Struktura financijskog instrumenta

Zajam s podjelom rizika (zajam ili financijski instrument s podjelom rizika) ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosima iz programa i doprinosima financijskog posrednika radi financiranja portfelja novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova.

Zajam s podjelom rizika dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se sufinancira iz relevantnog ESIF-a i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Cilj instrumenta

Cilj je instrumenta sljedeći:

1.  kombinirati sredstva iz programa u okviru ESIF-a i sredstva financijskog posrednika radi potpore financiranju MSP-ova iz članka 37. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013; i

2.  pružiti MSP-ovima lakši pristup financiranju s pomoću financijskog posrednika kojemu se osigurava financijski doprinos i podjela kreditnog rizika, zahvaljujući čemu se MSP-ovima nudi više sredstava po povoljnim uvjetima u smislu smanjenja kamatne stope i, prema potrebi, smanjenja kolaterala.

Doprinos iz programa u okviru ESIF-a financijskom posredniku ne smije istisnuti financiranje dostupno od drugih privatnih ili javnih ulagača.

Programom u okviru ESIF-a financijskom se posredniku osiguravaju sredstva radi razvoja portfelja novih zajmova MSP-ovima i istovremenog sudjelovanja u gubicima/neispunjavanjima obveza te povratima od zajmova MSP-ovima u tom portfelju za svaki zajam posebno i u omjeru koji je jednak onom programskog doprinosa u okviru instrumenta.

U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika.

Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a, fond fondova može osigurati vlastita sredstva koja se kombiniraju sa sredstvima financijskog posrednika. Fond fondova u tom slučaju razmjerno sudjeluje u podjeli rizika među različitim doprinosima u portfelju zajmova. Ako su sredstva osigurana u okviru fonda fondova državna sredstva, moraju se poštovati pravila o državnim potporama.

Implikacije u pogledu državnih potpora

Zajam s podjelom rizika osmišljen je kao instrument bez državnih potpora, tj. naknada za financijskog posrednika u skladu s tržišnim uvjetima, potpuni prijenos financijske koristi s financijskog posrednika na krajnje primatelje i financiranje osigurano krajnjim primateljima moraju biti u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a)  Potpore na razini financijskog posrednika i fonda fondova isključene su u sljedećim slučajevima: 1.  financijski posrednik i upravljačko tijelo ili fond fondova u svakom trenutku snose gubitke i koristi razmjerno svojim doprinosima (pro rata) te je sudjelovanje financijskog posrednika u zajmu s podjelom rizika ekonomski značajno; i 2.  naknada (tj. troškovi i/ili naknade za upravljanje) financijskog posrednika i fonda fondova odražava postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama, što je slučaj kada je fond fondova odabran na temelju otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i objektivnog postupka odabira ili ako je naknada usklađena s člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i država nije dodijelila druge koristi. Ako fond fondova samo prenosi doprinos ESIF-a na financijskog posrednika i radi u javnom interesu te ne obavlja komercijalnu aktivnost pri provedbi mjere i ne ulaže vlastita sredstva – te se stoga ne smatra korisnikom potpore – dovoljno je da fond fondova ne dobije prekomjernu naknadu; i 3.  financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Pri odabiru financijskog posrednika upravljačko tijelo u skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 procjenjuje politiku određivanja cijena i metodologiju za prijenos financijske koristi na krajnje primatelje. Ako financijski posrednik ne prenese sve financijske koristi na krajnje primatelje, neisplaćeni javni doprinos vraća se upravljačkom tijelu. (b)  Na razini MSP-ova: Na razini MSP-ova zajam mora biti u skladu s pravilima de minimis.Za svaki zajam uključen u portfelj financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna:Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × (trošak financiranja (standardna metodologija) + trošak rizika (standardna metodologija) – sve naknade koje je upravljačko tijelo naplatilo financijskom posredniku za programski doprinos) × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama) × stopa podjele rizika.Ako se za potrebe zajma s podjelom rizika bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen u članku 4. Uredbe de minimis (1). Ne postoji minimalni zahtjev u pogledu kolaterala.Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe de minimis.Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne može biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis.Bespovratna sredstva za tehničku potporu ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore.U pogledu MSP-ova u sektoru ribarstva i akvakulture potpora mora biti u skladu s relevantnim pravilima iz Uredbe de minimis za ribarstvo.Za aktivnosti koje se podupiru iz EPFRR-a primjenjuju se opća pravila.

