This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02001L0081-20161231
Directive 2001/81/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2001 on national emission ceilings for certain atmospheric pollutants
Consolidated text: Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari
Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari
02001L0081 — HR — 31.12.2016 — 005.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
DIREKTIVA 2001/81/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari ( L 309 27.11.2001, 22) |
Promijenio:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
L 363 |
368 |
20.12.2006 |
||
|
UREDBA (EZ) br. 219/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2009. |
L 87 |
109 |
31.3.2009 |
|
|
L 158 |
193 |
10.6.2013 |
||
|
DIREKTIVA (EU) 2016/2284 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 14. prosinca 2016. |
L 344 |
1 |
17.12.2016 |
|
Promijenio:
|
L 236 |
33 |
23.9.2003 |
DIREKTIVA 2001/81/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 23. listopada 2001.
o nacionalnim gornjim granicama emisije za određene onečišćujuće tvari
Članak 1.
Cilj
Cilj je ove Direktive ograničiti emisije zakiseljavajućih i eutrofičnih onečišćujućih tvari i prekursora ozona kako bi se u Zajednici poboljšala zaštita okoliša i ljudskog zdravlja od rizika nepovoljnih učinaka zakiseljavanja, eutrofikacije tla i prizemnog ozona i usmjeriti se prema ispunjenju dugoročnih ciljeva neprekoračenja kritičnih razina i opterećenja i učinkovite zaštite svih ljudi od priznatih zdravstvenih rizika uzrokovanih onečišćenjem zraka uspostavljanjem nacionalnih gornjih granica emisije, uzimajući godine 2010. i 2020. kao polazište, te uzastopnim preispitivanjima kako je utvrđeno u člancima 4. i 10.
Članak 2.
Područje djelovanja
Ova Direktiva obuhvaća emisije na teritoriju država članica i njihovih isključivih gospodarskih pojaseva, iz svih izvora onečišćenja iz članka 4., koji nastaju kao rezultat ljudskog djelovanja.
Ona ne obuhvaća:
(a) emisije iz međunarodnog pomorskog prometa;
(b) emisije iz zrakoplova osim u ciklusu slijetanja i polijetanja;
(c) za Španjolsku, emisije s Kanarskih otoka;
(d) za Francusku, emisije u prekomorskim departmanima;
(e) za Portugal, emisije na Madeiri i Azorima.
Članak 3.
Definicije
U smislu ove Direktive:
(a) „AOT 40” znači zbroj razlike između satnih koncentracija prizemnog ozona većih od 80 μg/m3 (= 40 ppb) i 80 μg/m3 u dnevnim satima koji se nakupljaju od svibnja do srpnja svake godine;
(b) „AOT 60” znači zbroj razlike između satnih koncentracija prizemnog ozona koji je veći od 120 μg/m3 (= 60 ppb) i 120 μg/m3 koji se nakupljaju tijekom godine;
(c) „kritično opterećenje” znači kvantitativna procjena izloženosti jednoj ili više onečišćujućoj tvari ispod koje se, prema sadašnjim saznanjima, ne javljaju značajni nepovoljni učinci na određene osjetljive elemente okoliša;
(d) „kritična razina” znači koncentracija onečišćujućih tvari u zraku iznad koje prema sadašnjim saznanjima, može imati direktne nepovoljne učinke na receptore, kao što su ljudska bića, biljke, ekosistemi ili materijali;
(e) „emisija” znači ispuštanje tvari iz točkastog ili difuznog izvora u zrak;
(f) „prostorna mreža” znači kvadrat 150 km × 150 km, koji je rezolucija koja se koristi pri kartiranju kritičnog opterećenja na Europskoj razini, te također pri praćenju emisija i depozicije/odlaganja onečišćujućih tvari iz zraka sukladno Programu suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP);
(g) „ciklus polijetanja i slijetanja” znači ciklus koji predstavlja sljedeće vrijeme u svakom operativnom sustavu: pristup 4,0 minute, vožnja po zemlji/stajanje na zemlji 26,0 minuta, uzlijetanje 0,7 minuta, uzdizanje 2,2 minute;
(h) „nacionalna gornja granica emisije” znači najviša dopuštena količina tvari koju može emitirati država članica u jednoj kalendarskoj godini, izražena u kilotonama;
(i) „dušikovi oksidi” i „NOx” znači dušikov oksid i dušikov dioksid, izraženi kao dušikov dioksid;
(j) „prizemni ozon” znači ozon u najnižim dijelovima troposfere;
(k) „hlapivi organski spojevi” i „HOS-evi” znači svi organski spojevi koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, osim metana, a koji mogu proizvoditi fotokemijske oksidante reagirajući s dušikovim oksidom uz djelovanje sunčeve svjetlosti.
