EZ homologaciji” znači certifikat iz Priloga VI. ili iz odgovarajućeg priloga zasebne direktive ili uredbe, izjava iz odgovarajućeg priloga jednog od UNECE-ova pravilnika navedenih u dijelu I. ili dijelu II. Priloga IV. ovoj Direktivi, koji se smatraju jednako vrijednima;

35.	„certifikat o pojedinačnom odobrenju” znači dokument kojim homologacijsko tijelo službeno potvrđuje da je određeno vozilo pojedinačno odobreno;

36.	„certifikat o sukladnosti” znači dokument iz Priloga IX. koji izdaje proizvođač i kojim potvrđuje da je u trenutku proizvodnje, vozilo iz serije homologiranog tipa prema ovoj Direktivi, u skladu sa svim regulatornim aktima;

37.	„opisni dokument” znači dokument iz Priloga I. ili Priloga III. ili iz odgovarajućih priloga posebnih direktiva ili uredaba koje propisuju podatke koje je podnositelj dužan dostaviti, pri čemu ga je moguće predati u elektroničkom obliku;

38.	„opisna mapa” znači potpuna mapa s opisnim dokumentom, dokumentacijom, crtežima, fotografijama itd., koje predaje podnositelj, pri čemu je opisnu mapu moguće predati i u elektroničkom obliku;

39.	„opisna dokumentacija” znači mapa koja je dopunjena izvješćima o rezultatima ispitivanja i svim ostalim dokumentima koje je tehnička služba ili homologacijsko tijelo dodalo u opisnu mapu u okviru svoje nadležnosti, pri čemu je opisnu dokumentaciju moguće predati i u elektroničkom obliku;

40.

„popis opisne dokumentacije” znači dokument u kojem se nabraja sadržaj opisne dokumentacije, koji je odgovarajuće numeriran ili drukčije označen tako da se jasno prepoznaju sve stranice, a oblik tog dokumenta je takav da predstavlja prikaz uzastopnih koraka vođenja EZ homologacije, posebno datume izmjena i dopuna.

POGLAVLJE II.

OPĆE OBVEZE

Članak 4.

Obveze država članica

1.   Države članice osiguravaju da proizvođači koji zatraže odobrenje ispunjavaju sve obveze iz ove Direktive.

2.   Države članice odobravaju samo takva vozila, sustave, sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice koje ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

3.   Države članice registriraju ili dopuštaju prodaju ili stavljanje u upotrebu takvih vozila, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica koji ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

One ne zabranjuju, ograničavaju ili ometaju registraciju, prodaju, stavljanje u upotrebu ili vožnju cestama vozila, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica zbog načina njihove izradbe i funkcioniranja obuhvaćenih ovom Direktivom, ako ispunjavaju njene zahtjeve.

4.   Države članice osnivaju ili određuju tijela koja su nadležna za pitanja homologacije vozila i obavješćuju Komisiju o takvom osnivanju ili imenovanju u skladu s člankom 43.

Obavijest o homologacijskim tijelima uključuje ime, adresu, elektroničku adresu i njihovo područje odgovornosti.

Članak 5.

Obveze proizvođača

1.   Proizvođač je odgovoran homologacijskom tijelu za sve vidove homologacijskog postupka i za osiguravanje sukladnosti proizvodnje, neovisno o tome je li proizvođač izravno uključen u sve stupnjeve izrade vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice.

2.   U slučaju višestupanjske homologacije svaki je proizvođač odgovoran za homologaciju i sukladnost proizvodnje sustava, sastavnih dijelova, ili zasebnih tehničkih jedinica koje je dodao u fazi dovršenja vozila.

Proizvođač koji obavlja preinake sastavnih dijelova ili sustava koji su homologirani u ranijoj fazi, odgovoran je za homologaciju i sukladnost proizvodnje takvih sastavnih dijelova i sustava.

3.   Za potrebe ove Direktive, proizvođač koji ima poslovni nastan izvan Zajednice imenuje predstavnika s poslovnim nastanom u Zajednici da ga zastupa pred homologacijskim tijelom.

POGLAVLJE III.

POSTUPCI EZ HOMOLOGACIJE

Članak 6.

Postupci koje je potrebno primjenjivati kod EZ homologacije vozila

1.   Proizvođač može odabrati jedan od ovih postupaka:

(a)	homologacija korak po korak;

(b)	homologacija u jednom koraku;

(c)	mješovita homologacija.

2.   Homologacija korak po korak sastoji se od opisne mape koja sadrži informacije koje se zahtijevaju u Prilogu III. i sadrži ukupan niz homologacijskih certifikata koje zahtijeva svaki od primjenjivih regulatornih akata nabrojenih u Prilogu IV. i Prilogu XI. U slučaju homologacije sustava ili zasebnih tehničkih jedinica u skladu s primjenjivim regulatornim aktima, homologacijsko tijelo mora imati pristup navedenoj opisnoj dokumentaciji do donošenja odluke o izdavanju ili odbijanju homologacije.

3.   Primjena homologacije u jednom koraku sadrži opisnu mapu s odgovarajućim potrebnim informacijama u skladu s Prilogom I. u odnosu na regulatorne akte navedene u Prilogu IV. i Prilogu XI., te, gdje je primjenjivo, u dijelu II. Priloga III.

4.   Homologacijsko tijelo može u slučaju postupka mješovite homologacije odlučiti da proizvođač ne treba predočiti jedan ili više certifikata o EZ homologaciji sustava, pod uvjetom da opisna mapa sadrži pojedinosti koje su navedene u Prilogu I., a potrebne su za homologaciju takvih sustava tijekom faze homologacije vozila, tada se svaki certifikat o EZ homologaciji koji u skladu s navedenim nije potrebno predočiti, zamjenjuje ispitnim izvješćem.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavke 2., 3. i 4. potrebno je dostaviti sljedeće informacije u svrhu višestupanjske homologacije:

(a)	u prvoj fazi one dijelove opisne mape i certifikate o EZ homologaciji potrebne za potpuno vozilo koje odgovaraju stanju dovršenosti osnovnog vozila;

(b)

u drugoj i sljedećim fazama one dijelove iz opisne mape i certifikate o EZ homologaciji koji odgovaraju trenutačnom stanju izrade, zajedno s preslikom certifikata o EZ homologaciji vozila izdanim za prethodni stupanj izrade; proizvođač može dodatno dostaviti detaljne podatke o svakoj promjeni ili dodacima na vozilu. Podaci iz točaka (a) i (b) mogu se priložiti u skladu s postupkom mješovite homologacije iz stavka 4.

6.   Proizvođač predaje zahtjev homologacijskom tijelu. Za određen tip vozila može se predati jedan zahtjev u samo jednoj državi članici.

Za svaki tip koji je potrebno homologirati predaje se odvojen zahtjev.

7.   Homologacijsko tijelo može uz obrazloženje pozvati proizvođača da dostavi dodatne informacije koje su potrebne za donošenje odluke o vrsti potrebnih ispitivanja ili o njihovu lakšem provođenju.

8.   Proizvođač dostavlja homologacijskom tijelu onolik broj vozila koji je potreban za provođenje homologacijskog postupka na zadovoljavajući način.

Članak 7.

Postupci za EZ homologaciju sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica

1.   Proizvođač predaje zahtjev homologacijskom tijelu. Za određen tip sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice može se predati jedan zahtjev u samo jednoj državi članici. Za svaki tip koji je potrebno homologirati predaje se odvojen zahtjev.

2.   Zahtjevu se prilaže opisna mapa čiji je sadržaj određen u posebnim direktivama ili uredbama.

3.   Homologacijsko tijelo može uz obrazloženje pozvati proizvođača da dostavi dodatne informacije koje su potrebne za donošenje odluke o vrsti potrebnih ispitivanja ili o njihovu lakšem provođenju.

4.   Proizvođač dostavlja homologacijskom tijelu onolik broj vozila koji je potreban za provođenje homologacijskog postupka na zadovoljavajući način.

POGLAVLJE IV.

PROVOĐENJE POSTUPAKA EZ HOMOLOGACIJE

Članak 8.

Opće odredbe

1.   Države članice ne mogu dodijeliti EZ homologaciju dok se ne utvrdi da su postupci iz članka 12. provedeni propisno i na zadovoljavajući način.

2.   Države članice dodjeljuju EZ homologaciju u skladu s člancima 9. i 10.

3.   Ako država članica utvrdi da tip vozila, sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, premda usklađeni s traženim odredbama, predstavljaju ozbiljan rizik za cestovnu sigurnost ili ozbiljno ugrožavaju okoliš ili javno zdravlje, može odbiti dodjelu EZ homologacije. U tom slučaju drugim državama članicama i Komisiji odmah šalje detaljnu dokumentaciju u kojoj su objašnjeni razlozi za njenu odluku i navedeni dokazi za njene zaključke.

4.   Certifikati o EZ homologaciji moraju biti brojčano označeni u skladu postupkom iz Priloga VII.

5.   Homologacijsko tijelo u roku 20 radnih dana šalje homologacijskim tijelima drugih država članica kopiju certifikata o EZ homologaciji zajedno s prilozima za svaki tip vozila koje je homologirano. Papirnata se kopija može zamijeniti elektroničkom.

6.   Homologacijsko tijelo odmah obavještava homologacijska tijela drugih država članica o svom odbijanju ili povlačenju svake homologacije vozila i razlozima za takvu odluku.

7.   Homologacijsko tijelo svaka tri mjeseca šalje homologacijskim tijelima drugih država članica popis dodijeljenih, izmijenjenih, odbijenih, ili povučenih EZ homologacija za sustave, sastavne dijelove, zasebne tehničke jedinice u prethodnom razdoblju. Takav popis sadrži detalje koji su navedeni u Prilogu XIV.

8.   Ako druga država članica tako zahtijeva, država članica koja je dodijelila homologaciju u roku 20 radnih dana po primitku zahtjeva, šalje kopiju navedenog certifikata o EZ homologaciji zajedno s prilozima. Papirnata se kopija može zamijeniti elektroničkom.

Članak 9.

Posebne odredbe o vozilima

1.   Države članice dodjeljuju EZ homologaciju za:

(a)	tip vozila koje je u skladu s pojedinostima u opisnoj mapi i koje ispunjava tehničke zahtjeve koji su propisani odgovarajućim regulatornim aktima s popisa u Prilogu IV;

(b)	tip vozila za posebne namjene koje je u skladu s podacima u opisnoj mapi i ispunjava tehničke zahtjeve koji su propisani odgovarajućim regulatornim aktima s popisa u Prilogu XI.

Primjenjuju se postupci iz Priloga V.

2.   Države članice dodjeljuju višestupanjsku homologaciju za tip nedovršenog ili dovršenog vozila koje je u skladu s podacima iz opisne mape i ispunjava tehničke zahtjeve koji su propisani odgovarajućim regulatornim aktima s popisa u Prilogu IV. i Prilogu XI., vodeći računa o stupnju dovršenosti vozila.

Višestupanjska se homologacija također primjenjuje na dovršena vozila koja su izmijenili ili preinačili drugi proizvođači.

Primjenjuju se postupci iz Priloga XVII.

3.   Za svaki tip vozila, homologacijsko tijelo:

(a)	popunjava sve odgovarajuće dijelove certifikata o EZ homologaciji, uključujući i priložene obrasce rezultata ispitivanja, u skladu s obrascem iz Priloga VIII;

(b)	sastavlja ili potvrđuje popis opisne dokumentacije;

(c)	podnositelju zahtjeva, bez neopravdanog odlaganja, izdaje ispunjen certifikat zajedno s prilozima.

4.   U slučaju EZ homologacije kad su joj, u skladu s člancima 20. ili 22. Priloga XI., nametnuta ograničenja u pogledu valjanosti ili se ispuštaju neke odredbe regulatornih akata, takva se ograničenja ili ispuštanja navode u certifikatu o EZ homologaciji.

5.   Ako podaci u opisnoj mapi sadrže odredbe za vozila za posebne namjene navedene u Prilogu XI., takve se odredbe također navode u certifikatu o EZ homologaciji.

6.   Ako se proizvođač odluči za postupak mješovite homologacije, homologacijsko tijelo u dijelu III. opisnog dokumenta čiji se obrazac nalazi u Prilogu III. ispunjava izvješća o ispitivanju, u skladu s regulatornim aktima, za koje ne postoji certifikat o EZ homologaciji.

7.   Ako se proizvođač odluči za homologacijski postupak u jednom koraku, homologacijsko tijelo sastavlja popis valjanih regulatornih akata čiji se obrazac nalazi u Dodatku Prilogu VI. i takav se popis prilaže certifikatu o EZ homologaciji.

Članak 10.

Posebne odredbe o sustavima, sastavnim dijelovima ili zasebnim tehničkim jedinicama

1.   Države članice dodjeljuju EZ homologaciju za sustav koji je u skladu s podacima u opisnoj mapi i ispunjava tehničke zahtjeve određene u odgovarajućoj zasebnoj direktivi ili uredbi kako je propisano u Prilogu IV. ili Prilogu XI.

2.   Države članice dodjeljuju EZ homologaciju za sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu koje su u skladu s pojedinostima u opisnoj mapi i ispunjavaju tehničke zahtjeve određene u odgovarajućoj zasebnoj direktivi ili uredbi kako je propisano u Prilogu IV.

3.   U slučaju kad su sastavni dio ili samostalna tehnička jedinice, neovisno o tome jesu li namijenjeni popravku, servisiranju ili održavanju, uključeni u homologaciju sustava vozila, za sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu ne zahtijeva se dodatna homologacija, osim ako to nije predviđeno odgovarajućim regulatornim aktom.

4.   Kad sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica ispunjavaju svoju funkciju ili posjeduje posebnu karakteristiku samo kad je zajedno s drugim dijelovima vozila, omogućujući tako provjeru sukladnosti sa zahtjevima samo kad sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica djeluje zajedno s takvim dijelovima vozila, opseg EZ homologacije sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice se prema tom ograničava. U takvim slučajevima se u certifikatu o EZ homologaciji navodi svako ograničenje u uporabi i posebni uvjeti ugradnje. Kad takav sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu proizvođač vozila ugradi, potrebno je provjeriti sva ograničenja u uporabi ili uvjeta ugradnje u trenutku kad se vozilu dodjeljuje homologacija.

Članak 11.

Potrebna ispitivanja za dobivanje EZ homologacije

1.   Pridržavanje tehničkih popisa iz ove Direktive i regulatornih akata s popisa u Prilogu IV. dokazuju se odgovarajućim ispitivanjima koja provode imenovane tehničke službe.

Postupci ispitivanja, posebna oprema i potrebni alati koji omogućuju provođenje takvih ispitivanja opisani su u svakom regulatornom aktu.

2.   Potrebna se ispitivanja provode na vozilima, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama koji predstavljaju tip u postupku homologacije.

Međutim, proizvođač može u dogovoru s homologacijskim tijelom odabrati vozilo, sustav, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu koja kad ne predstavlja tip u postupku homologacije sjedinjuje niz najnepovoljnijih karakteristika s obzirom na traženu razinu djelovanja. Kao pomoć pri donošenju odluke u procesu odabira mogu se koristiti metode virtualnog ispitivanja.

3.   Kao alternativa postupcima ispitivanja iz stavka 1. i u dogovoru s homologacijskim tijelom, na zahtjev proizvođača mogu se koristiti metode virtualnog ispitivanja prema regulatornim aktima s popisa u Prilogu XVI.

4.   Opći uvjeti koje metode virtualnog ispitivanja moraju ispunjavati određeni su u Dodatku I. Priloga XVI.

Za svaki se regulatorni akt s popisa iz Priloga XVI. određuju u Dodatku 2. istog Priloga posebni uvjeti ispitivanja i s njima povezane upravne odredbe.

5.   Komisija određuje popis propisa za koje su dopuštene metode virtualnog ispitivanja, posebni uvjeti i s njima povezane upravne odredbe. Takve metode, koje su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog tako da ju dopunjuju, određuju se i ažuriraju u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2.

Članak 12.

Sukladnost proizvodnje

1.   Država članica koja dodjeljuje EZ homologaciju poduzima potrebne mjere u skladu s Prilogom X., a prema potrebi u suradnji s homologacijskim tijelima drugih država članica, da bi potvrdila da su proizvodni postupci za vozila, sustave, sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice u skladu s homologiranim tipom.

2.   Država članica koja dodjeljuje EZ homologaciju poduzima potrebne mjere u skladu s Prilogom X. u odnosu na potvrdu homologacije, a prema potrebi u suradnji s homologacijskim tijelima drugih država članica, da su proizvodni postupci iz stavka 1. i dalje prikladni i da je proizvodnja vozila, sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i dalje u skladu s homologiranim tipom.

Provjera sukladnosti proizvoda s homologiranim tipom ograničava se na postupke iz Priloga X. i iz onih regulatornih akata koji sadrže posebne zahtjeve. Zbog toga homologacijsko tijelo države članice koje je dodijelilo EZ homologaciju može provoditi provjere ili ispitivanja koja su propisana u bilo kojem regulatornom aktu iz Priloga IV. ili Priloga XI. na uzorcima koji su uzeti u prostoru proizvođača, uključujući i proizvodne pogone.

3.   Kada država članica koja je dodijelila EZ homologaciju utvrdi da se dogovoreni postupci iz stavka 1. ne primjenjuju, značajno odstupaju od dogovorenih uvjeta i planova provjere ili se više ne provode iako proizvodnja nije prekinuta, ta država članica poduzima potrebne mjere, uključujući povlačenje homologacije, kako bi osigurala da se postupak sukladnosti proizvodnje provodi ispravno.

POGLAVLJE V.

IZMJENE EZ HOMOLOGACIJA

Članak 13.

Opće odredbe

1.   Proizvođač odmah obavještava državu članicu koja je dodijelila EZ homologaciju o svakoj promjeni podataka navedenih u opisnoj dokumentaciji. Država članica odlučuje u skladu s pravilima iz ovog Poglavlja koji se postupak koristi. Prema potrebi država članica može odlučiti, uz savjetovanje s proizvođačem, o dodjeli nove EZ homologacije.

2.   Zahtjev za izmjenom EZ homologacije predaje se isključivo državi članici koja je dodijelila originalnu EZ homologaciju.

3.   Ako država članica utvrdi da su za potrebe izmjena potrebne dodatne provjere ili ispitivanja, o tome obavješćuje proizvođača. Postupci iz članaka 14. i 15. primjenjuju se isključivo nakon što su potrebne provjere i ispitivanja uspješno provedeni.

Članak 14.

Posebne odredbe za vozila

1.   U slučaju promjene podataka iz opisne dokumentacije, izmjene se označavaju kao „preradba”.

U takvim slučajevima homologacijsko tijelo prema potrebi izdaje izmijenjenu stranicu opisne dokumentacije, označavajući svaku izmijenjenu stranicu tako da jasno ukaže na vrstu promjene i datum ponovnog izdavanja. Takav zahtjev može ispuniti pročišćena i ažurirana opisna dokumentacija s priloženim detaljnim opisom promjena.

2.   Preradba se označava kao „proširenje”, uz odredbe iz stavka 1., i ako se:

(a)	zahtijevaju daljnje provjere ili dodatna ispitivanja;

(b)	promijenio bilo koji podatak iz certifikata o EZ homologaciji, osim njegovih priloga;

(c)	stupaju na snagu novi zahtjevi u skladu s bilo kojim regulatornim aktom koji se primjenjuje na homologirani tip vozila.

U takvim slučajevima homologacijsko tijelo izdaje izmijenjen certifikat o EZ homologaciji označen brojem proširenja koji je za jedan broj veći od broja prethodno odobrenog proširenja.

Homologacijski certifikat jasno pokazuje razloge proširenja i datum ponovnog izdavanja.

3.   Kod svakog izdavanja izmijenjenih stranica ili nove objedinjene verzije, i popis opisne dokumentacije koji se prilaže homologacijskoj potvrdi izmjenjuje se tako da pokazuje datum najnovijeg proširenja ili preradbe, ili datum najnovije objedinjene verzije.

4.   Nove izmjene homologacije tipa vozila nisu potrebne ako su novi zahtjevi iz stavka 2.(c), s tehničke točke gledišta, nevažni za takav tip vozila, ili se odnose na kategorije vozila kojima navedeni tip vozila ne pripada.

Članak 15.

Posebne odredbe koje se odnose na sustave, sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice

1.   Ako je došlo do promjene detalja u opisnoj dokumentaciji, izmjene se označavaju kao „preradba”.

U takvim slučajevima homologacijsko tijelo prema potrebi izdaje izmijenjenu stranicu opisne dokumentacije, označavajući svaku izmijenjenu stranicu tako da jasno ukaže na vrstu promjene i datum ponovnog izdavanja. Takav zahtjev može ispuniti pročišćena i ažurirana verzija opisne dokumentacije s priloženim detaljnim opisom promjena.

2.   Preradba se označava kao „proširenje”, uz odredbe iz stavka 1., i ako se:

(a)	zahtijevaju daljnje provjere ili ispitivanja;

(b)	promijenio bilo koji podatak iz certifikata o EZ homologaciji, osim njegovih priloga;

(c)	stupaju na snagu novi zahtjevi u skladu s bilo kojim regulatornim aktom koji se primjenjuju na homologirani sustav, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu.

U takvim slučajevima homologacijsko tijelo izdaje izmijenjen certifikat o EZ homologaciji označen brojem proširenja koji je za jedan broj veći od broja prethodno odobrenog proširenja. Ako je izmjena potrebna zbog primjene stavka 2.(c), treći dio homologacijskog broja se ažurira.

Homologacijski certifikat jasno pokazuje razloge proširenja i datum ponovnog izdavanja.

3.   Kod svakog izdavanja izmijenjenih stranica, ili objedinjene verzije i popis opisne dokumentacije koji se prilaže homologacijskom certifikatu izmjenjuje se tako da pokazuje datum najnovijeg proširenja ili preradbe, ili datum najnovije objedinjene verzije.

Članak 16.

Objavljivanje i obavješćivanje o izmjeni

1.   U slučaju proširenja homologacijsko tijelo ažurira sve odgovarajuće dijelove certifikata o EZ homologaciji, njegove priloge i popis opisne dokumentacije. Ažuriran certifikat i njegovi prilozi izdaju se podnositelju zahtjeva bez neopravdanog odgađanja.

2.   U slučaju preradbe homologacijsko tijelo bez neopravdanog odlaganja podnositelju zahtjeva izdaje izmijenjene ili pročišćene dokumente, uključujući i izmijenjen popis opisne dokumentacije.

3.   Homologacijsko tijelo obavješćuje o svakoj izmjeni EZ homologacije homologacijska tijela drugih država članica u skladu s postupcima iz članka 8.

POGLAVLJE VI.

VALJANOST EZ HOMOLOGACIJE ZA VOZILA

Članak 17.

Prestanak važenja

1.   EZ homologacija vozila prestaje vrijediti u sljedećim slučajevima:

(a)	pojavom novih zahtjeva u nekom od regulatornih akata koji se primjenjuje na homologirano vozilo, a koji postaju obvezni za registraciju, prodaju ili stavljanje u promet, a homologaciju nije moguće ažurirati;

(b)	nakon trajnog dragovoljnog prestanka proizvodnje homologiranog vozila;

(c)	zbog posebnog ograničenja zbog kojeg homologacija prestaje važiti.

2.   Ako samo jedna varijanta unutar tipa ili izvedba unutar varijante postaje nevažeća, EZ homologacija navedenog vozila prestaje važiti samo u odnosu na navedenu varijantu ili izvedbu.

3.   Kad je proizvodnja određenog tipa vozila trajno obustavljena, proizvođač o tome obavještava homologacijsko tijelo koje je dodijelilo EZ homologaciju. To tijelo po prijemu obavijesti u roku 20 radnih dana o tome obavještava homologacijska tijela drugih država članica.

U slučaju prestanka važenja homologacije iz točke (a) stavka 1. ovog članka, postupit će se u skladu s odredbama članka 27.

4.   Proizvođač, u slučaju kad ističe valjanost EZ homologacije za vozilo, o tome obavještava homologacijsko tijelo koje je dodijelilo EZ homologaciju, ne dovodeći u pitanje stavak 3.

Homologacijsko tijelo će, bez neopravdanog odgađanja proslijediti sve važne informacije homologacijskim tijelima drugih država članica kako bi, prema potrebi, omogućio primjenu članka 27. U toj obavijesti posebno treba navesti datum proizvodnje i identifikacijski broj zadnjeg proizvedenog vozila.

POGLAVLJE VII.

CERTIFIKAT O SUKLADNOSTI I OZNAČAVANJE

Članak 18.

Certifikat o sukladnosti

1.   Proizvođač u svojstvu imatelja EZ homologacije vozila dostavlja certifikat o sukladnosti za svako vozilo, neovisno je li ono potpuno, nepotpuno ili dovršeno, da je proizvedeno u skladu s homologiranim tipom vozila.

Za nepotpuno ili dovršeno vozilo proizvođač ispunjava samo one stavke na stranici 2. certifikata o sukladnosti koje su dodane ili izmijenjene u tekućoj fazi homologacije i prema potrebi certifikatu prilaže sve certifikate o sukladnosti izdane u prethodnoj fazi.

2.   Certifikat o sukladnosti sastavlja se na jednom od službenih jezika Zajednice. Svaka država članica može zatražiti prijevod na svoj jezik ili jezike.

3.   Certifikat o sukladnosti je izrađena tako da spriječi krivotvorenje. Iz tog razloga korišten papir mora biti zaštićen bojom grafike ili vodenim žigom u obliku identifikacijskog znaka proizvođača.

4.   Certifikat o sukladnosti treba biti u cijelosti popunjen i ne treba sadržavati ograničenja u pogledu uporabe vozila, osim onih koje su predviđene u regulatornom aktu.

5.   Certifikat o sukladnosti kako je određeno u dijelu I. Priloga IX. za vozila homologirana u skladu s odredbama iz članka 20. stavka 2. sadrži u naslovu izraz „za potpuna/dovršena vozila homologirana na temelju članka 20. (privremena homologacija)”.

6.   Certifikat o sukladnosti kako je određeno u dijelu I. Priloga IX. za vozila homologirana u skladu s člankom 22. sadrži u naslovu izraz „za potpuna/dovršena vozila homologirana u malim serijama”, i u neposrednoj blizini naslova godinu proizvodnje iza koje slijedi redoslijedni broj između 1 i ograničene vrijednosti navedene u tablici Priloga XII. koji, u pogledu svake godine proizvodnje, označava položaj takvog vozila u okviru proizvodnje određene za tu godinu.

7.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., proizvođač može tijelu za registraciju u državi članici prenijeti podatke ili informacije sadržane u certifikatu o sukladnosti u elektroničkom obliku.

8.   Duplikat certifikata o sukladnosti može izdati samo proizvođač. Riječ „duplikat” mora biti jasno vidljiva na prednjoj strani svakog ponovljenog certifikata.

Članak 19.

Oznaka EZ homologacije

1.   Proizvođač sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, neovisno o tome jesu li dijelom sustava ili ne, na svaki sastavni dio ili jedinicu proizvedenu u skladu s homologiranim tipom stavlja oznaku EZ homologacije, u skladu sa zahtjevom zasebne odgovarajuće direktive ili uredbe.

2.   U slučaju kad oznaka EZ homologacije nije potrebna, proizvođač treba dodati svoje trgovačko ime ili trgovačku marku, ili broj tipa i/ili identifikacijski broj.

3.   Oznaka EZ homologacije treba biti u skladu s Dodatkom Prilogu VII.

POGLAVLJE VIII.

NOVE TEHNOLOGIJE ILI TEHNIČKA RJEŠENJA KOJA NISU USKLAĐENA SA ZASEBNIM DIREKTIVAMA

Članak 20.

Izuzeća za nove tehnologije ili nova tehnička rješenja

1.   Države članice mogu na zahtjev proizvođača dodijeliti EZ homologaciju u pogledu tipa sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice u koje su ugrađene tehnologije ili tehnička rješenja koje nisu u skladu s jednim ili više regulatornih akata s popisa u dijelu I. Priloga IV. pod uvjetom da imaju odobrenje Komisije u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 3.

2.   Do odluke o dodjeli ili uskrati ovlaštenja, država članica može dodijeliti privremenu homologaciju koja vrijedi samo na njenom području, za tip vozila za kojeg se traži izuzeće, pod uvjetom da o tome odmah obavijesti Komisiju i druge države članice dokumentacijom koja sadrži sljedeće:

(a)	razloge zašto navedena tehnologije i tehnička rješenja ne omogućuju sustavu, sastavnom dijelu ili zasebnoj tehničkoj jedinici da budu u skladu sa zahtjevima;

(b)	opis navedenih problema u pogledu sigurnosti i okoliša i poduzete mjere;

(c)	opis ispitivanja, uključujući i njihove rezultate, koji u odnosu na zahtjeve za koje je zatraženo izuzeće ukazuju da je ispunjena dovoljna razina sigurnosti i zaštite okoliša.

3.   Ostale države članice mogu odlučiti prihvatiti privremenu homologaciju iz stavka 2. na svom području.

4.   Komisija u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 3. odlučuje hoće li dopustiti državi članici izdavanje EZ homologacije za taj tipa vozila.

Prema potrebi, odlukom se određuje i je li njena valjanost na neki način ograničena, kao npr. vremenskim rokom. Homologacija vrijedi u svim slučajevima najmanje 36 mjeseci.

Ako se Komisija odluči za odbijanje davanja ovlaštenja, država članica o tome odmah obavještava vlasnika privremene homologacije iz stavka 2. ovog članka da će, u roku od šest mjeseci od datuma kad je donesena odluka Komisije, privremena homologacija biti poništena. Međutim, vozilima koja su prije toga bila proizvedena u skladu s privremenom homologacijom bit će dopuštena registracija, prodaja ili stavljanje u upotrebu u svakoj državi članici koja je prihvatila privremenu homologaciju.

5.   Ovaj se članak ne primjenjuje na sustav, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu koji je u skladu s Pravilnikom UNECE-a i koji je Komisija prihvatila.

Članak 21.

Potrebne aktivnosti

1.   Kad Komisija utvrdi da postoje utemeljeni razlozi za davanje izuzeća u skladu s člankom 20., ona odmah poduzima potrebne korake za prilagodbu zasebnih direktiva ili uredaba koje se odnose na tehnološki razvoj. Takve mjere koje su namijenjene izmjenama odredaba zasebnih direktiva ili uredaba s popisa u dijelu I. Priloga IV. koje nisu ključne, usvajaju se u skladu s preciznim regulatornim postupkom iz članka 40. stavka 2.

Kad se izuzeće, u skladu s člankom 20. odnosi na Pravilnik UNECE-a, Komisija predlaže izmjenu odgovarajućem Pravilniku UNECE-a u skladu s postupkom koji se primjenjuje u skladu s revidiranim Sporazumom iz 1958.

2.   Odmah nakon izmjena odgovarajućih regulatornih akata, ukida se i svako ograničenje koje se odnosi na izuzeće.

Ako nisu poduzeti potrebni koraci za prilagodbu regulatornih akata, na zahtjev države članice koja je izdala homologaciju, produžava se valjanost izuzeća drugom odlukom koja je usvojena u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 3.

POGLAVLJE IX.

VOZILA PROIZVEDENA U MALIM SERIJAMA

Članak 22.

EZ homologacija za male serije

1.   Na zahtjev proizvođača i u okviru količinskih ograničenja iz odjeljka 1. dijela A Priloga XII., države članice dodjeljuju EZ homologaciju u skladu s postupkom iz članka 6. stavka 4. za tip vozila koje ispunjava zahtjeve s popisa iz dijela I. Dodatka Prilogu IV.

2.   Stavak 1. se ne primjenjuje na vozila za posebne namjene.

3.   Certifikati o EZ homologaciji moraju biti označeni brojem u skladu s Prilogom VII.

Članak 23.

Nacionalne homologacije za male serije

1.   U slučaju vozila koja se proizvode unutar količinskih ograničenja određenih u odjeljku 2. dijela A Priloga XII., države članice mogu odustati od jedne ili više odredbi, jednog ili više regulatornih akata s popisa u Prilogu IV. i Prilogu XI., pod uvjetom da oni određuju odgovarajuće alternativne zahtjeve.

Izraz „alternativni zahtjevi” znači upravne odredbe i tehničke zahtjeve čiji je cilj osigurati razinu sigurnosti na cestama i zaštite okoliša koja je u najvećoj mogućoj mjeri jednaka razini predviđenoj u odredbama Priloga IV. ili Priloga XI., kako je primjereno.

2.   Države članice se mogu, u slučaju vozila iz stavka 1. odreći jedne ili više odredaba ove Direktive.

3.   Od odredaba iz stavaka 1. i 2. može se odustati samo ako država članica za to ima opravdane razloge.

4.   Za potrebe homologacije vozila u okviru ovog članka, države članice prihvaćaju sustave, sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice koje su homologirane u skladu s regulatornim aktima s popisa u Prilogu IV.

5.   Certifikat o homologaciji određuje vrstu dopuštenog odustajanja u skladu sa stavcima 1. i 2.

Certifikat o EZ homologaciji čiji se uzorak nalazi u Prilogu VI. ne smije sadržavati naslov „Certifikat o EZ homologaciji vozila”. Međutim, certifikat o homologaciji mora biti označen brojem u skladu s Prilogom VII.

6.   Valjanost homologacije ograničava se na prostor države članice koja dodjeljuje homologaciju. Međutim, na zahtjev proizvođača, homologacijsko tijelo može poslati preporučenom ili elektroničkom poštom presliku certifikata o homologaciji zajedno s njenim dodacima homologacijskim tijelima država članica koje odredi proizvođač.

Država članica u roku 60 dana po prijemu odlučuje o tom hoće li homologaciju prihvatiti ili ne. O svojoj odluci službeno obavještava homologacijsko tijelo iz prvog podstavka.

Država članice neće odbiti homologaciju, osim ako nema valjane razloge da smatra da tehničke odredbe, na temelju kojih je obavljena homologacija vozila, nisu istovrijedne njezinima.

7.   Na zahtjev podnositelja koji želi prodati, registrirati ili staviti u upotrebu vozilo u drugoj državi članici, država članica koja je odobrila homologaciju će podnositelju osigurati presliku certifikata o homologaciji, uključujući i opisnu dokumentaciju.

Država članica dopušta prodaju, registraciju ili stavljanje u upotrebu takvoga vozila, osim ako nema valjane razloge prema kojima tehničke odredbe, na temelju kojih je obavljena homologacija vozila, nisu istovrijedne.

POGLAVLJE X.

POJEDINAČNA ODOBRENJA

Članak 24.

Pojedinačna odobrenja

1.   Države članice mogu određeno vozilo, neovisno o tome je li unikatno ili nije, izuzeti od primjene jedne ili više odredaba ove Direktive ili jednog ili više regulatornih akata s popisa u Prilogu IV. ili Prilogu XI. pod uvjetom da odrede alternativne zahtjeve.

Od odredaba koje se spominju u podstavku 1. može se odustati samo ako država članica ima valjane razloge za to.

Izraz „alternativni zahtjevi” označava upravne odredbe i tehničke zahtjeve čiji je cilj osigurati razinu sigurnosti na cestama i zaštite okoliša koja je što bliža razini predviđenoj u odredbama Priloga IV. ili Priloga XI., kako je primjereno.

2.   Države članice neće provoditi razorna ispitivanja. Koriste odgovarajuće informacije koje dostavlja podnositelj zahtjeva i na taj način dokazuje sukladnost s alternativnim zahtjevima.

3.   Države članice umjesto alternativnih zahtjeva prihvaćaju svaku EZ homologaciju sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice.

4.   Zahtjev za pojedinačno odobrenje prilaže proizvođač ili vlasnik vozila, ili njihov predstavnik pod uvjetom da ima sjedište u Zajednici.

5.   Država članica, bez neopravdanog odlaganja, dodjeljuje certifikat o pojedinačnom odobrenju ako je vozilo u skladu s opisom priloženim u zahtjevu i ako ispunjava određene tehničke zahtjeve.

Oblik certifikata o pojedinačnom odobrenju određuje se prema potvrdi o EZ homologaciji iz Priloga IV. i sadrži sve informacije koje su potrebne da bi se ispunio zahtjev za registraciju, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999. o dokumentima za registraciju vozila (13). Certifikat o pojedinačnom odobrenju ne sadrži naslov „EZ homologacija vozila”.

Certifikat o pojedinačnom odobrenju mora sadržavati identifikacijsku oznaku navedenog vozila.

6.   Valjanost pojedinačnog odobrenja ograničava se na područje države članice koja ga je dodijelila.

Kad podnositelj zahtjeva želi prodati, registrirati ili staviti u uporabu u drugoj državi članici vozilo koje je dobilo pojedinačno odobrenje, država koja je dodijelila odobrenje, podnositelju na njegov zahtjev osigurava izjavu o tehničkim odredbama na temelju kojih je vozilu dodijeljeno odobrenje.

Za vozilo kojem je država članica dodijelila pojedinačno odobrenje u skladu s odredbama ovog članka, druga država članica će dopustiti prodaju, registraciju ili stavljanje u uporabu vozila, osim ako nema valjane razloge da smatra da tehničke odredbe, na temelju kojih je obavljena homologacija vozila, nisu istovrijedne njezinima.

7.   Na zahtjev proizvođača ili vlasnika vozila država članica dodjeljuje pojedinačno odobrenje vozilu koje je u skladu s odredbama ove Direktive i prema potrebi regulatornim aktima s popisa u Prilogu IV. ili Prilogu XI.

U tom slučaju države članice prihvaćaju pojedinačno odobrenje i dopuštaju prodaju, registraciju ili stavljanje vozila u uporabu.

8.   Odredbe ovog članka mogu se primjenjivati na vozilo koje je homologirano u skladu s ovom Direktivom i na kojem su obavljene preinake prije njegove prve registracije ili korištenja.

Članak 25.

Posebne odredbe

1.   Postupak iz članka 24. može se primjenjivati na pojedinačno vozilo u fazama njegova dovršenja, u skladu s postupkom višestupanjske homologacije.

2.   Postupak iz članka 24. ne može zamijeniti prijelazni stupanj unutar uobičajena slijeda postupka višestupanjske homologacije i ne može se primijeniti u svrhu dobivanja homologacije vozila u jednom koraku.

POGLAVLJE XI.

REGISTRACIJA, PRODAJA I STAVLJANJE U UPORABU VOZILA

Članak 26.

Registracija, prodaja i stavljanje u uporabu vozila

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članaka 29. i 30., države članice registriraju vozila i dopuštaju njihovu prodaju ili početak uporabe, samo ako imaju važeći certifikat o sukladnosti usklađenosti izdan u skladu s člankom 18.

Države članice dopuštaju prodaju nepotpunih vozila, ali im mogu uskratiti trajnu registraciju i stavljanje u uporabu dok je vozilo nedovršeno.

2.   Vozila izuzeta iz zahtjeva koji se odnosi na certifikat o sukladnosti mogu biti registrirana, prodana ili stavljena u uporabu, samo ako ispunjavaju odgovarajuće tehničke zahtjeve ove Direktive.

3.   Broj vozila proizvedenih u malim serijama koja se registriraju, prodaju ili stavljaju u uporabu u okviru jedne godine, ne smije prijeći broj naveden u Dijelu A Priloga XII.

Članak 27.

Registracija, prodaja i stavljanje u uporabu vozila na kraju serije

1.   U skladu s ograničenjima iz odjeljka B Priloga XII. i samo za ograničeno vremensko razdoblje, država članica može dopustiti registraciju, prodaju ili stavljanje u uporabu vozila koja su u skladu s tipom vozila čija EZ homologacija nije više važeća.