Kreditna politika

(a)  Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi javne doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za zajam s podjelom rizika. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Ciljni obujam kreditiranja i raspon kamatne stope moraju se potvrditi u okviru ex ante procjene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te se uzimaju u obzir pri određivanju prirode instrumenta (obnovljivi ili neobnovljivi instrument). (b)  Oblikovanje portfelja novih zajmova: Uz svoje tekuće aktivnosti povezane sa zajmovima financijski posrednik dužan je u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelj novih prihvatljivih zajmova, koji se djelomično financiraju iz isplaćenih sredstava u okviru programa po stopi podjele rizika koja je dogovorena u sporazumu o financiranju.Prihvatljivi zajmovi za MSP-ove (u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima prihvatljivosti na razini pojedinačnog zajma i portfelja) automatski se uključuju u portfelj dostavljanjem obavijesti o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju.Financijski posrednik mora provoditi dosljednu kreditnu politiku, posebno u pogledu diversifikacije portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje kreditnim portfeljem i diversifikacija rizika, istodobno poštujući primjenjive sektorske standarde i postupajući i dalje u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela.Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijski posrednik provodi u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima određenima u relevantnom sporazumu o financiranju. (c)  Ponovna uporaba sredstava vraćenih financijskom instrumentu: Sredstva vraćena financijskom instrumentu ponovno se upotrebljavaju u okviru istog financijskog instrumenta (obnavljaju se u okviru istog financijskog instrumenta) ili se nakon vraćanja upravljačkom tijelu ili fondu fondova upotrebljavaju u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Kada se obnavljaju u okviru istog financijskog instrumenta, iznosi koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a i koje financijski posrednik nadoknađuje i/ili vraća iz zajmova krajnjim primateljima u okviru roka za ulaganja u načelu se stavljaju na raspolaganje za novu uporabu u okviru istog financijskog instrumenta. Taj pristup obnavljanja iz članaka 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuje se u sporazum o financiranju.S druge strane, ako se upravljačkom tijelu ili fondu fondova izravno otplaćuje, otplate se izvršavaju redovito tako da se odražavaju i. otplate glavnice (razmjerno na temelju stope podjele rizika), ii. svi vraćeni iznosi i umanjenja zbog gubitaka (u skladu sa stopom podjele rizika) u okviru zajmova MSP-ovima i iii. sva plaćanja kamatnih stopa. Ta se sredstva moraju upotrebljavati u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (d)  Povrat gubitaka: Financijski posrednik u skladu sa svojim unutarnjim smjernicama i postupcima poduzima mjere u svrhu povrata u pogledu svakog neotplaćenog zajma MSP-u koji se financira u okviru financijskog instrumenta.Iznosi koje financijski posrednik vrati (umanjeni za moguće troškove povrata i ovrhe) raspodjeljuju se razmjerno podjeli rizika između financijskog posrednika i upravljačkog tijela ili fonda fondova. (e)  Ostalo: Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi upotrebljavaju se kako je navedeno u članku 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Politika određivanja cijena

Pri predlaganju svojih cijena financijski posrednik predstavlja politiku određivanja cijena i metodologiju kako bi se osigurao puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na prihvatljive MSP-ove. Politika određivanja cijena i metodologija uključuju sljedeće elemente:

1.  kamatna stopa na sudjelovanje financijskog posrednika određena je na tržišnoj osnovi (tj. u skladu s vlastitom politikom financijskog posrednika);

2.  ukupna kamatna stopa, koja se zaračunava na zajmove prihvatljivim MSP-ovima uključene u portfelj, mora se smanjiti razmjerno sredstvima osiguranima javnim doprinosom programa. U tom se smanjenju uzimaju u obzir naknade koje upravljačko tijelo može zaračunati na programski doprinos;

3.  izračun bruto ekvivalenta potpore kako je predstavljen u odjeljku o državnim potporama primjenjuje se na svaki zajam koji je uključen u portfelj;

4.  politika određivanja cijena i metodologija ostaju nepromijenjene tijekom razdoblja prihvatljivosti.

Programski doprinos financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu)

Stvarna stopa podjele rizika, javni programski doprinos i kamatna stopa na zajmove temelje se na nalazima ex ante procjene i moraju biti takvi da se njima osigura da je korist za krajnje primatelje u skladu s pravilom de minimis.