Članak 4.
Nacionalne gornje granice emisije
1. Najkasnije do 2010. države članice moraju ograničiti svoje godišnje emisije onečišćujućih tvari sumporova dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), hlapivih organskih spojeva (HOS-eva) i amonijaka (NH3) na količine koje ne prelaze gornje granice emisija utvrđene u Prilogu I., uzimajući u obzir sve promjene koje su uvedene mjerama Zajednice usvojenima prema izvješćima iz članka 9.
2. Države članice moraju osigurati da ne dođe do prekoračenja gornje granice emisije utvrđene u Prilogu I. u godinama nakon 2010.
Članak 5.
Privremeni okolišni ciljevi
Nacionalne gornje granice emisije iz Priloga I. moraju za Zajednicu u cjelini okvirno odgovarati sljedećim privremenim okolišnim ciljevima do 2010. godine:
(a) Zakiseljavanje
Područja u kojima se prekoračuju kritična opterećenja moraju smanjiti za barem 50 % (u svakom kvadratu prostorne mreže) u odnosu na 1990.
(b) Izloženost prizemnom ozonu, vezano uz zdravlje
Opterećenje prizemnog ozona iznad kritične razine za ljudsko zdravlje (AOT60 = 0) potrebno je smanjiti za dvije trećine u svakom kvadratu prostorne mreže u odnosu na 1990. Povrh toga, opterećenje prizemnog ozona ne smije prekoračiti apsolutnu granicu od 2,9 ppm.h u bilo kojem kvadratu prostorne mreže.
(c) Izloženost prizemnom ozonu, vezano uz vegetaciju
Opterećenje prizemnog ozona iznad kritične razine za usjeve i poluprirodni biljni svijet (AOT40 = 3 ppm.h), potrebno je smanjiti za jednu trećinu u svakom kvadratu prostorne mreže u odnosu na 1990.
Članak 6.
Nacionalni programi
1. Države članice najkasnije do 1. listopada 2002. sastavljaju programe za postupno smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz članka 4, s ciljem postizanja barem nacionalnih gornjih granica emisije utvrđenih u Prilogu I. najkasnije do 2010.
2. Nacionalni programi uključuju podatke o usvojenim i predviđenim politikama i mjerama i kvantificiranim procjenama učinaka ovih politika i mjera na emisiju onečišćujućih tvari u 2010. Očekivane značajne promjene u zemljopisnoj raspodjeli nacionalnih emisija moraju se označiti.
3. Države članice prema potrebi ažuriraju i revidiraju programe do 1. listopada 2006.
4. Države članice javnosti i nadležnim organizacijama, kao što su organizacije za okoliš, dostavljaju programe sastavljene u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. Podaci dostupni javnosti i organizacijama sukladno odredbama ovog stavka moraju biti jasni, razumljivi i lako dostupni.
▼M4 —————
Članak 9.