Prvi se podstavak primjenjuje samo na vozila s prostora Zajednice koja su imala važeću EZ homologaciju u vrijeme njihove proizvodnje, ali koja nisu bila registrirana ili stavljena u uporabu prije nego li je njihova EZ homologacija prestala važiti.

2.   Mogućnost predviđena stavkom 1. se odnosi na potpuna vozila za razdoblje od 12 mjeseci od datuma isteka valjanosti EZ homologacije, za dovršena vozila za razdoblje od osamnaest mjeseci od tog datuma.

3.   Proizvođač koji želi iskoristiti odredbe iz stavka 1. nadležnom tijelu svake pojedine države članice podnosi zahtjev za stavljanje u uporabu navedenog vozila. Zahtjev mora sadržavati sve tehničke ili gospodarske razloge zbog kojih takva vozila nisu u skladu s novim tehničkim zahtjevima.

Navedene države članice u roku od tri mjeseca po primitku takvog zahtjeva odlučuju hoće li na svom području dopustiti registraciju takvim vozilima i u kojem broju.

4.   Stavci 1., 2., i 3. primjenjuju se s nužnim izmjenama za vozila koja su obuhvaćena nacionalnom homologacijom, ali koja nisu registrirana, niti stavljena u uporabu prije nego li je takva homologacija postala nevažeća, u skladu s člankom 45., zbog obveznog provođenja postupka EZ homologacije.

5.   Države članice primjenjuju odgovarajuće mjere kako bi osigurale učinkovit nadzor nad brojem vozila koja je potrebno registrirati ili staviti u uporabu u okviru postupka iz ovog članka.

Članak 28.

Prodaja i početak uporabe sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica

1.   Država članica dopušta prodaju ili početak uporabe sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica jedino ako ispunjavaju zahtjeve odgovarajućih regulatornih akata i ako su propisno označene u skladu s člankom 19.

2.   Stavak 1. se ne primjenjuje za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice koji su posebno izrađeni ili osmišljeni za nova vozila koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom.

3.   Države članice mogu, odstupanjem od stavka 1., dopustiti prodaju ili početak uporabe sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica koje su bile izuzete iz jedne ili više odredbi regulatornih akata u skladu s člankom 20. ili su namijenjene ugradnji u vozila u okviru odobrenja u skladu s člancima 22., 23. ili 24. koji se odnose na naveden sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu.

4.   Države članice mogu, odstupanjem od stavka 1. i ako regulatorni akt ne predviđa drukčije, dopustiti prodaju ili početak uporabe sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica koje su namijenjene ugradnji u vozila i koje početkom njihova korištenja nisu bile obvezne, da bi ovom Direktivom ili Direktivom 70/156/EEZ dobile EZ homologaciju.

POGLAVLJE XII.

ZAŠTITNE ODREDBE

Članak 29.

Vozila, sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice u skladu s ovom Direktivom

1.   Ako država članica utvrdi da nova vozila, sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice, premda usklađeni s traženim odredbama, ili propisno označeni, predstavljaju ozbiljan rizik za cestovnu sigurnost ili ozbiljno ugrožavaju okoliš ili javno zdravlje, tada takva država može za najviše šest mjeseci odbiti registrirati takvo vozilo ili dopustiti prodaju ili stavljanje u uporabu takvih vozila, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica na svom području.

U tim slučajevima navedena država članica o tome odmah obavještava proizvođača, drugu državu članicu i Komisiju navodeći razloge za svoju odluku, posebno ako je ona rezultat:

—	nedostataka u odgovarajućim regulatornim aktima, ili

—	nepravilne primjene određenih zahtjeva.

2.   Komisija se kod pripreme odluke što je prije moguće savjetuje sa zainteresiranim stranama, posebno s homologacijskim tijelom koje je izdalo homologaciju.

3.   Kad se mjere iz stavka 1. pripisuju nedostacima u odgovarajućim regulatornim aktima, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere na sljedeći način:

—	u pogledu zasebnih direktiva ili uredbi s popisa u dijelu 1. Priloga IV., Komisija ih izmjenjuje u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2.,

—	u pogledu Pravilnika UNECE-a, Komisija predlaže potrebne nacrte njihovih izmjena u skladu s postupkom iz revidiranog Sporazuma iz 1958. godine.

4.   Kad se mjere iz stavka 1. pripisuju nepravilnoj primjeni odgovarajućih zahtjeva, Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala sukladnost s takvim zahtjevima.

Članak 30.

Vozila, sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice koje nisu u skladu s homologiranim tipom

1.   Ako država članica koja je dodijelila homologaciju ustanovi da nova vozila, sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice koje imaju certifikat o sukladnosti ili nose homologacijsku oznaku, nisu u skladu s homologiranim tipom, poduzima potrebne mjere, uključujući, prema potrebi, povlačenje homologacije kako bi osigurala da je proizvodnja vozila, sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica u skladu s homologiranim tipom. Homologacijsko tijelo države članice obavještava homologacijska tijela drugih država članica o poduzetim mjerama.

2.   Za potrebe stavka 1. odstupanja od podataka u certifikatu o EZ homologaciji ili opisnoj dokumentaciji smatraju se nesukladnostima s homologiranim tipom.

Vozilo se ne smatra da odstupa od homologiranog tipa ako odgovarajući regulatorni akti dopuštaju takva odstupanja, a ona su u dopuštenim granicama.

3.   Ako država članica dokaže da nova vozila, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice koje imaju certifikat o sukladnost ili nose homologacijsku oznaku, nisu u skladu s homologiranim tipom, može zatražiti državu članicu koja je dodijelila EZ homologaciju da potvrdi da su vozila, sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice u proizvodnji i dalje u skladu s homologiranim tipom. Po primitku takvog zahtjeva navedena država članica najranije moguće obavlja potrebnu provjeru, u svakom slučaju, najkasnije u roku od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva.

4.   Homologacijsko tijelo zahtijeva od države članice koja je dodijelila homologaciju sustavu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici, ili nepotpunom vozilu, da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da su vozila u proizvodnji ponovno u skladu s homologiranim tipom, u sljedećim slučajevima:

(a)	u pogledu EZ homologacije vozila, kad je do nesukladnosti vozila došlo isključivo zbog nesukladnosti sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice;

(b)	u pogledu višestupanjske homologacije, kad se nesukladnost vozila pripisuje isključivo nesukladnosti sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice koji su dio nepotpunog vozila ili samog nepotpunog vozila;

Po primitku takvog zahtjeva navedena država članica, najranije moguće, obavlja potrebnu provjeru, prema potrebi zajedno s državom članicom koja je uputila zahtjev, u svakom slučaju, najkasnije u roku od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva. Ako se utvrdi nesukladnost, homologacijsko tijelo države članice koja je sustavu, sastavnom dijelu, zasebnoj tehničkoj jedinici dodijelila EZ homologaciju, ili homologaciju nepotpunog vozila, poduzima mjere iz stavka 1.

5.   Homologacijska tijela se u 20 radnih dana međusobno obavješćuju o svakom povlačenju EZ homologacije i razlozima za to.

6.   Ako država članica koja je dodijelila EZ homologaciju osporava nesukladnost o kojoj je bila obaviještena, navedene države članice poduzimaju napore u rješavanju spora. O tome obavješćuju Komisiju i prema potrebi održavaju odgovarajuća savjetovanja s ciljem postizanja dogovora.

Članak 31.

Prodaja i početak uporabe dijelova ili opreme koja može predstavljati značajan rizik za ispravno djelovanje temeljnih sustava

1.   Države članice dopuštaju prodaju, stavljanje u ponudu za prodaju ili početak uporabe dijelova ili opreme koja može predstavljati značajan rizik za ispravno djelovanje sustava koji su bitni za sigurnost vozila ili njegovu učinkovitost, samo ako je takve dijelove ili opremu, u skladu sa stavcima od 5. do 10., odobrilo homologacijsko tijelo.

2.   Dijelovi ili oprema za koje je potrebno odobrenje u skladu sa stavkom 1., uvrštavaju se na popis koji se stavlja u Prilog XIII. Takva se odluka temelji na prethodnoj ocjeni koja je rezultirala izvješćem i koja bi treba biti u ravnoteži između sljedećih elemenata:

(a)	postojanja ozbiljnog rizika u pogledu sigurnosti i utjecaja vozila koja su opremljena navedenim dijelovima ili opremom na okoliš; i

(b)	utjecaja koje na potrošače i proizvođače rezervnih dijelova može imati uvođenje, u skladu s ovim člankom, mogućeg zahtjeva za odobrenje navedenih dijelova ili opreme;

3.   Stavak 1. se ne primjenjuje na izvorne dijelove ili opremu koji su dio homologacije sustava vozila i dijelove ili opremu koja je homologirana u skladu s odredbama jednog od regulatornih akata s popisa u Prilogu IV., osim kad se takve homologacije odnose na vidove koji nisu uvršteni u stavak 1. Stavak 1. se ne primjenjuje na dijelove ili opremu isključivo proizvedenu za vozila za utrke koja nisu namijenjena korištenju na javnim prometnicama. Ako dijelovi ili oprema sadržani u Prilogu XIII. imaju dvojaku uporabu, za utrke i cestovni promet, takvi se dijelovi ili oprema ne mogu prodavati, nuditi na prodaju široj javnosti za uporabu na javnim prometnicama, osim ako ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog članka.

Komisija prema potrebi usvaja odredbe za određivanje dijelova ili opreme iz ovog stavka.

4.   Nakon savjetovanja s dionicima, Komisija određuje postupak i zahtjeve u pogledu postupka dodjele odobrenja iz stavka 1. i usvaja odredbe za daljnje ažuriranje popisa iz Priloga XIII. Zahtjevi obuhvaćaju propise o sigurnosti, zaštiti okoliša i prema potrebi, standarde ispitivanja. Oni se mogu temeljiti na regulatornim aktima s popisa u Prilogu IV., mogu se razvijati u skladu s trenutačnim stanjem sigurnosne i okolišne tehnologije, te tehnologije ispitivanja, ili ako to nije odgovarajući način postizanja potrebne sigurnosti ili okolišnih ciljeva, može se koristiti kombinacija dijelova ili opreme s okolišnom i sigurnosnom učinkovitošću originalnog vozila ili prema potrebi svakog drugog njegova dijela.

5.   Za potrebe stavka 1. proizvođač dijelova ili opreme predaje homologacijskom tijelu izvješće o ispitivanju kojI je sastavila imenovana tehnička služba i kojim se potvrđuje da su dijelovi ili oprema za koje se traži odobrenje u skladu sa zahtjevima iz stavka 4. Proizvođač može podnijeti samo jedan zahtjev za jedan tip ili dio, samo jednom homologacijskom tijelu.

Zahtjev sadrži pojedinosti koje se odnose na proizvođača dijelova ili opreme, tip, identifikaciju i broj dijela ili opreme za koje se zahtijeva odobrenje, kao i ime proizvođača vozila, tip vozila i, prema potrebi, godinu proizvodnje ili svaku drugu informaciju koja omogućuje identifikaciju vozila kojem je namijenjena ugradnja takvih dijelova ili opreme.

Kad homologacijsko tijelo, na temelju izvješća o ispitivanju i drugih dokaza utvrdi da predmetni dijelovi ili oprema odgovaraju zahtjevima iz stavka 4., ono će bez neopravdanog odlaganja proizvođaču izdati potvrdu. Takvom se potvrdom dopušta prodaja dijelova ili opreme, njihovo stavljanje u ponudu, ili ugradnja u vozila na prostoru Zajednice, u skladu s 2. podstavkom stavka 9.

6.   Svaki dio ili dio opreme koja je odobrena u skladu s ovim člankom potrebno je propisno označiti.

Komisija odlučuje o zahtjevima za označivanje i pakiranje, kao i o uzorku i sustavu obrojčivanja certifikata iz stavka 5.

7.   Mjere iz stavaka od 2. do 6. usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2. budući da su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog, tako da je nadopunjuju.

8.   Proizvođač odmah obavještava homologacijsko tijelo koje je izdalo certifikat o svakoj promjeni koja utječe na uvjete njegova izdavanja. Homologacijsko tijelo odlučuje o potrebi preispitivanja certifikata ili njegova ponovnog izdavanja, kao i o potrebi dodatnog ispitivanja.

Proizvođač je dužan osigurati da se proizvedeni dijelovi i oprema i dalje proizvode u skladu s uvjetima pod kojima je certifikat izdan.

9.   Homologacijsko tijelo prije izdavanja svakog odobrenja provjerava postojanje zadovoljavajućih mehanizama i postupaka za osiguravanje učinkovitog nadzora sukladnosti proizvodnje.

Kad homologacijsko tijelo utvrdi da uvjeti za izdavanje odobrenja više nisu ispunjeni, zahtijeva od proizvođača da poduzme potrebne mjere kako bi osigurao da dijelovi ili oprema ponovno ispunjavaju uvjete sukladnosti. Prema potrebi, tijelo povlači odobrenje.

10.   Komisija se obavještava o svakom neslaganju među državama članicama u pogledu certifikata iz stavka 5. Nakon što se savjetovala s državama članicama, ona poduzima potrebne mjere, uključujući, prema potrebi, povlačenje odobrenja.

11.   Ovaj se članak ne primjenjuje na dio ili dijelove opreme prije njihova stavljanja na popis iz Priloga XIII. Za svaki unos ili skupinu unosa u Prilog XIII. potrebno je odrediti razumno prijelazno razdoblje kako bi se omogućilo proizvođaču dijela ili dijelova opreme da podnese zahtjev za dobivanje odobrenja. Istodobno se, prema potrebi, može odrediti datum kad se izuzimaju iz primjene ovog članka dijelovi ili oprema za vozila koja su homologirana prije tog datuma.

12.   Dok se ne donese odluka o mogućoj potrebi uvrštavanja dijela ili dijelova opreme na popis iz stavka 1., države članice mogu koristiti svoje nacionalne odredbe u pogledu dijelova ili opreme koji mogu predstavljati rizik za ispravno djelovanje sustava koji su bitni za sigurnost vozila ili njegov utjecaj na okoliš.

Kad se o tome donese odluka, nacionalne odredbe o navedenim dijelovima ili opremi prestaju vrijediti.

13.   Od 29. listopada 2007. države članice više ne usvajaju nove odredbe u pogledu dijelova ili opreme koji mogu utjecati na ispravno djelovanje sustava koji su bitni za sigurnost vozila i njegov utjecaj na okoliš.

Članak 32.

Opoziv vozila

1.   Kad je proizvođač, kojem je bila dodijeljena homologacija u skladu s odredbama regulatornih akata ili Direktive 2001/95/EZ, dužan opozvati vozila koja su već bila prodana, registrirana ili stavljena u uporabu, kad jedan ili više sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica ugrađenih u vozilo, neovisno o tome je li propisno odobren u skladu s ovom Direktivom, predstavlja ozbiljan rizik za sigurnost na cestama, javno zdravlje ili zaštitu okoliša, o tome odmah obavještava homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju vozilu.

2.   Proizvođač može predložiti homologacijskom tijelu niz određenih popravnih rješenja kako bi neutralizirao rizik iz stavka 1. Homologacijsko tijelo odmah o predloženim mjerama obavještava ostale države članice.

Nadležna tijela osiguravaju da se takve mjere učinkovito primjenjuju na njihovom prostoru.

3.   Ako navedena tijela smatraju da su mjere nedovoljne ili da nisu dovoljno brzo primijenjene, o tome odmah obavješćuju homologacijsko tijelo koje je dodijelilo EZ homologaciju za vozilo.

Homologacijsko tijelo potom obavještava proizvođača. Ako homologacijsko tijelo koje je dodijelilo homologaciju nije zadovoljno s proizvođačevim mjerama, poduzima sve potrebne zaštitne mjere, uključujući i povlačenje EZ homologacije vozila, kad proizvođač ne predlaže i ne primjenjuje učinkovite mjere. U slučaju povlačenja EZ homologacije vozila, navedeno homologacijsko tijelo u roku od 20 radnih dana preporučenim pismom ili elektroničkom inačicom obavještava proizvođača, homologacijska tijela drugih država članica i Komisiju.

4.   Ovaj se članak također primjenjuje na dijelove koji ne podliježu zahtjevima regulatornih akata.

Članak 33.

Obavijest o odlukama i raspoloživim pravnim sredstvima

Za sve odluke donesene u skladu s odredbama koje su usvojene primjenom ove Direktive i sve odluke kojima se odbija ili povlači EZ homologacija, ili odbija registracija, ili zabranjuje prodaja, potrebno je detaljno navesti razloge za njihovo donošenje.

O svakoj se takvoj odluci obavještava navedena strana koja istodobno treba biti obaviještena o raspoloživim pravnim sredstvima u skladu s važećim zakonima navedene države članice i o dopuštenom vremenskom roku za njihovu primjenu.

POGLAVLJE XIII.

MEĐUNARODNI PROPISI

Članak 34.

Pravilnici UNECE-a potrebni za EZ homologaciju

1.   Pravilnici UNECE-a kojima je pristupila Zajednica i koji su na popisu u dijelu I. Priloga IV. i u Prilogu XI. dio su EZ homologacije vozila pod jednakim uvjetima kao i zasebne direktive i uredbe. Primjenjuju se na kategorije vozila s popisa u odgovarajućim stupcima u tablici dijela I. Priloga IV. i Priloga XI.

2.   Kad je Zajednica odlučila da je primjena Pravilnika UNECE-a u svrhu EZ homologacije vozila u skladu s člankom 4. stavkom 4. Odluke 97/836/EZ obvezujuća, prilozi ovoj Direktivi izmjenjuju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2. ove Direktive. Akt kojim se izmjenjuju prilozi ovoj Direktivi također određuje datume obvezne primjene Pravilnika UNECE-a ili njegovih izmjena. Države članice ukidaju ili prilagođavaju nacionalne zakone koji nisu u skladu s navedenim Pravilnikom UNECE-a.

Ako takav Pravilnik UNECE-a zamijeni postojeću zasebnu direktivu ili uredbu, odgovarajući se unos u dijelu I. Priloga IV. i Priloga XI. zamjenjuje brojem Pravilnika UNECE-a, dok se odgovarajući unos u dijelu II. Priloga IV. u skladu s istim postupkom briše.

3.   U slučajevima koji su navedeni u drugom podstavku stavka 2., zasebna direktiva ili uredba koju zamjenjuje Pravilnik UNECE-a stavlja se izvan snage, u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2.

U slučaju stavljanja izvan snage zasebne direktive, države članice stavljaju izvan snage svaki nacionalni zakon koji je usvojen s ciljem prijenosa takve direktive.

4.   U ovoj Direktivi ili zasebnim direktivama ili uredbama može se pozivati na međunarodne standarde i propise, bez da ih se prenosi u pravni okvir Zajednice.

Članak 35.

Istovrijednost Pravilnika UNECE-a s direktivama ili uredbama

1.   Pravilnici UNECE-a s popisa u dijelu II. Priloga IV. smatraju se jednakovrijednim odgovarajućim zasebnim direktivama ili uredbama u onoj mjeri u kojoj dijele isto područje primjene i sadržaj.

Homologacijska tijela država članica prihvaćaju homologacije dodijeljene u skladu s takvim Pravilnicima UNECE-a, i prema potrebi pripadajuće homologacijske oznake umjesto odgovarajućih homologacija i homologacijskih oznaka dodijeljenih u skladu s istovrijednom zasebnom direktivom ili uredbom.

2.   U slučajevima u kojima je Zajednica, u smislu stavka 1., odlučila primijeniti novi Pravilnik UNECE-a ili izmijenjen Pravilnik UNECE-a, prema potrebi se izmjenjuje dio II. Priloga IV. Takve mjere koje su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2.

Članak 36.

Istovrijednost s drugim propisima

Vijeće može, u okviru višestranih ili dvostranih sporazuma između Zajednice i trećih zemalja, na prijedlog Komisije, kvalificiranom većinom, utvrditi istovrijednost uvjeta ili odredbi u pogledu EZ homologacije sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica kako to određuje ova Direktiva i postupaka koje određuju međunarodni propisi ili propisi trećih zemalja.

POGLAVLJE XIV.

PRUŽANJE TEHNIČKIH INFORMACIJA

Članak 37.

Informacije namijenjene korisnicima

1.   Proizvođač nije dužan dostaviti bilo koju tehničku informaciju o detaljima koje predviđa ova Direktiva ili regulatorni akti s popisa u Prilogu IV., koja odstupa od podataka koje je odobrilo homologacijsko tijelo.

2.   Kad regulatorni akt to posebno određuje, proizvođač stavlja na raspolaganje korisniku sve odgovarajuće informacije i potrebne upute koje opisuju posebne uvjete ili ograničenja u pogledu korištenja vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice.

Takve se informacije dostavlja na službenim jezicima Zajednice. One su, u dogovoru s homologacijskim tijelom, sadržane u odgovarajućoj popratnoj dokumentaciji kao što je priručnik za korištenje ili održavanje.

Članak 38.

Informacije za proizvođače sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica

1.   Proizvođač može proizvođaču sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica staviti na uvid sve detalje, uključujući, ovisno o slučaju, crteže koji su posebno navedeni na popisu u prilogu ili dodatku regulatornog akta, a potrebni su za EZ homologaciju sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica ili za dobivanje odobrenja iz članka 31.

Proizvođač vozila može nametnuti proizvođačima sastavnih dijelova ili odvojenih tehničkih jedinica obvezujuće uvjete u pogledu prava zaštite povjerljivosti informacija koje nisu za javnu upotrebu, uključujući i one koje su vezane uza zaštitu intelektualnog vlasništva.

2.   Proizvođač sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, u svojstvu vlasnika potvrde o EZ homologaciji, koja u skladu s člankom 10. stavkom 4. uključuje ograničenja uvjeta korištenja ili posebne ugradnje, ili oboje, proizvođaču vozila o tome osigurava sve potrebne informacije.

Kad regulatorni akt to određuje, proizvođač sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica osigurava, zajedno sa sastavnim dijelovima ili zasebnim tehničkim jedinicama, upute u pogledu ograničenja korištenja ili posebnih uvjeta ugradnje, ili oboje.

POGLAVLJE XV.

PROVEDBENE MJERE I IZMJENE

Članak 39.

Provedbene mjere i izmjene ove Direktive i zasebnim direktivama i uredbama

1.   Komisija usvaja potrebne mjere za provedbu svake zasebne direktive ili uredbe u skladu s pravilima koja određuje svaka predmetna direktiva ili uredba.

2.   Komisija usvaja izmjene priloga ovoj Direktivi, ili odredbe zasebnih direktiva ili uredaba s popisa iz dijela I. Priloga IV. koje je potrebno prilagoditi razvoju znanstvenih i tehničkih spoznaja ili posebnim potrebama osoba s invaliditetom.

3.   Komisija usvaja izmjene ove Direktive koje su potrebne kako bi se odredili tehnički zahtjevi za vozila proizvedena u malim serijama, vozila homologirana na temelju postupka pojedinačnog odobrenja i vozila za posebne namjene.

4.   Ako Komisija utvrdi ozbiljan rizik za sigurnost na cestama ili okoliš, koji zahtijeva žurne mjere, može izmijeniti odredbe zasebnih direktiva ili uredbi s popisa u dijelu I. Priloga IV.

5.   Komisija usvaja potrebne izmjene u interesu dobrog upravljanja i posebno one koje su potrebne da se osigura međusobna usklađenost zasebnih direktiva ili uredaba s popisa u dijelu I. Priloga IV. ili s ostalim dijelovima zakonodavstva Zajednice.

6.   Ako se s primjenom Odluke 97/836/EZ, usvajaju novi Pravilnici UNECE-a ili izmjenjuju postojeći Pravilnici UNECE-a kojima je Zajednica pristupila, Komisija prema tom izmjenjuje priloge ovoj Direktivi.

7.   Svaka zasebna direktiva ili uredba uvodi odgovarajuće izmjene prilozima ovoj Direktivi.

8.   Priloge ovoj Direktivi izmjenjuje se uredbama.

9.   Mjere iz ovog članka usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2., budući da su namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive ili zasebnih direktiva i uredaba koji nisu ključni, inter alia, tako da ih nadopunjuju.

Članak 40.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor koji se spominje kao „Tehnički odbor – motorna vozila” (TCMV).

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. (a) od stavka 1. do stavka 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njenog članka 8.

3.   Pri pozivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njenog članka 8.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

POGLAVLJE XVI.

IMENOVANJE I PRIJAVLJIVANJE TEHNIČKIH SLUŽBI

Članak 41.

Imenovanje tehničkih službi

1.   Država članica imenuje tehničku službu koja je u skladu s odredbama ove Direktive.

2.   Tehničke službe same provode ili nadziru ispitivanja potrebna za homologaciju ili provjeru u skladu s ovom Direktivom ili regulatornim aktom s popisa u Prilogu IV., osim u slučajevima kad su dopušteni alternativni postupci. One ne mogu provoditi ispitivanja ili provjere za ono za što nisu propisno imenovane.

3.   Tehničke službe sudjeluju u jednoj ili više od navedene četiri kategorije, ovisno o području svoje nadležnosti:

(a)	kategorija A, tehničke službe koje u svom vlastitom prostoru provode ispitivanja iz ove Direktive i regulatornog akta s popisa u Prilogu IV.;

(b)	kategorija B, tehničke službe koje nadgledaju ispitivanja iz ove Direktive i regulatornog akta s popisa u Prilogu IV., koja se provode u prostoru proizvođača ili treće strane;

(c)	kategorija C, tehničke službe koje redovito procjenjuju i prate proizvođačeve postupke u pogledu kontrole sukladnosti proizvodnje;

(d)	kategorija D, tehničke službe koje nadgledaju ili provode ispitivanja ili provjere u okviru nadzora sukladnosti proizvodnje.

4.   Tehničke službe trebaju pokazati odgovarajuće sposobnosti, posebno tehničko znanje i dokazano iskustvo u posebnim područjima iz ove Direktive i regulatornog akta s popisa u Prilogu IV.

Osim toga, tehničke službe trebaju odgovarati normama iz Dodatka I. Prilogu V. koje odgovaraju aktivnostima koje provode. Međutim, ovaj se zahtjev ne primjenjuje na zadnji stupanj postupka višestupanjske homologacije iz članka 25. stavka 1.

5.   Homologacijsko tijelo može djelovati kao tehnička služba za jednu ili više aktivnosti iz stavka 3.

6.   Proizvođač ili podizvođač koji djeluje u njegovo ime može biti imenovan kao tehnička služba za aktivnosti iz kategorije A, u skladu s regulatornim aktima s popisa u Prilogu XV.

Komisija izmjenjuje popis takvih regulatornih akata, prema potrebi, u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 40. stavka 2.

7.   Subjekti iz stavaka 5. i 6. ispunjavaju odredbe ovog članka.

8.   Tehničke službe trećih zemalja, osim onih koje su imenovane u skladu sa stavkom 6., mogu biti prijavljene u svrhu članka 43. samo u okviru dvostranog sporazuma između Zajednice i predmetne treće zemlje.

Članak 42.

Ocjena osposobljenosti tehničkih službi

1.   Osposobljenost iz članka 41. prikazuje se u izvješću o ocjeni koji izrađuje nadležno tijelo. Ono može sadržavati certifikat o akreditaciji koji izdaje akreditacijsko tijelo.

2.   Ocjena na kojoj se temelji izvješće iz stavka 1. provodi se u skladu s odredbama Dodatka 2. Prilogu V.

Izvješće o ocjeni je potrebno preispitati nakon najviše tri godine.

3.   Izvješće o ocjeni se predaje Komisiji na njezin zahtjev.

4.   Homologacijsko tijelo koje djeluje kao tehnička služba iskazuje sukladnost dokaznom dokumentacijom.

Ona sadrži ocjenu koju provode ocjenitelji neovisni o aktivnosti koja se ocjenjuje. Takvi ocjenitelji mogu biti iz iste organizacije pod uvjetom da djeluju neovisno od osoblja koje izvodi aktivnost koja je predmetom ocjene.

5.   Proizvođač ili podizvođač koji djeluje u njegovo ime, imenovan kao tehnička služba, treba ispunjavati odgovarajuće odredbe iz ovog članka.

Članak 43.

Postupci prijavljivanja

1.   Države članice za svaku imenovanu tehničku službu obavješćuju Komisiju o imenu, adresi, uključujući i o elektroničkoj adresi, odgovornim osobama i kategorijama aktivnosti. Također se prijavljuju i sve naknadne izmjene takvih podataka.

U postupku prijavljivanja treba navesti na temelju kojih su regulatornih akata tehničke službe imenovane.

2.   Tehnička služba može provoditi aktivnosti iz članka 41. u svrhu homologacije, samo ako je o tome prethodno obavijestila Komisiju.

3.   Nekoliko država članica može imenovati i prijaviti istu tehničku službu, neovisno o kategoriji aktivnosti koju ona provodi.

4.   Ako je primjenom regulatornih akata potrebno imenovati posebnu organizaciju ili nadležno tijelo čija aktivnost nije uključena u aktivnosti iz članka 41., prijavljivanje se provodi u skladu s odredbama ovog članka.

5.   Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis i pojedinosti u pogledu homologacijskih tijela i tehničkih službi.

POGLAVLJE XVII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

Prijelazne odredbe

1.   Do potrebnih izmjena ove Direktive s ciljem uvrštavanja još neobuhvaćenih vozila, ili dopunjavanja upravnih ili tehničkih odredbi u pogledu homologiranih vozila izvan kategorije M1, izrađenih u manjim serijama, i za određivanje usklađenih upravnih i tehničkih odredbi u vezi s postupkom pojedinačnog odobrenja i do isteka prijelaznih razdoblja iz članka 45., države članice nastavljaju s dodjeljivanjem nacionalnih homologacija za takva vozila, pod uvjetom da se ona temelje na usklađenim tehničkim zahtjevima iz ove Direktive.

2.   Na zahtjev proizvođača, ili vlasnika vozila u slučaju pojedinačnog odobrenja, i nakon dostavljanja traženih informacija, navedena država članica ispunjava i izdaje certifikat o homologaciji ili, prema potrebi, certifikat o pojedinačnom odobrenju. Certifikat se izdaje podnositelju zahtjeva.

U pogledu vozila istog tipa, druge države članice prihvaćaju ovjerenu vjerodostojnu kopiju izvornika kao dokaz da su propisana ispitivanja provedena.

3.   Ako je određeno vozilo obuhvaćeno pojedinačnim odobrenjem potrebno registrirati u drugoj državi članici, takva država članica može zatražiti od homologacijskog tijela koje je izdalo pojedinačno odobrenje dodatne informacije koje podrobno opisuju tehničke zahtjeve koje takvo vozilo ispunjava.

4.   Dok se ne usklade sustavi registracije i oporezivanja u državama članicama, države članice u odnosu na vozila obuhvaćena ovom Direktivom mogu, zbog olakšavanja registracije i oporezivanja, na svom području koristiti nacionalne zakone. U tu svrhu države članice mogu napraviti dodatnu podjelu izvedbi prikazanih u dijelu II. Priloga III. pod uvjetom da su podaci korišteni za takvu dodatnu podjelu jasno navedeni u opisnoj dokumentaciji ili ih je moguće izvesti jednostavnim izračunom.

Članak 45.

Datumi primjene EZ homologacije

1.   Države članice dodjeljuju EZ homologaciju novim tipovima vozila od datuma koji su navedeni u Prilogu XIX.

2.   Na zahtjev proizvođača države članice mogu dodijeliti EZ homologaciju za nov tip vozila od 29. travnja 2009.

3.   Do datuma iz četvrtog stupca tablice u Prilogu XIX., članak 26. stavak 1. ne primjenjuje se na nova vozila kojima je prije datuma iz trećeg stupca navedenog priloga dodijeljena homologacija ili za vozila bez homologacije.

4.   Na zahtjev proizvođača i do datuma navedenih u trećem stupcu, u redovima od 6. do 9. tablice iz Priloga XIX., države članice nastavljaju s izdavanjem nacionalnih homologacija, kao alternativa EZ homologacijama za vozila kategorije M2 ili M3 pod uvjetom da su takva vozila, njihovi sustavi, sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice homologirani u skladu s regulatornim aktima iz dijela I. Priloga IV. ovoj Direktivi.

5.   Ovom se Direktivom ne poništava EZ homologacija dodijeljena vozilima kategorije M1 prije 29. travnja 2009., niti se sprečava proširenje takvih homologacija.

6.   U pogledu EZ homologacija novih tipova sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, države članice primjenjuju ovu Direktivu od 29. travnja 2009.

Ovom se Direktivom ne poništava ni jedna EZ homologacija dodijeljena sustavima, sastavnim dijelovima ili zasebnim tehničkim jedinicama prije 29. travnja 2009., niti se sprečava proširenje takvih homologacija.

Članak 46.

Sankcije

Države članice utvrđuju sankcije koje se primjenjuju u slučaju kršenja odredbi iz ove Direktive i posebno zabrana koje sadrži članak 31. ili koje iz njega proizlaze, te regulatornih akata iz dijela I. Priloga IV. i poduzimaju potrebne mjere za njihovu primjenu. Utvrđene sankcije trebaju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice o takvim odredbama obavješćuju Komisiju najkasnije do 29. travnja 2009., te što je prije moguće o njihovim daljnjim izmjenama.

Članak 47.

Ocjena

1.   Države članice najkasnije do 29. travnja 2011. obavješćuju Komisiju o primjeni postupaka homologacije iz ove Direktive i posebno o primjeni višestupanjskog postupka. Prema potrebi Komisija predlaže izmjene koje su nužne za poboljšanje homologacijskog procesa.

2.   Komisija, na temelju informacija iz stavka 1., najkasnije do 29. listopada 2011. obavješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Direktive. Komisija prema potrebi predlaže odlaganje datuma primjene iz članka 45.

Članak 48.

Prijenos

1.   Države članice donose i objavljuju, prije 29. travnja 2009., zakone i druge propise potrebe za usklađivanjem s temeljnim izmjenama ove Direktive. O tom odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 29. travnja 2009.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Također uključuju izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage, smatraju upućivanjem na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i formulaciju izjave.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekstu glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 49.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 70/156/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 29. travnja 2009. ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova prijenosa u nacionalno zakonodavstvo i primjene direktiva iz dijela B Priloga XX.

Upućivanje na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjem na ovu Direktivu i potrebno ih je tumačiti u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XXI.

Članak 50.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 51.

Upućivanje

Ova se Direktiva upućuje državama članicama.

---

(1)  SL C 108, 30.4.2004., str. 29.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 2004. (SL C 97 E, 22.4.2004., str. 370.). Zajedničko stajalište Vijeća od 11. prosinca 2006. (SL C 64 E, 20.3.2007., str. 1.). Zajedničko stajalište Europskog parlamenta od 10. svibnja 2007. (još neobjavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 23. srpnja 2007.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

(4)  SL L 225, 10.8.1992., str. 1.

(5)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(6)  SL L 346, 17.12.1997., str. 78.

(7)  SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(8)  SL L 171, 29.6.2007., str. 1.

(9)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(10)  SL L 171, 9.7.2003., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

(11)  SL L 124, 9.5.2002., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2006/96/EZ.

(12)  SL L 157, 9.6.2006., str. 24.

(13)  SL L 138, 1.6.1999., str. 57. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/103/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 344.).

---

POPIS PRILOGA

Prilog I.

Cjelovit popis opisnih podataka za EZ homologaciju vozila

Prilog II.

Definicije kategorija vozila i tipova vozila

Prilog III.

Opisni dokument za EZ homologacije vozila

Prilog IV.

Popis zahtjeva za EZ homologaciju vozila

Dodatak:

Popis zahtjeva za EZ homologaciju vozila kategorije M1, proizvedenih u malim serijama

Prilog V.

Postupci za EZ homologaciju vozila

Dodatak 1.:

Norme koje trebaju ispunjavati tijela iz članka 41.

Dodatak 2.:

Postupak ocjene tehničkih služba

Prilog VI.

Certifikat o EZ homologaciji

Dodatak:

Popis regulatornih akata s kojima je u skladu tip vozila

Prilog VII.

Sustav brojčanog označivanja potvrda o EZ homologaciji

Dodatak:

Oznaka EZ homologacije za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice

Prilog VIII.

Rezultati ispitivanja

Prilog IX.

EZ Certifikat o sukladnosti

Prilog X.

Postupci za sukladnost proizvodnje

Prilog XI.

Posebnosti vozila za posebne namjene i zahtjevi za njih

Dodatak 1.:

Motorna vozila za stanovanje, ambulantna vozila i pogrebna vozila

Dodatak 2.:

Oklopljena vozila

Dodatak 3.:

Vozila s pristupom za invalidska kolica

Dodatak 4.:

Ostala vozila za posebne namjene (uključujući kamp prikolice)

Dodatak 5.:

Autodizalice

Prilog XII.

Ograničenje broja vozila za male serije i završetak serija

Prilog XIII.

Popis dijelova ili opreme koji mogu predstavljati značajan rizik ispravnom djelovanju sustava koji su bitni za sigurnost vozila ili njegov utjecaj na okoliš, njegove zahtjeve u pogledu izvedbe, odgovarajuće postupke ispitivanja, odredbe o označivanju i pakiranju

Prilog XIV.

Popis EZ homologacija izdanih na temelju regulatornih akata

Prilog XV.

Popis regulatornih akata prema kojima proizvođač može biti imenovan za tehničku službu

Prilog XVI.

Popis regulatornih akata prema kojima proizvođač ili tehnička služba mogu upotrijebiti metode virtualnog ispitivanja

Dodatak 1.:

Opći uvjeti potrebni za metode virtualnog ispitivanja

Dodatak 2.:

Posebni uvjeti u pogledu metoda virtualnog ispitivanja

Prilog XVII.

Postupci za višestupanjsku EZ homologaciju

Dodatak:

Primjer izgleda dodatne pločice proizvođača

Prilog XVIII.

Potvrda o podrijetlu vozila — Izjava proizvođača osnovnog/nepotpunog vozila koje nema certifikat o sukladnosti

Prilog XIX.

Vremenski raspored provedbe ove Direktive u pogledu homologacije

Prilog XX.

Rokovi za prijenos ukinutih direktiva u nacionalno zakonodavstvo

Prilog XXI.

Korelacijska tablica

PRILOG I.

Cjelovit popis opisnih podataka za EZ homologaciju vozila

Svi opisni listovi u ovoj Direktivi i u zasebnim direktivama ili uredbama moraju sadržavati samo podatke koji su izvučeni iz tog popisa i moraju imati isti način brojčanog označivanja pojedinih podataka kao u ovom popisu.

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnome mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s elektroničkim upravljanjem, potrebno je dodati podatke o njihovim značajkama.