Veličina zajma s podjelom rizika iz ciljnog portfelja potvrđuje se u okviru ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi). Sastav ciljnog portfelja zajmova mora se definirati tako da se osigura diversifikacija rizika.

Sredstva u okviru zajma s podjelom rizika i stopa podjele rizika moraju se odrediti tako da se popuni praznina ocijenjena u okviru ex ante procjene, no u svakom slučaju moraju biti u skladu s uvjetima utvrđenima u pismu namjere.

Stopom podjele rizika dogovorenom s financijskim posrednikom za svaki prihvatljivi zajam uključen u portfelj definira se udjel glavnice prihvatljivog zajma koji se financira u okviru programa.

Stopom podjele rizika dogovorenom s financijskim posrednikom određuje se izloženost gubicima koje na odgovarajući način treba pokriti financijski posrednik ili se pokrivaju programskim doprinosom.

Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti)

Portfelj koji se financira u okviru instrumenta zajma s podjelom rizika uključuje samo nove zajmove koji se pružaju MSP-ovima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija portfelja. Financijski posrednik mora imati razumnu procjenu profila rizičnosti portfelja. Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj državi članici ili regiji.

Odgovornost upravljačkog tijela

Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Pokriveni gubici jesu dospjeli iznosi glavnice koji su plativi i nepodmireni te standardne kamate (ali isključujući naknade za zakašnjelo plaćanje i sve druge troškove i izdatke).

Trajanje

Razdoblje kreditiranja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za zajmove isplaćene krajnjim primateljima najkasnije 31. prosinca 2023.

Preporučuje se da stvaranje portfelja zajmova uobičajeno traje najviše četiri godine od datuma potpisivanja sporazuma o financiranju (između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika).

Kreditiranje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa)

Usklađenost interesa između upravljačkog tijela i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:

— naknadama za uspješnost kako su navedene u člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014,

— osim programskog doprinosa, u skladu s uvjetima na lokalnom tržištu financijski posrednik pridonosi financiranju najmanje 25 % ukupne obveze financiranja u svrhu kreditiranja MSP-ova u okviru instrumenta zajma s podjelom rizika,

— gubici i povrati razmjerno utječu na financijskog posrednika i upravljačko tijelo u okviru njihovih odnosnih odgovornosti u skladu sa stopom podjele rizika.

Očekivana stopa podjele rizika određuje se na temelju nalaza ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu.

Prihvatljivi financijski posrednici

Javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova.

Prihvatljivost krajnjih primatelja

Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom, relevantnim programom i sporazumom o financiranju. Na datum potpisivanja zajma moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji prihvatljivosti:

(a)  moraju biti mikro, mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”, uključujući trgovce pojedince/samozaposlene osobe) kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (2) (3);

(b)  ne smiju biti MSP-ovi koji posluju u sektorima definiranima u članku 1. točkama (d)–(f) Uredbe de minimis;

(c)  ne smiju biti dio jednog ili više ograničenih sektora (4);

(d)  ne smiju biti društvo u poteškoćama kako je definirano pravilima o državnim potporama;

(e)  ne smiju kasniti u plaćanju ili ne ispunjavati obvezu plaćanja bilo kojeg drugog zajma ili leasinga koji je dodijelio financijski posrednik ili druga financijska institucija prema provjerama koje su provedene u skladu s unutarnjim smjernicama i standardnom kreditnom politikom financijskog posrednika.

Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a.

Značajke proizvoda za krajnje primatelje

Financijski posrednik krajnjim primateljima dodjeljuje zajmove kojima se pridonosi cilju programa i koji se sufinanciraju iz programa u okviru instrumenta zajma s podjelom rizika. Njihovi uvjeti temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Zajmovi se smiju upotrebljavati isključivo u sljedeće dopuštene svrhe:

(a)  ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući prijenos vlasničkih prava u poduzećima pod uvjetom da se prijenos izvršava između neovisnih ulagača;

(b)  obrtni kapital povezan s aktivnostima razvoja ili proširenja koje su slične (i povezane s) aktivnostima iz prethodne točke (a) (čija se povezanost dokazuje, među ostalim, poslovnim planom MSP-a i iznosom financiranja).