Izvješće Komisije
1. U 2004. i 2008. Komisija izvještava Europski parlament i Vijeće o napretku primjene nacionalnih gornjih granica emisije utvrđenih u Prilogu I. i o mjeri u kojoj se privremeni okolišni ciljevi utvrđeni člankom 5. mogu ostvariti do 2010. te o mjeri u kojoj se dugoročni ciljevi utvrđeni člankom 1. mogu ostvariti do 2020. Izvješća uključuju gospodarsku procjenu, uključujući financijsku učinkovitost, dobiti, procjenu najmanjih mogućih troškova i koristi te socijalno-ekonomski učinak primjene nacionalnih gornjih granica emisije na pojedinačne države članice i sektore. Izvješća također uključuju pregled ograničenja područja djelovanja ove Direktive kako je određeno člankom 2. i procjenu u kojoj bi mjeri daljnja smanjenja emisije mogla biti potrebna kako bi se ispunili privremeni okolišni ciljevi utvrđeni člankom 5. Ona uzimaju u obzir izvješća koja su izradile države članice sukladno članku 8. stavcima 1. i 2, kao i, između ostalog:
(a) svako novo usvojeno zakonodavstvo Zajednice koje utvrđuje ograničenja emisija i standarde za proizvode za relevantne izvore emisije;
(b) razvoj najboljih raspoloživih tehnika u okviru razmjene podataka u skladu s člankom 16. Direktive 96/61/EZ;
(c) ciljeve smanjenja emisije za 2008. za emisiju sumporova dioksida i dušikovih oksida iz postojećih velikih uređaja za loženje o kojima države članice izvješćuju u skladu s Direktivom 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje ( 1 );
(d) smanjenja emisija i obveze smanjenja trećih zemalja, s posebnim naglaskom na mjere koje je potrebno poduzeti u državama kandidatkinjama za pristupanje i mogućnosti za daljnja smanjenja emisija u regijama u blizini Zajednice;
(e) svako novo zakonodavstvo Zajednice i svaku međunarodnu odredbu koja se odnosi na emisije iz brodova i zrakoplova;
(f) razvoj prometa i svaku daljnju aktivnost u kontroli emisija u prometu;
(g) razvoj u području poljoprivrede, nove projekcije vezane uz stoku i poboljšanja u metodama smanjenja emisija u poljoprivrednom sektoru;
(h) sve veće promjene na tržištu opskrbe energijom u pojedinoj državi članici i nove prognoze koje se odražavaju na aktivnosti koje su države članice poduzele za ispunjenje svojih međunarodnih obveza u vezi s klimatskim promjenama;
(i) procjenu trenutačnih i projektiranih prekoračenja kritičnih opterećenja i vrijednosti iz smjernica WHO-a za prizemni ozon;
(j) mogućnost identifikacije predloženih privremenih ciljeva za smanjenje eutrofikacije tla;
(k) nove tehničke i znanstvene podatke koji uključuju procjenu nesigurnosti u:
i. nacionalnim inventarima emisija;
ii. referentnim ulaznim podacima;
iii. znanju o prekograničnom prijenosu i taloženju onečišćujućih tvari;
iv. kritičnim opterećenjima i razinama;
v. korištenom modelu;
i procjenu posljedične nesigurnosti u nacionalnim gornjim granicama emisije koje se zahtijevaju radi ostvarenja privremenih okolišnih ciljeva navedenih u članku 5;
(l) postojanje potrebe za izbjegavanjem prevelikih troškova za bilo koju državu članicu;
(m) usporedbu modela proračuna uzimajući u obzir zakiseljavanje, eutrofikacije i prizemni ozon s ciljem poboljšavanja modela;
(n) moguću uporabu relevantnih gospodarskih instrumenata gdje je to primjereno.
2. U 2012. Komisija izvještava Europski parlament i Vijeće o poštovanju gornjih granica u Prilogu I. i o napretku u odnosu na privremene okolišne ciljeve iz članka 5. te o dugoročnim ciljevima postavljenima u članku 1. Njezino izvješće uzima u obzir izvješća koja su izradile države članice sukladno članku 8. stavcima 1. i 2., kao i pitanja koja su navedena u točkama od (a) do (n) stavka 1.