(Objašnjenja se nalaze na posljednjoj stranici ovog Priloga)

0.   OPĆI PODACI

0.1.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

0.2.0.1.   Podvozje:

0.2.0.2.   Nadogradnja/potpuno vozilo:

0.2.1.   Trgovački naziv (nazivi) (ako postoji):

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (b) (1):

0.3.0.1.   Podvozje:

0.3.0.2.   Nadogradnja/potpuno vozilo:

0.3.1.   Mjesto te oznake:

0.3.1.1.   Na podvozju:

0.3.1.2.   Na nadogradnji/potpunom vozilu:

0.4.   Kategorija vozila (c):

0.4.1.   Razredba (razredbe) prema opasnosti tvari za čiji je prijevoz vozilo namijenjeno:

0.5.   Naziv i adresa proizvođača:

0.6.   Mjesto i način postavljanja propisanih pločica proizvođača i mjesto oznake VIN:

0.6.1.   Na podvozju:

0.6.2.   Na nadogradnji:

0.7.   Mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice:

0.8.   Ime (imena) i adresa (adrese) pogona za sklapanje:

0.9.   Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji):

1.   OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA

1.1.   Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:

1.2.   Crtež s dimenzijama cijelog vozila:

1.3.   Broj osovina i kotača:

1.3.1.   Broj i položaj osovina s dvostrukim kotačima:

1.3.2.   Broj i položaj upravljanih osovina:

1.3.3.   Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost):

1.4.   Podvozje (ako postoji) (sveobuhvatan crtež):

1.5.   Materijal bočnih nosača (d):

1.6.   Mjesto i način ugradbe pogonskog motora:

1.7.   Vozačka kabina (ravna ili uvučena (iza poklopca motora) (z):

1.8.   Položaj upravljača: lijevo/desno (1).

1.8.1.   Vozilo opremljeno za promet desnom/lijevom stranom (1).

1.9.   Navesti je li motorno vozilo namijenjeno za vuču poluprikolica ili drugih prikolica i, ako je priključno vozilo poluprikolica, prikolica s rudom ili sa središnjom osovinom, navesti vozila koja su posebno konstruirana za prijevoz robe s reguliranom temperaturom:

2.   MASE I DIMENZIJE (e) (u kg i mm) (prema potrebi pozvati se na odgovarajući crtež)

2.1.   Razmak/razmaci osovina (pri punom opterećenju) (f):

2.1.1.   U slučaju poluprikolica

2.1.1.1.   Razmak između osi vučnog svornjaka sedla i krajnje stražnje točke poluprikolice:

2.1.1.2.   Najveći razmak između osi vučnog svornjaka sedla i bilo koje točke na prednjoj strani poluprikolice:

2.1.1.3.   Razmak kotača posebne poluprikolice (prema definiciji u točki 7.6.1.2. Priloga I. Direktivi 97/27/EZ):

2.2.   U slučaju vučnih vozila za poluprikolice

2.2.1.   Predvođenje sedla (najveća i najmanja vrijednost, navesti dopuštene vrijednosti za slučaj nedovršenog vozila) (g):

2.2.2.   Najveća visina sedla (normirana) (h):

2.3.   Razmak (razmaci) kotača i širina (širine) osovina:

2.3.1.   Razmak kotača svake upravljane osovine (i):

2.3.2.   Razmak kotača ostalih osovina (i):

2.3.3.   Širina najšire stražnje osovine:

2.3.4.   Širina krajnje prednje osovine (mjereno na najizbočenijem dijelu guma ne uzimajući u obzir izbočenje guma u blizini tla):

2.4.   Vanjske dimenzije vozila:

2.4.1.   Za podvozje bez nadogradnje:

2.4.1.1.   Duljina (j):

2.4.1.1.1.   Najveća dopuštena duljina:

2.4.1.1.2.   Najmanja dopuštena duljina:

2.4.1.2.   Širina (k):

2.4.1.2.1.   Najveća dopuštena širina:

2.4.1.2.2.   Najmanja dopuštena širina:

2.4.1.3.   Visina (u položaju vozila za vožnju) (l) (kod vozila s prilagođavanjem visine navesti uobičajen položaj za vožnju):

2.4.1.4.   Prednji prepust (m):

2.4.1.4.1.   Kut prednjeg prepusta (na): … stupnjeva.

2.4.1.5.   Stražnji prepust (n):

2.4.1.5.1.   Kut stražnjeg prepusta (nb): … stupnjeva.

2.4.1.5.2.   Najmanji i najveći dopušteni prepust vučne spojnice (nd):

2.4.1.6.   Razmak od tla (prema definiciji iz točke 4.5. dijela A Priloga II.):

2.4.1.6.1.   Između osovina:

2.4.1.6.2.   Ispod prednje osovine (prednjih osovina):

2.4.1.6.3.   Ispod zadnje osovine (zadnjih osovina):

2.4.1.7.   Kut kosine (nc): … stupnjeva.

2.4.1.8.   Dopušteni granični položaji težišta nadogradnje i/ili unutarnjeg pribora i/ili opreme i/ili korisnog tereta:

2.4.2.   Podvozje s nadogradnjom

2.4.2.1.   Duljina (j):

2.4.2.1.1.   Duljina površine za teret:

2.4.2.2.   Širina (k):

2.4.2.2.1.   Debljina zidova (za vozila za prijevoz robe s reguliranom temperaturom):

2.4.2.3.   Visina (u voznom stanju) (l) (za vozila s podesivom visinom ovjesa navesti uobičajen položaj za vožnju):

2.4.2.4.   Prednji prepust (m):

2.4.2.4.1.   Kut prednjeg prepusta (na): … stupnjeva.

2.4.2.5.   Stražnji prepust (n):

2.4.2.5.1.   Kut stražnjeg prepusta (nb): … stupnjeva.

2.4.2.5.2.   Najmanji i najveći dopušteni prepust vučne spojnice (nd):

2.4.2.6.   Razmak od tla (po definiciji iz točke 4.5. dijela A Priloga II.)

2.4.2.6.1.   Između osovina:

2.4.2.6.2.   Ispod prednje osovine (prednjih osovina):

2.4.2.6.3.   Ispod stražnje osovine (stražnjih osovina):

2.4.2.7.   Kut kosine (nc): … stupnjeva.

2.4.2.8.   Dopušteni granični položaji težišta korisnog tereta (u slučaju neujednačeno raspoređenog tereta):

2.4.2.9.   Položaj težišta vozila (M2 in M3) kod tehnički dopuštene najveće mase tereta u uzdužnom, poprečnom i okomitom smjeru:

2.4.3.   Nadogradnja koja je homologirana bez podvozja (vozila kategorije M2 i M3)

2.4.3.1.   Duljina (j):

2.4.3.2.   Širina (k):

2.4.3.3.   Nazivna visina (u položaju vozila za vožnju) (l) za određen tip (određene tipove) podvozja (kod ovjesa s podesivom visinom, navesti uobičajen položaj za vožnju):

2.5.   Masa golog podvozja (bez kabine, rashladnog sredstva, ulja, goriva, zamjenskog kotača, alata i vozača)

2.5.1.   Raspodjela te mase po osovinama:

2.6.   Masa vozila s nadogradnjom i, u slučaju vučnog vozila koje nije kategorije M1, s vučnom spojnicom ako ju je ugradio proizvođač, u voznom stanju, ili masa podvozja ili podvozja s kabinom, bez nadogradnje i/ili vučne spojnice, ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju i/ili vučnu spojnicu (uključujući tekućine, alat, rezervan kotač, ako je ugrađen, i vozača), a kod autobusa i člana posade ako vozilo ima sjedalo za posadu)(o) (najveća i najmanja za svaku varijantu):

2.6.1.   Raspodjela takve mase po osovinama u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (najveće i najmanje za svaku varijantu):

2.7.   Najmanja masa dovršenog vozila prema podacima proizvođača, u slučaju nedovršenog vozila:

2.7.1.   Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici:

2.8.   Tehnički dopuštena najveća ukupna masa vozila prema podacima proizvođača (y) (*):

2.8.1.   Raspodjela takve mase po osovinama u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (*):

2.9.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj osovini:

2.10.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj skupini osovina:

2.11.   Tehnički dopuštena najveća vučena masa motornog vozila za

2.11.1.   Prikolicu s rudom:

2.11.2.   Poluprikolicu:

2.11.3.   Prikolicu sa središnjom osovinom:

2.11.3.1.   Najveći dopušten omjer između prepusta spojnice (p) i razmaka osovina:

2.11.3.2.   Najveća vrijednost V: … kN.

2.11.4.   Tehnički dopuštena najveća masa skupa vozila (*):

2.11.5.   Vozilo jest/nije (1) predviđeno za vuču tereta (točka 1.2 Priloga II. Direktivi 77/389/EEZ).

2.11.6.   Najveća masa prikolice bez kočnice:

2.12.   Tehnički dopušteno najveće statičko vertikalno opterećenje/masa na vučnoj spojnici:

2.12.1.   Motornog vozila:

2.12.2.   Poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom:

2.12.3.   Najveća dopuštena masa vučne spojnice (ako je ne ugrađuje proizvođač):

2.13.   Vozilom prekrivena površina pri kružnoj vožnji:

2.14.   Omjer snage motora/najveća ukupna masa: … kW/kg.

2.14.1.   Omjer snage motora/tehnički dopuštena najveća masa skupa vozila (prema definiciji u točki 7.10. Priloga I. Direktivi 97/27/EZ): … kW/kg.

2.15.   Sposobnost pokretanja na usponu (samo za vozilo) (+++): … %.

2.16.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi vozila (mogućnost po izboru: kad su te vrijednosti dane treba ih provjeriti u skladu sa zahtjevima u Prilogu IV. Direktivi 97/27/EZ):

2.16.1.   Predviđena najveća dopuštena ukupna masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaki različiti tehnički sastav vozila (#)):

2.16.2.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku osovinu i, u slučaju poluprikolice i prikolice sa središnjom osovinom, predviđeno opterećenje na vučnoj spojnici prema podacima proizvođača ako je manje od tehnički dopuštene najveće mase na vučnoj spojnici (moguće je više podataka, za svaki različiti tehnički sastav vozila (#)):

2.16.3.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku skupinu osovina (moguće je više podataka, za svaki različiti tehnički sastav vozila (#)):

2.16.4.   Predviđena najveća dopuštena vučena masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaki različiti tehnički sastav vozila (#)):

2.16.5.   Predviđena najveća dopuštena masa skupa vozila pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaki različiti tehnički sastav vozila (#)):

3.   POGONSKI MOTOR (q) (u slučaju vozila koja koriste kao pogonsko gorivo benzin, dizelsko gorivo itd., ali i u kombinaciji s drugim gorivom, podatke je potrebno ponoviti za svaku vrstu pogona (+))

3.1.   Proizvođač:

3.1.1.   Proizvođačeva oznaka motora postavljena na motor:

3.2.   Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.   Podaci o motoru

3.2.1.1.   Radni postupak: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (1)

3.2.1.2.   Broj i raspored cilindara:

3.2.1.2.1.   Promjer (r): … mm

3.2.1.2.2.   Hod (r): … mm

3.2.1.2.3.   Slijed paljenja:

3.2.1.3.   Radni obujam motora (s): … cm3

3.2.1.4.   Kompresijski omjer (2):

3.2.1.5.   Crteži komore za izgaranje, čela klipa i, u slučaju motora s vanjskim izvorom paljenja, klipnih prstena:

3.2.1.6.   Uobičajena brzina vrtnje motora na praznom hodu (2): … min–1

3.2.1.6.1.   Povišena brzina vrtnje motora na praznom hodu (2): … min–1

3.2.1.7.   Obujamski sadržaj ugljičnog monoksida u ispušnim plinovima pri radu motora u praznom hodu (2): … % po podacima proizvođača (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja)

3.2.1.8.   Najveća neto snaga (t): … kW kod … min–1 (prema podacima proizvođača)

3.2.1.9.   Najveća dopuštena brzina vrtnje prema podacima proizvođača: … min–1

3.2.1.10.   Najveći neto zakretni moment (t): … kW kod … min–1 (prema podacima proizvođača)

3.2.2.   Gorivo: dizelsko gorivo/benzin/ukapljeni naftni plin/zemni plin/etanol (1) …

3.2.2.1.   Istraživački oktanski broj, (RON), olovni benzin:

3.2.2.2.   Istraživački oktanski broj, (RON), bezolovni benzin:

3.2.2.3.   Uljevni otvor spremnika goriva: sužen promjer/oznaka (1)

3.2.3.   Spremnik (spremnici) goriva

3.2.3.1.   Glavni spremnik (spremnici) goriva

3.2.3.1.1.   Broj, obujam, materijal:

3.2.3.1.2.   Crteži i tehnički opis spremnika sa svim priključcima i vodovima odzračnog sustava, bravama, ventilima i napravama za pričvršćivanje

3.2.3.1.3.   Crtež koji jasno pokazuje položaj spremnika u vozilu:

3.2.3.2.   Dodatan spremnik (spremnici) goriva

3.2.3.2.1.   Broj, obujam, materijal:

3.2.3.2.2.   Crteži i tehnički opis spremnika sa svim priključcima i vodovima odzračnog sustava, bravama, ventilima i napravama za pričvršćivanje:

3.2.3.2.3.   Crtež koji jasno pokazuje položaj spremnika u vozilu:

3.2.4.   Napajanje gorivom

3.2.4.1.   S rasplinjačem: da/ne (1)

3.2.4.1.1.   Marka (marke):

3.2.4.1.2.   Tip (tipovi):

3.2.4.1.3.   Broj:

3.2.4.1.4.   Elementi namještanja (2)

3.2.4.1.4.1.	Sapnice: …	Ili krivulja dotoka goriva u ovisnosti o protoku zraka i potrebne postavke za postizanje te krivulje
3.2.4.1.4.2.	Difuzor: …
3.2.4.1.4.3.	Visina razine u komori s plovkom: …
3.2.4.1.4.4.	Masa plovka: …
3.2.4.1.4.5.	Igla plovka: …

3.2.4.1.5.   Sustav za pokretanja hladnog motora: ručno/automatski (1)

3.2.4.1.5.1.   Način (načini) rada:

3.2.4.1.5.2.   Granice radnih područja/postavke (1) (2):

3.2.4.2.   S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (1)

3.2.4.2.1.   Opis sustava:

3.2.4.2.2.   Radni postupak: izravno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora (1)

3.2.4.2.3.   Pumpa za ubrizgavanje

3.2.4.2.3.1.   Marka (marke):

3.2.4.2.3.2.   Tip (tipovi):

3.2.4.2.3.3.   Najveća količina ubrizgavanja (1) (2): … mm3/hodu ili ciklusu pri brzini vrtnje pumpe: … min–1 ili dijagram značajke ubrizgavanja:

3.2.4.2.3.4.   Početak ubrizgavanja (2):

3.2.4.2.3.5.   Krivulja predubrizgavanja (2):

3.2.4.2.3.6.   Postupak umjeravanja: ispitni uređaj/motor (1)

3.2.4.2.4.   Regulator

3.2.4.2.4.1.   Tip:

3.2.4.2.4.2.   Najveća regulirana brzina vrtnje motora

3.2.4.2.4.2.1.   Najveća brzina vrtnje opterećenog motora pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva: … min–1

3.2.4.2.4.2.2.   Najveća brzina vrtnje neopterećenog motora pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva:.: … min–1

3.2.4.2.5.   Visokotlačne cijevi

3.2.4.2.5.1.   Duljina: … mm

3.2.4.2.5.2.   Unutarnji promjer: … mm

3.2.4.2.6.   Brizgaljka (brizgaljke)

3.2.4.2.6.1.   Marka (marke):

3.2.4.2.6.2.   Tip (tipovi):

3.2.4.2.6.3.   Tlak otvaranja (2): … kPa ili dijagram značajka otvaranja (2):

3.2.4.2.7.   Sustav za pokretanje hladnog motora

3.2.4.2.7.1.   Marka (marke):

3.2.4.2.7.2.   Tip (tipovi):

3.2.4.2.7.3.   Opis sustava:

3.2.4.2.8.   Dodatan sustav za pokretanje motora

3.2.4.2.8.1.   Marka (marke):

3.2.4.2.8.2.   Tip (tipovi):

3.2.4.2.8.3.   Opis sustava:

3.2.4.2.9.   Elektronička upravljačka jedinica

3.2.4.2.9.1.   Marka (marke):

3.2.4.2.9.2.   Opis sustava:

3.2.4.3.   S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1)

3.2.4.3.1.   Način rada: višestruko ubrizgavanje (jedna-/više točaka (1))/direktno ubrizgavanje/ostalo (točan opis) (1)

3.2.4.3.2.   Marka (marke):

3.2.4.3.3.   Tip (tipovi):

3.2.4.3.4.   Opis sustava:

3.2.4.3.4.1.	Tip ili oznaka upravljačke jedinice: …	U slučaju sustava za ubrizgavanje s prekidima, treba priložiti odgovarajuće podatke.
3.2.4.3.4.2.	Tip regulatora goriva: …
3.2.4.3.4.3.	Tip osjetnika protoka zraka: …
3.2.4.3.4.4.	Tip naprave za raspodjelu goriva: …
3.2.4.3.4.5.	Tip regulatora tlaka: …
3.2.4.3.4.6.	Tip mikroprekidača: …
3.2.4.3.4.7.	Tip vijka za namještanje praznog hoda: …
3.2.4.3.4.8.	Tip kućišta zaklopke za zrak: …
3.2.4.3.4.9.	Tip osjetnika temperature rashladne tekućine: …

3.2.4.3.4.10.   Tip osjetnika temperature zraka: …

3.2.4.3.4.11.   Tip prekidača za temperaturu zraka: …

3.2.4.3.5.   Ubrizgači: tlak otvaranja (2): … kPa ili dijagram značajka otvaranja:

3.2.4.3.6.   Početak ubrizgavanja:

3.2.4.3.7.   Sustav za pokretanje hladnog motora

3.2.4.3.7.1.   Opis rada:

3.2.4.3.7.2.   Granice radnih područja/postavke(1)(2):

3.2.4.4.   Pumpa za gorivo

3.2.4.4.1.   Tlak (2): … kPa ili dijagram značajka (2):

3.2.5.   Električni sustav

3.2.5.1.   Nazivni napon: … V, pozitivno/negativno uzemljenje (1)

3.2.5.2   Generator

3.2.5.2.1.   Tip:

3.2.5.2.2.   Nazivna snaga: … VA

3.2.6.   Sustav paljenja

3.2.6.1.   Marka (marke):

3.2.6.2.   Tip (tipovi):

3.2.6.3.   Radni postupak:

3.2.6.4.   Krivulja pretpaljenja (2):

3.2.6.5.   Statički kut pretpaljenja (2): … stupnjevi prije GMT

3.2.6.6.   Razmak kontakta prekidača (2): … mm

3.2.6.7.   Kut zatvorenosti (2): … stupnjevi

3.2.7.   Sustav hlađenja: tekućina/zrak (1)

3.2.7.1.   Nazivno namještanje regulatora temperature motora

3.2.7.2.   Hlađenje tekućinom

3.2.7.2.1.   Vrsta tekućine:

3.2.7.2.2.   Pumpa (pumpe) za cirkulaciju: da/ne (1)

3.2.7.2.3.   Značajke: ili

3.2.7.2.3.1.   Marka (marke):

3.2.7.2.3.2.   Tip (tipovi):

3.2.7.2.4.   Prijenosni omjer (omjeri) pogona:

3.2.7.2.5.   Opis ventilatora i njegovog pogonskog mehanizma:

3.2.7.3.   Hlađenje zrakom

3.2.7.3.1.   Ventilator: da/ne (1)

3.2.7.3.2.   Značajke: ili

3.2.7.3.2.1.   Marka (marke):

3.2.7.3.2.2.   Tip (tipovi):

3.2.7.3.3.   Prijenosni omjer (omjeri) pogona:

3.2.8.   Usisni sustav

3.2.8.1.   Kompresor: da/ne (1)

3.2.8.1.1.   Marka (marke):

3.2.8.1.2.   Tip (tipovi):

3.2.8.1.3.   Opis sustava (npr. najveći tlak punjenja) … kPa; preljevni ventil, ako se primjenjuje):

3.2.8.2.   Hladnjak stlačenog zraka: da/ne (1)

3.2.8.3.   Podtlak u usisnom vodu pri nazivnoj brzini vrtnje motora i punom opterećenju

najmanje dopušten: … kPa

najveći dopušten: … kPa

3.2.8.4.   Opis i crteži usisnih vodova i njihovih priloga (skupljač usisnog zraka, grijač, dodatni dovodi zraka itd.):

3.2.8.4.1.   Opis usisne grane (uključujući crteže i/ili fotografije):

3.2.8.4.2.   Filtar za zrak, crteži: ili

3.2.8.4.2.1.   Marka (marke):

3.2.8.4.2.2.   Tip (tipovi):

3.2.8.4.3.   Usisni prigušivač zvuka, crteži: ili

3.2.8.4.3.1.   Marka (marke):

3.2.8.4.3.2.   Tip (tipovi):

3.2.9.   Ispušni sustav

3.2.9.1.   Opis i/ili crteži ispušne grane:

3.2.9.2.   Opis i/ili crteži ispušnog sustava:

3.2.9.3.   Najveći dopušteni protutlak nazivnoj brzini vrtnje pri punom opterećenju motora: … kPa

3.2.9.4.   Prigušivač (prigušivači) zvuka u ispušnom vodu: za prednji, središnji, stražnji prigušivač: konstrukcija, tip, oznaka; kad je bitno za vanjsku buku: način smanjivanja buke u motornom prostoru i na samom motoru:

3.2.9.5.   Položaj izlaznog otvora: ili

3.2.9.6.   Prigušivač zvuka koji sadrži vlaknaste materijale:

3.2.10.   Najmanje površine poprečnog presjeka usisnih i ispušnih kanala:

3.2.11.   Kutovi otvaranja/zatvaranja ventila ili drugi istovrijedni podaci

3.2.11.1.   Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili podaci o kutovima otvaranja i zatvaranja kod drugih razvodnih sustava, u odnosu na mrtve točke klipova:

3.2.11.2.   Referentne veličine i/ili raspon postavki (1):

3.2.12.   Mjere protiv onečišćivanja zraka

3.2.12.1.   Naprava za usisavanje plinova iz kućišta motora (opis i crteži):

3.2.12.2.   Dodatne naprave protiv onečišćavanja (ako postoje i nisu drugdje opisane)

3.2.12.2.1.   Katalizator: da/ne (1)

3.2.12.2.1.1.   Broj katalizatora i elemenata:

3.2.12.2.1.2.   Dimenzije, oblik i obujam katalizatora:

3.2.12.2.1.3.   Tip katalizatorskog djelovanja:

3.2.12.2.1.4.   Ukupna količina plemenitih kovina:

3.2.12.2.1.5.   Relativna koncentracija:

3.2.12.2.1.6.   Nosač (struktura i materijal):

3.2.12.2.1.7.   Gustoća saća:

3.2.12.2.1.8.   Vrsta kućišta katalizatora:

3.2.12.2.1.9.   Položaj katalizatora (mjesto i referentan razmak u ispušnom sustavu):

3.2.12.2.1.10.   Toplinska zaštita: da/ne (1)

3.2.12.2.2.   Osjetnik kisika: da/ne (1)

3.2.12.2.2.1.   Tip:

3.2.12.2.2.2.   Položaj:

3.2.12.2.2.3.   Područje regulacije:

3.2.12.2.3.   Upuhivanje zraka: da/ne (1)

3.2.12.2.3.1.   Vrsta (pulsiranje zraka, pumpa za zrak itd.):

3.2.12.2.4.   Povrat ispušnih plinova: da/ne (1)

3.2.12.2.4.1.   Značajke (količina protoka itd.):

3.2.12.2.5.   Sustav za nadzor emisije isparavanjem: da/ne (1)

3.2.12.2.5.1.   Podroban opis naprava i njihova namještanja:

3.2.12.2.5.2.   Crtež sustava za nadzor emisije isparivanjem:

3.2.12.2.5.3.   Crtež posude za aktivni ugljen:

3.2.12.2.5.4.   Masa suhog aktivnog ugljena: … g

3.2.12.2.5.5.   Shematski crtež spremnika goriva s podacima o obujmu i materijalu:

3.2.12.2.5.6.   Crtež toplinske zaštite između spremnika i ispušnog sustava:

3.2.12.2.6.   Odvajač čestica: da/ne (1)

3.2.12.2.6.1.   Dimenzije, oblik i obujam čestica:

3.2.12.2.6.2.   Tip i konstrukcija odvajača čestica:

3.2.12.2.6.3.   Mjesto ugradnje (referentan razmak u ispušnom sustavu):

3.2.12.2.6.4.   Metoda ili naprava za regeneraciju, opis i/ili crtež:

3.2.12.2.7.   Sustav automatske dijagnostike u vozilu, (OBD), da/ne (1)

3.2.12.2.7.1.   Opis i/ili crtež pokazivača neispravnosti (MI):

3.2.12.2.7.2.   Popis i uloga svih sastavnih dijelova koje nadzire sustav OBD:

3.2.12.2.7.3.   Opis (opće načelo rada) za:

3.2.12.2.7.3.1.   Motore s vanjskim izvorom paljenja (1)

3.2.12.2.7.3.1.1.   Nadzor katalizatora (1):

3.2.12.2.7.3.1.2.   Prepoznavanje grešaka u izgaranju (1):

3.2.12.2.7.3.1.3.   Nadzor osjetnika kisika (1):

3.2.12.2.7.3.1.4.   Ostali sastavni dijelovi koje nadzire sustav OBD (1):

3.2.12.2.7.3.2.   Motori s kompresijskim paljenjem (1)

3.2.12.2.7.3.2.1.   Nadzor katalizatora (1):

3.2.12.2.7.3.2.2.   Nadzor odvajača čestica (1):

3.2.12.2.7.3.2.3.   Nadzor elektroničkog sustava napajanja gorivom (1):

3.2.12.2.7.3.2.4.   Ostali sastavni dijelovi koje nadzire sustav OBD (1):

3.2.12.2.7.4.   Kriteriji za aktiviranje pokazivača neispravnosti MI (određen broj ciklusa vožnje ili statistička metoda):

3.2.12.2.7.5.   Popis svih izlaznih kodova i formata OBD-a (s objašnjenjem svakoga):

3.2.12.2.8.   Ostali sustavi (opis i način rada):

3.2.13.   Mjesto oznake koeficijenta apsorpcije (samo za motore s kompresijskim paljenjem):

3.2.14.   Pojedinosti o svakoj napravi za smanjenje potrošnje goriva (ako nisu drugdje opisane):

3.2.15.   Sustav napajanja motora ukapljenim naftnim plinom (LPG): da/ne (1)

3.2.15.1.   Broj EZ homologacije u skladu s Direktivom 70/221/EEZ (kad takva Direktiva bude izmijenjena ena tako da se odnosi na spremnike plinskih goriva):

3.2.15.2.   Elektronička jedinica za upravljanje motora s pogonom na ukapljeni naftni plin:

3.2.15.2.1.   Marka (marke):

3.2.15.2.2.   Tip (tipovi):

3.2.15.2.3.   Mogućnosti namještanja koje utječu na emisiju:

3.2.15.3.   Dodatna dokumentacija

3.2.15.3.1.   Opis zaštite katalizatora kod prijelaza s benzina na ukapljeni naftni plin ili obrnuto:

3.2.15.3.2.   Shema sustava (električni spojevi, priključna crijeva za izjednačivanje tlaka itd.):

3.2.15.3.3.   Crtež simbola:

3.2.16.   Sustav napajanja motora zemnim plinom: da/ne (1)

3.2.16.1.   Broj EZ homologacije u skladu s Direktivom 70/221/EEZ (kad takva Direktiva bude izmijenjena tako da obuhvaća i spremnike plinskih goriva):

3.2.16.2.   Elektronička jedinica za upravljanje radom motora koji kao gorivo koristi zemni plin:

3.2.16.2.1.   Marka (marke):

3.2.16.2.2.   Tip (tipovi):

3.2.16.2.3.   Mogućnosti namještanja koja utječu na emisiju:

3.2.16.3.   Dodatna dokumentacija

3.2.16.3.1.   Opis zaštite katalizatora kod prijelaza s benzina na zemni plin ili obrnuto:

3.2.16.3.2.   Shema sustava (električni spojevi, priključna crijeva za izjednačivanje tlaka itd.):

3.2.16.3.3   Crtež simbola:

3.3.   Elektromotor

3.3.1.   Tip (način motanja, uzbuda):

3.3.1.1.   Najveća satna snaga: … kW

3.3.1.2.   Radni napon: … V

3.3.2.   Akumulator

3.3.2.1.   Broj članaka:

3.3.2.2.   Masa: … kg

3.3.2.3.   Kapacitet: … Ah (amp/sat)

3.3.2.4.   Položaj:

3.4.   Drugi pogonski motori ili agregati ili njihove kombinacije (podaci o sastavnim dijelovima tih motora ili agregata):

3.5.   Emisija CO2/potrošnja goriva (u) (prema podacima proizvođača)

3.5.1.   Masa emisije CO2

3.5.1.1.   Masa emisije CO2 (u naselju): … g/km

3.5.1.2.   Masa emisije CO2 (izvan naselja): … g/km

3.5.1.3.   Masa emisije CO2 (kombinirana): … g/km

3.5.2.   Potrošnja goriva

3.5.2.1.   Potrošnja goriva (u naselju): … l/100 km/m3/100 km (1)

3.5.2.2.   Potrošnja goriva (izvan naselja): … l/100 km/m3/100 km (1)

3.5.2.3.   Potrošnja goriva (kombinirana): … l/100 km/m3/100 km (1)

3.6.   Dopuštene temperature prema podacima proizvođača

3.6.1.   Rashladni sustav

3.6.1.1.   Hlađenje tekućinom

Najviša temperatura na izlazu: … K

3.6.1.2.   Hlađenje zrakom

3.6.1.2.1.   Referentna točka:

3.6.1.2.2.   Najveća temperatura u referentnoj točki: … K

3.6.2.   Najveća izlazna temperatura usisnog zraka na izlazu iz hladnjaka: … K

3.6.3.   Najviša temperatura ispušnih plinova u točki ispušnog sustava koja je najbliža vanjskoj prirubnici ispušne grane: … K

3.6.4.   Temperatura goriva

najmanja: … K

najveća: … K

3.6.5.   Temperatura maziva

najmanja: … K

najveća: … K

3.7.   Pomoćni uređaji koje pogoni motor

Najveće dopušteno korištenje snage za pogon pomoćnih uređaja, u skladu s podacima i pod radnim uvjetima navedenim u točki 5.1.1. Priloga I. Direktivi 80/1269/EEZ, pri svakoj brzini motora, kako je odlučeno u točki 4.1. u Prilogu III. Direktivi 88/77/EEZ

3.7.1.   Prazni hod: … kW

3.7.2.   Srednja brzina vrtnje: … kW

3.7.3.   Nazivna brzina okretaja: … kW

3.8.   Sustav podmazivanja

3.8.1.   Opis sustava

3.8.1.1.   Položaj spremnika maziva:

3.8.1.2.   Sustav dovoda maziva (s pumpom, s ubrizgavanjem u usisni dio, miješanje s gorivom itd.) (1)

3.8.2.   Pumpa za podmazivanje

3.8.2.1.   Marka (marke):

3.8.2.2.   Tip (tipovi):

3.8.3.   Miješanje s gorivom

3.8.3.1.   Postotak:

3.8.4.   Hladnjak ulja: da/ne (1)

3.8.4.1.   Crtež (crteži):

ili

3.8.4.1.1.   Marka (marke):

3.8.4.1.2.   Tip (tipovi):

3.9.   MOTORI KOJI KAO GORIVO UPOTREBLJAVAJU PLIN (u slučaju drukčijih sustava navesti istovrijedne podatke).

3.9.1.   Gorivo: LPG/NG-H/NG-L/NG-HL (1)

3.9.2.   Regulator (regulatori) tlaka ili isparivač/regulator (regulatori) tlaka (1)

3.9.2.1.   Marka (marke):

3.9.2.2.   Tip (tipovi):

3.9.2.3.   Broj stupnjeva za smanjivanje tlaka:

3.9.2.4.   Tlak u konačnom stupnju

najniži: … kPa

najviši: … kPa

3.9.2.5.   Broj glavnih točaka namještanja:

3.9.2.6.   Broj točaka namještanja na praznom hodu:

3.9.2.7.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.3.   Sustav napajanja gorivom: naprava za miješanje/ubrizgavanje plina/ubrizgavanje tekućine/izravno ubrizgavanje (1)

3.9.3.1.   Reguliranje omjera smjese:

3.9.3.2.   Opis sustava i/ili shema i crteži:

3.9.3.3.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.4.   Naprava za miješanje

3.9.4.1.   Broj:

3.9.4.2.   Marka (marke):

3.9.4.3.   Tip (tipovi):

3.9.4.4.   Položaj:

3.9.4.5.   Mogućnost namještanja:

3.9.4.6.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.5.   Ubrizgavanje u usisnu cijev

3.9.5.1.   Ubrizgavanje: s jednom/više brizgaljki (1)

3.9.5.2.   Ubrizgavanje: kontinuirano/istodobno/redoslijedno (1)

3.9.5.3.   Sustav ubrizgavanja

3.9.5.3.1.   Marka (marke):

3.9.5.3.2.   Tip (tipovi):

3.9.5.3.3.   Mogućnosti namještanja:

3.9.5.3.4.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.5.4.   Dobavna pumpa (ako se primjenjuje):

3.9.5.4.1.   Marka (marke):

3.9.5.4.2.   Tip (tipovi):

3.9.5.4.3.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.5.5.   Brizgaljka (brizgaljke)

3.9.5.5.1.   Marka (marke):

3.9.5.5.2.   Tip (tipovi):

3.9.5.5.3.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.6.   Izravno ubrizgavanje

3.9.6.1.   Pumpa za ubrizgavanje/regulator tlaka (1)

3.9.6.1.1.   Marka (marke):

3.9.6.1.2.   Tip (tipovi):

3.9.6.1.3.   Početak ubrizgavanja:

3.9.6.1.4.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.6.2.   Brizgaljka (brizgaljke)

3.9.6.2.1.   Marka (marke):

3.9.6.2.2.   Tip (tipovi):

3.9.6.2.3.   Tlak otvaranja ili dijagram značajka (2):

3.9.6.2.4.   Broj EZ homologacije u skladu s …/…/EZ:

3.9.7.   Elektronička upravljačka jedinica (ECU)

3.9.7.1.   Marka (marke):

3.9.7.2.   Tip (tipovi):

3.9.7.3.   Mogućnost namještanja:

3.9.8.   Posebna oprema za prirodni plin kao gorivo (NG)

3.9.8.1.   Varijanta 1. (samo za homologaciju motora za različite sastave goriva)

3.9.8.1.1.   Sastav goriva:

metan (CH4): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

etan (C2H6): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

propan (C3H8): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

butan (C4H10): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

C5/C5+: osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

kisik (O2): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

inertni plin (N2, He itd.): osnova: … %mol min. … %mol max. … %mol

3.9.8.1.2.   Brizgaljka (brizgaljke)

3.9.8.1.2.1.   Marka (marke):

3.9.8.1.2.2.   Tip (tipovi):

3.9.8.1.3.   Ostalo (ako se primjenjuje): …

3.9.8.1.4.   Temperatura goriva

najniža: … K

najviša: … K

u konačnom stupnju regulatora tlaka, za motore napajane plinom.

3.9.8.1.5.   Tlak goriva

najniži: … kPa

najviši: … kPa

u konačnom stupnju regulatora tlaka, samo za motore napajane prirodnim plinom.

3.9.8.2.   Varijanta 2. (samo za slučaj homologacija za više različitih sastava goriva)

4.   PRIJENOSNIK SNAGE (v)

4.1.   Crtež prijenosnika snage:

4.2.   Tip (mehanički, hidraulički, električni itd.):

4.2.1.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

4.3.   Moment tromosti zamašnjaka motora:

4.3.1.   Dodatan moment tromosti bez uključenog stupnja prijenosa:

4.4.   Spojka (tip):

4.4.1.   Najveći prijenosni zakretni moment:

4.5.   Mjenjač

4.5.1.   Tip (ručni/automatski/bezstupnjeviti (CVT)) (1)

4.5.2.   Položaj u odnosu na motor:

4.5.3.   Način upravljanja:

4.6.   Prijenosni omjeri

Stupanj prijenosa	Prijenosni omjeri u mjenjaču (prijenosni omjeri između motora i izlaznog vratila mjenjača)	Prijenosni omjer (omjeri) pogonske osovine (prijenosni omjeri između izlaznog vratila mjenjača i pogonskih kotača)	Ukupni prijenosni omjeri
Najveća vrijednost za bezstupnjeviti mjenjač
1
2
3
…
Najmanja vrijednost za bezstupnjeviti mjenjač (CVT)
Vožnja unatrag

4.7.   Najveća brzina vozila (u km/h) (w):

4.8.   Brzinomjer (u slučaju tahografa navesti samo homologacijsku oznaku)

4.8.1.   Način rada i opis pogonskog mehanizma:

4.8.2.   Konstanta uređaja:

4.8.3.   Dopušteno odstupanje mjernog mehanizma (u skladu s točkom 2.1.3. Priloga II. Direktivi 75/443/EEZ):

4.8.4.   Ukupan prijenosni omjer (u skladu s točkom 2.1.2. Priloga II. Direktivi 75/443/EEZ) ili drugi istovrijedni podaci:

4.8.5.   Crtež skale brzinomjera ili drugi odgovarajući način prikaza:

4.9.   Blokiranje diferencijala: da/ne/po izboru (1)

5.   OSOVINE

5.1.   Opis svake osovine:

5.2.   Marka:

5.3.   Tip: …

5.4.   Položaj podizne osovine (osovina):

5.5.   Položaj opterećene) osovine (osovina):

6.   OVJES

6.1.   Crtež ovjesa:

6.2.   Tip i konstrukcija ovjesa svake osovine ili skupine osovina ili kotača:

6.2.1.   Namještanje visine: da/ne/po izboru (1)

6.2.2.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

6.2.3.   Zračni ovjes pogonske osovine (osovina): da/ne (1)

6.2.3.1.   Ovjes pogonske osovine (osovina) istovrijedan zračnom ovjesu: da/ne (1)

6.2.3.2.   Frekvencija i prigušenje oscilacija ovješene mase:

6.3.   Značajke opružnih dijelova ovjesa (konstrukcija, svojstva materijala i dimenzije):

6.4.   Stabilizatori: da/ne/po izboru (1)

6.5.   Amortizeri: da/ne/po izboru (1)

6.6.   Gume i kotači

6.6.1.   Kombinacija guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za gume brzinske kategorije Z, namijenjene za ugradbu na vozila čija najveća brzina prelazi 300 km/h, treba navesti istovrijedne podatke; za kotače navesti veličinu naplatka i dubinu nalijeganja)

6.6.1.1.   Osovine

6.6.1.1.1   Osovina 1:

6.6.1.1.2.   Osovina 2:

itd.

6.6.1.2.   Rezervan kotač, ako postoji

6.6.2.   Gornja i donja granica dinamičkog polumjera

6.6.2.1.   Osovina 1:

6.6.2.2.   Osovina 2:

itd.