Zajmovi uključeni u portfelj u svakom trenutku moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(c)  zajmovi moraju biti novi, isključujući refinanciranje postojećih zajmova;

(d)  iznos glavnice zajma uključenog u portfelj zajmova s podjelom rizika i. smije iznositi najviše 1 000 000 EUR na temelju ex ante procjene i ii. pruža se u uvjetima u kojima bruto ekvivalent potpore u pogledu svakog krajnjeg primatelja ne premašuje 200 000 EUR (ili 100 000 EUR u cestovnom prijevozu tereta i 30 000 EUR u sektorima ribarstva i akvakulture) tijekom razdoblja od tri fiskalne godine; prihvatljivi MSP-ovi mogli bi u teoriji više puta zatražiti zajmove koji se dodjeljuju u kontekstu tog financijskog instrumenta pod uvjetom da se u potpunosti poštuje prethodno navedeno ograničenje u pogledu bruto ekvivalenta potpore;

(e)  zajmovima se osigurava financiranje jedne ili više dopuštenih svrha u EUR i/ili nacionalnoj valuti u relevantnom području provedbe programa i, ovisno o slučaju, u bilo kojoj drugoj valuti;

(f)  zajmovi ne smiju biti u obliku mezaninskih zajmova, podređenog duga ili kvazivlasničkog kapitala;

(g)  zajmovi ne smiju biti u obliku obnovljivih kreditnih linija;

(h)  zajmovi moraju imati raspored otplate, uključujući redovite jednake otplate i/ili jednokratne otplate;

(i)  zajmovima se ne financiraju isključivo financijske aktivnosti ili projekti u području nekretnina koji se provode kao aktivnost financijskog ulaganja te se ne financira pružanje potrošačkog financiranja;

(j)  zajmovi moraju imati najkraće dospijeće od 12 mjeseci, uključujući odgovarajuće razdoblje odgode (po potrebi) i najdulje dospijeće do 120 mjeseci.

Izvješćivanje i ciljani rezultati

Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu.

Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis.

Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o instrumentu zajma s podjelom rizika, mjere se i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (povećanja zaposlenosti, broja MSP-ova…), ostali su pokazatelji sljedeći:

broj financiranih zajmova/projekata

iznos financiranih zajmova

neispunjene obveze (brojevi i iznosi)

otplaćena sredstva i dobici.

Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa

Financijski posrednik smanjuje ukupnu efektivnu kamatnu stopu (i, prema potrebi, politiku kolaterala) koja se naplaćuje krajnjim primateljima u okviru svakog prihvatljivog zajma uključenog u portfelj odražavajući tako povoljne uvjete financiranja i podjele rizika u pogledu zajma s podjelom rizika.

Ukupna financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu prenosi se na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Financijski posrednik mora pratiti bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćivati o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama. To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika.

(1)   Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(2)   Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2003) 1422) (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(3)   Poduzeće s manje od 250 zaposlenika i prometom manjim od 50 milijuna EUR ili ukupnom imovinom manjom od 43 milijuna EUR; uključujući poduzeća koja nisu u skupini koja premašuje te pragove. U skladu s Preporukom Komisije „poduzeće je svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik”.

(4)   Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”: (a)  Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. (b)  Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. (c)  Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. (d)  Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. (e)  Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. (f)  Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima (GMO).

Struktura financijskog instrumenta

Kada je riječ o stvaranju portfelja novih zajmova za MSP-ove, ograničenim portfeljnim jamstvom osigurava se pokriće kreditnog rizika na razini pojedinačnog zajma do najvišeg iznosa gubitka (ograničenje).

Upravljačko tijelo ograničeno portfeljno jamstvo stavlja na raspolaganje u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Cilj instrumenta

Cilj je instrumenta sljedeći:

1.  rješavanjem konkretnih i dobro utvrđenih tržišnih nedostataka ciljanim MSP-ovima osigurati bolji pristup financiranju;

2.  iskoristiti ESIF-ove za potporu financiranju MSP-ova iz članka 37. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Doprinos upravljačkog tijela u okviru programa ESIF-a u obliku je fonda za jamstva kojim upravlja financijski posrednik. Tim se doprinosom ne smiju istisnuti jamstva koja su dostupna od drugih javnih ili privatnih ulagača.

Fond za jamstva kojim upravlja financijski posrednik obvezuje se da će u slučaju neispunjenja obveza krajnjih primatelja financijskim institucijama koje razvijaju portfelje novih zajmova osigurati sredstva iz programa u okviru ESIF-a.

U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika.