Članak 10.
Preispitivanje
1. Izvješća iz članka 9. uzimaju u obzir čimbenike navedene u članku 9. stavku 1. S obzirom na ove čimbenike, na napredak u ostvarenju gornjih granica emisije do 2010., na znanstveni i tehnički napredak, na situaciju vezanu uz napredak u ostvarivanju privremenih ciljeva ove Direktive i dugoročnih ciljeva za neprekoračenje kritičnih opterećenja i razina i smjernice WHO-a za kvalitetu zraka za ozon, Komisija obavlja preispitivanje ove Direktive u pripremi za svako sljedeće izvješće.
2. Kako bi se preispitivanje dovršilo u 2004., potrebno je izvršiti preispitivanje indikativnih gornjih granica emisije za Zajednicu u cjelini, kao što je utvrđeno u Prilogu II. Procjena ovih indikativnih gornjih granica predstavlja čimbenik za razmatranje u analizi daljnjih aktivnosti koje su financijski učinkovite, koje je moguće poduzeti kako bi se smanjila emisija svih relevantnih onečišćujućih tvari, s ciljem postizanja privremenih okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 5. do 2010. za cijelu Zajednicu.
3. Sva preispitivanja uključuju daljnje ispitivanje procijenjenih troškova i koristi nacionalnih gornjih granica emisije, izračunanih najnovijim modelima i koristeći najbolje dostupne podatke za postizanje najmanje moguće nesigurnosti, također uzimajući u obzir napredak u proširenju Europske unije i prednosti alternativnih metodologija, u svjetlu čimbenika navedenih u članku 9.
4. Ne dovodeći u pitanje članak 18. Direktive 96/61/EZ, s ciljem sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja i uzimajući u obzir ravnotežu između koristi i troškova djelovanja, Komisija dodatno preispituje potrebu razvijanja usklađenih mjera Zajednice za najrelevantnije gospodarske sektore i proizvode koji doprinose zakiseljavanju, eutrofikaciji i stvaranju prizemnog ozona.
5. Izvješća iz članka 9. će, ako je to potrebno, pratiti prijedlozi za:
(a) izmjene nacionalnih gornjih granica iz Priloga I. radi ostvarivanja privremenih okolišnih ciljeva iz članka 5. i/ili promjene tih privremenih okolišnih ciljeva;
(b) moguće daljnje smanjenje emisije, radi ostvarivanja dugoročnih ciljeva ove Direktive do 2020., ako je to moguće.
(c) mjere potrebne za osiguranje poštovanja gornjih granica.
Članak 11.
Suradnja s trećim zemljama
Kako bi se ispunili ciljevi iz članka 1, Komisija i države članice se prema potrebi, ne dovodeći u pitanje članak 300. Ugovora, bave bilateralnom i multilateralnom suradnjom s trećim zemljama i relevantnim međunarodnim organizacijama, kao što su Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO), uključujući razmjenu podataka koji se tiču tehničkih i znanstvenih istraživanja i razvoja i s ciljem poboljšanja osnova za olakšavanje smanjenja emisije.
Članak 12.
Izvješća o emisijama iz brodova i zrakoplova
1. Do kraja 2002. Komisija izvještava Europski parlament i Vijeće o tome u kojoj mjeri emisije iz međunarodnog prometa doprinose zakiseljavanju, eutrofikaciji i stvaranju prizemnog ozona unutar Zajednice.
2. Do kraja 2004. Komisija izvještava Europski parlament i Vijeće o tome u kojoj mjeri emisije iz zrakoplova izvan ciklusa slijetanja i uzlijetanja doprinose zakiseljavanju, eutrofikaciji i stvaranju prizemnog ozona unutar Zajednice.
3. Svako izvješće definira program aktivnosti koje se mogu poduzeti na međunarodnoj razini i razini Zajednice kako bi se primjereno smanjile emisije iz predmetnog sektora, kao temelj za daljnje razmatranje Europskog parlamenta i Vijeća.