6.6.3.   Tlak u gumama prema preporuci proizvođača: … kPa

6.6.4.   Kombinacija lanac/guma/naplatak za prednju i/ili zadnju os, primjerena određenom tipu vozila po preporuci proizvođača:

6.6.5.   Kratak opis rezervnog kotača za privremenu uporabu (ako postoji):

7.   UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE

7.1.   Shematski prikaz upravljane osovine, (upravljanih osovina), koja prikazuje geometriju mehanizma za upravljanje:

7.2.   Prijenos i upravljanje

7.2.1.   Tip upravljačkog mehanizma (prema potrebi, navesti podatke za prednje i stražnje kotače):

7.2.2.   Veza s kotačima (uključujući i druge prijenose osim mehaničkih; prema potrebi, navesti podatke za prednje i stražnje kotače):

7.2.2.1.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

7.2.3.   Vrsta pomoći pri upravljanju (ako postoji):

7.2.3.1.   Način i shematski prikaz rada, marka, (marke), i tip, (tipovi):

7.2.4.   Shematski prikaz cijelog upravljačkog mehanizma iz kojeg je vidljiv položaj različitih naprava koje utječu na njegovo ponašanje:

7.2.5.   Shematski prikaz naprave (naprava) za upravljanje:

7.2.6.   Područje i način namještanja naprave za upravljanje (ako postoji):

7.3.   Najveći kut zakretanja kotača

7.3.1.   Udesno: … stupnjeva; broj okretaja kola upravljača (ili drugi odgovarajući podaci):

7.3.2.   Ulijevo: … stupnjeva; broj okretaja kola upravljača (ili drugi odgovarajući podaci):

8.   SUSTAV KOČENJA

Sljedeće pojedinosti je potrebno opisati i, kad je potrebno, i podatke za njihovo prepoznavanje:

8.1.   Tip i značajke kočnica, (prema definiciji u točki 1.6. Priloga I. Direktivi 71/320/EEZ), s crtežom (npr.: bubnjevi ili diskovi kočni kotači, povezivanje s kočnim kotačima, marka i tip sklopova kočnih papuča/pločica i/ili obloga, radna površina kočenja, polumjeri bubnjeva, papuča ili diskova, masa bubnjeva, naprave za namještanja, bitni dijelovi osovine (osovina) i ovjesa):

8.2.   Shema rada, opis i/ili crtež sljedećih sustava kočenja (prema definiciji u točki 1.2. Priloga I. Direktivi 71/320/EEZ) s npr.: prijenosnim i upravljačkim napravama (konstrukcija, namještanja, prijenosni omjeri poluga, pristup napravama za upravljanje i njihov položaj, poluga sa zapinjanjem u slučaju mehaničkog prijenosa, značajke glavnih spojnih dijelova, hidraulični cilindri i klipovi upravljačkih naprava, kočni cilindri ili odgovarajući dijelovi u slučaju električnih sustava kočenja)

8.2.1.   Radna kočnica:

8.2.2.   Pomoćna kočnica:

8.2.3.   Parkirna kočnica:

8.2.4.   Dodatna kočnica, ako postoji:

8.2.5.   Sigurnosna kočna naprava (kad se otrgne priključno vozilo):

8.3.   Upravljački i prijenosni mehanizmi kočnih sustava prikolica na vozilima koja su opremljena za vuču prikolice:

8.4.   Vozilo je opremljeno za vuču prikolice s električnim/pneumatskim/hidrauličnim (1) radnim kočnicama: da/ne (1)

8.5.   Protublokirajući kočni sustav: da/ne/po izboru (1)

8.5.1.   Za vozila opremljena s napravom protiv blokiranja kotača, opis rada sustava, (uključujući elektroničke dijelove), električna blok shema, crtež hidrauličkog i zračnog razvoda:

8.6.   Proračun i krivulje prema dopuni u točki 1.1.4.2. Priloga II. Direktivi 71/320/EEZ (ili, ako se primjenjuje, u skladu s Dodatkom Prilogu XI.):

8.7.   Opis i/ili crtež napajanja energijom (također i za servo-sustave kočenja):

8.7.1.   Za kočne sustave sa stlačenim zrakom, radni tlak p2 u tlačnom spremniku (tlačnim spremnicima):

8.7.2.   Za podtlačne sustave kočenja, početna razina energije u spremniku (spremnicima):

8.8.   Proračun sustava kočenja: određivanje omjera između ukupnih sila kočenja na obodu kotača i sile na napravi za upravljanje kočenjem:

8.9.   Kratak opis sustava kočenja (u skladu s točkom 1.6. dopune Dodatku 1. Priloga IX. Direktivi 71/320/EEZ):

8.10.   Kod zahtjeva za izuzeće od ispitivanja tipa I. i/ili tipa II. ili tipa III. navesti broj izvješća u skladu s Dodatkom 2. Priloga VII. Direktivi 71/320/EEZ:

8.11.   Podaci o tipu sustava trajnog kočenja:

9.   NADOGRADNJA

9.1.   Vrsta nadogradnje:

9.2.   Materijali i konstrukcija:

9.3.   Vrata za putnike, brave i okovi

9.3.1.   Raspored vrata i njihov broj:

9.3.1.1.   Dimenzije, smjer i najveći kut otvaranja vrata:

9.3.2.   Crteži brava i okova, te njihov položaj u vratima:

9.3.3.   Tehnički opis brava i okova:

9.3.4.   Podroban opis (uključujući dimenzije) ulaza, stuba i potrebnih rukohvata kad je primjenjivo:

9.4.   Vidno polje (Direktiva 77/649/EEZ)

9.4.1.   Dovoljno podrobni podaci za primarne referentne točke, tako da ih je moguće lako prepoznati i provjeriti njihov međusobni položaj i u odnosu na R-točku:

9.4.2   Crtež (crteži) ili fotografija (fotografije) koji prikazuju položaj dijelova u prednjem vidnom polju od 180°:

9.5.   Vjetrobransko staklo i druga stakla

9.5.1.   Vjetrobransko staklo

9.5.1.1.   Vrsta materijala:

9.5.1.2.   Način ugradbe:

9.5.1.3.   Kut nagiba:

9.5.1.4.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

9.5.1.5.   Dodatna oprema vjetrobranskog stakla, njeno postavljanje, te kratak opis mogućih električnih/elektroničkih dijelova:

9.5.2.   Ostali prozori

9.5.2.1.   Vrsta materijala:

9.5.2.2.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

9.5.2.3.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova, (ako postoje), mehanizama za podizanje stakla:

9.5.3.   Pomičan ostakljen krov

9.5.3.1.   Vrsta materijala:

9.5.3.2.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

9.5.4.   Druge ostakljene površine

9.5.4.1.   Vrsta materijala:

9.5.4.2.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

9.6.   Brisači vjetrobranskog stakla

9.6.1.   Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili crteže):

9.7.   Naprava za pranje vjetrobranskog stakla

9.7.1.   Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili crteže) ili broj EZ homologacije, ako je homologirana kao zasebna tehnička jedinica:

9.8.   Naprava za odleđivanje i odmagljivanje

9.8.1.   Podroban tehnički opis (uključujući fotografije ili crteže):

9.8.2.   Najveća potrošnja električne energije: … kW

9.9.   Retrovizori

9.9.1.   Retrovizori (podaci za svaki retrovizor):

9.9.1.1.   Marka:

9.9.1.2.   Oznaka EZ homologacije:

9.9.1.3.   Varijanta:

9.9.1.4.   Crtež (crteži) koji prikazuju položaj retrovizora u odnosu na strukturu vozila:

9.9.1.5.   Podrobni podaci o načinu pričvršćivanja, uključujući dio strukture vozila na koju je pričvršćen:

9.9.1.6.   Dodatna oprema koja može smanjivati stražnje vidno polje:

9.9.1.7.   Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova, (ako postoje), sustava za namještanja: …

9.9.2.   Naprave za neposredno promatranje, osim retrovizora:

9.9.2.1.   Tip i značajke (npr. cjelovit opis naprave):

9.9.2.1.1.   U slučaju naprave kamera-monitor, udaljenost detekcije (mm), kontrast, svjetlosni raspon, korekcija odsjaja, učinkovitost prikaza, (crno-bijeli/u boji), frekvencija ponavljanja slike, svjetlosni domet monitora:

9.9.2.1.2.   Crteži dovoljno podrobni da omogućuju prikaz cijele naprave i upute za ugradnju, na crtežima mora biti označeno mjesto oznake EZ homologacije.

9.10.   Unutarnja oprema

9.10.1.   Unutarnja zaštita putnika (Direktiva 74/60/EEZ)

9.10.1.1.   Pregledni crtež ili fotografija koja pokazuje položaj priloženih presjeka ili pogleda:

9.10.1.2.   Fotografija ili crtež koji prikazuju referentnu crtu, uključujući izuzetu površinu (točka 2.3.1. Priloga I. Direktivi 74/60/EEZ):

9.10.1.3.   Fotografije, crteži i/ili shematski prostorni prikaz unutarnje opreme, koji prikazuju dijelove prostora za putnike i upotrijebljene materijale, (izuzev unutarnjih retrovizora), raspored upravljanja, krov i pomični krov, naslone sjedala, sjedala i stražnje dijelove sjedala (točka 3.2. Priloga I. Direktivi 74/60/EEZ):

9.10.2.   Raspored i oznake upravljanja, pokaznih svjetiljki i indikatora:

9.10.2.1.   Fotografije i/ili crteži razmještaja simbola i upravljačkih elemenata, pokaznih svjetiljki i indikatora:

9.10.2.2.   Fotografije i/ili crteži oznaka upravljanja pokaznih svjetiljki i indikatora i, prema potrebi, dijelova vozila navedenih u Direktivi 78/316/EEZ:

9.10.2.3.   Pregledna tablica uređaja

Vozilo je opremljeno sa sljedećim upravljačkim napravama, pokaznim svjetiljkama i indikatorima u skladu s Prilozima II. i III. Direktivi 78/316/EEZ:

Upravljačke naprave, pokazne svjetiljke i indikatori koji moraju biti označeni kad su ugrađeni i simboli kojima su označeni

Broj simbola	Uređaj	Upravljačka naprava ili ugrađen indikator (1)	Označeno simbolom (1)	Gdje (2)	Ugrađena pokazna svjetiljka	Označeno simbolom (1)	Gdje (2)
1	Prekidač za glavna svjetla	OK(10)
2	Glavna kratka svjetla
3	Glavna duga svjetlo
4	Pozicijska svjetla (bočna)
5	Prednja svjetla za maglu
6	Stražnja svjetla za maglu
7	Naprava za namještanja nagiba svjetala
8	Parkirna svjetla
9	Pokazivači smjera
10	Upozoravajuć signal opasnosti
11	Brisač vjetrobranskog stakla
12	Naprava za pranje vjetrobranskog stakla
13	Naprava za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla
14	Naprava za čišćenje glavnih svjetala
15	Odmagljivanje i odleđivanje vjetrobranskog stakla
16	Odmagljivanje i odleđivanje stražnjeg stakla
17	Ventilator za prozračivanje
18	Predgrijanje dizelskog motora
19	Pokretanje hladnog motora
20	Neispravnost u kočnom sustavu
21	Količina goriva
22	Pokazatelj punjenja akumulatora
23	Temperatura rashladne tekućine

Upravljačke naprave, pokazne svjetiljke i indikatori kod kojih je označivanje po izboru kad su ugrađeni te obavezni simboli, ako trebaju biti označeni

Broj simbola	Uređaj	Ugrađena upravljačka naprava ili indikator (3)	Označeno sa simbolom (3)	Gdje (4)	Ugrađena pokazna svjetiljka	Označeno simbolom (3)	Gdje (4)
1	Parkirna kočnica
2	Brisač stražnjeg stakla
3	Naprava za pranje stražnjeg stakla
4	Naprava za brisanje i pranje stražnjeg stakla
5	Brisanje vjetrobranskog stakla s prekidima
6	Zvučni upozorni uređaj (sirena)
7	Prednji poklopac (motora)
8	Stražnji poklopac (prtljažnika)
9	Sigurnosan pojas
10	Tlak ulja u motoru
11	Bezolovni benzin
…
…
…

9.10.3.   Sjedala

9.10.3.1.   Broj:

9.10.3.2.   Položaj i raspored:

9.10.3.2.1.   Broj sjedećih mjesta:

9.10.3.2.2.   Sjedalo (sjedala) namijenjeno za uporabu samo kad vozilo miruje:

9.10.3.3.   Masa:

9.10.3.4.   Značajke: za sjedala koja nemaju EZ homologaciju kao sastavni dijelovi, opis i crteži:

9.10.3.4.1.   Sjedala i njihovih sidrišta:

9.10.3.4.2.   Sustava za namještanja:

9.10.3.4.3.   Naprave za pomicanje i blokiranje položaja:

9.10.3.4.4.   Sidrišta sigurnosnih pojaseva (ako su uključeni u konstrukciju sjedala):

9.10.3.4.5.   Dijelova vozila korištenih kao sidrišta:

9.10.3.5.   Koordinate ili crteži R-točke (x)

9.10.3.5.1.   Sjedalo za vozača:

9.10.3.5.2.   Ostala sjedala:

9.10.3.6.   Osnovan kut naslona sjedala:

9.10.3.6.1.   Vozačevo sjedalo:

9.10.3.6.2.   Ostala sjedala:

9.10.3.7.   Raspon namještanja sjedala:

9.10.3.7.1.   Vozačevo sjedalo:

9.10.3.7.2.   Ostala sjedala:

9.10.4.   Nasloni za glavu

9.10.4.1.   Vrste naslona za glavu: neodvojivi/odvojivi/zasebni (1)

9.10.4.2.   Broj (brojevi) EZ homologacije, ako postoji:

9.10.4.3.   Za naslone za glavu koji još nisu homologirani

9.10.4.3.1.   Podroban opis naslona za glavu, posebno s tehničkim podacima o vrsti materijala za oblaganje i, ako je primjenjivo, za položaj i specifikacije za oslonce i sidrišta za tip sjedala, za koje je zatražena homologacija:

9.10.4.3.2.   Za slučaj „zasebnog” naslona za glavu

9.10.4.3.2.1.   Podroban opis područja konstrukcije za koje je predviđeno da na njega bude ugrađen naslon za glavu:

9.10.4.3.2.2.   Crtež dimenzija karakterističnih dijelova konstrukcije i naslona za glavu:

9.10.5.   Sustav grijanja prostora za putnike

9.10.5.1.   Kratak opis tipa vozila s obzirom na sustav grijanja, ako sustav grijanja upotrebljava toplinu rashladne tekućine motora:

9.10.5.2.   Kratak opis tipa vozila s obzirom na sustav grijanja, ako se kao izvor topline upotrebljava rashladni zrak ili ispušni plinovi motora, uključujući:

9.10.5.2.1.   Nacrt sustava za zagrijavanje na kojem se vidi njegov položaj u vozilu:

9.10.5.2.2.   Pregledan nacrt izmjenjivača topline za sustav grijanja koji upotrebljava ispušne plinove kao izvor topline, ili dijelova na kojima se izmjenjuje toplina (za sustave grijanja kod kojih se kao izvor topline upotrebljava zrak za hlađenje motora):

9.10.5.2.3.   Nacrt s presjekom izmjenjivača topline ili pripadajućih dijelova, na kojima dolazi do izmjene topline, s podacima za debljinu stijenke, upotrijebljene materijale i značajke površine:

9.10.5.2.4.   Potrebno je dostaviti podatke o konstrukciji i tehničke podatke također i za druge sastavne dijelove sustava za zagrijavanje, npr. za ventilator grijača:

9.10.5.3.   Kratak opis tipa vozila u pogledu sustava za zagrijavanje koji rade na načelu izgaranja i automatskog upravljanja:

9.10.5.3.1.   Pregledan crtež grijača na izgaranje, sustava dovoda zraka, ispušnog sustava, posude za gorivo, sustava za dostavu goriva, (uključujući ventile), i električnih vodova, pokazujući njihov položaj u vozilu.

9.10.5.4.   Najveća potrošnja električne energije: … kW

9.10.6.   Sastavni dijelovi koji pri sudaru utječu na ponašanje upravljačkog mehanizma (Direktiva 74/297/EEZ)

9.10.6.1.   Podroban opis, uključujući fotografije i/ili nacrte, tipa vozila s obzirom na konstrukciju, dimenzije, obris i materijale onog dijela vozila koji se nalazi ispred upravljačkog mehanizma, uključujući sastavne dijelove koji su konstrukcijski previđeni da sudjeluju u apsorpciji energije pri udarcu u upravljački mehanizam:

9.10.6.2.:   Fotografije i/ili nacrti sastavnih dijelova vozila koji nisu obuhvaćeni točkom 9.10.6.1 i za koje je proizvođač naveo, uz suglasnost tehničke službe, da sudjeluju u ponašanju upravljačkog mehanizma pri sudaru:

9.10.7.   Ponašanje materijala pri gorenju koji se upotrebljavaju za unutarnju opremu određenih kategorija motornih vozila (Direktiva 95/28/EZ)

9.10.7.1.   Materijali za unutarnje oblaganje krova

9.10.7.1.1.   Broj EZ homologacije sastavnog dijela, ako postoji:

9.10.7.1.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.1.2.1.   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.1.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1)

9.10.7.1.2.3.   Vrsta obloge (1):

9.10.7.1.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.2.   Materijal (materijali) koji se upotrebljavaju za stražnje i bočne zidove

9.10.7.2.1.   Ako postoji, broj homologacije sastavnog dijela

9.10.7.2.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.2.2.1.   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.2.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.2.2.3.   Vrsta obloge (1):

9.10.7.2.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.3.   Materijal (materijali) za oblaganje poda

9.10.7.3.1.   Ako postoji, broj homologacije sastavnog dijela:

9.10.7.3.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.3.2.1.   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.3.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.3.2.3.   Vrsta obloge (1):

9.10.7.3.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.4.   Materijal (materijali) za oblaganje sjedala

9.10.7.4.1.   Broj EZ homologacije sastavnog dijela, ako postoji:

9.10.7.4.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.4.2.1.   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.4.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.4.2.3.   Vrsta obloge (1)

9.10.7.4.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.5.   Materijal (materijali) koji se upotrebljavaju za cijevi za grijanje i prozračivanje

9.10.7.5.1.   Broj EZ homologacije sastavnog dijela, ako je dostupan:

9.10.7.5.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.5.2.1   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.5.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.5.2.3.   Vrsta obloge (1):

9.10.7.5.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.6.   Materijal (materijali) koji se upotrebljavaju za police za prtljagu

9.10.7.6.1.   Broj EZ homologacije sastavnog dijela, ako je dostupan:

9.10.7.6.2.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.6.2.1.   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.6.2.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.6.2.3.   Vrsta obloge (1):

9.10.7.6.2.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.7.   Materijal (materijali) za druge namjene

9.10.7.7.1.   Namjene:

9.10.7.7.2.   Broj EZ homologacije sastavnog dijela, ako je dostupan:

9.10.7.7.3.   Za materijale koji nisu homologirani

9.10.7.7.3.1   Osnovni materijal (materijali)/oznaka: …/…

9.10.7.7.3.2.   Sastavljen/jednovrstan (1) materijal, broj slojeva (1):

9.10.7.7.3.3.   Vrsta materijala za oblaganje (1):

9.10.7.7.3.4.   Najveća/najmanja debljina: …/… mm

9.10.7.8.   Sastavni dijelovi koji su homologirani kao cjelovite naprave (sjedala, pregradne stijenke, police za prtljagu itd.)

9.10.7.8.1.   Broj (brojevi) EZ homologacije sastavnog dijela:

9.10.7.8.2.   Za cjelovite naprave: sjedala, pregradne stijenke, police za prtljagu itd.) (1)

9.11.   Vanjske izbočine (Direktiva 74/483/EEZ i Direktiva 92/114/EEZ)

9.11.1.   Opći raspored, (crtež ili fotografije), koji prikazuje položaj priloženih presjeka i pogleda:

9.11.2.   Crteži i/ili fotografije, primjerice, i kad je primjenjivo, stupova vrata i prozora, rešetki za ulaz zraka, rešetke hladnjaka, brisača vjetrobranskog stakla, kanala za odvod vode, rukohvata, kliznih vodilica, poklopaca, brava i okova vrata, kuka, ušica, ukrasnih letva, znakova, simbola i udubina i svih vanjskih izbočina i dijelova na vanjskoj površini koji se mogu smatrati kritičnim (npr. svjetlosni uređaji). Ako dijelovi navedeni u prethodnoj rečenici nisu kritični, u svrhu dokumentiranja mogu se zamijeniti fotografijama koje su, prema potrebi, popraćene s podacima o dimenzijama i/ili tekstom:

9.11.3.   Crteži dijelova vanjske površine u skladu s točkom 6.9.1. Priloga I. Direktivi 74/483/EEZ:

9.11.4.   Crteži branika:

9.11.5.   Crteži podne crte:

9.12.   Sigurnosni pojasevi i/ili drugi sustavi za držanje

9.12.1.   Broj i položaj sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje i sjedala na kojima se mogu upotrebljavati:

(L = lijeva strana, R = desna strana, C = sredina)

		Cjelovita oznaka EZ homologacije	Varijanta, prema potrebi	Naprava za namještanje sigurnosnog pojasa po visini (navesti da/ne/po izboru)
Prvi red sjedala	L
	C
	R
Drugi red sjedala (5)	L
	C
	R

9.12.2.   Vrsta i položaj dodatnih sustava za držanje (navesti da/ne/po izboru):

(L = lijeva strana, R = desna strana, C = sredina)

		Prednji zračni jastuk	Bočni zračni jastuk	Naprava za zatezanje sigurnosnog pojasa
Prvi red sjedala	L
	C
	R
Drugi red sjedala (6)	L
	C
	R

9.12.3   Broj i položaj sidrišta sigurnosnih pojaseva i dokaz o usklađenosti s Direktivom 76/115/EEZ (tj. broj EZ homologacije ili izvještaja o ispitivanju):

9.12.4.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

9.13.   Sidrišta sigurnosnih pojaseva

9.13.1.   Fotografije i/ili crteži nadogradnje koji prikazuju položaj i dimenzije stvarnih i učinkovitih sidrišta, uključujući R-točke:

9.13.2.   Crteži sidrišta sigurnosnih pojaseva i dijelova konstrukcije vozila na koju su pričvršćeni (s podacima o upotrijebljenim materijalima):

9.13.3.   Označavanje tipova (**) sigurnosnih pojaseva dopuštenih za ugradbu na sidrišta koja su ugrađena u vozilo:

			Položaj sidrišta
			na konstrukciji vozila	na konstrukciji sjedala
Prvi red sjedala
Sjedalo na desnoj strani	Donja sidrišta	vanjsko
		unutarnje
	Gornja sidrišta
Središnje sjedalo	Donja sidrišta	desno
		lijevo
	Gornja sidrišta
Sjedalo na lijevoj strani	Donja sidrišta	vanjsko
		unutarnje
	Gornja sidrišta
Drugi red sjedala (7)
Sjedalo na desnoj strani	Donja sidrišta	vanjsko
		unutarnje
	Gornja sidrišta
Središnje sjedalo	Donja sidrišta	desno
		lijevo
	Gornja sidrišta
Sjedalo na lijevoj strani	Donja sidrišta	vanjsko
		unutarnje
	Gornja sidrišta

9.13.4.   Opis posebnog tipa sigurnosnog pojasa kad je sidrište postavljeno na naslon sjedala ili sadrži napravu za preuzimanje energije:

9.14.   Prostor za ugradbu stražnjih registarskih pločica (navesti raspon kad je potrebno, prema potrebi mogu se upotrijebiti crteži)

9.14.1.   Visina gornjeg ruba iznad površine ceste:

9.14.2.   Visina donjeg ruba iznad površine ceste:

9.14.3.   Razmak središnjice od uzdužne središnje ravnine vozila:

9.14.4.   Razmak od lijevog ruba vozila:

9.14.5.   Dimenzije (dužina × širina):

9.14.6.   Nagib ravnine u odnosu na okomicu:

9.14.7.   Kut vidljivosti u vodoravnoj ravnini:

9.15.   Zaštita od stražnjeg podlijetanja (Direktiva 70/221/EEZ)

9.15.0.   Ugradba: da/ne/nepotpuna (1)

9.15.1.   Nacrti dijelova vozila koji su bitni za zaštitu od stražnjeg podlijetanja, npr. crteži vozila i/ili podvozja s položajem i načinom ugradbe najšire stražnje osovine, crtež ugradbe i/ili pričvršćivanja zaštite od stražnjeg podlijetanja. Ako zaštita od stražnjeg podlijetanja nije posebna naprava, crtež mora jasno prikazivati da su zadovoljene zahtijevane dimenzije:

9.15.2.   U slučaju posebne naprave, potpun opis i/ili crtež zaštite od stražnjeg podlijetanja, (uključujući dijelove za ugradbu i pričvršćivanje), ili, ako je homologirana kao zasebna tehnička jedinica, broj EZ homologacije:

9.16.   Blatobrani (Direktiva 78/549/EEZ)

9.16.1.   Kratak opis vozila s obzirom na blatobrane:

9.16.2.   Podrobni crteži blatobrana i njihov položaj na vozilu iz kojih su vidljive dimenzije prikazane na slici 1. Priloga I. Direktivi 78/549/EEZ, uzimajući u obzir granične kombinacije guma/kotač:

9.17.   Obvezne oznake na vozilu (Direktiva 76/114/EEZ)

9.17.1.   Fotografije i/ili crteži položaja propisanih natpisnih pločica i natpisa te identifikacijske oznake vozila:

9.17.2.   Fotografije i/ili crteži službenog dijela natpisnih pločica i natpisa (ispunjen primjer s dimenzijama):

9.17.3.   Fotografije i/ili crteži identifikacijske oznake vozila (ispunjen primjer s dimenzijama):

9.17.4.   Proizvođačeva izjava o sukladnosti sa zahtjevima iz točke 1.1.1. Priloga II. Direktivi 76/114/EEZ

9.17.4.1.   Treba objasniti značenje znakova u drugom i, prema potrebi, u trećem dijelu s obzirom na zahtjeve u točki 5.3 norme ISO 3779–1983:

9.17.4.2.   Kad su znakovi u drugom dijelu upotrijebljeni za ispunjavanje zahtjeva iz točke 5.4 norme ISO 3779–1983 treba ih navesti:

9.18.   Sprečavanje radiofrekvencijskih smetnji

9.18.1.   Opis i crteži/fotografije oblika i materijali od kojih je izrađen dio nadogradnje koji čini motorni prostor i dio prostora za putnike u njegovoj blizini:

9.18.2.   Crteži ili fotografije položaja kovinskih sastavnih dijelova smještenih u motornom prostoru (npr. uređaji za grijanje, rezervan kotač, filtar zraka, upravljački mehanizam itd.):

9.18.3.   Tablica i crteži opreme za nadzor radiofrekvencijskih smetnja:

9.18.4.   Pojedinosti o nazivnoj vrijednosti otpora istosmjerne struje i, u slučaju visokootpornih kabela za paljenje, njihov nazivni otpor po metru:

9.19.   Bočna zaštita (Direktiva 89/297/EEZ)

9.19.0.   Ugradba: da/ne/nepotpuna (1)

9.19.1.   Nacrti dijelova vozila koji su bitni za bočnu zaštitu, npr. crteži vozila i/ili podvozje s položajem i ovjesom osovine, (osovina), crtež ugradbe i/ili dijelova za pričvršćenje naprave, (naprava), za bočnu zaštitu. Ako je bočna zaštita ostvarena bez naprave, (naprava), za bočnu zaštitu, crtež mora jasno prikazivati da su zadovoljene zahtijevane dimenzije:

9.19.2.   U slučaju naprave, (naprava), za bočnu zaštitu, potpun opis i/ili crtež takve naprave, (takvih naprava), (uključujući nosače i dijelove za pričvršćivanje) ili brojevi EZ homologacije njezinih /njihovih sastavnih dijelova:

9.20.   Naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača (Direktiva 91/226/EEZ)

9.20.0.   Ugradba: da/ne/nedovršeno (1)

9.20.1.   Kratak opis vozila s obzirom na njegovu napravu za zaštitu od prskanja ispod kotača i njezine sastavne dijelove:

9.20.2.   Podrobni nacrti dijelova naprave za zaštitu od prskanja ispod kotača i njezinog položaja na vozilu, s prikazom dimenzija navedenih na slikama u Prilogu III. Direktivi 91/226/EEZ, uzimajući u obzir granične kombinacije guma/kotač:

9.20.3.   Broj EZ homologacije naprave, (naprava), za zaštitu od prskanja ispod kotača, ako postoje:

9.21.   Otpornost pri bočnom sudaru: (Direktiva 96/27/EZ)

9.21.1.   Podroban opis, uključujući fotografije i/ili nacrte, vozila s obzirom na konstrukciju, dimenzije, obris i materijale bočnih zidova prostora za putnike, (vanjskih i unutarnjih) uključujući podrobne podatke o zaštitnom sustavu, kad je primjenjivo:

9.22.   Zaštita od prednjeg podlijetanja

9.22.1.   Nacrti dijelova vozila koji su bitni za zaštitu od prednjeg podlijetanja, npr. crteži vozila i/ili podvozja s položajem i načinom ugradbe i/ili pričvršćivanja zaštite od prednjeg podlijetanja. Ako je zaštita od podlijetanja ostvarena bez posebne naprave, crtež mora jasno prikazivati da su zadovoljene zahtijevane dimenzije:

9.22.2.   U slučaju posebne naprave, potpun opis i/ili crtež zaštite od prednjeg podlijetanja, (uključujući nosače i dijelove za pričvršćivanje), ili, ako je homologirana kao zasebna tehnička jedinica, broj EZ homologacije:

9.23.   Zaštita pješaka

9.23.1.   Podroban opis, uključujući fotografije i/ili nacrte, vozila s obzirom na konstrukciju, dimenzije, obris i materijale prednjeg dijela vozila (vanjski i unutarnji). Takav opis mora sadržavati podrobnosti o svakom ugrađenom aktivnom sustavu zaštite.

10.   UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

10.1.   Tablica svih uređaja: broj, marka, model, oznaka homologacije, najveća jačina osvjetljenja glavnih dugih svjetala, boja, pokazne svjetiljke:

10.2.   Crtež koji prikazuje položaj uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju:

10.3.   Za svako svjetlo i katadiopter, navedene u Direktivi 76/756/EEZ, potrebno je dostaviti sljedeće podatke (u pisanom obliku ili sa shemom)

10.3.1.   Crtež koji prikazuje opseg osvjetljavajuće površine:

10.3.2.   Metodu upotrijebljenu za definiciju prividne površine (u skladu sa stavkom 2.10. dokumenata iz točke 1. Priloga II. Direktivi 76/756/EEZ):

10.3.3.   Referentna os i referentno središte:

10.3.4.   Način rada uvlačnih svjetala:

10.3.5.   Možebitan poseban način ugradbe ili ožičenja:

10.4.   Glavna kratka svjetla: uobičajeno namještanje u skladu sa stavkom 6.2.6.1. dokumenata iz točke 1. Priloga II. Direktivi 76/756/EEZ

10.4.1.   Vrijednost početnog podešavanja:

10.4.2.   Položaj oznake:

10.4.3.	Opis/crtež (1) i tip naprave za namještanje svjetala (npr. automatsko, stupnjevito ručno namještanje, nestupnjevito ručno namještanje): …	Primjenjivo samo za vozila s napravom za namještanje nagiba glavnih svjetala.
10.4.4.	Naprava za upravljanje: …
10.4.5.	Referentne oznake: …
10.4.6.	Oznake za različite uvjete opterećenja: …

10.5.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova osim svjetala (ako postoje

11.   VEZE IZMEĐU VUČNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA

11.1.   Razred i tip mehaničke spojnice koja je ugrađena ili ju je potrebno ugraditi:

11.2.   Značajke D, U, S i V za ugrađenu mehaničku spojnicu ili najmanje vrijednosti značajka D, U, S i V za mehaničku spojnicu koja će biti ugrađena: … daN

11.3.   Upute za pričvršćivanje tipa mehaničke spojnice na vozilo i fotografije ili crteži veznih točaka na vozilu prema podacima proizvođača; dodatno objašnjenje ako je uporaba tipa mehaničke spojnice ograničena na određene varijante ili izvedbe tipa vozila:

11.4.   Uputa za pričvršćenje posebnih oslonaca za vuču ili pričvrsnih ploča:

11.5.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

12.   RAZNO

12.1.   Zvučni upozorni uređaj(i)

12.1.1.   Položaj, način pričvršćenja, ugradba i usmjerenost uređaja, s dimenzijama:

12.1.2.   Broj uređaja:

12.1.3.   Broj (brojevi) EZ homologacija:

12.1.4.   Shema električne/zračne instalacije(1):

12.1.5.   Nazivni napon ili tlak:

12.1.6.   Crtež nosača:

12.2.   Naprave za sprečavanje neovlaštene uporabe vozila

12.2.1.   Zaštitna naprava

12.2.1.1.   Podroban opis tipa vozila s obzirom na smještaj i konstrukciju sustava upravljanja ili elementa na koji djeluje zaštitna naprava:

12.2.1.2.   Crteži zaštitne naprave i njena ugradba u vozilo:

12.2.1.3.   Tehnički opis naprave:

12.2.1.4.   Podaci o broju kombinacija za zaključavanje:

12.2.1.5.   Naprava za imobilizaciju vozila

12.2.1.5.1.   Broj EZ homologacije, ako postoji:

12.2.1.5.2.   Za naprave za imobilizaciju koje nisu homologirane

12.2.1.5.2.1.   Podroban tehnički opis naprave za imobilizaciju vozila i poduzete mjere za izbjegavanje nenamjernog aktiviranja:

12.2.1.5.2.2.   Sustav (sustavi) na koji (koje) djeluje naprava za imobilizaciju vozila:

12.2.1.5.2.3.   Ukupan broj mogućih izmjenjivih kodova, ako je primjenjivo:

12.2.2.   Alarmni sustav (ako postoji)

12.2.2.1.   Broj EZ homologacije, ako je primjenjivo:

12.2.2.2.   Za alarmne sustave koji nisu homologirani

12.2.2.2.1.   Podroban opis alarmnog sustava i dijelova vozila koji su povezani s ugrađenim alarmnim sustavom:

12.2.2.2.2.   Popis glavnih sastavnih dijelova alarmnog sustava:

12.2.3.   Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

12.3.   Vučna spojnica (spojnice)

12.3.1.   Naprijed: kuka/uška/ostalo (1)

12.3.2.   Natrag: kuka/uška/ništa (1)

12.3.3.   Crtež ili fotografija podvozja/mjesta na nadogradnji koji prikazuju položaj, konstrukciju i ugradbu vučne spojnice (spojnica):

12.4.   Podaci o svakoj napravi koja nije vezana na motor, a konstruirana je da utječe na potrošnju goriva (ako nije sadržana u drugim točkama):

12.5.   Podaci o svakoj napravi koja nije vezana na motor, a konstruirana je da smanjuje buku (ako nije sadržana u drugim točkama)

12.6.   Ograničivači brzine (Direktiva 92/24/EEZ)

12.6.1.   Proizvođač (proizvođači):

12.6.2.   Tip (tipovi):

12.6.3.   Broj (brojevi) EZ homologacije, ako postoje:

12.6.4.   Brzina ili raspon brzina na koju(-e) ograničenje brzine može biti namješteno: … km/h

12.7.   Tablica ugradnje i uporabe RF prijenosnika u vozilu(-ima), prema potrebi:

frekvencija (Hz)

najviša izlazna snaga (W)

položaj antene na vozilu, posebni uvjeti ugradbe i/ili korištenja |

Podnositelj zahtjeva za homologaciju mora, prema potrebi, također dostaviti:

Dodatak 1.

Popis, (s oznakama i tipom svih električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova u skladu s ovom Direktivom, (vidjeti točke 2.1.9. i 2.1.10. Direktive 2004/104/EZ)), koji nisu navedeni u prethodnom popisu.

Dodatak 2.

Shemu ili crtež općeg rasporeda električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova, (u skladu s Direktivom 2004/104/EZ) i opći raspored kabelskog snopa.

Dodatak 3.

Opis vozila uzorka koji predstavlja tip

Oblik nadogradnje:

Upravljač na lijevoj ili desnoj strani:

Međuosovinski razmak

Dodatak 4.

Odgovarajuća izvješća o ispitivanju koja dostavlja proizvođač ili odobren/priznat laboratorij u svrhu sastavljanja certifikata o homologaciji.

12.7.1.   Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz: Da/Ne (nepotrebno precrtati).

12.7.2.   Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 79 GHz: Da/Ne (nepotrebno precrtati).

13.   POSEBNE ODREDBE ZA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S VIŠE OD OSAM SJEDALA, OSIM VOZAČEVA

13.1.   Razred vozila (razred I., razred II., razred III., razred A, razred B):

13.1.1.   Broj EZ homologacije nadogradnje koja je homologirana kao zasebna tehnička jedinica: …

13.1.2.   Tipovi podvozja na koji se može ugraditi nadogradnja s EZ homologacijom (proizvođači i tipovi nedovršenog vozila):

13.2.   Površina za putnike (m2)

13.2.1.   Ukupno (S0):

13.2.2.   Na katu (S0a) (1):

13.2.3.   Na donjoj razini (S0b) (1):

13.2.4.   Za putnike koji stoje (S1):

13.3.   Broj putnika (koji sjede i stoje)

13.3.1.   Ukupno (N):

13.3.2.   Na katu (Na) (1):

13.3.3.   Na donjoj razini (Nb) (1):

13.4.   Broj putnika koji sjede

13.4.1.   Ukupno (A):

13.4.2.   Na katu (Aa) (1):

13.4.3.   Na donjoj razini (Ab) (1):

13.5.   Broj vrata za putnike:

13.6.   Broj sigurnosnih izlaza (vrata, prozori, otvori za spašavanje, unutarnje stubište i polustubište):

13.6.1.   Ukupno:

13.6.2.   Na katu (1):

13.6.3.   Na donjoj razini (1):

13.7.   Obujam prostora za prtljagu (m3):

13.8.   Površina za prijevoz prtljage na krovu (m2):

13.9.   Tehničke naprave za olakšanje pristupa vozilu (npr. rampa, podizna platforma, naprava za spuštanje), ako su ugrađene:

13.10.   Čvrstoća konstrukcije nadogradnje

13.10.1.   Broj EZ homologacije, ako je dostupan:

13.10.2.   Za nadgradnju koja još nije homologirana

13.10.2.1.   Podroban opis konstrukcije nadogradnje tipa vozila uključujući njezine dimenzije, oblik i upotrijebljene materijale i način pričvršćenja na okvir podvozja:

13.10.2.2.   Crteži vozila i onih dijelova unutarnje opreme koji utječu na čvrstoću konstrukcije nadogradnje ili na prostor za preživljavanje:

13.10.2.3.   Položaj težišta vozila u voznom stanju, u uzdužnom, poprečnom i okomitom smjeru:

13.10.2.4.   Najveći razmak između središnjica vanjskih sjedala za putnike:

13.11.   Točke direktive […/…/EZ] koje treba ispuniti i prikazati za ovu tehničku jedinicu:

14.   POSEBNE ODREDBE ZA VOZILA NAMIJENJENA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI (Direktiva 98/91/EZ)

14.1.   Električna oprema u skladu s Direktivom 94/55/EZ

14.1.1.   Zaštita električnih vodova od pregrijavanja:

14.1.2.   Tip prekidača strujnog kruga:

14.1.3.   Tip i način rada glavne sklopke akumulatora:

14.1.4.   Opis i položaj sigurnosne pregrade za tahograf:

14.1.5.   Opis električne instalacije koja je stalno pod naponom. Treba navesti primijenjenu normu EN:

14.1.6.   Izradba i zaštita električne instalacije iza prostora za vozača:

14.2.   Zaštita od opasnosti od požara

14.2.1.   Tip teško zapaljivog materijala u vozačkoj kabini:

14.2.2.   Tip toplinske zaštite iza prostora za vozača (ako je primjenjivo):

14.2.3.   Smještaj i toplinska zaštita motora:

14.2.4.   Smještaj i toplinska zaštita ispušnog sustava:

14.2.5.   Tip i konstrukcija toplinske zaštite sustava trajnog kočenja:

14.2.6.   Tip, konstrukcija i položaj grijača s vlastitim unutarnjim izgaranjem:

14.3.   Posebni zahtjevi za nadogradnju, ako postoje, u skladu s Direktivom 94/55/EZ

14.3.1.   Opis primijenjenih mjera zbog usklađenosti sa zahtjevima za vozila tipova EX/II i EX/III:

14.3.2.   U slučaju vozila tipa EX/III, otpornost protiv topline izvana:

Napomene s objašnjenjem

(*)	Upisati najviše i najniže vrijednosti za svaku varijantu.