Instrument ograničenog jamstva provodi se kako bi se obuhvatio portfelj novih zajmova koji stvara jedna financijska institucija ili više njih.

Pri davanju zajmova prihvatljivim MSP-ovima financijske institucije koje razvijaju portfelje novih zajmova računaju na djelomično jamstvo za pokriće gubitaka do ograničenog iznosa.

Financijska korist jamstva mora se prenijeti na krajnje primatelje (npr. kao smanjenje kamatne stope zajmova i/ili smanjenje kolaterala, ali uvijek uz prijenos pune financijske koristi javnih programskih doprinosa na krajnje primatelje).

Implikacije u pogledu državnih potpora

Ograničeno portfeljno jamstvo osmišljeno je kao instrument bez državnih potpora, tj. u skladu s tržišnim uvjetima na razini financijskog posrednika koji upravlja fondom za jamstva i financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova i pružaju potporu krajnjim primateljima u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a)  Na razini fonda fondova, financijskog posrednika koji upravlja fondom za jamstva, financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova potpora je isključena u sljedećim slučajevima: 1.  naknada (tj. troškovi i/ili naknade za upravljanje) financijskog posrednika i fonda fondova odražava postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama, što je slučaj kada je fond fondova odabran na temelju otvorenog, transparentnog, objektivnog i nediskriminirajućeg postupka odabira ili ako je naknada usklađena s člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i država nije dodijelila druge koristi. Ako fond fondova samo prenosi doprinos ESIF-a na financijskog posrednika i radi u javnom interesu te ne obavlja komercijalnu aktivnost pri provedbi mjere i ne ulaže vlastita sredstva – te se stoga ne smatra korisnikom potpore – dovoljno je da fond fondova ne dobije prekomjernu naknadu; i 2.  financijska institucija odabire se u okviru otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i objektivnog postupka odabira radi razvoja portfelja novih zajmova vlastitim sredstvima te rizik koji zadržava financijska institucija ni u kojem slučaju nije manji od 20 % iznosa zajma (na razini pojedinačnog zajma); i 3.  osim toga, financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Pri odabiru financijskog posrednika upravljačko tijelo u skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 procjenjuje politiku određivanja cijena i metodologiju za prijenos financijske koristi na krajnje primatelje. Ako financijski posrednik ne prenese cijelu financijsku korist na krajnje primatelje, nedodijeljeni se javni doprinos vraća upravljačkom tijelu. Jamstvo mora biti povezano sa specifičnom financijskom transakcijom na utvrđeni najviši iznos i vremenski ograničeno. (b)  Na razini krajnjih primatelja: Na razini MSP-ova zajam pod jamstvom mora biti u skladu s pravilima de minimis.Za svaki zajam uključen u portfelj pod jamstvom financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna:Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × trošak rizika (standardna metodologija) × stopa jamstva × stopa ograničenja jamstva × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama).Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne smije biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis.Ako se bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule za potrebe instrumenta ograničenog portfeljnog jamstva, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen u članku 4. Uredbe de minimis (1).Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 6. točkom (c) Uredbe de minimis.Bespovratna sredstva za tehničku pomoć ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore.U pogledu MSP-ova u sektoru ribarstva i akvakulture potpora mora biti u skladu s relevantnim pravilima iz Uredbe de minimis za ribarstvo.Za aktivnosti koje se podupiru iz EPFRR-a primjenjuju se opća pravila.