Članak 13.
Odbor
1. Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 12. Direktive 96/62/EZ, dalje u tekstu „Odbor”.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njenog članka 8.
Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 14.
Sankcije
Države članice utvrđuju sankcije koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredbi usvojenih na temelju ove Direktive. Sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
Članak 15.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 27. studenoga 2002. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 16.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 17.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
NACIONALNE EMISIJSKE KVOTE ZA SO2, NOx, HOS I NH3, KOJE TREBA POSTIĆI DO 2010. (1)
|
Država: |
SO2 Kilotone |
NOx: Kilotone |
HOS Kilotone |
NH3 Kilotone |
|
Belgija |
99 |
176 |
139 |
74 |
|
Bugarska (2) |
836 |
247 |
175 |
108 |
|
Republika Češka |
265 |
286 |
220 |
80 |
|
Danska |
55 |
127 |
85 |
69 |
|
Njemačka |
520 |
1 051 |
995 |
550 |
|
Estonija |
100 |
60 |
49 |
29 |
|
Irska |
42 |
65 |
55 |
116 |
|
Grčka |
523 |
344 |
261 |
73 |
|
Španjolska |
746 |
847 |
662 |
353 |
|
Francuska |
375 |
810 |
1 050 |
780 |
|
Hrvatska (3) |
70 |
87 |
90 |
30 |
|
Italija |
475 |
990 |
1 159 |
419 |
|
Cipar |
39 |
23 |
14 |
9 |
|
Latvija |
101 |
61 |
136 |
44 |
|
Litva |
145 |
110 |
92 |
84 |
|
Luksemburg |
4 |
11 |
9 |
7 |
|
Mađarska |
500 |
198 |
137 |
90 |
|
Malta |
9 |
8 |
12 |
3 |
|
Nizozemska |
50 |
260 |
185 |
128 |
|
Austrija |
39 |
103 |
159 |
66 |
|
Poljska |
1 397 |
879 |
800 |
468 |
|
Portugal |
160 |
250 |
180 |
90 |
|
Rumunjska (2) |
918 |
437 |
523 |
210 |
|
Slovenija |
27 |
45 |
40 |
20 |
|
Slovačka |
110 |
130 |
140 |
39 |
|
Finska |
110 |
170 |
130 |
31 |
|
Švedska |
67 |
148 |
241 |
57 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
585 |
1 167 |
1 200 |
297 |
|
EU 28 |
8 367 |
9 090 |
8 938 |
4 324 |
|
(1) Ove nacionalne emisijske kvote utvrđene su kako bi se u što većoj mjeri ispunili privremeni ciljevi u pogledu okoliša određeni u članku 5. Očekuje se da će ispunjavanje tih ciljeva rezultirati smanjivanjem eutrofikacije tla do mjere da će se područje Unije s količinama taloženja hranjivog dušika koje prelaze kritična opterećenja smanjiti za oko 30 % u odnosu na stanje iz 1990. (2) Ove nacionalne emisijske kvote su privremene i njima se ne dovodi u pitanje preispitivanje u skladu s člankom 10. ove Direktive koje treba završiti 2008. (3) Nacionalne emisijske kvote Hrvatska treba postići do dana svog pristupanja Uniji. |
||||
PRILOG II.
Gornje granice emisija za SO2, NOx, i HOS (tisuće tona)
|
|
SO2 Kilotone |
NOx: Kilotone |
HOS Kilotone |
|
EU 28 (1) |
7 902 |
8 267 |
7 675 |
|
(1) Ove nacionalne emisijske kvote su privremene i njima se ne dovodi u pitanje preispitivanje u skladu s člankom 10. ove Direktive koje treba završiti 2008. |
|||
Ove gornje granice emisija su oblikovane s ciljem ostvarivanja privremenih okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 5. do 2010. za cijelu Zajednicu.
▼M4 —————
( 1 ) Vidjeti str. 1. ovog izdanja Službenog lista.