(**)	Simboli i znakovi koje je potrebno koristiti navedeni su u Prilogu III., točkama 1.1.3. i 1.1.4. Direktivi 77/541/EEZ. Za sigurnosne pojaseve tipa „S”, navesti značajke tipa(-ova).

(***)

Nije potrebno navesti podatke o sastavnim dijelovima sve dok su takve informacije obuhvaćene odgovarajućom homologacijom ugradbe.

(+)	Vozila koja kao pogonsko gorivo upotrebljavaju benzin i plin, ali kod kojih je sustav za benzin ugrađen samo za uporabu u nuždi ili za pokretanje motora i u kojima spremnik goriva ne može sadržavati više od 15 litara benzina, pri ispitivanju će se smatrati vozilima s pogonom samo na plin.

(+++)

Samo za potrebe definicije terenskih vozila.

(#)	Odrediti tako da je jasna stvarna vrijednost za svaki tehnički sastav tipa vozila.

(1)	Nepotrebno precrtati (postoje slučajevi u kojima se ništa ne precrtava, gdje je moguće navesti više mogućnosti).

(2)	Navesti dopušteno odstupanje.

(a)

Kad je sastavnom dijelu vozila već dodijeljena homologacija, ne treba je opisivati ako je njezina oznaka navedena u toj homologaciji. Slično tome, ne treba opisivati sastavni dio ako je njegova konstrukcija jasno vidljiva iz priloženih shema i crteža. Za svaku stavku za koju se moraju priložiti crteži ili fotografije, treba navesti brojeve odgovarajućih priloženih dokumenata.

(b)	Kad identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, sadržane u ovom opisnom dokumentu, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom „?” (npr. ABC??123??).

(c)	Klasifikacija prema definicijama s popisa iz odjeljka A Priloga II.

(d)	Ako je moguće, oznaka prema Eunormi. Ako nije, treba navesti: — oznaku materijala, — granicu elastičnosti, — prekidnu čvrstoću, — produljenje (u %), — tvrdoću prema Brinellu.

(e)	Kad postoji izvedba s uobičajenom kabinom i izvedba s kabinom s krevetom, treba navesti dimenzije i mase za oba slučaja.

(f)	Norma ISO 612–1978, točka 6.4.

(g)	Norma ISO 612–1978, točka 6.19.2.

(h)	Norma ISO 612–1978, točka 6.20.

(i)	Norma ISO 612–1978, točka 6.5.

(j)	Norma ISO 612–1978, točka 6.1., i za vozila koja nisu kategorije M1: Direktiva 97/27/EZ, odjeljak 2.4.1. Priloga I.

(k)	Norma ISO 612–1978, točka 6.2., i za vozila koja nisu kategorije M1: Direktiva 97/27/EZ, odjeljak 2.4.2. Priloga I.

(l)	Norma ISO 612–1978, točka 6.3., i za vozila koja nisu kategorije M1: Direktiva 97/27/EZ, odjeljak 2.4.3. Priloga I.

(m)	Norma ISO 612–1978, točka 6.6.

(n)	Norma ISO 612–1978, točka 6.7.

(na)	Norma ISO 612–1978, točka 6.10.

(nb)	Norma ISO 612–1978, točka 6.11.

(nc)	Norma ISO 612–1978, točka 6.9.

(nd)	Norma ISO 612–1978, točka 6.18.1.

(o)

Masa vozača i, kad se primjenjuje, člana posade računa se sa 75 kg, (sastoji se od: 68 kg za masu putnika i 7 kg za masu prtljage u skladu s normom ISO 2416-1992), spremnik goriva je napunjen s 90 % i drugi sustavi koji sadrže tekućine, (osim otpadne vode), sa 100 % kapaciteta koje je naveo proizvođač.

(p)	„Prepust spojnice” je udaljenost u vodoravnoj ravnini između spojnice prikolice sa središnjom osovinom i središnjice stražnje osovine(-a).

(q)	Za nekonvencionalne motore ili sustave, proizvođač mora dostaviti pojedinosti koje odgovaraju ovdje navedenim.

(r)	Iznos je potrebno zaokružiti na najbližu desetinku milimetra.

(s)	Vrijednost mora biti računana, (π = 3,1416), i zaokružena na najbliži cijeli cm3.

(t)	Odrediti u skladu sa zahtjevima Direktive 80/1269/EEZ.

(u)	Odrediti u skladu sa zahtjevima Direktive 80/1268/EEZ.

(v)	Tražene pojedinosti moraju se navesti za svaku od predviđenih varijanta.

(w)	Dopušteno odstupanje je 5 %.

(x)	„R-točka” ili „referentna točka sjedala” znači točka koju je odredio proizvođač vozila za svaki položaj za sjedenje u odnosu na trodimenzionalan referentan sustav opisan u Prilogu III. Direktivi 77/649/EEZ.

(y)	Za prikolice i poluprikolice, te za vozila spojena s prikolicom ili poluprikolicom, koji proizvode značajno okomito opterećenje na mehaničkoj spojnici ili sedlu, to opterećenje, podijeljeno s normiranim gravitacijskim ubrzanjem, potrebno je uvrstiti u najveću tehnički dopuštenu masu.

(z)	„Ravna kabina” znači oblik vozila kod kojeg je više od pola duljine motora iza krajnjih prednjih točaka donjeg ruba vjetrobranskog stakla, a središte glavčine kola upravljača nalazi se u prednjoj četvrtini duljine vozila.

---

(1)  

x	=	da
-	=	ne ili nije predviđeno odvojeno
o	=	po izboru

(2)  

d	=	izravno na upravljaču, pokaznoj svjetiljci ili indikatoru
c	=	u neposrednoj blizini

(3)  

x	=	da
-	=	ne ili nije predviđeno odvojeno
o	=	po izboru

(4)  

d	=	izravno na upravljačkoj napravi, pokaznoj svjetiljci ili indikatoru
c	=	u neposrednoj blizini

(5)  Tablicu je potrebno proširiti za vozila s više od dva reda sjedala ili, ako postoje, više od tri sjedala po širini vozila

(6)  Tablicu je potrebno proširiti za vozila s više od dva reda sjedala ili, ako postoje, više od tri sjedala po širini vozila

(7)  Tablicu je potrebno proširiti za vozila s više od dva reda sjedala ili, ako postoje, više od tri sjedala po širini vozila.

PRILOG II.

Definicije kategorija vozila i tipova vozila

A.   DEFINICIJE KATEGORIJA VOZILA

Kategorije vozila su definirane u skladu sa sljedećom klasifikacijom: (Izraz „najveća masa” u sljedećim definicijama označava „najveću tehnički dopuštenu ukupnu masu” kako je navedeno u točki 2.8. Priloga I.)

Kategorija M:	Motorna vozila s najmanje četiri kotača koja su konstruirana i proizvedena za prijevoz putnika.
Kategorija M1:	Motorna vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju najviše osam sjedala.
Kategorija M2:	Vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija najveća dopuštena masa nije veća od 5 tona.
Kategorija M3:	Vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija najveća dopuštena masa je veća od 5 tona.

Tipovi nadogradnje i označivanje koji se odnose na vozila kategorije M, definirani su u točki 1., (vozila kategorije M1), i točki 2., (vozila kategorije M2 i M3), dijela C ovog Priloga i koriste se za tamo navedenu namjenu.

Kategorija N:	Motorna vozila s najmanje četiri kotača s najmanje četiri kotača, koja su konstruirana i proizvedena za prijevoz roba.
Kategorija N1:	Vozila za prijevoz robe čija najveća masa nije veća od 3,5 tone.
Kategorija N2:	Vozila za prijevoz robe čija je najveća masa veća od 3,5 tona, ali nije veća od 12 tona.
Kategorija N3:	Vozila za prijevoz robe čija je najveća masa veća od 12 tona.

U slučaju vučnog vozila koje je namijenjeno za vuču poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa za kategorizaciju vozila jest masa vučnog vozila, u stanju pripremljenom za vožnju, uvećana za masu koja odgovara najvećem statičkom vertikalnom opterećenju koje se prenosi s poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom na vučno vozilo i, kad je primjenjivo, za najveću masu tereta vučnog vozila.

Tipovi nadogradnje i označivanje koje se odnosi na kategoriju N definirani su u stavku 3. dijela C ovog Priloga i upotrebljavaju se prema namjeni navedenoj u tom dijelu.

Kategorija O:	Prikolice (uključujući poluprikolice).
Kategorija O1:	Prikolice čija najveća masa nije veća od 0,75 tona.
Kategorija O2:	Prikolice čija je najveća masa veća od 0,75 tona, a ne prelazi 3,5 tona.
Kategorija O3:	Prikolice čija je najveća masa veća od 3,5 tona, a ne prelazi 10 tona.
Kategorija O4:	Prikolice čija je najveća masa veća od 10 tona.

U slučaju vučnog vozila koje je namijenjeno za vuču poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa koja se primjenjuje za kategorizaciju vozila jest masa koja odgovara najvećem statičkom vertikalnom opterećenju koje se prenosi na tlo preko osovine ili osovina poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, spojene na vučno vozilo i opterećene najvećim teretom.

Tipovi nadgradnje i označivanje koje se odnosi na kategoriju O određeni su u stavku 4. dijela C ovog Priloga i upotrebljavaju se prema namjeni navedenoj u tom dijelu.

4.   Terenska vozila (oznaka G)

4.1.   Vozila kategorije N1 s najvećom masom manjom od dvije tone i vozila kategorije M1 se smatraju terenskim vozilima ako imaju:

—	najmanje jednu prednju i jednu stražnju osovinu konstruiranu za istovremen pogon, uključujući i vozila kod kojih se pogon jedne osovine može isključiti,

—	najmanje jedan mehanizam za zabravljivanje diferencijala ili mehanizam sa sličnim učinkom i ako samo vozilo može savladati uspon od 30 %.

Osim toga, ova vozila moraju zadovoljavati barem pet od sljedećih šest zahtjeva:

—	kut prednjeg prepusta mora biti najmanje 25 stupnjeva,

—	kut stražnjeg prepusta mora biti najmanje 20 stupnjeva,

—	kut kosine mora biti najmanje 20 stupnjeva,

—	razmak od tla ispod prednje osovine mora biti najmanje 180 mm,

—	razmak od tla ispod stražnje osovine mora biti najmanje 180 mm,

—	razmak od tla između osovina mora biti najmanje 200 mm.

4.2.   Vozila kategorije N1 s najvećom masom većom od dvije tone ili vozila kategorije N2, M2 ili M3 s najvećom masom koja ne prelazi 12 tona smatraju se terenskim vozilima ako imaju istovremen pogon na sve kotače uključujući i vozila kod kojih se pogon jedne osovine može isključiti, ili ako zadovoljavaju sljedeća tri zahtjeva:

—	da je najmanje jedna prednja i jedna stražnja osovina konstruirana za istovremen pogon, uključujući i vozila kod kojih se pogon jedne osovine može isključiti,

—	da ima najmanje jedan mehanizam za zabravljivanje diferencijala ili najmanje jedan mehanizam sa sličnim učinkom,

—	ako samo vozilo može savladati uspon od 25 %.

4.3.   Vozila kategorije M3 s najvećom masom većom od 12 tona ili kategorije N3 smatraju se terenskim vozilima ako imaju istovremen pogon na sve kotače, uključujući i vozila kod kojih se pogon jedne osovine može isključiti, ili ako zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

—	da najmanje polovina kotača ima pogon,

—	da ima najmanje jedan mehanizam za zabravljivanje diferencijala ili najmanje jedan mehanizam sa sličnim učinkom,

—	ako, računano bez priključnog vozila, mogu savladati uspon od 25 %,

—

da zadovoljavaju najmanje četiri od sljedećih šest zahtjeva: — kut prednjeg prepusta mora biti najmanje 25 stupnjeva, — kut stražnjeg prepusta mora biti najmanje 25 stupnjeva, — kut kosine mora biti najmanje 25 stupnjeva, — razmak od tla ispod prednje osovine mora biti najmanje 250 mm, — razmak od tla između osovina mora biti najmanje 300 mm, — razmak od tla ispod stražnje osovine mora biti najmanje 250 mm.

4.4.   Opterećenja i uvjeti provjere

4.4.1.   Vozila kategorije N1 s najvećom masom koja ne prelazi dvije tone i vozila kategorije M1 moraju biti u stanju pripremljenom za vožnju, što znači opskrbljeni s tekućinom za hlađenje, mazivom, gorivom, alatom, rezervnim kotačem i vozačem (vidjeti napomenu (o) u Prilogu I.).

4.4.2.   Motorna vozila koja nisu navedena u točki 4.4.1 moraju se opteretiti do tehnički dopuštene najveće mase prema podacima proizvođača.

4.4.3.   Mogućnost savladavanja propisanog uspona, (od 25 % i 30 %), provjerava se jednostavnim proračunom. U posebnom slučaju, tehnička služba smije zatražiti dopremu vozila predmetnog tipa za stvarno ispitivanje.

4.4.4.   Pri mjerenju kutova prednjeg i stražnjeg prepusta i kuta kosine, ne uzima se u obzir zaštita od stražnjeg podlijetanja.

4.5.   Definicije i skice razmaka od tla. (Za definiranje kutova prednjeg i stražnjeg prepusta i kuta kosine, vidjeti Prilog I., napomene (na), (nb) i (nc)).

4.5.1.   „Razmak od tla između osovina” znači najkraća udaljenost između ravnine tla i najniže čvrste točke vozila. Višeosovinska podvozja se smatraju jednom osovinom.

4.5.2.   „Razmak od tla ispod neke osovine” znači udaljenost do tla ispod najviše točke luka kružnice koji prolazi kroz središta površine dodira kotača s tlom jedne osovine, (kod dvostrukih kotača to je unutarnji kotač), i dodiruje najnižu čvrstu točku na vozilu između kotača.

Ni jedan kruti dio vozila ne smije zadirati u osjenčan prostor crteža. Kad je primjenjivo, razmaci od tla za više osovina prikazuju se u skladu s njihovim rasporedom, npr. 280/250/250.

4.6.   Kombinirano označivanje

Oznaku „G” treba kombinirati s oznakom „M” ili „N”. Primjerice, vozilo kategorije N1 koje je pogodno za korištenje kao terensko vozilo, označava se kao N1G.

5.   „Vozila posebne namjene” znači vozila namijenjena aktivnostima koje zahtijevaju posebnu prilagodbu nadogradnje i/ili opremu. Takvom su kategorijom obuhvaćena vozila koja imaju pristup invalidskim kolicima.

5.1.   „Motorno vozilo za stanovanje” znači vozilo kategorije M za posebne namjene proizvedeno tako da uključuje prostor za stanovanje koji sadrži najmanje sljedeću opremu:

—	stol i stolce,

—	prostor za spavanje koji je moguće izvesti iz sjedala,

—	opremu za kuhanje, i

—	spremište.

Oprema mora biti kruto pričvršćena u prostoru za stanovanje, međutim stol može biti jednostavno uklonjiv.

5.2.   „Oklopljeno vozilo” znači vozila namijenjena zaštiti putnika i/ili robe koja se prevozi i čiji oklop zadovoljava zahtjeve zaštite protiv metaka.

5.3.   „Bolničko vozilo” znači vozilo kategorije M, namijenjeno za prijevoz bolesnih ili ozlijeđenih osoba i koje je posebno opremljeno za tu namjenu.

5.4.   „Pogrebno vozilo” znači vozilo kategorije M, namijenjeno za prijevoz umrlih osoba i koje je posebno opremljeno za tu namjenu.

5.5.   „Vozilo s pristupom za invalidska kolica” znači vozilo kategorije M1 posebno konstruirano ili prilagođeno smještaju tijekom vožnje jedne ili većeg broja osoba u invalidskim kolicima.

5.6.   „Kamp prikolica”, vidjeti normu ISO 3833–77, naziv br. 3.2.1.3.

5.7.   „Auto dizalica” znači vozilo posebne namjene kategorije N3 koje nije opremljeno za prijevoz robe, već je opremljeno dizalicom čiji je moment dizanja jednak ili veći od 400 kNm.

5.8.   „Ostala vozila za posebne namjene” znači vozila prema definiciji u točki 5., s izuzetkom onih koja su navedena u točkama od 5.1. do 5.6.

Označivanje koje se odnosi na „vozila posebne namjene” određeno je u stavku 5. dijela C. ovog Priloga i treba se upotrijebiti za namjene navedene u tom dijelu.

B.   DEFINICIJA TIPA VOZILA

1.   Za kategoriju M1:

„Tip” znači vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	proizvođača,

—	proizvođačevu oznaku tipa,

—	bitne elemente tehničke izvedbe i konstrukcije: — podvozje/podnica vozila (očite i bitne razlike), — motor (s unutarnjim izgaranjem/električni/hibridni).

„Varijanta” tipa znači vozila istog tipa koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	oblik nadogradnje (npr. limuzina, limuzina sa stražnjim (petim) vratima, kupe, kabriolet, karavan, višenamjensko vozilo),

—	motor: — način rada (kao u točki 3.2.1.1. Priloga III.), — broj i raspored cilindara, — razliku u snazi više od 30 % (najveća vrijednost je više od 1,3 puta veća od najmanje), — razlike u radnom obujmu motora više od 20 % (najveća vrijednost je više od 1,2 puta veća od najmanje),

—	pogonske osovine (broj, raspored, međusobna povezanost),

—	upravljane osovine (broj i raspored).

„Izvedba varijante” znači vozila sastavljena od kombinacije elemenata koji se navode u opisnoj dokumentaciji i koje moraju zadovoljavati zahtjeve Priloga VIII.

Za pojedinu izvedbu ne mogu se kombinirati različiti podaci za sljedeće značajke vozila:

—	tehnički dopuštena najveća ukupna masa,

—	radni obujam,

—	najveća neto snaga,

—	tip mjenjača i broj stupnjeva prijenosa,

—	najveći broj mjesta za sjedenje prema definiciji u Prilogu II. C.

2.   Za kategorije M2 i M3:

„Tip” znači vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	proizvođača,

—	proizvođačevu oznaku tipa,

—	kategoriju,

—	bitne elemente tehničke izvedbe i konstrukcije: — podvozje/samonosiva konstrukcija, jednopodno/katno, kruto/zglobno (očite i bitne razlike), — broj osovina, — motor (s unutarnjim izgaranjem/električni/hibridni).

„Varijanta” tipa znači vozila istog tipa koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	razred prema definiciji u Direktivi 2001/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2001. o posebnim odredbama za vozila za prijevoz putnika s više od osam sjedala uz vozača (1) (samo za dovršena vozila),

—	stupanj izrade (npr. dovršeno/nepotpuno),

—

pogonski motor: — način rada (vidjeti točku 3.2.1.1. Priloga III.), — broj i raspored cilindara, — razlika u snazi više od 50 % (najveća vrijednost je više od 1,5 puta veća od najmanje), — razlika u obujmu više od 50 % (najveća vrijednost je više od 1,5 puta veća od najmanje), — položaj (prednji, srednji, stražnji),

—	razliku u tehnički dopuštenoj najvećoj ukupnoj masi više od 20 % (najveća vrijednost je više od 1,2 puta veća od najmanje),

—	pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost),

—	upravljane osovine (broj i raspored).

„Izvedba” varijante znači vozila sastavljena iz kombinacija elemenata koji se navode u opisnoj dokumentaciji i koje moraju zadovoljavati zahtjeve Priloga VIII.

3.   Za kategorije N1, N2 i N3:

„Tip” znači vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	proizvođača,

—	proizvođačevu oznaku tipa,

—	kategoriju,

—	bitne elemente tehničke izvedbe i konstrukcije: — podvozje/podnica vozila (očite i bitne razlike), — broj osovina, — motor (s unutarnjim izgaranjem/električni/hibridni).

„Varijanta” znači vozila istog tipa koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	vrstu nadogradnje (npr. ravna platforma/kiper/cisterna/vučno vozilo za poluprikolicu), (odnosi se samo za potpuna vozila),

—	stupanj izrade (npr. potpuna/nepotpuna),

—	pogonski motor: — način rada (kao u točki 3.2.1.1. Priloga III.), — broj i raspored cilindara, — razlika u snazi više od 50 % (najveća vrijednost je više od 1,5 puta veća od najmanje), — razlika u obujmu više od 50 % (najveća vrijednost je više od 1,5 puta veća od najmanje),

—	razliku u tehnički dopuštenoj najvećoj ukupnoj masi više od 20 % (najveća vrijednost je više od 1,2 puta veća od najmanje),

—	pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost),

—	upravljane osovine (broj i raspored).

„Izvedba” varijante znači vozila sastavljena iz kombinacija elemenata koji se navode u opisnoj dokumentaciji i koji moraju zadovoljavati zahtjeve Priloga VIII.

4.   Za kategorije O1, O2, O3 i O4:

„Tip” znači vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na:

—	proizvođača,

—	proizvođačevu oznaku tipa,

—	kategoriju,

—	bitne konstrukcijske značajke i tehničko rješenje: — podvozja/samonosive konstrukcije (očite i bitne razlike), — broj osovina, — prikolica s rudom/poluprikolica/prikolica sa središnjom osovinom — tip sustava kočenja (bez kočnice/s naletnom kočnicom/s uobičajenom kočnicom).

„Varijanta” tipa znači vozila koja se ne razlikuju, najmanje u sljedećim ključnim značajkama:

—	stupanj izrade (potpuno/nepotpuno),

—	vrstu nadgradnje (npr. kamp-prikolica/ravna platforma/cisterna) (odnosi se samo na potpuna/dovršena vozila),

—	razliku u tehnički dopuštenoj najvećoj ukupnoj masi više od 20 % (najveća vrijednost je više od 1,2 puta veća od najmanje),

—	upravljane osovine (broj i raspored).

„Izvedba” označava vozila sastavljena iz kombinacija elemenata navedenih u opisnoj dokumentaciji.

5.   Za sve kategorije:

Potpuna identifikacija vozila jedino preko oznake tipa, varijante i izvedbe mora odgovarati točno jednoj definiciji za sve značajke potrebne za stavljanje vozila u uporabu.

C.   DEFINICIJA TIPOVA NADOGRADNJE (odnosi se samo na potpuna/dovršena vozila)

Tip nadogradnje koji je naveden u Prilogu I., točki 9.1. prvog dijela Priloga III. i u točki 37. Priloga IX., treba označiti sljedećim oznakama:

1.   Osobni automobili (M1)

AA Limuzina	norma ISO 3833–1977, naziv 3.1.1.1., uključujući također vozila s više od četiri bočna prozora.
AB Vozilo	Limuzina (AA) sa stražnjim, petim vratima.
AC Karavan	norma ISO 3833–1977, naziv 3.1.1.4.
AD Kupe	norma ISO 3833–1977, naziv 3.1.1.5.
AE Kabriolet	norma ISO 3833–1977, naziv 3.1.1.6.
AF Višenamjensko vozilo	Motorno vozilo koje se razlikuje od navedenih u AA do AE i namijenjeno je prijevozu putnika i njihove prtljage ili robe u jednom prostoru. Međutim, ako takvo vozilo ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. broj mjesta za sjedenje osim vozačeva nije veći od šest; smatra se da postoji „mjesto za sjedenje” ako je vozilo opremljeno „dostupnim” sidrištima sjedala: „dostupna” znači sidrišta koja se mogu koristiti. Da bi proizvođač spriječio „dostupnost” sidrišta mora fizički spriječiti njegovu uporabu npr. zavarivanjem pločica na njih ili ugradbom trajnih poklopaca koji se ne mogu ukloniti s uobičajenim alatom; i ii. P – (M + N × 68) > N × 68 gdje je: P = najveća tehnički dopuštena ukupna masa u kg, M = masa u voznom stanju u kg N = broj mjesta za sjedenje, osim vozačeva. Ovo se vozilo ne smatra vozilom kategorije M1.

2.   Motorna vozila kategorije M2 ili M3

Vozila razreda I. (vidjeti Direktivu 2001/85/EZ)

CA	Jednopodna
CB	Katna
CC	Zglobna jednopodna
CD	Zglobna katna
CE	Niskopodna jednopodna
CF	Niskopodna katna
CG	Zglobna niskopodna jednopodna
CH	Zglobna niskopodna katna

Vozila razreda II. (vidjeti Direktivu 2001/85/EZ)

CI	Jednopodna
CJ	Katna
CK	Zglobna jednopodna
CL	Zglobna katna
CM	Niskopodna jednopodna
CN	Niskopodna katna
CO	Zglobna niskopodna jednopodna
CP	Zglobna niskopodna katna

Vozila razreda III. (vidjeti Direktivu 2001/85/EZ)

CQ	Jednopodna
CR	Katna
CS	Zglobna jednopodna
CT	Zglobna katna

Vozila razreda A (vidjeti Direktivu 2001/85/EZ)

CU	Jednopodna
CV	Niskopodna jednopodna

Vozila razreda B (vidjeti Direktivu 2001/85/EZ)

CW	Jednopodna

3.   Motorna vozila kategorije N

BA	Kamion	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od dana 22. srpnja 1997. o masama i dimenzijama određenih kategorija motornih vozila i njihovih prikolica (2), točku 2.1.1. Priloga I.
BB	Furgon	Teretno vozilo sa zatvorenom nadogradnjom, čija je kabina integrirana u nadogradnju
BC	Tegljač za poluprikolice	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ točku 2.1.1. Priloga I.
BD	Tegljač za prikolice (cestovni traktor)	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ točku 2.1.1. Priloga I.

—

Međutim, ako vozilo označeno kao BB, s najvećom tehnički dopuštenom masom koja nije veća od 3 500 kg: — ima više od 6 mjesta za sjedenje, osim vozačevog, ili — ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. broj mjesta za sjedenje, osim vozačevog, nije veći od šest, i ii. P – (M + N × 68) ≤ N × 68 takvo se vozilo ne smatra vozilom kategorije N.

—

Međutim, ako vozilo označeno kao BA, BB s najvećom tehnički dopuštenom masom većom od 3 500 kg, BC ili BD ispunjava bar jedan od sljedećih uvjeta: i. broj mjesta za sjedenje, osim vozačevog, veći je od osam, ili ii. P – (M + N × 68) ≤ N × 68 takvo se vozilo ne smatra vozilom kategorije N. Za pojašnjenje pojma „sjedeća mjesta” P, M i N vidjeti dio C ovog Priloga.

4.   Vozila kategorije O

DA	Poluprikolica	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ točka 2.2.2. Priloga I.
DB	Prikolica s rudom	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ točka 2.2.3. Priloga I.
DC	Prikolica sa središnjom osovinom	Vidjeti Direktivu 97/27/EZ točka 2.2.4. Priloga I.

5.   Vozila za posebne namjene

SA	Motorna vozila za stanovanje (vidjeti točku 5.1. Priloga II. A)
SB	Oklopljena vozila (vidjeti točku 5.2. Priloga II. A)
SC	Bolnička vozila (vidjeti točku 5.3. Priloga II. A)
SD	Pogrebna vozila (vidjeti točku 5.4. Priloga II. A)
SE	Kamp prikolice (vidjeti točku 5.6. Priloga II. A)
SF	Auto dizalice (vidjeti točku 5.7. Priloga II. A)
SG	Ostala vozila za posebne namjene (vidjeti točku 5.8. Priloga II. A)
SH	Vozilo prilagođeno invalidskim kolicima (vidjeti točku 5.5. Priloga II. A)

---

(1)  SL L 42, 13.2.2002., str. 1.

(2)  SL L 233, 25.8.1997., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/19/EZ (SL L 79, 26.3.2003., str. 6).

PRILOG III.

Opisni dokument za EZ homologacije vozila

(Objašnjenja su navedena na posljednjoj stranici Priloga I.)

DIO I.

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s elektroničkim upravljanjem, moraju biti dodani podaci o njihovim značajkama.

A:   Za kategorije M i N

0.   OPĆI PODACI

0.1.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.   Tip: …

0.2.1.   Trgovački naziv, (nazivi), (ako postoji):

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu(b): …

0.3.1.   Mjesto te oznake: …

0.4.   Kategorija vozila (c):

0.4.1.   Razredba, (razredbe), prema opasnosti tvari za čiji je prijevoz vozilo namijenjeno: …

0.5.   Naziv i adresa proizvođača: …

0.8.   Adresa, (adrese), pogona za sklapanje:

0.9.   Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji):

1.   OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA

1.1.   Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:

1.3.   Broj osovina i kotača:

1.3.2.   Broj i položaj upravljanih osovina:

1.3.3.   Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost):

1.4.   Podvozje (ako postoji) (sveobuhvatan crtež):

1.6.   Mjesto i način ugradbe pogonskog motora:

1.8.   Položaj upravljača: lijevi/desni (1).

1.8.1.   Vozilo opremljeno za promet desnom/lijevom stranom (1)

2.   MASE I DIMENZIJE (e) (u kg i mm)

(Prema potrebi se pozvati na odgovarajući crtež)

2.1.   Razmak (razmaci) osovina (pri punom opterećenju) (f):

2.3.1.   Razmak kotača upravljanih osovina (i):

2.3.2.   Razmak kotača ostalih osovina (i):

2.4.   Vanjske dimenzije vozila

2.4.2.   Podvozje s nadogradnjom

2.4.2.1.   Duljina (j):

2.4.2.1.1.   Dužina površine za teret:

2.4.2.2.   Širina (k):

2.4.2.2.1.   Debljina zidova (kod vozila za prijevoz robe s reguliranom temperaturom):

2.4.2.3.   Visina (u položaju za vožnju) (l) (kod vozila s visinom ovjesa koja se može namještati, navesti uobičajen položaj za vožnju):

2.6.   Masa vozila s nadogradnjom i, u slučaju vučnog vozila druge kategorije od M1, s vučnom spojnicom ako ju je ugradio proizvođač, u voznom stanju, ili masa podvozja ili podvozja s kabinom, bez nadogradnje i/ili vučne spojnice, ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju i/ili vučnu spojnicu, (uključujući tekućine, alat, rezervni kotač, ako je ugrađen, i vozača, a kod autobusa i člana posade ako vozilo ima sjedalo za posadu) (o) (najveća i najmanja za svaku varijantu):

2.6.1.   Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (najveća i najmanja za svaku varijantu).

2.7.   Najmanja masa dovršenog vozila prema izjavi proizvođača, u slučaju nepotpunog vozila:

Tehnički dopuštena najveća ukupna masa vozila prema podacima proizvođača (y) (*):

2.8.1.   Raspodjela takve mase po osovinama u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (*):

2.9.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj osovini:

2.10.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj skupini osovina:

2.11.   Tehnički dopuštena najveća vučena masa motornog vozila za:

2.11.1.   Prikolicu s rudom:

2.11.2.   Poluprikolicu:

2.11.3.   prikolicu sa središnjom osovinom:

2.11.4.   Tehnički dopuštena najveća masa skupa vozila (*):

2.11.5.   Vozilo jest/nije (1) predviđeno za vuču tereta (točka 1.2. Priloga II. Direktivi 77/389/EEZ).

2.11.6.   Najveća masa prikolice bez kočnice:

2.12.   Tehnički dopušteno najveće statičko vertikalno opterećenje/masa na vučnoj spojnici:

2.12.1.   Motornog vozila:

2.16.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi vozila (mogućnost po izboru: kad su te vrijednosti dane treba ih provjeriti u skladu sa zahtjevima u Prilogu IV. Direktivi 97/27/EZ):

2.16.1.   Predviđena najveća dopuštena ukupna masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.2.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku osovinu i, u slučaju poluprikolice i prikolice sa središnjom osovinom, predviđeno opterećenje na vučnoj spojnici prema podacima proizvođača ako je manje od tehnički dopuštene najveće mase na vučnoj spojnici (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.3.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku skupinu osovina (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.4.   Predviđena najveća dopuštena vučena masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.5.   Predviđena najveća dopuštena masa skupa vozila pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)).

3.   POGONSKI MOTOR (q) (u slučaju vozila koja koriste kao pogonsko gorivo benzin, dizelsko gorivo, … ali i u kombinaciji s drugim gorivom, podatke je potrebno ponoviti (+))

3.1.   Proizvođač:

3.1.1.   Proizvođačeva oznaka motora postavljena na motor:

3.2.   Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.1.   Radni postupak: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (1)

3.2.1.2.   Broj i raspored cilindara:

3.2.1.3.   Radni obujam motora (s): … cm3

3.2.1.6.   Uobičajena brzina vrtnje motora na praznom hodu (2): … min–1

3.2.1.8.   Najveća neto snaga (t): … kW kod … min–1 (prema podacima proizvođača)

3.2.1.9.   Najveća dopuštena brzina vrtnje prema podacima proizvođača: … min–1

3.2.2.   Gorivo: dizelsko gorivo/benzin/ukapljeni naftni plin/zemni plin/etanol (1)

3.2.2.1.   Istraživački oktanski broj, olovni benzin:

3.2.2.2.   Istraživački oktanski broj, bezolovni benzin:

3.2.4.   Napajanje gorivom

3.2.4.1.   S rasplinjačem (rasplinjačima): da/ne (1)

3.2.4.2.   S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (1)

3.2.4.2.2.   Radni postupak: izravno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora (1)

3.2.4.3.   S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1)

3.2.7.   Sustav hlađenja: tekućina/zrak (1)

3.2.8.   Sustav za usisavanje

3.2.8.1.   Kompresor: da/ne (1)

3.2.12.   Mjere protiv onečišćivanja zraka

3.2.12.2.   Dodatne naprave protiv onečišćenja (ako postoje i ako nisu opisane u drugim točkama)

3.2.12.2.1.   Katalizator: da/ne (1)

3.2.12.2.2.   Osjetnik za kisik: da/ne (1)

3.2.12.2.3   Upuhivanje zraka: da/ne (1)

3.2.12.2.4.   Povrat ispušnih plinova: da/ne (1)

3.2.12.2.5.   Sustav za nadzor emisije isparivanjem: da/ne (1)

3.2.12.2.6.   Odvajač čestica: da/ne (1)

3.2.12.2.7.   Sustav automatske dijagnostike u vozilu (OBD): da/ne (1)

3.2.12.2.8.   Ostali sustavi (opis i način rada):

3.2.13.   Mjesto oznake koeficijenta apsorpcije (samo za motore s kompresijskim paljenjem):

3.2.15.   Sustav napajanja motora ukapljenim naftnim plinom: da/ne (1)

3.2.16.   Sustav napajanja motora prirodnim plinom: da/ne (1)

3.3.   Elektromotor

3.3.1.   Tip (način motanja, pobuda): …

3.3.1.1.   Najveća satna snaga … kW

3.3.1.2.   Radni napon: … V

3.3.2.   Akumulator

3.3.2.4.   Položaj:

3.6.5.   Temperatura maziva

najmanja: … K

najveća: … K

4.   PRIJENOSNIK SNAGE (v)

4.2.   Tip (mehanički, hidraulički, električni itd.):

4.5.   Mjenjač

4.5.1.   Tip (ručni/automatski/CVT (bezstupnjevit)) (1)

4.6.   Prijenosni omjeri

Stupanj prijenosa	Prijenosni omjeri u mjenjaču (prijenosni omjeri između motora i izlaznog vratila mjenjača)	Prijenosni omjer (omjeri) pogonske osovine (prijenosni omjeri između izlaznog vratila mjenjača i pogonskih kotača)	Ukupni prijenosni omjeri
Najveća vrijednost za CVT mjenjač 1 2 3 … Najmanja vrijednost za CVT mjenjač
Vožnja unatrag

4.7.   Najveća brzina vozila (u km/h) (w):

5.   OSOVINE

5.1.   Opis svake osovine:

5.2.   Marka:

5.3.   Tip: …

5.4.   Položaj podizne osovine (osovina):

5.5.   Položaj opterećene osovine(opterećenih osovina):

6.   OVJES KOTAČA

6.2.   Tip i konstrukcija ovjesa svake osovine, skupine osovina ili kotača:

6.2.1.   Namještanje visine: da/ne/po izboru: da/ne (1)

6.2.3.   Zračni ovjes pogonske osovine (pogonskih osovina): da/ne (1)

6.2.3.1.   Ovjes pogonske osovine (pogonskih osovina) istovrijedan zračnom ovjesu: da/ne (1)

6.2.3.2.   Frekvencija i prigušenje oscilacija ovješene mase:

6.6.1.   Kombinacija (kombinacije) guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za kotače navesti veličinu naplatka (veličine) i dubinu nalijeganja (dubine))

6.6.1.1.   Osovine

6.6.1.1.1.   Osovina 1.:

6.6.1.1.2.   Osovina 2.:

itd.

6.6.1.2.   Rezervan kotač, ako postoji:

6.6.2.   Gornja i donja granična vrijednost dinamičkog polumjera

6.6.2.1.   Osovina.1:

6.6.2.2.   Osovina 2.:

itd.

7.   UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE

7.2.   Prijenosni mehanizam i naprava za upravljanje

7.2.1.   Tip prijenosnog mehanizma (navesti podatke za prednje i stražnje kotače, ako je primjenjivo):

7.2.2.   Veza s kotačima (uključujući i druge prijenose osim mehaničkih; navesti podatke za prednje i stražnje kotače, ako je primjenjivo):

7.2.3.   Vrsta pomoći pri upravljanju, ako postoji:

8.   SUSTAV KOČENJA

8.5.   Protublokirajuć kočni sustav: da/ne/po izboru (1)

8.9.   Kratak opis sustava kočenja (u skladu s točkom 1.6. dopune Dodatku 1. Prilogu IX. Direktivi 71/320/EEZ):

8.11.   Podaci o tipu (tipovima) sustava trajnog kočenja:

9.   NADOGRADNJA

9.1.   Vrsta nadogradnje:

9.3.   Vrata za putnike, brave i okovi

9.3.1.   Raspored i broj vrata:

9.9.   Retrovizori

9.9.1.   Retrovizori (podaci za svaki retrovizor)

9.9.1.1.   Marka:

9.9.1.2.   Oznaka EZ homologacije:

9.9.1.3.   Varijanta:

9.9.1.4.   Crtež, (crteži), koji prikazuju položaj retrovizora u odnosu na konstrukciju vozila:

9.9.1.5.   Podrobni podaci o načinu pričvršćivanja, uključujući dio konstrukcije vozila na koju je pričvršćen:

9.9.1.6.   Dodatna oprema koja može smanjivati stražnje vidno polje:

9.9.1.7.   Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova, (ako postoje), sustava za namještanje:

9.9.2.   Naprave za neposredno promatranje, osim retrovizora:

9.9.2.1.   Tip i značajke (poput cjelovitog opisa naprave):

9.9.2.1.1.   U slučaju naprave kamera-monitor, udaljenost detekcije (mm), kontrast, svjetlosni raspon, korekcija odsjaja, učinkovitost prikaza (crno-bijeli/u boji), frekvencija ponavljanja slike, svjetlosni domet monitora:

9.9.2.1.2.   Crteži dovoljno podrobni da omogućuju prikaz cijele naprave i upute za ugradnju, na crtežima mora biti označeno mjesto oznake EZ homologacije.