Jamstvena politika

(a)  Prijenos koji izvršava upravljačko tijelo u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za jamstva. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (b)  Oblikovanje portfelja novih zajmova: Financijske institucije dužne su u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelje novih zajmova MSP-ovima. Novi zajmovi MSP-ovima djelomično se pokrivaju programskim doprinosom na razini pojedinačnog zajma do određenog iznosa (ograničenje). Zajmovi prihvatljivim MSP-ovima automatski su uključeni u portfelj na koji se primjenjuju unaprijed utvrđeni kriteriji za uključivanje zajmova.Zajmovi MSP-ovima automatski se uključuju nakon što financijski posrednik koji upravlja fondom za jamstva primi obavijest o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju do kraja relevantnog razdoblja uključivanja.Financijske institucije moraju provoditi dosljednu politiku davanja zajma u pogledu diversifikacije portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje portfeljem i diversifikacija rizika, istodobno poštujući odgovarajuće sektorske standarde i postupajući i dalje u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela.Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijske institucije provode u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima utvrđenima u sporazumu između financijskog posrednika i financijske institucije koja razvija portfelje novih zajmova. (c)  Pokriće gubitka: Ograničenim portfeljnim jamstvom pokrivaju se gubici koje financijske institucije ostvare u pogledu svakog neotplaćenog zajma prihvatljivim MSP-ovima u skladu sa stopom jamstva od najviše 80 %.U slučaju portfelja zajmova prihvatljivim MSP-ovima gubici pokriveni ograničenim portfeljnim jamstvom ukupno ne smiju premašiti iznos ograničenja.Iznos ograničenja, koji je najviša obveza u okviru tog instrumenta, rezultat je obujma ciljnog portfelja zajmova pomnoženog stopom jamstva i stopom ograničenja jamstva.Stopa ograničenja jamstva utvrđuje se kao dio ex ante procjene rizika u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.Pokriveni gubici jesu dospjeli iznosi glavnice koji su plativi i nepodmireni te standardne kamate (ali isključujući naknade za zakašnjelo plaćanje i sve druge troškove i izdatke). (d)  Plaćanje jamstva: Nakon nastanka gubitka povezanog s neispunjenjem obveze financijski posrednik koji upravlja fondom za jamstva mora u okviru jamstva obično u roku od 60 dana izvršiti plaćanja jamstva u korist financijske institucije.

Politika određivanja cijena i kolaterala

Financijski posrednik predstavlja metodologiju kojom se osigurava puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na prihvatljive MSP-ove. Politika određivanja cijena/kolaterala financijske institucije mora biti u skladu s metodologijom. Politika određivanja cijena/kolaterala i metodologija uključuju sljedeće elemente:

1.  instrumentom se obuhvaća najviše 80 % izloženosti riziku svakog zajma prihvatljivim MSP-ovima (do ograničenja);

2.  ukupna financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu prenosi se na prihvatljive MSP-ove smanjenjem naplaćene kamatne stope i/ili smanjenjem kolaterala koji zahtijeva financijska institucija;

3.  izračun bruto ekvivalenta potpore kako je predstavljen u odjeljku o državnim potporama primjenjuje se na svaki zajam koji je uključen u portfelj;

4.  financijski posrednik koji upravlja fondom za jamstva financijskoj instituciji ne naplaćuje nikakve naknade za jamstvo;

5.  financijska institucija smanjuje ukupnu kamatnu stopu i/ili zahtjev u pogledu kolaterala u okviru svakog zajma prihvatljivim MSP-ovima koji je uključen u portfelj u skladu s politikom određivanja cijena i metodologijom kojima se osigurava potpuni prijenos financijske koristi. Razinu tog smanjenja koju je predložila financijska institucija procjenjuje i potvrđuje financijski posrednik nakon odgovarajuće analize i dubinskog pregleda te se smatra kriterijem prihvatljivosti za zajmove MSP-ovima koji će se uključiti u portfelj;

6.  na temelju ex ante procjene kojom se utvrđuju ciljani MSP-ovi i ex ante procjene rizika kojom se utvrđuje rizik, upravljačko tijelo može odlučiti da od krajnjih primatelja zahtijeva plaćanje naknade za jamstvo. U tom slučaju bruto ekvivalent potpore izračunava se s pomoću formule prethodno predstavljene u ovom dokumentu u odjeljku o državnim potporama ili se usklađuje s uvjetima iz obavijesti o jamstvu. Naknade koje plate krajnji primatelji vraćaju se fondu za jamstva kao vraćena sredstva u smislu članka 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

7.  politika određivanja cijena i metodologija ostaju nepromijenjene tijekom razdoblja prihvatljivosti.

Jamstvo financijskoj instituciji: iznos i stopa (podaci o proizvodu)

Ograničenim portfeljnim jamstvom poštuju se uvjeti iz članka 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Stopa ograničenja jamstva određuje se u okviru ex ante procjene rizika u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i ni u kojem slučaju ne smije premašiti 25 %. Jamstvom se smiju obuhvatiti očekivani i neočekivani gubici.

Faktor multiplikacije jamstva koje se financira iz programskog doprinosa definira se na sljedeći način:

Faktor multiplikacije = (1/stopa jamstva) × (1/stopa ograničenja jamstva).

Faktor multiplikacije temelji se na ex ante procjeni rizika i jednak je ili viši od 5.