9.10.   Unutarnja oprema

9.10.3.   Sjedala

9.10.3.1.   Broj:

9.10.3.2.   Položaj i raspored:

9.10.3.2.1.   Broj mjesta za sjedenje:

9.10.3.2.2.   Sjedalo (sjedala) namijenjeno za uporabu samo kad vozilo miruje:

9.10.4.1.   Vrste naslona za glavu: neodvojivi/odvojivi/zasebni (1)

9.10.4.2.   Broj (brojevi) homologacije, ako je moguće:

9.12.2.   Vrsta i položaj dodatnih sustava za držanje (navesti da/ne/po izboru):

(L = lijeva strana, R = desna strana, C = sredina)

		Prednji zračni jastuk	Bočni zračni jastuk	Naprava za zatezanje sigurnosnog pojasa
Prvi red sjedala	L
	C
	R
Drugi red sjedala (1)	L
	C
	R

9.17.   Obvezne oznake na vozilu (Direktiva 76/114/EEZ)

9.17.1.   Fotografije i/ili crteži položaja propisanih natpisnih pločica i natpisa te identifikacijske oznake vozila:

9.17.4.   Proizvođačeva izjava o sukladnosti sa zahtjevima iz točke 1.1.1. Priloga II. Direktivi 76/114/EEZ

9.17.4.1.   Treba objasniti značenje znakova u drugom i, prema potrebi, u trećem dijelu s obzirom na zahtjeve u točki 5.3 norme ISO 3779–1983:

9.17.4.2.   Kad su znakovi u drugom dijelu upotrijebljeni za ispunjavanje zahtjeva iz točke 5.4 norme ISO 3779–1983, treba ih navesti:

9.23.   Zaštita pješaka

9.23.1.   Treba se napraviti podroban opis, uključujući fotografije i/ili nacrte vozila s obzirom na konstrukciju, dimenzije, obris i materijale prednjeg dijela vozila (vanjski i unutarnji). Takav opis mora sadržavati podrobnosti o svakom ugrađenom aktivnom sustavu zaštite.

11.   VEZE IZMEĐU VUČNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA

11.1.   Razred i tip mehaničke spojnice koja je ugrađena ili će biti ugrađena:

11.3.   Upute za pričvršćivanje tipa mehaničke spojnice na vozilo i fotografije ili crteži veznih točaka na vozilu prema podacima proizvođača; dodatno objašnjenje ako je uporaba tipa mehaničke spojnice ograničena na određene varijante ili izvedbe tipa vozila:

11.4.   Uputa za pričvršćenje posebnih konzola) za vuču ili pričvrsnih ploča:

11.5.   Broj (brojevi) EZ homologacije:

12.7.1.   Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz: Da/Ne (nepotrebno precrtati).

12.7.2.   Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 79 GHz: Da/Ne (nepotrebno precrtati).

13.   POSEBNE ODREDBE ZA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S VIŠE OD OSAM SJEDALA, OSIM VOZAČEVA

13.1.   Razred vozila (razred I., razred II., razred III., razred A, razred B):

13.1.1.   Tipovi podvozja na koje se može montirati EZ homologirana nadogradnja (proizvođač(i), tip(ovi) vozila):

13.3.   Broj putnika (koji sjede i stoje)

13.3.1.   Ukupno (N):

13.3.2.   Na katu (Na) (1):

13.3.3.   Na donjoj razini (Nb) (1):

13.4.   Broj putnika (koji sjede)

13.4.1.   Ukupno (A):

13.4.2.   Na katu (Aa) (1):

13.4.3.   Na donjoj razini (Ab) (1):

B:   Za kategoriju O

0.   OPĆI PODACI

0.1.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

0.2.1.   Trgovački naziv(i), (ako postoji):

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (b):

0.3.1.   Mjesto te oznake:

0.4.   Kategorija vozila (c):

0.4.1.   Razredba, (razredbe), prema opasnosti tvari za čiji je prijevoz vozilo namijenjeno:

0.5.   Naziv i adresa proizvođača:

0.8.   Adresa(-e), pogona za sklapanje:

0.9.   Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji): …

1.   OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA

1.1.   Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:

1.3.   Broj osovina i kotača:

1.3.2.   Broj i položaj upravljanih osovina:

1.4.   Podvozje (ako postoji) (sveobuhvatan crtež):

2.   MASE I DIMENZIJE (e) (u kg i mm)

(prema potrebi pozvati se na odgovarajući crtež)

2.1.   Razmak (razmaci) osovina (pri punom opterećenju) (f):

2.3.1.   Razmak kotača svake upravljane osovine (i):

2.3.2.   Razmak kotača svih ostalih osovina (i):

2.4.   Vanjske dimenzije vozila

2.4.2.   Podvozja s nadogradnjom

2.4.2.1.   Duljina (j):

2.4.2.1.1.   Duljina površine za teret:

2.4.2.2.   Širina (k):

2.4.2.2.1.   Debljina zidova (za vozila za prijevoz robe s reguliranom temperaturom):

2.4.2.3.   Visina, (u voznom stanju), (l) (za vozila s visinom ovjesa koja se može namještati, navesti uobičajen položaj za vožnju):

2.6.   Masa vozila s nadogradnjom i, u slučaju vučnog vozila koje nije kategorije M1, s vučnom spojnicom ako ju je ugradio proizvođač, u voznom stanju, ili masa podvozja ili podvozja s kabinom, bez nadogradnje i/ili vučne spojnice, ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju i/ili vučnu spojnicu, (uključujući tekućine, alat, rezervni kotač, ako je ugrađen, i vozača), a kod autobusa i člana posade ako vozilo ima sjedalo za posadu)(o) (najveća i najmanja za svaku varijantu):

2.6.1.   Raspodjela takve mase po osovinama u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (najveće i najmanje za svaku varijantu):

2.7.   Najmanja masa dovršenog vozila prema podacima proizvođača, u slučaju nedovršenog vozila:

Tehnički dopuštena najveća ukupna masa vozila prema podacima proizvođača (y) (*):

2.8.1.   Raspodjela takve mase po osovinama, a u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (*):

2.9.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj osovini:

2.10.   Tehnički dopuštena najveća masa na svakoj skupini osovina:

2.12.   Tehnički dopušteno najveće statičko opterećenje/masa na spojnici

2.12.2.   Poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom

2.16.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi vozila (mogućnost po izboru: kad su te vrijednosti dane treba ih provjeriti u skladu sa zahtjevima u Prilogu IV. Direktivi 97/27/EZ):

2.16.1.   Predviđena najveća dopuštena ukupna masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.2.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku osovinu i, u slučaju poluprikolice i prikolice sa središnjom osovinom, predviđeno opterećenje na vučnoj spojnici prema podacima proizvođača, ako je manje od tehnički dopuštene najveće mase na vučnoj spojnici (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.3.   Predviđena najveća dopuštena masa pri registraciji/u uporabi za svaku skupinu osovina (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.4.   Predviđena najveća dopuštena vučena masa pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

2.16.5.   Predviđena najveća dopuštena masa skupa vozila pri registraciji/u uporabi (moguće je više podataka, za svaku pojedinu tehničku izvedbu vozila (#)):

5.   OSOVINE

5.1.   Opis svake osovine:

5.2.   Marka:

5.3.   Vrsta: …

5.4.   Položaj podizne osovine (podiznih osovina):

5.5.   Položaj opterećene osovine (opterećenih osovina):

6.   OVJES

6.2.   Tip i konstrukcija ovjesa svake osovine ili skupine osovina ili kotača:

6.2.1.   Namještanje visine: da/ne/po izboru (1)

6.6.1.   Kombinacija (kombinacije), guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za kotače navesti veličinu(-e), naplatka i dubinu(e) nalijeganja)

6.6.1.1.   Osovine

6.6.1.1.1.   Osovina 1:

6.6.1.1.2.   Osovina 2:

itd.

6.6.1.2.   Rezervni kotač, ako postoji:

6.6.2.   Gornja i donja granica dinamičkog polumjera

6.6.2.1.   Osovina 1:

6.6.2.2.   Osovina 2:

itd.

7.   UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE

7.2.   Prijenosni mehanizam i naprava za upravljanje

7.2.1.   Tip prijenosnog mehanizma (navesti podatke za prednje i stražnje kotače, ako je primjenjivo):

7.2.2.   Veza s kotačima (uključujući i druge prijenose osim mehaničkih; navesti podatke za prednje i stražnje kotače, ako je primjenjivo):

7.2.3   Vrsta pomoći pri upravljanju, ako postoji:

8.   SUSTAV KOČENJA

8.5.   Protublokirajući kočni sustav: da/ne/po izboru (1)

8.9.   Kratak opis sustava kočenja (u skladu s točkom 1.6. dopune Dodatku 1. Prilogu IX. Direktivi 71/320/EEZ):

9.   NADOGRADNJA

9.1.   Tip nadogradnje:

9.17.   Obvezne oznake na vozilu (Direktiva 76/114/EEZ)

9.17.1.   Fotografije i/ili crteži položaja propisanih natpisnih pločica i natpisa te identifikacijske oznake vozila:

9.17.4.   Proizvođačeva izjava o sukladnosti sa zahtjevima iz točke 1.1.1. Priloga II. Direktivi 76/114/EEZ

9.17.4.1.   Treba objasniti značenje znakova u drugom i, ako je primjenjivo, u trećem dijelu s obzirom na zahtjeve u točki 5.3. norme ISO 3779–1983:

9.17.4.2.   Kad su znakovi u drugom dijelu upotrijebljeni za ispunjavanje zahtjeva iz točke 5.4. norme ISO 3779–1983, treba ih navesti:

11.   VEZE IZMEĐU VUČNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA

11.1.   Razred i tip mehaničke spojnice, (spojnica), koja je ugrađena ili ju je potrebno ugraditi, (koje su ugrađene ili ih je potrebno ugraditi):

11.5.   Broj, (brojevi), EZ homologacije:

DIO II.

Matrica koja prikazuje dopuštene kombinacije u raznim izvedbama vozila za stavke iz I. dijela za koje postoji više mogućnosti. Stavke s više mogućnosti su označene su karakterističnim slovom, koje se u matrici upotrebljava za označivanje mogućnosti određene stavke koja se odnosi na određenu izvedbu.

Za svaku varijantu tipa vozila potrebno je izraditi posebnu matricu.

Stavke s više mogućnosti, za koje nema ograničenja pri kombinacijama unutar jedne varijante, moraju se upisati u stupac s nazivom „sve”.

Stavka br.	Sve	Izvedba1.	Izvedba 2.	Itd.	Izvedba br.

Ovaj podatak može se prikazati u drugom obliku ili na drugi način, ako je zadržana prvobitna namjena ovog prikaza.

Svaka varijanta i izvedba moraju biti označene brojčanim kodom ili kodom koji se sastoji od slova i brojeva, koji također mora biti upisan u certifikat o sukladnosti, (Prilog IX.), za predmetno vozilo.

U slučaju varijanti u skladu s Prilogom XI. ili člankom 20. proizvođač mora dodijeliti poseban kod.

DIO III.

Brojevi homologacija

Navesti podatke zahtijevane u sljedećoj tablici s obzirom na primjenjive elemente (***) za određeno vozilo prema Prilogu IV. ili Prilogu XI. (Sve odgovarajuće homologacije za svaki predmet moraju biti uključene.)

Predmet homologacije	Broj homologacije	Država članica ili ugovorna strana (2) koja dodjeljuje homologaciju (3)	Datum produženja	Varijanta (-e)/izvedba (-e)

Potpis:

Položaj u poduzeću:

Datum:

---

(1)  Tablicu je potrebno proširiti za vozila s više od dva reda sjedala ili ako postoje više od tri sjedala po širini vozila.

(2)  

+	Ugovorna strana prema revidiranom Ugovoru iz 1958.

(3)  

++	Potrebno je navesti ako nije vidljivo iz broja homologacije.

PRILOG IV.

Popis zahtjeva za EZ homologaciju vozila

DIO I.

Popis regulatornih akata

(Prema potrebi, uzeti u obzir područje primjene i zadnju izmjenu svakog niže navedenog regulatornog akta. U pogledu Pravilnika Gospodarske komisije UN-a za Europu, (UNECE), upućivanje na regulatorni akt pokazuje odgovarajuću seriju izmjena Pravilnika UNECE-a kojem je Zajednica pristupila.)

Predmet homologacije

Oznaka regulatornog akta

Oznaka Službenog lista

Primjena

M1

M2

M3

N1

N2

N3

O1

O2

O3

O4

1.

Razina buke

70/157/EEZ

L 42, 23.2.1970., str. 16.

X

X

X

X

X

X

2.

Emisije

70/220/EEZ

L 76, 6.4.1970., str. 1.

X

X

X

X

X

X

3.

Spremnici goriva/zaštita od podlijetanja odostraga

70/221/EEZ

L 76, 6.4.1970., str. 23.

X (5)

X (5)

X (5)

X (5)

X (5)

X (5)

X

X

X

X

4.

Prostor stražnje registarske pločice

70/222/EEZ

L 76, 6.4.1970., str. 25.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

5.

Uređaj za upravljanje

70/311/EEZ

L 133, 18.6.1970., str. 10.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

6.

Brave i šarke vrata

70/387/EEZ

L 176, 10.8.1970., str. 5.

X

X

X

X

7.

Zvučno upozorni uređaji i signali

70/388/EEZ

L 176, 10.8.1970., str. 12.

X

X

X

X

X

X

8.

Retrovizori

2003/97/EZ (8)

L 25, 29.1.2004., str. 1.

X

X

X

X

X

X

9.

Kočenje

71/320/EEZ

L 202, 6.9.1971., str. 37.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

10.

Elektromagnetske smetnje

72/245/EEZ

L 152, 6.7.1972., str. 15.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

11.

Dimljenje dizelskih motora

72/306/EEZ

L 190, 20.8.1972., str. 1.

X

X

X

X

X

X

12.

Unutrašnja opremljenost

74/60/EEZ

L 38, 11.2.1974., str. 2.

X

13.

Zaštita od neovlaštene uporabe i imobilizacija vozila

74/61/EEZ

L 38, 11.2.1974., str. 22.

X

X

X

X

X

X

14.

Zaštita vozača od upravljačkog mehanizma u slučaju sudara

74/297/EEZ

L 165, 20.6.1974., str. 16.

X

X

15.

Čvrstoća sjedala

74/408/EEZ

L 221, 12.8.1974., str. 1.

X

X

X

X

X

X

16.

Vanjske izbočine

74/483/EEZ

L 256, 2.10.1974., str. 4.

X

17.

Brzinomjeri i prijenos za vožnju unatrag

75/443/EEZ

L 196, 26.7.1975., str. 1.

X

X

X

X

X

X

18.

Proizvođačeva pločica

76/114/EEZ

L 24, 30.1.1976., str. 1.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

19.

Sidrišta sigurnosnih pojaseva

76/115/EEZ

L 24, 30.1.1976., str. 6.

X

X

X

X

X

X

20.

Ugradba uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

76/756/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 1.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

21.

Katadiopteri

76/757/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 32.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

22.

Gabaritna, prednja pozicijska, stražnja pozicijska i kočna svjetla, bočna svjetla za označivanje i svjetla za vožnju po danu

76/758/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 54.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

23.

Pokazivači smjera

76/759/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 71.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

24.

Svjetlo stražnje registarske ploče

76/760/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 85.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

25.

Glavna svjetla (uključujući žarulje)

76/761/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 96.

X

X

X

X

X

X

26.

Prednja svjetla za maglu

76/762/EEZ

L 262, 27.9.1976., str. 122.

X

X

X

X

X

X

27.

Vučne kuke

77/389/EEZ

L 145, 13.6.1977., str. 41.

X

X

X

X

X

X

28.

Stražnja svjetla za maglu

77/538/EEZ

L 220, 29.8.1977., str. 60.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

29.

Svjetla za vožnju unatrag

77/539/EEZ

L 220, 29.8.1977., str. 72.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

30.

Parkirna svjetla

77/540/EEZ

L 220, 29.8.1977., str. 83.

X

X

X

X

X

X

31.

Sigurnosni pojasevi

77/541/EEZ

L 220, 29.8.1977., str. 95.

X

X

X

X

X

X

32.

Vozačevo vidno polje

77/649/EEZ

L 267, 19.10.1977., str. 1.

X

33.

Oznake upravljanja, pokazne svjetiljke i indikatori

78/316/EEZ

L 81, 28.3.1978., str. 3.

X

X

X

X

X

X

34.

Odmrzavanje/odmagljivanje

78/317/EEZ

L 81, 28.3.1978., str. 27.

X

(1)

(1)

(1)

(1)

(1)

35.

Naprave za brisanje i pranje

78/318/EEZ

L 81, 28.3.1978., str. 49.

X

(2)

(2)

(2)

(2)

(2)

36.

Sustavi grijanja

2001/56/EZ

L 292, 9.11.2001., str. 21.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

37.

Blatobrani

78/549/EEZ

L 168, 26.6.1978., str. 45.

X

38.

Nasloni za glavu

78/932/EEZ

L 325, 20.11.1978., str. 1.

X

39.

Emisija CO2/potrošnja goriva

80/1268/EEZ

L 375, 31.12.1980., str. 36.

X

X

40.

Snaga motora

80/1269/EEZ

L 375, 31.12.1980., str. 46.

X

X

X

X

X

X

41.

Emisija iz dizelskih motora

88/77/EEZ

L 36, 9.2.1988., str. 33.

X

X

X

X

X

X

42.

Bočna zaštita

89/297/EEZ

L 124, 5.5.1989., str. 1.

X

X

X

X

43.

Zaštita od prskanja ispod kotača

91/226/EEZ

L 103, 23.4.1991., str. 5.

X

X

X

X

44.

Mase i dimenzije (osobni automobili)

92/21/EEZ

L 129, 14.5.1992., str. 1.

X

45.

Sigurnosna stakla

92/22/EEZ

L 129, 14.5.1992., str. 11.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

46.

Gume

92/23/EEZ

L 129, 14.5.1992., str. 95.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

47.

Uređaji za ograničavanje brzine

92/24/EEZ

L 129, 14.5.1992., str. 154.

X

X

X

48.

Mase i dimenzije (vozila osim navedenih pod točkom 44)

97/27/EZ

L 233, 28.8.1997., str. 1.

X

X

X

X

X

X

X

X

X

49.

Vanjske izbočine na kabini gospodarskih vozila

92/114/EEZ

L 409, 31.12.1992., str. 17.

X

X

X

50.

Vučne spojnice

94/20/EZ

L 195, 29.7.1994., str. 1.

X (3)

X (3)

X (3)

X (3)

X (3)

X (3)

X

X

X

X

51.

Zapaljivost

95/28/EZ

L 281, 23.11.1995., str. 1.

X

52.

Autobusi

2001/85/EZ

L 42, 13.2.2002., str. 1.

X

X

53.

Prednji sudar

96/79/EZ

L 18, 21.1.1997., str. 7.

X

54.

Bočni sudar

96/27/EZ

L 169, 8.7.1996., str. 1.

X

X

55.

56.

Vozila namijenjena za prijevoz opasnih tvari

98/91/EZ

L 11, 16.1.1999., str. 25.

X (4)

X (4)

X (4)

X (4)

X (4)

X (4)

X (4)

57.

Zaštita od prednjeg podlijetanja

2000/40/EZ

L 203, 10.8.2000., str. 9.

X

X

58.

Zaštita pješaka

2003/102/EZ

L 321, 6.12.2003., str. 15.

X (6)

X (6)  (7)

X : Regulatorni akt koji se primjenjuje.

DIO II:

U slučaju poziva na zasebnu direktivu ili uredbu, homologacija izdana u skladu sa sljedećim Pravilnicima UNECE-a, (uzimajući u obzir područje primjene (14) te izmjene svakog od niže navedenih Pravilnika UNECE-a), priznaje se kao alternativa EZ homologaciji koja je dodijeljena u skladu s posebnom odgovarajućom direktivom ili uredbom s popisa u dijelu I.

Takvi Pravilnici UNECE-a su Pravilnici kojima je Zajednica pristupila u svojstvu ugovorne strane revidiranog Ženevskog sporazuma Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu iz 1958. godine na temelju Odluke Vijeća 97/836/EZ ili naknadnih odluka Vijeća u skladu s člankom 3. stavkom 3. ove Odluke.

Svaku dodatnu izmjenu niže navedenih Pravilnika UNECE-a treba smatrati istovrijednom, u skladu s odlukom Zajednice iz članka 4. stavka 2. Odluke 97/836/EZ (15).

Predmet		Br. temeljnog Pravilnika UNECE-a	Serija izmjena
1.	Razina buke	51	02
1.	Zamjenski ispušni sustavi za smanjenje buke	59	00
2.	Emisije	83	03
2.	Zamjenski katalizatori	103	00
3.	Zaštita od stražnjeg podlijetanja	58	01
3.	Spremnici goriva	34	01
3.	Spremnici goriva	67	01
3.	Spremnici goriva	110	00
5.	Uređaj za upravljanje	79	01
6.	Brave i šarke vrata	11	02
7.	Zvučno upozorni uređaji i signali	28	00
8.	Retrovizori	46	01
8.A	Naprave za neizravno gledanje	46	02
9.	Kočenje	13	09
9.	Kočenje	13H	00
9.	Kočenje (oblaganje)	90	01
10.	Elektromagnetske smetnje	10	02
11.	Dimljenje iz dizelskih motora	24	03
12.	Unutrašnja opremljenost	21	01
13.	Zaštita od neovlaštene uporabe	18	02
13.	Naprave za imobilizaciju vozila	97	00
13.	Alarmni sustavi	97	00
13.	Neovlaštena uporaba	116	00
14.	Ponašanje uređaja za upravljanje u slučaju sudara	12	03
15.	Čvrstoća sjedala	17	06
15.	Čvrstoća sjedala (autobusi)	80	01
16.	Vanjske izbočine	26	02
17.	Brzinomjeri	39	00
19.	Sidrišta sigurnosnih pojaseva	14	04
20.	Ugradba uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju	48	01
21.	Katadiopteri	3	02
22.	Gabaritna, prednja pozicijska, stražnja pozicijska i kočna svjetla	7	02
22.	Svjetla za vožnju po danu	87	00
22.	Bočna svjetla za označivanje	91	00
23.	Pokazivači smjera	6	01
24.	Svjetlo stražnje registarske pločice	4	00
25.	Glavna svjetla (R2 i HS1)	1	01
25.	Glavna svjetla (SB)	5	02
25.	Glavna svjetla (H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, i/ili H8)	8	04
25.	Glavna svjetla (H4)	20	02
25.	Glavna svjetla (HSB)	31	02
25.	Žarulje sa žarnom niti za upotrebu u homologiranim svjetlima	37	03
25.	Glavna svjetla sa svjetlosnim izvorima s izbojem u plinu	98	00
25.	Svjetlosni izvori s izbojem u plinu za uporabu u homologiranim svjetlima	99	00
26.	Prednja svjetla za maglu	19	02
28.	Stražnja svjetla za maglu	38	00
29.	Svjetla za vožnju unatrag	23	00
30.	Parkirna svjetla	77	00
31.	Sigurnosni pojasevi	16	04
31.	Sigurnosni sustavi za držanje djece	44	03
38.	Nasloni za glavu (kombinirani sa sjedalima)	17	06
38.	Nasloni za glavu	25	04
39.	Potrošnja goriva	101	00
40.	Snaga motora	85	00
41.	Emisije dizelskih motora	49	02
42.	Bočna zaštita	73	00
45.	Sigurnosna stakla	43	00
46.	Gume za osobna vozila i njihove prikolice	30	02
46.	Gume, gospodarska vozila i njihove prikolice	54	00
46.	Rezervni kotači/gume za privremenu uporabu	64	00
46.	Buka kotrljanja	117	00
47.	Uređaji za ograničavanje brzine	89	00
50.	Vučne spojnice	55	01
51.	Zapaljivost	118	00
52.	Čvrstoća strukture (autobusi)	66	00
53.	Prednji sudar	94	01
54.	Bočni sudar	95	02
55.	Zaštita od prednjeg podlijetanja	93	00

---

(1)  U vozila ove kategorije ugrađuju se odgovarajuće naprave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobranskog stakla.

(2)  U vozila ove kategorije ugrađuju se odgovarajuće naprave za pranje i brisanje vjetrobranskog stakla.

(3)  Zahtjevi iz Direktive 94/20/EZ primjenjuju se samo na vozila s vučnom spojnicom,

(4)  Zahtjevi iz Direktive 98/91/EZ primjenjuju se samo kad proizvođač podnosi zahtjev za homologaciju vozila za prijevoz opasnog tereta.

(5)  U slučaju vozila ukapljeni naftni plin (LPG) ili prirodni plin (CNG) do usvajanja odgovarajućih izmjena Direktive 70/221/EEZ koje se odnose na spremnike za LPG ili CNG, potrebna je homologacija vozila u skladu s Pravilnikom UNECE 67-01 ili 110.

(6)  Ne prelazi najveću masu od 2,5 tona.

(7)  Izvedeno iz kategorije vozila M1.

(8)  Za homologaciju vozila kao cjeline, do datuma iz članka 2. Direktive 2003/97/EZ, na snazi ostaju homologacije dodijeljene u skladu s Direktivom 71/127/EEZ.

(9)  Elektronički predsklop.

(10)  Sastavni dio.

(11)  Vozilo.

(12)  Upute za ugradnju.

(13)  Do 26. siječnja 2006. moguće je prihvatiti kao alternativu homologacije u skladu s Direktivom 71/127/EEZ.

Objašnjenje

X	:	Potrebna je potpuna usklađenost s regulatornim aktom; potrebno je izdati certifikat o EZ homologaciji; potrebno je osigurati sukladnost proizvodnje.
A	:	Nisu dopušteni izuzeci osim onih koji su određeni u regulatornom aktu. Certifikat o homologaciji i oznaka homologacije nisu potrebni. Izvještaje o ispitivanjima treba izraditi prijavljena tehnička služba.
B	:	Potrebno je ispuniti tehničke zahtjeve iz regulatornog akta. Ispitivanja predviđena regulatornim aktom potrebno je provesti u cijelosti, u skladu s dogovorom s homologacijskim tijelom, može ih provesti sam proizvođač; može mu se dopustiti izdavanje tehničkog izvješća: nije potrebno izdati certifikat o homologaciji i ne zahtijeva se homologacija.
C	:	Proizvođač mora dokazati homologacijskom tijelu da su bitni zahtjevi regulatornog akta ispunjeni.
N/A	:	Navedeni se regulatorni akt ne primjenjuje (nema zahtjeva).

(14)  Kad zasebna direktiva ili uredba sadrže zahtjeve za ugradnju, oni se također primjenjuju na sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice odobrene u skladu s UNECE pravilnicima.

(15)  

++	Za naknadne izmjene vidjeti UNECE TRANS/WP.29/343

PRILOG V.

Postupci za EZ homologaciju vozila

1.   U slučaju zahtjeva za homologaciju vozila kao cjeline, tijelo za homologaciju mora:

(a)	provjeriti jesu li svi izdani certifikati EZ homologacija u skladu s regulatornim aktima koji se primjenjuju na tip vozila i ispunjavaju li propisane zahtjeve;

(b)

na podlozi dostavljene dokumentacije, provjeriti jesu li obilježja vozila s podacima, sadržanim u l. dijelu opisnog dokumenta vozila, navedeni u opisnoj dokumentaciji i/ili certifikatima o homologaciji prema odgovarajućim regulatornim aktima; i kad neki podatak iz I. dijela opisnog dokumenta nije uključen u opisnoj dokumentaciji nekih od regulatornih akata, treba provjeriti jesu li odgovarajući dio ili značajka usklađeni s podacima iz opisne mape vozila;

(c)

na izabranom uzorku vozila tipa, za koji je zatražena homologacija, provesti ili organizirati pregled dijelova ili sustava radi provjere je li vozilo, (vozila), izrađeno, (izrađena), u skladu s odgovarajućim podacima u vjerodostojnoj opisnoj dokumentaciji za svaki odgovarajući certifikat o EZ homologaciji;

(d)	provesti ili organizirati provjeru ugradbe zasebnih tehničkih jedinica, kad je to potrebno;

(e)	provesti ili organizirati provjeru prisutnosti uređaja predviđenih u bilješkama (1) i (2) dijela I. Priloga IV., kad je to potrebno.

2.   Broj pregledanih vozila za potrebe stavka 1. točke (c) mora biti dovoljan da omogući pravilnu provjeru različitih kombinacija za homologaciju prema sljedećim kriterijima:

Kategorija vozila	M1	M2	M3	N1	N2	N3	O1	O2	O3	O4
Kriteriji
Motor	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—
Mjenjač	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—
Broj osovina	—	X	X	X	X	X	X	X	X	X
Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost)	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—
Upravljane osovine (broj, položaj)	X	X	X	X	X	X	X	X	X	X
Oblik nadogradnje	X	X	X	X	X	X	X	X	X	X
Broj vrata	X	X	X	X	X	X	X	X	X	X
Strana vožnje	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—
Broj sjedala	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—
Stupanj opremljenosti	X	X	X	X	X	X	—	—	—	—

3.   U slučaju kad ne postoje certifikati o homologaciji za neki od regulatornih akata, tijelo za dodjelu EZ homologacije mora:

(a)	organizirati potrebna ispitivanja i provjere koje zahtijeva svaki odgovarajući regulatorni akt;

(b)	provjeriti je li vozilo u skladu s pojedinačnim podacima u opisnoj mapi vozila i zadovoljava li tehničke zahtjeve svakog odgovarajućeg regulatornog akta;

(c)	provesti ili organizirati provođenje odgovarajućih provjera ugradbe zasebnih tehničkih jedinica, kad je to potrebno;

(d)	provesti ili organizirati provođenje potrebnih provjera prisutnosti uređaja predviđenih u bilješkama (1) i (2) dijela I. Priloga IV., kad je to potrebno.

PRILOG VI.

OBRAZAC A

Najveći format: A4 (210 × 297 mm)

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI

Pečat tijela za dodjelu EZ homologacije

Izjava o:

EZ homologaciji (1)

proširenju EZ homologacije (1)

odbijanju EZ homologacije (1)

povlačenju EZ homologacije (1)

za tip:

potpunog vozila (1)

dovršenog vozila (1)

nepotpunog vozila (1)

vozila s potpunim i nepotpunim varijantama (1)

vozila s dovršenim i nepotpunim varijantama (1)

u skladu s Direktivom 2007/46/EZ

Broj EZ homologacije:

Razlog za proširenje:

DIO I.

0.1.   Marka (tvornička oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

0.2.1.   Trgovački naziv (nazivi) (2):

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu:

0.3.1.   Mjesto te oznake:

0.4.   Kategorija vozila (3):

0.5.   Naziv i adresa proizvođača potpunog vozila (1):

Naziv i adresa proizvođača osnovnog vozila (1)  (4):

Naziv i adresa proizvođača posljednje faze nepotpunog vozila (1)  (4):

Naziv i adresa proizvođača dovršenog vozila (1)  (4):

0.8.   Adresa, (adrese), pogona za sklapanje:

0.9.   Naziv i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji):

DIO II.

Niže potpisani, ovim potvrđuje točnost proizvođačevih podataka u priloženom opisnom dokumentu za gore opisano(-a) vozilo(-a) (uzorak(-ci) koji(-e) je tijelo za homologaciju izabralo i koji(-e) je proizvođač dostavio kao prototip(ove) za taj tip vozila) i da se priloženi rezultati ispitivanja odnose na taj tip vozila.

1.   Za potpuna i dovršena vozila/varijante (5):

Tip vozila ispunjava/ne ispunjava (5) tehničke zahtjeve svih odgovarajućih regulatornih akata kako je određeno u Prilogu IV. i Prilogu XI. (5)  (6) Direktivi 2007/46/EZ.

2.   Za nepotpuna vozila/varijante (5):

Tip vozila ispunjava/ne ispunjava (5) tehničke zahtjeve regulatornih akata iz tablice na strani 2.

3.   Homologacija se dodjeljuje/odbija/povlači (5).

4.   Homologacija se dodjeljuje u skladu s člankom 20. i njena je valjanost ograničena do dd/mm/gg.

(Mjesto)

(Potpis)

(Datum)

Priloženi dokumenti:

Opisna dokumentacija. Rezultati ispitivanja (vidjeti Prilog VIII.). Ime i uzorak potpisa osobe ovlaštene za potpisivanje certifikata o sukladnosti i izjava o njihovom položaju u poduzeću.

Napomena: Ako se ovaj obrazac koristi za homologaciju u skladu s člancima 20., 22. ili 23. ne smije imati zaglavlje „Certifikat o EZ homologaciji vozila”, osim:

—	u slučaju članka 20. gdje je Komisija odlučila državi članici dopustiti dodjelu homologacije u skladu s ovom Direktivom, te

—	u slučaju vozila kategorije M1, homologiranih u skladu s postupkom iz članka 22.

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI VOZILA

Stranica 2.

Ova se EZ homologacija za nepotpuna i dovršena vozila ili njihove varijante temelji na niže navedenoj homologaciji(-ama) za nepotpuna vozila:

Stupanj 1.: Proizvođač osnovnog vozila:

Broj EZ homologacije:

Datum:

Vrijedi za varijante:

Stupanj 2: Proizvođač:

Broj EZ homologacije:

Datum:

Vrijedi za varijante:

Stupanj 3: Proizvođač:

Broj EZ homologacije:

Datum:

Vrijedi za varijante:

Ako homologacija uključuje jednu ili više nepotpunih varijanta, treba popisati one varijante koje su potpune ili dovršene.

Potpune/dovršene varijante:

Popis zahtjeva koji su primjenjivi za homologaciju nepotpunog tipa vozila ili varijante (prema potrebi, uzimajući u obzir područje primjene i zadnju izmjenu svakom niže navedenom regulatornom aktu).

Stavka	Predmet homologacije	Broj regulatornog akta	Zadnja izmjena	Vrijedi za varijante
(Navesti u popisu samo predmete koji imaju EZ homologaciju.)

U slučaju vozila za posebnu namjenu, odobreni izuzeci ili posebne odredbe koje se primjenjuju u skladu s Prilogom XI. i izuzeci u skladu s člankom 20.:

Broj regulatornog akta	Stavka	Vrsta homologacije priroda izuzeća	Vrijedi za varijante

OBRAZAC B

(upotrebljava se za homologaciju sustava ili vozila s obzirom na sustav)

Najveći format: A4 (210 × 297 mm)

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI

Pečat tijela za EZ homologaciju

Izvješće o:

EZ homologaciji (8)

proširenje EZ homologacije (8)

odbijanje EZ homologacije (8)

povlačenje EZ homologacije (8)

sustava/tipa vozila u odnosu na sustav (8)

u pogledu Direktive …/…/EZ/ Uredbe (EZ) br. …/… (9) kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ/ Uredba (EZ) br. …/… (9)

Broj EZ homologacije:

Razlog za proširenje:

ODJELJAK I.

0.1.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

0.2.1.   Trgovački naziv (nazivi) (ako postoji):

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (10):

0.3.1.   Mjesto te oznake:

0.4.   Kategorija vozila (11):

0.5.   Naziv i adresa proizvođača:

0.8.   Ime (imena) i adresa (adrese) pogona za sklapanje:

0.9.   Predstavnik proizvođača:

ODJELJAK II.

1.   Dodatni podaci (prema potrebi): vidjeti Dodatak

2.   Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja:

3.   Datum izvješća o ispitivanju:

4.   Broj izvješća o ispitivanju:

5.   Napomene (prema potrebi): vidjeti Dopunu

6.   Mjesto:

7.   Datum:

8.   Potpis:

Priloženi dokumenti:

Opisna dokumentacija. Izvješće o ispitivanju.

Dopuna

certifikatu o EZ homologaciji br. …

1.   Dodatni podaci

1.1.   […]:

1.1.1.   […]:

[…]

2.   Homologacijski broj svakog ugrađenog sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice u tip vozila u skladu s ovom Direktivom ili Uredbom.

2.1.   […]:

3.   Napomene

3.1.   […]:

OBRAZAC C

(upotrebljava se za homologaciju sastavnog dijela/zasebne tehničke jedinice)

Najveći format: A4 (210 × 297 mm)

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI

Pečat tijela za homologaciju

Izjava o:

EZ homologaciji (12)

proširenju EZ homologacije (12)

odbijanje EZ homologacije (12)

povlačenje EZ homologacije (12)

sastavnog dijela/zasebne tehničke jedinice (12)

u pogledu Direktive …/…/EZ/ Uredbe (EZ) br. …/… (12) kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ/ Uredba (EZ) br. …/… (12)

Broj EZ homologacije:

Razlog za produženje:

ODJELJAK I.

0.1.   Marka (trgovačka oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

0.3.   Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (13)  (14):

0.3.1.   Mjesto te oznake:

0.5.   Naziv i adresa proizvođača:

0.7.   Mjesto i način postavljanja oznake europske homologacije za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice:

0.8.   Ime (imena) i adresa (adrese) pogona za sklapanje:

0.9.   Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji):

ODJELJAK II.

1.   Dodatni podaci (prema potrebi): vidjeti Dopunu

2.   Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja:

3.   Datum izvješća o ispitivanju:

4.   Broj izvješća o ispitivanju:

5.   Napomene (prema potrebi): vidjeti dopunu

6.   Mjesto:

7.   Datum:

8.   Potpis

Priloženi dokumenti:

Opisna dokumentacija. Izvješće o ispitivanju.

Dopuna

certifikata o EZ homologaciji br. …

1.   Dodatni podaci

1.1.   […]:

1.1.1.   […]:

[…]

2.   Ograničenje u pogledu uporabe naprave (ako postoje)

2.1.   […]:

3.   Napomene

3.1.   […]:

---

(1)  Prekrižiti nepotrebno.

(2)  Ako nije dostupna u vrijeme dodjele homologacije, ta se stavka dovršava najkasnije prilikom stavljanja vozila na tržište.

(3)  Kako je definirano u Prilogu II. A.

(4)  Vidjeti stranicu 2.

(5)  Prekrižiti nepotrebno.

(6)  Vidjeti stranicu 2.

(7)  Ili UNECE-ovi pravilnici, koji su istovrijedni.

(8)  Prekrižiti nepotrebno.

(9)  Prekrižiti nepotrebno.

(10)  Kad identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, sadržane u ovom opisnom dokumentu, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom „?” (npr. ABC??123??).

(11)  Kako je definirano u Prilogu II. A.

(12)  Prekrižiti nepotrebno.

(13)  Prekrižiti nepotrebno.

(14)  Kad identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis tipa vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, sadržane u ovom opisnom dokumentu, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom „?” (npr. ABC??123??).

PRILOG VII.

SUSTAV BROJČANOG OZNAČIVANJA CERTIFIKATA O EZ HOMOLOGACIJI (1)

1.   Broj certifikata o EZ homologaciji mora se sastojati od četiri dijela za homologaciju vozila kao cjeline i pet dijelova za homologaciju sustava, sastavnog dijela i zasebne tehničke jedinice, kao što je niže objašnjeno. U svi slučajevima, dijelovi moraju biti odvojeni znakom „*”:

Odjeljak 1.:	Malo slovo „e”, iza kojeg slijedi razlikovni broj države članice koja je izdala homologaciju:   1 za Njemačku;   2 za Francusku;   3 za Italiju;   4 za Nizozemsku;   5 za Švedsku;   6 za Belgiju;   7 za Mađarsku;   8 za Češku;   9 za Španjolsku;   11 za Ujedinjenu Kraljevinu;   12 za Austriju;   13 za Luksemburg;   17 za Finsku;   18 za Dansku;   19 za Rumunjsku;   20 za Poljsku;   21 za Portugal;   23 za Grčku;   24 za Irsku;   26 za Sloveniju;   27 za Slovačku;   29 za Estoniju;   32 za Latviju;   34 za Bugarsku;   36 za Litvu;   49 za Cipar;   50 za Maltu.
Odjeljak 2.:	Broj osnovne direktive ili uredbe.
Odjeljak 3.:	Broj zadnje direktive ili uredbe kojom je izmijenjena osnovna direktiva i koja se primjenjuje na EZ homologaciju. — U slučaju EZ homologacije cijelog vozila to znači zadnja direktiva ili uredba kojom se izmjenjuje članak ili članci Direktive 2007/46/EZ. — U slučaju EZ homologacija cijelog vozila koje su bile dodijeljene u skladu s postupkom iz članka 22., to znači zadnja direktiva ili uredba kojom se izmjenjuje članak ili članci Direktive 2007/46/EZ, osim što se prve dvije znamenke zamjenjuju velikim tiskanim slovima KS. — To znači zadnju direktivu ili uredbu koja sadrži važeće odredbe s kojima su u skladu sustav, sastavni dio i zasebna tehnička jedinica. — Ako direktiva ili uredba sadrže različite datume početka primjene koji se odnose na različite tehničke zahtjeve, potrebno je dodati jedno slovo kojim bi se odredio tehnički zahtjev na temelju kojeg je dodijeljena homologacija.
Odjeljak 4.:	Broj u nizu s četiri znamenke, (prema potrebi s nulama na početku), za označivanje EZ homologacije cijelog vozila ili s četiri ili pet znamenka za EZ homologacije prema zasebnoj direktivi ili uredbi za označivanje osnovnog homologacijskog broja. Niz započinje od 0001 za svaku osnovnu direktivu ili uredbu.
Odjeljak 5.:	Broj u nizu s dvije znamenke, (prema potrebi s nulom na početku), za označivanje proširenja. Niz započinje od 00 za svaki osnovni broj homologacije.

2.   U slučaju EZ homologacije za vozilo kao cjelinu odjeljak 2. je potrebno ispustiti.

U slučaju nacionalnih homologacija koje se dodjeljuju vozilima proizvedenim u malim serijama u skladu s člankom 23., odjeljak 2. zamjenjuje se velikim tiskanim slovima NKS.

3.   Odjeljak 5. se ispušta samo za proizvođačevu pločicu.

4.   Primjer za treću homologaciju sustava, (još bez proširenja), koju je izdala Francuska za homologaciju po direktivi koja se odnosi na kočenje:

e2*71/320*98/12*0003*00

ili

e2*88/77*91/542A*0003*00 za direktivu s dva stupnja primjene A i B.

5.   Primjer za drugo proširenje četvrte homologacije vozila koju je izdala Ujedinjena Kraljevina:

e11*98/14*0004*02

Direktiva 98/14/EZ koja je dosad zadnja direktiva kojom se izmjenjuju članci Direktive 70/156/EEZ.

6.   Primjer za EZ homologaciju vozila kao cjeline koja je dodijeljena vozilu proizvedenom u malim serijama, izdana u Luksemburgu u skladu s člankom 22.:

e13*KS […/…]*0001*00

7.   Primjer za nacionalnu homologaciju vozila koja je dodijeljena vozilu proizvedenom u maloj seriji, izdana u Nizozemskoj u skladu s člankom 23.:

e4*NKS*0001*00

8.   Primjer za broj EZ homologacije koji je utisnut na proizvođačevu pločicu vozila:

e11*98/14*0004

9.   Prilog VII. se ne primjenjuje na Pravilnike UNECE-a s popisa iz Priloga IV. ovoj Direktivi. Za homologacije dodijeljene u skladu s Pravilnicima UNECE-a i dalje se koristi odgovarajući sustav numeriranja predviđen predmetnim pravilnicima.

---

(1)  Sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice označavaju se u skladu s odredbama i odgovarajućim regulatornim aktima.

PRILOG VIII.

REZULTATI ISPITIVANJA

(Ispunjava homologacijsko tijelo i prilaže se certifikatu o EZ homologaciji)

Iz podataka mora biti razvidno na koje se varijante ili izvedbe odnose. Jedna izvedba može imati samo jedan rezultat. Međutim, dopuštena je kombinacija više rezultata za istu izvedbu, ako se navede koji je rezultat najlošiji. U tom primjeru, treba u bilješci navesti da su za stavke označene simbolom (*) navedeni samo najlošiji rezultati.

1.   Rezultati mjerenja razine zvuka

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad propis ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

Varijanta/izvedba	…	…	…
Buka u vožnji (dB(A)/E):	…	…	…
Buka u mirovanju (dB(A)/E):	…	…	…
pri (min–1):	…	…	…

2.   Rezultati mjerenja emisije ispušnih plinova

2.1.   Emisije motornih vozila

Navodi se zadnji regulatorni akt kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

Gorivo(a) (1) … (dizelsko gorivo, benzin, ukapljeni naftni plin (LPG), zemni plin (NG), kombinacija dvaju goriva: benzin/ukapljeni naftni plin, kombinacija dvaju goriva: benzin/zemni plin, etanol …)

2.1.1.   Ispitivanja tipa I (2). – emisije vozila pri ispitnom ciklusu nakon pokretanja hladnog motora

Varijanta/izvedba	…	…	…
CO	…	…	…
HC	…	…	…
NOx
HC + NOx
Krute čestice	…	…	…

2.1.2.   Ispitivanje tipa II (2). – podaci o emisiji potrebni radi provjere tehničke ispravnosti vozila:

Tip II., ispitivanje na praznom hodu

Varijanta/izvedba	…	…	…
CO %	…	…	…
Brzina vrtnje motora	…	…	…
Temperatura ulja u motoru	…	…	…

Tip II. ispitivanje na povišenoj brzini vrtnje

Varijanta/izvedba	…	…	…
CO %	…	…	…
Lambda vrijednost	…	…	…
Brzina vrtnje motora
Temperatura ulja u motoru	…	…	…

2.1.3.   Rezultati ispitivanja tipa III. …

2.1.4   Rezultati ispitivanja tipa IV. (ispitivanje emisije isparavanjem): … g/test

2.1.5.   Rezultati ispitivanja tipa V. na trajnost:

—	Tip trajnosti: 80 000 km/100 000 km/nije primjenjivo (3)

—	Faktor starenja DF: računano/određeno (3)

—	Specificirana vrijednost: CO: … HC: … NOx: …

2.1.6.   Rezultati ispitivanja tipa VI. – emisija pri niskoj temperaturi okoline:

Varijanta/izvedba	…	…	…
CO: g/km
HC: g/km

2.1.7.   OBD: da/ne (3)

2.2.   Emisije iz motora koji se upotrebljavaju u vozilima.

Navodi se zadnji regulatorni akt kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

Gorivo(-a) (4) … (dizelsko gorivo, benzin, ukapljeni naftni plin, zemni plin, etanol …)

2.2.1.   Rezultati ispitivanja ESC (5)

CO	:	g/kWh
THC	:	g/kWh
NOx	:	g/kWh
PT	:	g/kWh

2.2.2.   Rezultati ispitivanja ELR (5)

Vrijednost zacrnjenja: … m–1

2.2.3.   Rezultati ispitivanja ETC (6)

CO	:	g/kWh
THC	:	g/kWh (6)
NMHC	:	g/kWh (6)
CH4	:	g/kWh (6)
NOx	:	g/kWh (6)
PT	:	g/kWh (6)

2.3.   Dimljenje dizelskih motora.

Navodi se zadnji regulatorni akt kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

2.3.1.   Rezultati ispitivanja pri slobodnom ubrzavanju

Varijanta/izvedba	…	…	…
Ispravljena vrijednost koeficijenta apsorpcije (m–1)	…	…	…
Uobičajena brzina vrtnje motora na praznom hodu
Najveća brzina vrtnje motora
Temperatura ulja (min./max.)

3.   Rezultati ispitivanja emisije CO2/potrošnja goriva (6)  (7)

Broj osnovnog regulatornog akta zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na homologaciju:

Varijanta/izvedba	…	…	…
Masa emisije CO2 (vožnja u naselju) (g/km)	…	…	…
Masa emisije CO2 (izvan gradska vožnja) (g/km)	…	…	…
Masa emisije CO2 (kombinirana vožnja) (g/km)	…	…	…
Potrošnja goriva (vožnja u naselju) (l/100 km) (8)	…	…	…
Potrošnja goriva (izvan gradska vožnja) (l/100 km) (8)	…	…	…
Potrošnja goriva (kombinirana vožnja) (l/100 km) (8)	…	…	…

---

(1)  Ako se koristi ograničenje za gorivo, potrebno ga je navesti (npr. za zemni plin opseg L ili opseg H).

(2)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(3)  Prekrižiti nepotrebno.

(4)  Ako se koristi ograničenje za gorivo, potrebno ga je navesti (npr. za zemni plin opseg L ili opseg H).

(5)  Prema potrebi.

(6)  Prema potrebi.

(7)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo

(8)  Za vozila koja za gorivo upotrebljavaju zemni plin (NG) unos „l/100 km” zamjenjuje se sljedećim „m3/100 km”.

PRILOG IX.

EZ CERTIFIKAT O SUKLADNOSTI

Za potpuna/dovršena (1) vozila

DIO I.

(Najveći format: A4 (210 mm × 297 mm) ili složeno na taj format)

Stranica 1.

Dolje potpisani:

(ime i prezime)

ovim potvrđujem da vozilo:

0.1.   Marka (tvornička oznaka proizvođača):

Tip:

Varijanta (2):

Izvedba (2):

0.2.1.   Trgovački naziv:

0.4.   Kategorija:

0.5.   Naziv i adresa proizvođača osnovnog vozila:

Naziv i adresa proizvođača posljednje faze izrade vozila (1):

0.6.   Mjesto i način postavljanja propisanih pločica:

Identifikacijska oznaka vozila:

Mjesto identifikacijske oznake vozila na podvozju:

Na osnovi EZ homologacija opisanog (opisanih) tipa (tipova) vozila (1)

Osnovno vozilo:

Proizvođač:

Broj EZ homologacije:

Datum:

Stupanj 2.: Proizvođač:

Broj EZ homologacije:

Datum: U skladu je u cijelosti potpunom/dovršenom (3) vozilu opisanom u EZ homologaciji broj: Datum: Vozilo se može trajno registrirati bez dodatnih EZ homologacija u državama članicama za vožnju desnom/lijevom (4) stranom, koristeći metričke/anglosaksonske (5) mjerne jedinice za uređaj za mjerenje brzine. (Mjesto) (Datum): (Potpis) (Položaj) Prilozi (samo za višestupanjsku homologaciju): Certifikat o sukladnosti za svaki stupanj.

Stranica 2.

Za potpuna ili dovršena vozila kategorije M1

(Niže navedene vrijednosti i jedinice su iste kao u dokumentaciji za homologaciju prema odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere sukladnosti proizvodnje (COP), vrijednosti je potrebno provjeriti u skladu s metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine:

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm

6.1.   Duljina: … mm

7.1.   Širina: … mm

8.   Visina: … mm

11.   Stražnji prepust: … mm

12.1.   Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju: … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg itd.

14.3.   Najveća tehnički dopuštena opterećenja osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg itd.

16.   Najveće tehnički dopušteno opterećenje krova: … kg

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg: (bez kočnice): … kg

18.   Najveća masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici prikolice: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (6)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine:

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … (za gume brzinske kategorije Z, namijenjene za ugradbu na vozila čija je najveća brzina veća od 300 km/h, potrebno je navesti bitne značajke guma);

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

37.   Tip nadogradnje:

38.   Boja vozila (7):

41.   Broj i raspored vrata:

42.1.   Broj i raspored sjedala:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena:

44.   Najveća brzina: … km/h.

45.   Razina buke

Navodi se osnovni regulatorni akt i regulatorni akt kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na EZ homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

U vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (8):

Navodi se osnovni regulatorni akt i regulatorni akt kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

1.	postupak ispitivanja: … CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje) … CO: … NO×: … NMHC: … THC: … CH4: … Krute čestice: …

46.2.   Emisije CO2/potrošnja goriva (8):

Broj osnovnog regulatornog akta i regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na EZ homologaciju. …

	Emisije CO2	Potrošnja goriva
Gradska vožnja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (9)
Vožnja izvan naselja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (9)
Kombinirana vožnja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (9)

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

50.   Napomene (10):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za potpuna ili dovršena vozila kategorije M2 i M3

(Niže navedene vrijednosti i jedinice su iste kao u dokumentaciji za homologaciju prema odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere sukladnosti proizvodnje (COP), vrijednosti je potrebno provjeriti u skladu s metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine: …

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm 4. … mm

6.1.   Duljina: … mm

6.3.   Razmak između prednjeg dijela vozila i središta vučne spojnice: … mm

7.1.   Širina: … mm

8.   Visina: … mm

10.1.   Površina tla koju zauzima vozilo: … m2

11.   Stražnji prepust: … mm

12.1.   Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju: … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.4.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

16.   Najveće tehnički dopušteno opterećenje krova: … kg

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg; (bez kočnice): … kg

18.   Najveća tehnički dopuštena masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće tehnički dopušteno vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici motornog vozila: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

22.   Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (11)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine: …

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … osovina 4: …

33.1.   Pogonska osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (12)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći: …

35.   Kratak opis sustava kočenja:

36.   Tlak u tlačnom vodu sustava kočenja priključnog vozila: … bar

37.   Tip nadogradnje:

41.   Broj i raspored vrata:

42.2.   Broj mjesta za sjedenje (osim vozačeva):

42.3.   Broj mjesta za stajanje:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena:

44.   Najveća brzina: … km/h.

45.   Razina buke

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju.

U slučaju kad propis ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

u vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (13):

Broj osnovnog regulatornog i zadnjeg regulatornog kata kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad propis ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

1.	postupak ispitivanja: … CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje)… CO: … NO×: … NMHC: … THC: … CH4: … Krute čestice: …

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

50.   Napomene (14):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za potpuna ili dovršena vozila kategorije N1, N2 i N3

(Niže navedene vrijednosti i jedinice su iste kao u dokumentaciji za homologaciju prema odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere usklađenosti proizvodnje vrijednosti je potrebno provjeriti sukladno metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine: …

3.   Razmak između osovina: … mm

4.1.   Udaljenost središta sedla (najveća i najmanja vrijednost kod sedla koje se može namještati)

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm 4. … mm

6.1.   Duljina: … mm

6.3.   Razmak između prednjeg dijela vozila i središta vučne spojnice: … mm

6.5.   Duljina teretnog prostora: … mm

7.1.   Širina: … mm

8.   Visina: … mm

10.2.   ovršina tla koju zauzima vozilo (samo N2 i N3): … m2

11.   Stražnji prepust: … mm

12.1.   Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju: … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.4.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

15.   Položaj osovine (osovina) koja (koje) se može (mogu) uvući ili rasteretiti: …

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg: (bez kočnice): … kg

17.1.   Prikolice s rudom:

17.2.   Poluprikolice:

17.3.   Prikolica sa središnjom osovinom:

17.4.   Najveća tehnički dopuštena masa prikolice (bez kočnice): … kg

18.   Najveća tehnički dopuštena masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće tehnički dopušteno vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici motornog vozila: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

22.   Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (15)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine:

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … osovina 4: …

33.1.   Pogonska osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (15)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

36.   Tlak u tlačnom vodu sustava kočenja priključnog vozila: … bar

37.   Tip nadogradnje:

38.   Boja vozila (16) (samo N1):

39.   Kapacitet spremnika za gorivo (samo za cisterne): … m3

40.   Najveći podizni moment dizalice: … kNm.

41.   Broj i raspored vrata:

42.1.   Broj i položaj sjedala:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena:

44.   Najveća brzina: … km/h.

45.   Razina buke

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

u vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (17):

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

1.	postupak ispitivanja: … CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje) … CO: … NO×: … NMHC: … CH4: … Krute čestice: …

46.2.   Emisije CO2/potrošnja goriva (18) (samo N1):

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a kojim se izmjenjuje osnovni regulatorni akt koji se primjenjuje na EZ homologaciju. …

	Emisije CO2	Potrošnja goriva
Gradska vožnja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (18)
Vožnja izvan naselja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (18)
Kombinirana vožnja	… g/km	… l/100 km/m3/100 km (18)

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

48.1.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz opasnih tvari: da/razred(i): …/ne (19)

48.2.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz određenih životinja: da/razred(i): …/ne (19)

50.   Napomene (20):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za potpuna ili dovršena vozila kategorija O1, O2, O3 i O4

1.   Broj osovina: … i kotača: …

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm

6.1.   Duljina: … mm

6.4.   Razmak između središta vučne spojnice i stražnjeg kraja vozila: … mm

6.5.   Duljina teretnog prostora: … mm

7.1.   Širina: … mm

8.   Visina: … mm

10.3.   Površina tla koju natkriva2vozilo (samo O2, O3 i O4): … m2

11.   Stražnji prepust: … mm

12.1.   Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju: … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.5.   Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa na vučnoj spojnici: 1. … kg 2. … kg 3. … kg Vučna spojnica: … kg

14.6.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa na vučnoj spojnici: … kg

15.   Položaj osovine (osovina) koja (koje) se može (mogu) uvući ili rasteretiti: …

19.2.   Za vučne spojnice razreda B, D, E i H: najveća masa vučnog vozila (T) ili skupa vozila (ako je T ≤ 32 000 kg): … kg

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: …

33.2.   Osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (21)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

37.   Tip nadogradnje:

39.   Kapacitet spremnika za gorivo (samo za cisterne): … m3:

43.2.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice:

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

48.1.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz opasnih tvari: da/razred(i): …/ne (21)

48.2.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz određenih životinja: da/razred(i): …/ne (21)

50.   Napomene (22):

51.   Izuzeci:

DIO II.

EZ CERTIFIKAT O SUKLADNOSTI HOMOLOGACIJE

za nedovršena vozila

(Najveći format: A4 (210 mm × 297 mm) ili složeno na taj format)

Stranica 1.

Dolje potpisani:

(ime i prezime)

ovim potvrđujem da vozilo:

0.1.   Marka (tvornička oznaka proizvođača):

0.2.   Tip:

Varijanta (23):

Izvedba (23):

0.2.1.   Trgovački naziv (nazivi), ako postoji:

0.4.   Kategorija:

0.5.   Naziv i adresa proizvođača osnovnog vozila:

Naziv i adresa proizvođača posljednje faze izrade vozila (24):

0.6.   Mjesto i način postavljanja propisane pločice proizvođača:

Identifikacijska oznaka vozila:

Mjesto identifikacijske oznake vozila na podvozju:

Na osnovi EZ homologacija opisanog (opisanih) tipa (tipova) vozila (24):

Osnovno vozilo: Proizvođač: …

Broj EZ homologacije: …

Datum: …

Stupanj 2.: Proizvođač: …

Broj EZ homologacije: …

Datum: …

usklađeno je u cijelosti potpunom/dovršenom vozilu opisanom u

EZ homologaciji br.: …

Datum: …

Vozilo se ne može trajno registrirati bez dodatnih EZ homologacija.

…

(Mjesto) (Datum)(Potpis) (Položaj)

Prilozi: potvrda o usklađenosti za svaki stupanj

Stranica 2.

Za nepotpuna vozila kategorije M1

Niže navedene vrijednosti i jedinice su iste kao u dokumentaciji za homologaciju prema odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere sukladnosti proizvodnje (COP), vrijednosti je potrebno provjeriti u skladu s metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine:

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm

6.2.   Najveća dopuštena duljina dovršenog vozila: … mm

7.2.   Najveća dopuštena širina dovršenog vozila: … mm

9.1.   Visina težišta (c.o.g.): … mm

9.2.   Najveća dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

9.3.   Najmanja dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

13.1.   Najveća dopuštena masa dovršenog vozila: … kg

13.2.   Raspodjela te mase po osovinama:. 1. … kg 2. … kg 3. … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg

14.3.   Najveća tehnički dopuštena opterećenja osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg

16.   Najveće tehnički dopušteno opterećenje krova: … kg

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg: (bez kočnice): … kg

18.   Najveća masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici prikolice: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

22.   Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (25)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine:

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: ….

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

41.   Broj i raspored vrata:

42.1.   Broj i raspored sjedala:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena:

43.3.   Tipovi ili razredi vučnih spojnica koje se mogu ugraditi:

43.4.   Karakteristične vrijednosti (26): D … /V … /S … /U …

45.   Razina buke

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

U vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (27):

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

1.	postupak ispitivanja: … CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje)… CO: … NO×: … NMHC: … THC: … CH4: … Krute čestice: …

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

49.   Podvozje je konstruirano samo za terenska vozila: da/ne (28)

50.   Napomene (29):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za nepotpuna vozila kategorije M2 i M3

(Niže navedene vrijednosti i jedinice su one koje su dostavljene u dokumentaciji o homologaciji u skladu s odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere sukladnosti proizvodnje, vrijednosti je potrebno provjeriti u skladu s metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine: …

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm 4. … mm

6.2.   Najveća dopuštena duljina dovršenog vozila: … mm

6.3.   Razmak između prednjeg dijela vozila i središta mehaničke (vučne) spojnice: … mm

7.2.   Najveća dopuštena širina dovršenog vozila : … mm

9.1.   Visina težišta (c.o.g.): … mm

9.2.   Najveća dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

9.3.   Najmanja dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

12.3.   Masa golog podvozja: … kg

13.1.   Najveća dopuštena masa dovršenog vozila: … kg

13.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.4.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

16.   Najveće tehnički dopušteno opterećenje krova: … kg

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg: (bez kočnice): … kg

18.   Najveća tehnički dopuštena masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće tehnički dopušteno vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici motornog vozila: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

22.   Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (30)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine: …

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … osovina 4: …

33.1.   Pogonska osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (30)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

36.   Tlak u tlačnom vodu sustava kočenja priključnog vozila: … bar

41.   Raspored i broj vrata:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena: …

43.3.   Tipovi ili razredi vučnih spojnica koje se mogu ugraditi:

43.4.   Karakteristične vrijednosti (30): D …/V …/S …/U …

45.   Razina buke:

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

U vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (31):

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen: …

1.	postupak ispitivanja: CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje) … CO: … NO×: … NMHC: … THC: … CH4: … Krute čestice: …

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

49.   Podvozje je konstruirano samo za terenska vozila: da/ne (32)

50.   Napomene (33):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za nepotpuna vozila kategorije N1, N2 i N3

(Niže navedene vrijednosti i jedinice su one koje su dostavljene u dokumentaciji o homologaciji u skladu s odgovarajućim regulatornim aktima. Kod provjere sukladnosti proizvodnje vrijednosti je potrebno provjeriti u skladu s metodama iz odgovarajućih regulatornih akata, vodeći računa o odstupanjima koje takvi regulatorni akti dopuštaju.)

1.   Broj osovina: … i kotača: …

2.   Pogonske osovine: …

3.   Razmak između osovina: … mm

4.2.   Udaljenost središta sedla vučnog vozila za poluprikolicu (najveća i najmanja): … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm 4. … mm

6.2.   Najveća dopuštena duljina dovršenog vozila: … mm

6.3.   Razmak između prednjeg dijela vozila i središta vučne spojnice: … mm

7.2.   Najveća dopuštena širina dovršenog vozila: … mm

9.1.   Visina težišta: (c.o.g.): … mm

9.2.   Najveća dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

9.3.   Najmanja dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

12.3.   Masa golog podvozja: … kg

13.1.   Najveća dopuštena masa dovršenog vozila: … kg

13.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

14.4.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3. … kg 4. … kg

15.   Položaj osovine (osovina) koja (koje) se može (mogu) uvući ili rasteretiti: …

17.   Najveća masa prikolice (s kočnicom): … kg: (bez kočnice): … kg

17.1.   Prikolice s rudom:

17.2.   Poluprikolice:

17.3.   Prikolice sa središnjom osovinom: …

17.4.   Najveća tehnički dopuštena masa priključnog vozila (bez kočnice): … kg

18.   Najveća masa skupa vozila: … kg

19.1.   Najveće vertikalno opterećenje na vučnoj spojnici prikolice: … kg

20.   Proizvođač motora:

21.   Oznaka motora koja je postavljena na motor:

22.   Radni postupak:

22.1.   Izravno ubrizgavanje: da/ne (34)

23.   Broj i položaj cilindara:

24.   Radni obujam: … cm3

25.   Gorivo:

26.   Najveća neto snaga: … kW na … min–1

27.   Spojka (tip):

28.   Mjenjač (tip):

29.   Prijenosni odnosi: 1. … 2. … 3. … 4. … 5. … 6. …

30.   Prijenosni omjer pogonske osovine:

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … osovina 4: …

33.1.   Pogonska osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (34)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

36.   Tlak u tlačnom vodu sustava kočenja priključnog vozila: … bar

41.   Broj i raspored vrata:

42.1.   Broj i položaj sjedala:

43.1.   Oznaka EZ homologacije vučne spojnice, ako je ugrađena:

43.3.   Tipovi ili razredi mehaničkih (vučnih) spojnica koje se mogu ugraditi:

43.4.   Karakteristične vrijednosti (34): D …/V …/S …/U …

45.   Razina buke

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

U mirovanju: … dB(A) pri brzini vrtnje motora: … min–1

U vožnji: … dB(A)

46.1.   Emisije ispušnih plinova (35):

Broj osnovnog regulatornog akta i zadnjeg regulatornog akta kojim se izmjenjuje, a koji se primjenjuje na homologaciju. U slučaju kad regulatorni akt ima dva ili više stupnja primjene, potrebno je također navesti stupanj u kojem je primijenjen:

1.	postupak ispitivanja: … CO: … HC: … NO×: … HC + NO×: … Dimljenje (ispravljena vrijednost apsorpcijskog koeficijenta (m–1)): Krute čestice: …

2.	postupak ispitivanja (ako se primjenjuje)… CO: … NO×: … NMHC: … CH4: … Krute čestice: …

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

48.1.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz opasnih tvari: da/razred(i): …/ne (36)

48.2.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz određenih životinja: da/razred(i): …/ne (36)

49.   Podvozje je konstruirano samo za terenska vozila: da/ne (36)

50.   Napomene (37):

51.   Izuzeci:

Stranica 2.

Za nepotpuna vozila kategorija O1, O2, O3 i O4

1.   Broj osovina: … i kotača: …

3.   Razmak između osovina: … mm

5.   Razmak između kotača: 1. … mm 2. … mm 3. … mm

6.2.   Najveća dopuštena duljina dovršenog vozila: … mm

6.4.   Razmak između središta vučne spojnice i stražnjeg kraja vozila: … mm

7.2.   Najveća dopuštena širina dovršenog vozila: … mm

9.1.   Visina težišta: (c.o.g.): … mm

9.2.   Najveća dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

9.3.   Najmanja dopuštena visina težišta dovršenog vozila: … mm

12.3.   Masa golog podvozja: … kg

13.1.   Najmanja dopuštena masa dovršenog vozila: … kg

13.2.   Raspodjela te mase po osovinama: 1. … kg 2. … kg 3. … kg

14.1.   Najveća tehnički dopuštena ukupna masa: … kg

14.5.   Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa na vučnoj spojnici: 1. … kg 2. … kg 3. … kg, vučna spojnica … kg

14.6.   Tehnički dopuštena masa svake osovine/skupine osovina: 1. … kg 2. … kg 3, i u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, masa na vučnoj spojnici: … kg

15.   Položaj osovine (osovina) koja (koje) se može (mogu) uvući ili rasteretiti: …

19.2.   Za vučne spojnice razreda B, D, E i H: najveća masa vučnog vozila (T) ili skupa vozila (ako je T ≤ 32 000 kg): … kg

32.   Gume i kotači: osovina 1: … osovina 2: … osovina 3: … osovina 4: …

33.2.   Osovina (osovine) opremljena (opremljene) zračnim ili istovrijednim ovjesom: da/ne (38)

34.   Upravljanje, vrsta pomoći:

35.   Kratak opis sustava kočenja:

43.2.   Oznaka homologacije mehaničke spojnice:

43.3.   Tipovi ili razredi mehaničkih (vučnih) spojnica koje se mogu ugraditi:

43.4.   Karakteristične vrijednosti (38): D …/V …/S …/U …

47.   Fiskalna snaga ili broj nacionalnog koda, ako se primjenjuje:

— Belgija: …	— Bugarska: …	— Češka: …
— Danska: …	— Njemačka: …	— Estonija: …
— Grčka: …	— Španjolska: …	— Francuska: …
— Irska: …	— Italija: …	— Cipar: …
— Latvija: …	— Litva: …	— Luksemburg: …
— Mađarska: …	— Malta: …	— Nizozemska: …
— Austrija: …	— Poljska: …	— Portugal: …
— Rumunjska: …	— Slovenija: …	— Slovačka: …
— Finska: …	— Švedska: …	— Ujedinjena Kraljevina: …

48.1.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz opasnih tvari: da/razred(i): …/ne (39)

48.2.   EZ homologacija dodijeljena u skladu s konstrukcijskim zahtjevima za prijevoz određenih životinja: da/razred(i): …/ne (39)

50.   Napomene:

51.   Izuzeci:

---

(1)  Prekrižiti nepotrebno.

(2)  Navesti također brojčani ili kombinirani (broj –slovo) identifikacijski kod. Takav kod može sadržavati najviše 25 znakova za varijantu ili 35 znakova za izvedbu.

(3)  Prekrižiti nepotrebno.

(4)  Navesti je li vozilo izrađeno samo za vožnju desnom stranom ili samo za vožnju lijevom stranom, ili za vožnju i lijevom i desnom stranom.

(5)  Navesti ima li ugrađen brzinomjer samo metričkih ili metričkih i anglosaksonskih mjernih jedinica.

(6)  Prekrižiti nepotrebno.

(7)  Navesti samo osnovnu(-e) boju(-e) kako slijedi: bijela, žuta, narančasta, crvena, ljubičasta, plava, zelena, siva, smeđa ili crna.

(8)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(9)  Prekrižiti nepotrebno.

(10)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(11)  Prekrižiti nepotrebno.

(12)  Prekrižiti nepotrebno.

(13)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(14)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(15)  Prekrižiti nepotrebno.

(16)  Navesti samo osnovnu(-e) boju(-e) kako slijedi: bijela, žuta, narančasta, crvena, ljubičasta, plava, zelena, siva, smeđa ili crna.

(17)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(18)  U slučaju vozila s pogonom na benzin ili plinsko gorivo, ponoviti za benzin i plinsko gorivo. Vozila u kojima je ugrađen benzinski sustav samo za korištenje u slučaju nužde ili pogona motora, i čiji spremnik za benzin sadrži najviše 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koje pokreće samo plinsko gorivo.

(19)  Prekrižiti nepotrebno.

(20)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(21)  Prekrižiti nepotrebno.

(22)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(23)  Navesti također brojčani ili kombinirani (broj –slovo) identifikacijski kod. Takav kod može sadržavati najviše 25 znakova za varijantu ili 35 znakova za izvedbu.

(24)  Prekrižiti nepotrebno.

(25)  Prekrižiti nepotrebno.

(26)  Prekrižiti nepotrebno.

(27)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(28)  Prekrižiti nepotrebno.

(29)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(30)  Prekrižiti nepotrebno.

(31)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(32)  Prekrižiti nepotrebno.

(33)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(34)  Prekrižiti nepotrebno.

(35)  Ponoviti za benzin i plinsko gorivo u slučaju vozila koje za gorivo koristi benzin ili plinsko gorivo. Vozila mogu za gorivo koristiti benzin jednako kao i plinsko gorivo, ali gdje je benzinski sustav ugrađen samo za uporabu u slučaju nužde ili za uključivanje motora, a spremnik za benzin ne sadrži više od 15 litara benzina, takva se vozila kod ispitivanja smatraju vozilima koja koriste samo plinsko gorivo.

(36)  Prekrižiti nepotrebno.

(37)  Ako je vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz u skladu s Odlukom 2005/50/EZ, proizvođač je dužan ovdje navesti: „Vozilo opremljeno radarskom opremom kratkog dometa 24 GHz.”

(38)  Prekrižiti nepotrebno.

(39)  Prekrižiti nepotrebno.

PRILOG X.

POSTUPCI ZA SUKLADNOST PROIZVODNIH POSTUPAKA

0.   CILJEVI

Cilj sukladnosti proizvodnih postupaka je osigurati da je svako proizvedeno vozilo, sustav, sastavni dio i zasebna tehnička jedinica u skladu s homologiranim tipom.

Postupci uključuju neodvojivo jedno od drugoga ocjenu sustava upravljanja kvalitetom, niže navedenu kao prvo ocjenjivanje (1) i provjeru predmeta homologacije i odgovarajuće kontrole proizvoda niže navedene kao mjere za usklađenost proizvoda.

1.   PRVO OCJENJIVANJE

1.1.   Tijelo za homologaciju države članice mora prije dodjele EZ homologacije provjeriti postojanje zadovoljavajućih mjera i postupaka kojima se osigurava učinkovit nadzor sukladnosti tako da sastavni dijelovi, sustavi, zasebne tehničke jedinice ili vozila u proizvodnji budu u skladu s homologiranim tipom.

1.2.   Tijelo za homologaciju mora provjeriti jesu li zadovoljeni zahtjevi iz točke 1.1.

To tijelo se zadovoljava s prvim ocjenjivanjem i početnim mjerama za sukladnost proizvodnje iz odjeljka 2., uzimajući u obzir, prema potrebi, jednu od mjera opisanih u točkama od 1.2.1. do 1.2.3., ili kombinaciju dijela ili svih tih mjera.

1.2.1.   Prvo ocjenjivanje i/ili ovjeru mjera za sukladnost proizvoda može provesti tijelo za homologaciju koje dodjeljuje homologaciju ili tehnička služba koju imenuje to tijelo za homologaciju.

1.2.1.1.   Pri razmatranju opsega prvog ocjenjivanja, koje treba provesti, tijelo za homologaciju može uzeti u obzir raspoložive podatke koji se odnose na:

—	certifikaciju proizvođača opisanu u 1.2.3., koja nije obrađena ili priznata u skladu s tom točkom,

—

u slučaju EZ-homologacije sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice: ocjenjivanje sustava za osiguranje kvalitete koje provodi proizvođač (proizvođači) vozila u prostorijama proizvođača sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, u skladu s jednim ili više propisa za područje industrije koji zadovoljavaju zahtjeve iz usklađene norme EN ISO 9002–1994 ili EN ISO 9001–2000, eventualno isključujući zahtjeve koji se odnose na zamisao i razvoj konstrukcije, podtočka 7.3. „Zadovoljstvo kupca i stalno poboljšavanje”.

1.2.2.   Prvo ocjenjivanje i/ili provjeru mjera za sukladnost proizvodnje može provesti tijelo za homologaciju druge države članice ili tehnička služba koju za to odredi tijelo za homologaciju. U tom slučaju tijelo za homologaciju druge države članice izdaje izjavu o sukladnosti u kojoj treba navesti područje i mjesto proizvodnje relevantno za proizvod (proizvode) koji (koje) treba homologirati i smjernicu prema kojoj te proizvode treba homologirati (2). Nakon prijema zahtjeva za izjavu o sukladnosti kojeg upućuje tijelo za homologaciju države koja dodjeljuje EZ homologaciju, tijelo za homologaciju druge države dostavlja gornju izjavu o sukladnosti ili obavijest da ne može izdati takvu izjavu. Izjava o sukladnosti mora sadržavati najmanje ove podatke:

Grupa ili poduzeće	(npr. XYZ Automotive)
Određena organizacija:	(npr. Odjel za Europu)
Tvornica (mjesto):	(npr. tvornica motora 1 (Ujedinjena Kraljevina) tvornica vozila 2 (Njemačka))
Vozila/sastavnog dijela:	(npr. svi modeli kategorije M1)
Područje ocjene:	(npr. sastavljanje motora, izradba i sastavljanje nadogradnje, sastavljanje vozila)
Pregledani dokumenti:	(npr. Priručnik za kakvoću i postupci za poduzeće i tvornicu)
Ocjena:	(npr. provedeno: 18.- 30.9.2001.) (npr. planirani nadzor: ožujak 2002.)

1.2.3.   Tijelo za homologaciju također mora prihvatiti odgovarajuću certifikaciju proizvođača prema usklađenoj normi EN ISO 9002–1994, (čije područje primjene obuhvaća lokacije tvornica i proizvode koje je potrebno homologirati), ili EN ISO 9001–2000, s mogućim isključivanjem zahtjeva koji se odnose na zamisao i razvoj konstrukcije, podtočka 7.3 „Zadovoljstvo kupca i stalno poboljšavanje”, ili prema istovrijednoj normi za ispunjavanje zahtjeva prvog ocjenjivanja iz točke 1.2. Proizvođač mora dostaviti podrobne podatke o certifikaciji i obvezati se da će o svim promjenama koje se odnose na rok važnosti i područja obavijestiti tijelo za homologaciju.

1.3.   Za homologaciju vozila kao cjeline ne treba ponavljati prva ocjenjivanja, provedena radi dodjele homologacije za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, osim ako ih treba dopuniti ocjenjivanjem koje se odnosi na mjesto i aktivnosti sastavljanja vozila kao cjeline, a koje nije bilo obuhvaćeno u prijašnjim ocjenjivanjima.

2.   MJERE ZA SUKLADNOST PROIZVODA

2.1.   Svako vozilo, sustav, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica, homologirana u skladu s ovom Direktivom ili nekom zasebnom direktivom ili uredbom, moraju biti izrađeni tako da budu u skladu s homologiranim tipom, tj. da zadovoljavaju sve zahtjeve ove Direktive ili zasebne direktive ili uredbe navedene u popisu u Prilogu IV. ili Prilogu XI.

2.2.   Tijelo za homologaciju države članice mora, prije dodjele EZ homologacije, provjeriti postojanje odgovarajućih mjera i dokumentiranih planova kontrole, koji moraju biti dogovoreni s proizvođačem za svaku EZ homologaciju, za provođenje u određenim razdobljima onih ispitivanja ili pripadajućih provjera potrebnih za stalnu provjeru usklađenosti s homologiranim tipom, posebno uključujući, prema potrebi, ispitivanja određena u zasebnim direktivama ili uredbama.

2.3.   Posjednik EZ homologacije mora posebno:

2.3.1.   osigurati postojanje i primjenu postupka za djelotvoran nadzor nad sukladnošću proizvoda, (vozila, sustavi, sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice), s homologiranim tipom;

2.3.2.   imati pristup ispitnoj ili drugoj odgovarajućoj opremi potrebnoj za provjeru usklađenosti sa svakim homologiranim tipom;

2.3.3.   osigurati da se rezultati ispitivanja ili provjere zapisuju i da priloženi dokumenti ostaju dostupni određeno vrijeme, koje treba biti određeno u sporazumu s tijelom za homologaciju. To razdoblje ne treba biti dulje od 10 godina;

2.3.4.   analizirati rezultate svakoga tipa ispitivanja i provjera u svrhu provjere i osiguravanja nepromjenjivosti značajki proizvoda, imajući u vidu promjene dopuštene u industrijskoj proizvodnji;

2.3.5.   osigurati da su za svaki tip proizvoda izvršene najmanje provjere propisane ovom Direktivom kao i ispitivanja propisana zasebnim direktivama ili uredbama koje su navedene u popisu u prilozima IV. i XI.;

2.3.6.   osigurati da svi uzorci ili ispitni dijelovi koji daju dokaz o neusklađenosti s razmatranim tipom ispitivanja moraju imati za posljedicu uzimanje i ispitivanje novih uzoraka. Svi potrebni koraci za ponovno uspostavljanje usklađenosti odgovarajuće proizvodnje moraju biti poduzeti;

2.3.7.   Za homologaciju vozila kao cjeline, provjere opisane u točki 2.3.5. ograničavaju se na one koje potvrđuju ispravnost proizvodne dokumentacije s obzirom na homologacijsku dokumentaciju, posebno s obzirom na opisni dokument propisan u Prilogu III. i na podatke koji su potrebni za certifikat o sukladnosti propisane u Prilogu IX. ovoj Direktivi;

3.   MJERE ZA STALNU PROVJERU

3.1.   Tijelo koje je dodijelilo EZ homologaciju može u bilo koje vrijeme provjeriti metode nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici.

3.1.1.   Uobičajene mjere moraju omogućiti uvid u stalnu učinkovitost postupaka uspostavljenih u skladu s točkom 1.2. ovog Priloga (prvo ocjenjivanje i sukladnost proizvodnje).

3.1.1.1.   Nadzor koji provodi certifikacijsko tijelo, (prijavljeno ili priznato u skladu s odredbama iz točke 1.2.3. ovog Priloga), mora biti prihvaćeno kao da ispunjava zahtjeve točke 3.1.1. s obzirom na postupke uspostavljene kod prvog ocjenjivanja (točka 1.2.3.).

3.1.1.2.   Uobičajena učestalost provjera koje provodi tijelo za homologaciju, (osim navedenih u točki 3.1.1.1.), mora biti takva da se osigura da se odgovarajući nadzori primjenjuju u skladu s točkama 1. i 2. ovog Priloga, u razdoblju koje ovisi o stupnju povjerenja koje postoji kod tijela za homologaciju.

3.2.   Pri svakom nadzoru podaci o ispitivanju i provjerama i zapisi o proizvodnji moraju biti dani nadzorniku, posebno podaci o ispitivanju i provjerama te zapisi o proizvodnji dokumentirani u skladu s točkom 2.2. ovog Priloga.

3.3.   Kad vrsta ispitivanja dopušta, nadzornik može uzeti slučajne uzorke za ispitivanje u laboratoriju proizvođača (ili tehničke službe, kad to predviđa zasebna direktiva ili uredba). Najmanji broj uzoraka može biti određen prema rezultatima proizvođačeve vlastite provjere.

3.4.   Kad je razina nadzora nezadovoljavajuća ili kad je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni točke 3.2., nadzornik može izabrati uzorke koji će biti poslani tehničkoj službi koja je provela ispitivanja za EZ homologaciju.

3.5.   Kad se u nadzoru ili pregledu utvrde nezadovoljavajući rezultati, tijelo za homologaciju mora osigurati poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje čim prije je moguće.

---

(1)  Smjernice o planiranju i provođenju procjena nalaze se u usklađenoj normi ISO 10011, dijelovi 1., 2. i 3., 1991.

(2)  Na primjer, odgovarajuća zasebna direktiva ili uredba ako je u postupku homologacije sustav, sastavni dio ili tehnička jedinica, a Direktiva 2007/46/EZ ako je cijelo vozilo.

PRILOG XI.

POPIS ODREDBI ZA VOZILA POSEBNE NAMJENE

Objašnjenje slovnih oznaka

X	Bez izuzetaka, osim navedenih u regulatornom aktu.
N/A	Taj se regulatorni akt ne odnosi na to vozilo (nema zahtjeva).
A	Dopušteni su izuzeci kad te zahtjeve zbog posebne namjene vozila nije moguće ispuniti u cjelini, proizvođač mora dokazati tijelu za homologaciju da zbog posebne namjene vozila nije moguće ispuniti zahtjev.
B	Primjena je ograničena samo na vrata za prilaz sjedalima koja su u uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje i kad razmak između R-točke i sjedala u ravnini koja je poprečna u odnosu na površinu vrata, mjerene okomito na uzdužnu središnju ravninu vozila, nije manji od 500 mm.
C	Primjena je ograničena samo na onaj dio vozila ispred krajnjeg stražnjeg sjedala namijenjenog uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje po cesti i koji je također ograničen na područje udara glavom, prema definiciji u Direktivi 74/60/EEZ.
D	Primjena je ograničena na sjedala namijenjena uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje. Sjedala namijenjena uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje moraju biti jasno označena, ili piktogramom ili znakom s odgovarajućim tekstom.
E	Samo naprijed.
F	Dopuštena je preinaka položaja i duljine cijevi za dovod goriva i promjena položaja spremnika za gorivo unutar vozila.
G	Zahtjevi u skladu s kategorijom osnovnog/nepotpunog vozila (čije je podvozje bilo upotrijebljeno za izradu vozila za posebne namjene). U slučaju nedovršenih/dovršenih vozila prihvatljivo je da su zadovoljeni zahtjevi za vozila iz kategorije N (na temelju najveće mase).
H	Preinaka duljine ispušnog sustava do 2 m iza krajnjeg prigušivača zvuka dopuštena je bez dodatnih ispitivanja.
J	Za sva prozorska stakla osim stakala u vozačevoj kabini, (vjetrobransko staklo i bočna stakla), materijal može biti sigurnosno staklo ili čvrsta plastika.
K	Dopušteni su dodatni alarmni uređaji za slučaj opasnosti.
L	Primjena je ograničena na sjedala namijenjena uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje po cesti. Na svim krajnjim sjedištima obvezatna su sidrišta za trbušne pojaseve. Sjedala namijenjena uporabi za vrijeme vožnje moraju korisnicima biti jasno označena, ili piktogramom ili znakom s odgovarajućim tekstom.
M	Primjena je ograničena na sjedala namijenjena uobičajenoj uporabi za vrijeme vožnje po cesti. Na svim krajnjim sjedištima obvezatni su trbušni sigurnosni pojasevi. Sjedala namijenjena uporabi tijekom vožnje moraju korisnicima biti jasno označena, ili piktogramom ili znakom s odgovarajućim tekstom.
N	Pod uvjetom da su ugrađeni svi obvezatni uređaji i da im nije smanjena geometrijska vidljivost.
O	Vozilo mora imati sprijeda ugrađen odgovarajući sustav.
Q	Preinaka duljine ispušnog sustava iza stražnjeg prigušivača, koja nije veća od 2 m dopuštena je bez dodatnog ispitivanja. EZ homologacija koja je dodijeljena za osnovno vozilo predstavnika i dalje vrijedi bez obzira na izmjenu referentne težine.
R	Pod uvjetom da se registarske pločice svih država članica mogu ugraditi i ostati vidljive.
S	Faktor propuštanja svjetlosti je najmanje 60 %, ako kut zasjenjenja stupa „A” ne prelazi 10o.
T	Ispitivanje treba provesti samo na potpunom/dovršenom vozilu. Vozilo se može ispitati prema Direktivi 70/157/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 1999/101/EZ. U skladu s točkom 5.2.2.1. Priloga 1. Direktivi 70/157/EEZ koriste se sljedeće granične vrijednosti: 81 dB(A) za vozila sa snagom motora manjom od 75 kW 83 dB(A) za vozila sa snagom motora ne manjom od 75 kW, ali manjom od 150 kW 84 dB(A) za vozila sa snagom motora ne manjom od 150 kW
U	Ispitivati treba samo potpuna/dovršena vozila. Vozila s najviše četiri osovine moraju zadovoljavati zahtjeve iz Direktive 71/320/EEZ. Odstupanja su dopuštena za vozila s više od 4 osovine ako: tako zahtijeva posebna konstrukcija, zadovoljavaju sve radne značajke koje se odnose na parkirnu, radnu i pomoćnu kočnicu, u skladu s Direktivom 71/320/EEZ.
V	Prihvatljivo je ako su ispunjeni zahtjevi Direktive 97/68/EZ.
W1	Zahtjevi se moraju ispuniti, ali su izmjene u ispušnom sustavu dopuštene bez daljnjih ispitivanja, pod uvjetom da to ne utječe na uređaje za smanjenje emisija, uključujući filtre za čestice (ako postoje). Nisu potrebna nova ispitivanja isparavanja na izmijenjenom vozilu pod uvjetom da naprave za smanjenje emisija zbog isparavanja goriva ostanu onakvima kako ih je ugradio proizvođač osnovnog vozila. EZ homologacija koja je izdana za osnovno vozilo predstavnika i dalje vrijedi bez obzira na izmjenu referentne težine.
W2	Zahtjevi se moraju ispuniti iako je dopuštena izmjena položaja i dužine usisne cijevi, i goriva. Dopuštena je promjena položaja originalnog spremnika za gorivo.
W3	Prostor za invalidska kolica se smatra sjedalom. Za sva invalidska kolica je potrebno osigurati dovoljno prostora. Uzdužna ravnina posebne površine treba biti usporedna s uzdužnom ravninom vozila. Vlasnik vozila mora dobiti odgovarajuće informacije da invalidska kolica koja se koriste kao sjedalo u vozilu moraju biti u stanju izdržati silu mehanizma za privezivanje u različitim uvjetima vožnje. Na sjedalima u vozilu se smiju izvesti odgovarajuće preinake pod uvjetom da sidrišta, mehanizmi i nasloni za glavu jamče isti stupanj učinkovitosti kojeg predviđa Direktiva.
W4	Potrebna je usklađenost s Direktivom za pomoć pri ulasku u vozilo u položaju mirovanja.
W5	Svako mjesto za invalidska kolica mora biti opremljeno s ugrađenim sustavom za držanje putnika koje se sastoji od sustava za držanje invalidskih kolica i sustava za držanje korisnika invalidskih kolica. Sidrišta sustava za zadržavanje putnika moraju izdržati sile propisane u Direktivi 76/115/EEZ i u normi ISO 10542-1:2001. Remeni i metalni dijelovi namijenjeni osiguranju invalidskih kolica, (mehanizmi za privezivanje), trebaju zadovoljiti zahtjeve iz Direktive 77/541/EEZ i odgovarajućeg dijela norme ISO 10542. Ispitivanja i provjeru provodi tehnička služba koja je imenovana u skladu s gore navedenim direktivama. Kriterije sadrže navedene direktive. Ispitivanje se provodi na rezervnim invalidskim kolicima kako je opisano u normi ISO 10542.
W6	Ako je zbog prilagodbe potrebno premjestiti točke sidrišta sigurnosnih pojaseva izvan dopuštene granice predviđene točkom 2.7.8.1. Priloga I. Direktivi 77/541/EEZ, tehnička služba provjerava je li promjena dovela do pogoršanja. U slučaju da jest, provodi se ispitivanje predviđeno Prilogom VII. Direktivi 77/541/EEZ. Nije potrebno izdavati proširenje EZ homologacije.
W7	Nije potrebno provoditi nova mjerenja emisija CO2, ako primjenom odredaba iz točke W1 nije potrebno provoditi nova mjerenja emisija iz ispušne cijevi.
W8	Za potrebe izračuna, uzima se da masa invalidskih kolica zajedno s korisnikom iznosi 100 kg. Smatra se da je masa smještena u točki H trodimenzionalne naprave. Tehnička služba razmatra mogućnost korištenja električnih invalidskih kolica čija je predviđena ukupna masa zajedno s korisnikom 250 kg. Moguće ograničenje broja putnika zbog uporabe električnih invalidskih kolica unosi se u certifikat o homologaciji i u certifikat o sukladnosti.
W9	Nije potrebno provesti novo ispitivanje vozila pod uvjetom da prednji dio podvozja koji je smješten ispred točke R vozača nije izmijenjen i da ni jedan dio dodatnog sustava za držanje putnika, (zračni jastuci), nije uklonjen ili deaktiviran.
W10	Nije potrebno provesti novo ispitivanje na preinačenom vozilu pod uvjetom da nisu izmijenjena bočna pojačanja i da nije odstranjen ili stavljen izvan uporabe ni jedan dio dodatnog sustava za držanje putnika (bočni zračni jastuci).
Y	Pod uvjetom da su ugrađeni obvezni uređaji za osvjetljavanje.

---

(1)  Tehnički dopuštena najveća ukupna masa.

(2)  Zahtjevi Direktive 98/91/EZ primjenjuju se jedino kad proizvođač podnese zahtjev za homologaciju tipa vozila namijenjenih za prijevoz opasnih tvari.

PRILOG XII.

OGRANIČENJE BROJA VOZILA ZA MALE SERIJE I ZA KRAJ SERIJE

A.   OGRANIČENJE BROJA VOZILA ZA MALE SERIJE

1.   Broj jedinica jednog tipa vozila koje je na godišnjoj razini potrebno registrirati, prodati ili staviti u uporabu u Zajednici u skladu s člankom 22. ne smije prijeći niže navedene brojeve za odgovarajuće kategorije vozila:

Kategorija	Broj vozila
M1	1 000
M2, M3	0
N1	0
N2, N3	0
O1, O2	0
O3, O4	0

2.   Broj jedinica jednog tipa vozila koje je na godišnjoj razini potrebno registrirati, prodati ili staviti u uporabu u državi članici u skladu s člankom 23. određuje navedena država članica, ali ne smije prijeći niže navedene brojeve za navedenu kategoriju vozila:

Kategorija	Broj vozila
M1	75
M2, M3	250
N1	500
N2, N3	250
O1, O2	500
O3, O4	250

B.   OGRANIČENJA BROJA VOZILA ZA KRAJ SERIJE

Najveći broj potpunih i dovršenih vozila koja su namijenjena za stavljanje u uporabu u svakoj državi članici prema postupku „kraj serije”, ograničava država članica na jedan od sljedećih načina:

—

najveći broj vozila jednog ili više tipova ne smije prekoračiti 10 % za kategoriju M1 ili 30 % za ostale kategorije vozila svih odgovarajućih tipova, stavljenih u uporabu u toj državi članici u prethodnoj godini. Kad 10 %, odnosno 30 %, iznosi manje od 100 vozila, tada država članica može dopustiti stavljanje u uporabu najviše 100 vozila, ili

—	vozila nekog tipa treba ograničiti na ona za koja je valjan certifikat o sukladnosti izdan na dan izrade ili nakon toga i koji je vrijedio najmanje tri mjeseca nakon datuma njegovog izdavanja, ali je kasnije prestao vrijediti zbog stupanja na snagu nekog regulatornog akta.

PRILOG XIII.

POPIS DIJELOVA ILI OPREME KOJI MOGU PREDSTAVLJATI ZNAČAJAN RIZIK ISPRAVNOM DJELOVANJU SUSTAVA KOJI SU BITNI ZA SIGURNOST VOZILA ILI NJIHOV UTJECAJ NA OKOLIŠ, NJIHOVE RADNE ZNAČAJKE, ODGOVARAJUĆI POSTUPCI ISPITIVANJA, ODREDBE O OZNAČAVANJU I PAKIRANJU

I.   Dijelovi i oprema koji imaju značajan utjecaj na sigurnost vozila

Br. dijela	Opis dijela	Radne značajke	Postupak ispitivanja	Zahtjevi u pogledu označavanja	Zahtjevi u pogledu pakiranja
1	[…]
2
3

II.   Dijelovi ili oprema koji imaju značajan utjecaj vozila na okoliš

Br. dijela	Opis dijela	Radne značajke	Postupak ispitivanja	Zahtjevi u pogledu označavanja	Zahtjevi u pogledu pakiranja
1	[…]
2
3

PRILOG XIV.

POPIS EZ HOMOLOGACIJA IZDANIH NA TEMELJU REGULATORNOG AKTA

Pečat tijela za homologaciju

Broj popisa:

Za razdoblje od: … do: …

Za svaku EZ homologaciju dodijeljenu, odbijenu ili povučenu u gore navedenom razdoblju potrebno je navesti sljedeće podatke:

Proizvođač:

Broj EZ homologacije:

Razlog proširenja (prema potrebi):

Marka:

Tip:

Datum izdavanja:

Prvi datum izdavanja (u slučaju proširenja):

PRILOG XV.

POPIS REGULATORNIH AKATA PREMA KOJIMA PROIZVOĐAČ MOŽE BITI IMENOVAN ZA TEHNIČKU SLUŽBU

	Predmet	Upućivanje na regulatorni akt
		Direktiva ili uredba	jednakovrijedan Pravilnik UNECE (1)
1.	Gume	92/23/EEZ	30,54

---

(1)  Za pojedinosti vidjeti II. dio Priloga IV.

PRILOG XVI.

POPIS REGULATORNIH AKATA PREMA KOJIMA PROIZVOĐAČ ILI TEHNIČKA SLUŽBA MOGU UPOTRIJEBITI METODE VIRTUALNOG ISPITIVANJA

	Predmet	Upućivanje na regulatorni akt
		Direktiva ili uredba	jednakovrijedan Pravilnik UNECE-a (1)
	[…]

---

(1)  Za pojedinosti vidjeti II. dio Priloga IV.

PRILOG XVII.

POSTUPCI ZA VIŠESTUPANJSKU EZ HOMOLOGACIJU

1.   OPĆENITO

1.1.   Za uspješnu provedbu postupka višestupanjske EZ homologacije potrebno je sudjelovanje svih zainteresiranih proizvođača. Zato prije dodjeljivanja homologacije prvog i sljedećeg stupnja, tijelo za homologaciju mora provjeriti postojanje odgovarajućih dogovora između bitnih proizvođača za dostavljanje i razmjenu dokumenata i podataka tako da tip dovršenog vozila zadovoljava tehničke zahtjeve svih odgovarajućih regulatornih akata kako je određeno u Prilogu IV. ili u Prilogu XI. Takvi podaci moraju također sadržavati pojedinosti iz dodijeljenih homologacija za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice i dijelove vozila koji su ugrađeni u nedovršeno vozilo, ali još nisu homologirani.

1.2.   EZ homologacije vozila u skladu s ovim Prilogom dodjeljuju se na temelju stanja trenutne dovršenosti vozila i moraju sadržavati sve homologacije dodijeljene u ranijim stupnjevima.

1.3.   Svaki proizvođač u višestupanjskom postupku EZ homologacije je odgovoran za homologaciju i usklađenost proizvodnje svih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica koje je proizveo ili ih je dodao u prethodnom stupnju izradbe. Nije odgovoran za predmete koji su homologirani u prethodnim stupnjevima, osim u slučajevima kad preinačuje odgovarajuće dijelove u opsegu u kojem je prije dodijeljena homologacija postala nevažećom.

2.   POSTUPCI

Tijelo za homologaciju mora:

(a)	provjeriti jesu li svi certifikati o EZ homologaciji izdani u skladu s regulatornim aktima koji se primjenjuju za homologaciju vozila, vrijede li za tip vozila na stupnju njegova dovršenja i u skladu s propisanim zahtjevima;

(b)	utvrditi jesu li svi potrebni podaci, vodeći računa o stupnju dovršenosti vozila, uvršteni u opisnu mapu;

(c)

na podlozi dostavljene dokumentacije, provjeriti jesu li obilježja vozila s podacima sadržanim u I. dijelu opisne mape vozila, navedeni u opisnoj dokumentaciji i/ili certifikatima o homologaciji prema odgovarajućim regulatornim aktima; i kad za dovršeno vozilo neki podatak iz l. dijela opisne mape nije uključen u opisnoj dokumentaciji nekih od regulatornih akata, treba provjeriti jesu li odgovarajući dio ili značajka usklađeni s podacima iz opisne mape vozila;

(d)

na izabranom uzorku vozila tipa, za koji je zatražena homologacija, provesti ili organizirati provođenje pregleda dijelova ili sustava radi provjere je li vozilo (jesu li vozila) izrađeno (izrađena) u skladu s odgovarajućim podacima u vjerodostojnoj opisnoj dokumentaciji za svaku od homologacija na temelju svih odgovarajućih regulatornih akata;

(e)	provesti ili organizirati provođenje provjere ugradbe zasebnih tehničkih jedinica, kad je to potrebno.

3.   Broj vozila koja treba pregledati za potrebe stavka 2.(d) mora biti dostatan da omogući odgovarajuć nadzor različitih kombinacija kojima je potrebno dodijeliti EZ homologaciju, ovisno o stupnju dovršenosti vozila i sljedećim kriterijima:

—

motor,

—

mjenjač,

—	pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost),

—	upravljane osovine (broj i položaj),

—	vrste nadogradnje,

—	broj vrata,

—	položaj upravljača,

—	broj sjedala,

—	razina opreme.

4.   IDENTIFIKACIJA VOZILA

4.1.   Identifikacijska oznaka vozila

(a)	Identifikacijska oznaka osnovnog vozila (VIN) u skladu s Direktivom 76/114/EEZ mora se zadržati za vrijeme svih stupnjeva postupka EZ homologacije kako bi se osigurala „sljedivost” procesa.

(b)

Međutim, u završnom stupnju dovršenja vozila naveden proizvođač u dogovoru s tijelom za homologaciju može zamijeniti prvi i drugi dio identifikacijske oznake vozila svojim vlastitim kodom proizvođača i identifikacijskim kodom vozila, samo ako je vozilo potrebno registrirati pod vlastitim tvorničkim imenom. U takvom se slučaju ne briše cijela identifikacijska oznaka osnovnog vozila.

4.2.   Dodatna pločica proizvođača

Na drugom i sljedećim stupnjevima svaki je proizvođač dužan pored obvezne pločice proizvođača kako propisuje Direktiva 76/114/EEZ na vozilo pričvrstiti dodatnu pločicu čiji je izgled prikazan u dodatku ovom Prilogu. Ta pločica mora biti čvrsto pričvršćena na vidljivom i lako dostupnom mjestu, na dijelu koji u uobičajenoj uporabi vozila ne treba mijenjati. Ovi podaci moraju biti jasno i neizbrisivo upisani prema navedenom redoslijedu:

—	ime proizvođača,

—	1., 3. i 4. dio broja EZ homologacije,

—	stupanj homologacije,

—	identifikacijska oznaka vozila,

—	najveća dopuštena ukupna masa vozila (1),

—	najveća dopuštena ukupna masa skupa vozila (kad je vozilo predviđeno za vuču prikolicu) (1),

—	najveća dopuštena masa na svakoj osovini, počevši redom od prve osovine (1),

—	kod poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, najveća dopuštena masa na vučnoj spojnici (1).

Ako nije gore drukčije navedeno, pločica mora biti u skladu sa zahtjevima Direktive 76/114/EEZ.

---

(1)  Navesti samo u slučaju kad je vrijednost izmijenjena tijekom sadašnjeg stupnja homologacije.

PRILOG XVIII.

POTVRDA O PODRIJETLU VOZILA

Izjava proizvođača osnovnog/nepotpunog vozila koje nema certifikat o sukladnosti

Ja niže potpisan, ovdje izjavljujem da je opisano vozilo proizvedeno u vlastitoj tvornici i da je to novo vozilo.

0.1.   Marka (tvornička oznaka proizvođača):

Tip vozila:

0.2.1.   Trgovački naziv (nazivi):

0.3.   Podaci za identifikaciju tipa vozila:

0.6.   Identifikacijska oznaka vozila:

0.8.   Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

Potpisani dodatno izjavljuje da je isporučeno vozilo u skladu sa sljedećim regulatornim aktima:

Predmet	Broj regulatornog akta	Broj homologacije	Država članica ili ugovorna strana (1) koja je dodijelila homologaciju (2)
1. Razina buke
2. Emisije
3. …
itd.

Ova je izjava u skladu s odredbama iz Priloga XI. Direktivi 2007/46/EZ.

(Mjesto)

(Potpis)

(Datum)

---

(1)  

(+)	Ugovorna strana Revidiranom Sporazumu iz 1958.

(2)  

(++)	Navesti ako nije razvidno iz brojeva homologacije.

PRILOG XIX.

VREMENSKI RASPORED PRIMJENE OVE DIREKTIVE U POGLEDU HOMOLOGACIJE

Navedene kategorije	Datum primjene
	Novi tipovi vozila Po izboru	Novi tipovi vozila Obvezno	Postojeći tipovi vozila Obvezno
M1	ne primjenjuje se (1)	29. travnja 2009.	ne primjenjuje se (1)
Vozila za posebne namjene kategorije M1	29. travnja 2009.	29. travnja 2011.	29. travnja 2012.
Nepotpuna i potpuna vozila kategorije N1	29. travnja 2009.	29. listopada 2010.	29. listopada 2011.
Dovršena vozila kategorije N1	29. travnja 2009.	29. listopada 2011.	29. travnja 2013.
Nepotpuna i potpuna vozila kategorija N2, N3, O1, O2, O3, O4	29. travnja 2009.	29. listopada 2010.	29. listopada 2012.
Nepotpuna i potpuna vozila kategorija M2, M3	29. travnja 2009.	29. travnja 2009. (2)	29. listopada 2010.
Vozila posebne namjene kategorija N1, N2, N3, M2, M3, O1, O2, O3, O4	29. travnja 2009.	29. listopada 2012.	29. listopada 2014.
Dovršena vozila kategorija N2, N3	29. travnja 2009.	29. listopada 2012.	29. listopada 2014.
Dovršena vozila kategorije M2 ili M3	29. travnja 2009.	29. travnja 2010. (2)	29. listopada 2011.
Dovršena vozila kategorija O1, O2, O3, O4	29. travnja 2009.	29. listopada 2011.	29. listopada 2013.

---

(1)  Ne primjenjuje se.

(2)  U smislu primjene članka 45. stavka 4. ovaj se datum odgađa za 12 mjeseci.

PRILOG XX.

ROKOVI ZA PRIJENOS DIREKTIVA STVALJENIH IZVAN SNAGE U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO

DIO A

Direktiva 70/156/EEZ i daljnji akti koji je izmjenjuju

Direktive/Uredbe	Napomene
Direktiva 70/156/EEZ (1)
Direktiva 78/315/EEZ (2)
Direktiva 78/547/EEZ (3)
Direktiva 80/1267/EEZ (4)
Direktiva 87/358/EEZ (5)
Direktiva 87/403/EEZ (6)
Direktiva 92/53/EEZ (7)
Direktiva 93/81/EEZ (8)
Direktiva 95/54/EZ (9)	Samo članak 3.
Direktiva 96/27/EZ (10)	Samo članak 3.
Direktiva 96/79/EZ (11)	Samo članak 3.
Direktiva 97/27/EZ (12)	Samo članak 8.
Direktiva 98/14/EZ (13)
Direktiva 98/91/EZ (14)	Samo članak 3.
Direktiva 2000/40/EZ (15)	Samo članak 4.
Direktiva 2001/92/EZ (16)	Samo članak 3.
Direktiva 2001/56/EZ (17)	Samo članak 7.
Direktiva 2001/85/EZ (18)	Samo članak 4.
Direktiva 2001/116/EZ (19)
Uredba (EZ) br. 807/2003 (20)	Samo točka 2. Priloga III.
Direktiva 2003/97/EZ (21)	Samo članak 4.
Direktiva 2003/102/EZ (22)	Samo članak 6.
Direktiva 2004/3/EZ (23)	Samo članak 1.
Direktiva 2004/78/EZ (24)	Samo članak 2.
Direktiva 2004/104/EZ (25)	Samo članak 3.
Direktiva 2005/49/EZ (26)	Samo članak 2.

DIO B

Rokovi za prijenos u nacionalno zakonodavstvo

Direktive	Rokovi za prijenos	Datum početka primjene
Direktiva 70/156/EEZ	10. kolovoza 1971.
Direktiva 78/315/EEZ	30. lipnja 1979.
Direktiva 78/547/EEZ	15. prosinca 1979.
Direktiva 80/1267/EEZ	30. lipnja 1982.
Direktiva 87/358/EEZ	1. listopada 1988.
Direktiva 87/403/EEZ	1. listopada 1988.
Direktiva 92/53/EEZ	31. prosinca 1992.	1. siječnja 1993.
Direktiva 93/81/EEZ	1. listopada 1993.
Direktiva 95/54/EZ	1. prosinca 1995.
Direktiva 96/27/EZ	20. svibnja 1997.
Direktiva 96/79/EZ	1. travnja 1997.
Direktiva 97/27/EZ	22. lipnja 1999.
Direktiva 98/14/EZ	30. rujna 1998.	1. listopada 1998.
Direktiva 98/91/EZ	16. siječnja 2000.
Direktiva 2000/40/EZ	31. srpnja 2002.	1. kolovoza 2002.
Direktiva 2001/92/EZ	30. lipnja 2002.
Direktiva 2001/56/EZ	9. svibnja 2003.
Direktiva 2001/85/EZ	13. kolovoza 2003.
Direktiva 2001/116/EZ	30. lipnja 2002.	1. srpnja 2002.
Direktiva 2003/97/EZ (27)	25. siječnja 2005.
Direktiva 2003/102/EZ (28)	31. prosinca 2003.
Direktiva 2004/3/EZ	18. veljače 2005.
Direktiva 2004/78/EZ	30. rujna 2004.
Direktiva 2004/104/EZ	31. prosinca 2005.	1. siječnja 2006.
Direktiva 2005/49/EZ	30. lipnja 2006.	1. srpnja 2006.

---

(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(2)  SL L 81, 28.3.1978., str. 1.

(3)  SL L 168, 26.6.1978., str. 39.

(4)  SL L 375, 31.12.1980., str. 34.

(5)  SL L 192, 11.7.1987., str. 51.

(6)  SL L 220, 8.8.1987., str. 44.

(7)  SL L 225, 10.8.1992., str. 1.

(8)  SL L 264, 23.10.1993., str. 49.

(9)  SL L 266, 8.11.1995., str. 1.

(10)  SL L 169, 8.7.1996., str. 1.

(11)  SL L 18, 21.1.1997., str. 7.

(12)  SL L 233, 25.8.1997., str. 1.

(13)  SL L 91, 25.3.1998., str. 1.

(14)  SL L 11, 16.1.1999., str. 25.

(15)  SL L 203, 10.8.2000., str. 9.

(16)  SL L 291, 8.11.2001., str. 24.

(17)  SL L 292, 9.11.2001., str. 21.

(18)  SL L 42, 13.2.2002., str. 42.

(19)  SL L 18, 21.1.2002., str. 1.

(20)  SL L 122, 16.5.2003., str. 36.

(21)  SL L 25, 29.1.2004., str. 1.

(22)  SL L 321, 6.12.2003., str. 15.

(23)  SL L 49, 19.2.2004., str. 36.

(24)  SL L 153, 30.4.2004., str. 107.

(25)  SL L 337, 13.11.2004., str. 13.

(26)  SL L 194, 26.7.2005., str. 12.

(27)  SL L 25, 29.1.2004., str. 1.

(28)  SL L 321, 6.12.2003., str. 15.

PRILOG XXI

KORELACIJSKA TABLICA

(iz drugog stavka članka 49.)

Direktiva 70/156/EEZ	Ova Direktiva
—	Članak 1.
Članak 1., prvi podstavak	Članak 2. stavak 1.
Članak 1., drugi podstavak	Članak 2. stavak 2. točke (a) i (b)
—	Članak 2. stavak 2. točka (c)
—	Članak 2. stavci 3. i 4.
Članak 2.	Članak 3.
—	Članak 4.
—	Članak 5.
—	Članak 6. stavak 1.
Članak 3. stavak 1.	Članak 6. stavak 2.
Članak 3. stavak 2.	Članak 6. stavak 3.
—	Članak 6. stavak 4.
Članak 3. stavak 3.	Članak 6. stavak 5.
Članak 3. stavak 4.	Članak 7. stavci 1. i 2.
Članak 3. stavak 5.	Članak 6. stavak 6. i članak 7. stavak 1.
—	Članak 6. stavci 7. i 8.
—	Članak 7. stavci 3. i 4.
Članak 4. stavak 1., prvi podstavak, točka (a)	Članak 9. stavak 1.
Članak 4. stavak 1., prvi podstavak, točka (b)	Članak 9. stavak 2.
Članak 4. stavak 1., prvi podstavak, točka (c)	Članak 10. stavak 1.
Članak 4. stavak 1., prvi podstavak, točka (d)	Članak 10. stavak 2.
—	Članak 10. stavak 3.
Članak 4. stavak 1., drugi podstavak	Članak 9. stavak 4.
Članak 4. stavak 1., treći podstavak	Članak 9. stavak 5.
—	Članak 9. stavci 6. i 7.
—	Članak 8. stavci 1. i 2.
Članak 4. stavak 2.	Članak 8. stavak 3.
Članak 4. stavak 3., prva i treća rečenica	Članak 9. stavak 3.
Članak 4. stavak 3., druga rečenica	Članak 8. stavak 4.
Članak 4. stavak 4.	Članak 10. stavak 4.
Članak 4. stavak 5.	Članak 8. stavci 5. i 6.
Članak 4. stavak 6.	Članak 8. stavci 7. i 8.
—	Članak 11.
Članak 5. stavak 1.	Članak 13. stavak 1.
Članak 5. stavak 2.	Članak 13. stavak 2.
Članak 5. stavak 3., prvi podstavak	Članak 15. stavak 1.
Članak 5. stavak 3., drugi podstavak	Članak 15. stavak 3.
Članak 5. stavak 3., treći podstavak	Članak 15. stavak 2., članak 16. stavci 1. i 2.
Članak 5. stavak 3., četvrti podstavak	Članak 13. stavak 3.
Članak 5. stavak 4., prvi podstavak	Članak 14. stavak 1.
Članak 5. stavak 4., drugi podstavak	Članak 14. stavak 3. i članak 16. stavak 2.
Članak 5. stavak 4., treći podstavak	Članak 14. stavak 2.
Članak 5. stavak 4., četvrti podstavak, prva rečenica	Članak 13. stavak 3.
Članak 5. stavak 4., četvrti podstavak, druga rečenica	Članak 16. stavak 3.
Članak 5. stavak 5.	Članak 17. stavak 4.
Članak 5. stavak 6.	Članak 14. stavak 4.
—	Članak 17. stavci od 1. do 3.
Članak 6. stavak 1., prvi podstavak	Članak 18. stavak 1.
—	Članak 18. stavak 2.
Članak 6. stavak 1., drugi podstavak	Članak 18. stavak 3.
Članak 6. stavak 2.	—
—	Članak 18. stavci od 4. do 8.
Članak 6. stavak 3.	Članak 19. stavci 1. i 2.
—	Članak 19. stavak 3.
Članak 6. stavak 4.	Članak 38. stavak 2., prvi podstavak
—	Članak 38. stavak 2., drugi podstavak
Članak 7. stavak 1.	Članak 26. stavak 1.
—	Članak 26. stavak 2.
Članak 7. stavak 2.	Članak 28.
Članak 7. stavak 3.	Članak 29. stavci 1. i 2.
—	Članak 29. stavci 3. i 4.
Članak 8. stavak 1.	—
—	Članak 22.
Članak 8. stavak 2. točka (a), prva rečenica	Članak 26. stavak 3.
Članak 8. stavak 2. točka (a), druga rečenica	—
Članak 8. stavak 2. točka (a), treća do šesta rečenica	Članak 23. stavci 1., 3., 5. i 6.
—	Članak 23. stavak 2.
—	Članak 23. stavak 4.
—	Članak 23. stavak 7.
Članak 8. stavak 2., točka (b) alineja 1., prvi i drugi podstavak	Članak 27. stavak 1.
Članak 8. stavak 2. točka (b) alineja 1., treći podstavak	Članak 27. stavak 2.
Članak 8. stavak 2. točka (b) alineja 2., prvi i drugi podstavak	Članak 27. stavak 3.
Članak 8. stavak 2. točka (b) alineja 2., treći i četvrti podstavak	—
—	Članak 27. stavci 4. i 5.
Članak 8. stavak 2. točka (c), prvi podstavak	Članak 20. stavci 1. i 2.
Članak 8. stavak 2. točka (c), drugi podstavak	Članak 20. stavak 4., prvi podstavak
Članak 8. stavak 2. točka (c), treći podstavak	—
Članak 8. stavak 2. točka (c), četvrti podstavak	Članak 20. stavak 4., drugi podstavak
—	Članak 20. stavak 4., treći podstavak
—	Članak 20. stavci 3. i 5.
Članak 8. stavak 2. točka (c), peti i šesti podstavak	Članak 21. stavak 1., prvi podstavak, i članak 21. stavak 2.
—	Članak 21. stavak 1., drugi podstavak
Članak 8. stavak 3.	Članak 23. stavak 4., drugi podstavak
—	Članak 24.
—	Članak 25.
Članak 9. stavak 1.	Članak 36.
Članak 9. stavak 2.	Članak 35. stavak 1.
—	Članak 34.
—	Članak 35. stavak 2.
Članak 10. stavak 1.	Članak 12. stavak 1.
Članak 10. stavak 2.	Članak 12. stavak 2., prvi podstavak, prva rečenica
—	Članak 12. stavak 2., prvi podstavak, druga rečenica
—	Članak 12. stavak 3.
Članak 11. stavak 1.	Članak 30. stavak 2.
Članak 11. stavak 2.	Članak 30. stavak 1.
Članak 11. stavak 3.	Članak 30. stavak 3.
Članak 11. stavak 4.	Članak 30. stavak 4.
Članak 11. stavak 5.	Članak 30. stavak 5.
Članak 11. stavak 6.	Članak 30. stavak 6.
—	Članak 31.
—	Članak 32.
Članak 12., prva rečenica	Članak 33. stavak 1.
Članak 12., druga rečenica	Članak 33. stavak 2.
—	Članak 37.
—	Članak 38. stavak 1.
Članak 13. stavak 1.	Članak 40. stavak 1.
—	Članak 39. stavak 1.
Članak 13. stavak 2.	Članak 39. stavak 2.
Članak 13. stavak 3.	Članak 40. stavak 3.
—	Članak 40. stavak 2.
Članak 13. stavak 4.	Članak 39. stavak 7.
Članak 13. stavak 5.	Članak 39. stavak 2.
—	Članak 39. stavci od 3. do 6., 8. i 9.
—	Članak 41. stavci od 1. do 3.
Članak 14. stavak 1., prva alineja	Članak 43. stavak 1.
Članak 14. stavak 1., druga alineja, prva rečenica	—
Članak 14. stavak 1., druga alineja, druga rečenica	Članak 41. stavak 4.
Članak 14. stavak 1., druga alineja, točka (i)	Članak 41. stavak 6.
Članak 14. stavak 1., druga alineja, točka ii.	—
Članak 14. stavak 2., prvi podstavak	—
—	Članak 41. stavci 5. i 7.
Članak 14. stavak 2., drugi podstavak	Članak 41. stavak 8.
—	Članak 42.
—	Članak 43. stavci od 2. do 5.
—	Članci od 44. do 51.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog IV.
—	Prilog IV., Dodatak
Prilog V.	Prilog V.
Prilog VI.	Prilog VI.
—	Prilog VI., Dodatak
Prilog VII.	Prilog VII.
—	Prilog VII., Dodatak
Prilog VIII.	Prilog VIII.
Prilog IX.	Prilog IX.
Prilog X.	Prilog X.
Prilog XI.	Prilog XI.
Prilog XII.	Prilog XII.
—	Prilog XIII.
Prilog XIII.	Prilog XIV.
—	Prilog XV.
—	Prilog XVI.
Prilog XIV.	Prilog XVII.
Prilog XV.	Prilog XVIII.
—	Prilog XIX.
—	Prilog XX.
—	Prilog XXI.

---