Veličina ciljnog portfelja koji je djelomično obuhvaćen jamstvom mora se temeljiti na nalazima ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi). Sastav ciljnog portfelja zajmova mora se definirati tako da se osigura diversifikacija rizika.

Jamstvo financijskoj instituciji (aktivnosti)

Portfelj zajmova koji je obuhvaćen instrumentom zajma uključuje nove zajmove koji se pružaju krajnjim primateljima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija portfelja. Financijske institucije moraju imati razumnu procjenu profila rizičnosti portfelja (na primjer, ograničenje koncentracije po sektoru). Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj zemlji ili regiji.

Financijska institucija unaprijed ocjenjuje stopu povrata koja će se primjenjivati za izračun iznosa za koji se očekuje povrat od neispunjenja obveza u portfelju, što utječe na evaluaciju stope ograničenja jamstva.

Odgovornost upravljačkog tijela

Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Neispunjenje obveze u pogledu zajma krajnjem primatelju znači i. da financijska institucija u svakom trenutku može dokazati (postupajući u skladu sa svojim unutarnjim postupcima i kako je vidljivo u njezinom financijskom i regulatornom izvješćivanju) da krajnji primatelj vjerojatno neće ispuniti svoje obveze plaćanja; ili ii. da krajnji primatelj nije ispunio svoju obvezu plaćanja u okviru relevantnog zajma MSP-ovima, što je trajalo najmanje 90 uzastopnih kalendarskih dana.

Trajanje

Razdoblje jamstva u okviru financijskog instrumenta utvrđuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava uz jamstva zajmova isplaćenih krajnjim primateljima najkasnije 31. prosinca 2023.

Preporučuje se da stvaranje portfelja zajmova pod jamstvom uobičajeno traje najviše četiri godine od datuma potpisivanja sporazuma o financiranju (između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika).

Podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa)

Usklađenost interesa između upravljačkog tijela, financijskog posrednika i financijske institucije ostvaruje se na sljedeći način:

— vlastiti kreditni rizik koji zadržava financijska institucija ni u kojem slučaju ne smije biti manji od 20 % na razini pojedinačnog zajma,

— financijska institucija obvezuje se razviti portfelj novih zajmova vlastitim sredstvima,

— financijska korist ograničenog jamstva u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje MSP-ove,

— naknadama za uspješnost za financijskog posrednika kako su navedene u člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Prihvatljivi financijski posrednici i financijske institucije

Financijski su posrednici javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati jamstva na zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu.

Financijske su institucije javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova.

Prihvatljivost krajnjeg primatelja (krajnjih primatelja)

Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim programom i sporazumom o financiranju. Krajnji primatelji na datum dokumenta kojim se dokazuje relevantno jamstvo za MSP-ove, tj. preuzeta obveza u pogledu jamstva, moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(a)  moraju biti mikro, mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”, uključujući trgovce pojedince/samozaposlene osobe) kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (2);

(b)  ne smiju biti MSP-ovi koji posluju u sektorima definiranima u članku 1. točkama (d) do (f) Uredbe de minimis;

(c)  ne smiju biti dio jednog ili više ograničenih sektora (3);

(d)  ne smiju biti društvo u poteškoćama kako je definirano pravilom o državnoj potpori;

(e)  ne smiju kasniti u plaćanju ili ne ispunjavati obvezu plaćanja bilo kojeg drugog zajma ili leasinga koji je dodijelio financijski posrednik ili druga financijska institucija prema provjerama koje su provedene u skladu s unutarnjim smjernicama i standardnom kreditnom politikom financijskog posrednika.

Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma pod jamstvom krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam pod jamstvom isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a.

Značajke proizvoda za krajnje primatelje

Financijska institucija krajnjim primateljima dodjeljuje zajmove kojima se pridonosi cilju programa i za koje se jamči programom u okviru portfelja ograničenog jamstva. Uvjeti jamstava i zajmova temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Zajmovi se smiju koristiti isključivo u sljedeće dopuštene svrhe:

(a)  ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući prijenos vlasničkih prava u poduzećima pod uvjetom da se prijenos izvršava između neovisnih ulagača;

(b)  obrtni kapital povezan s aktivnostima razvoja ili proširenja koje su slične (i povezane s) aktivnostima iz prethodne točke (a) (čija se povezanost dokazuje, među ostalim, poslovnim planom krajnjeg primatelja i iznosom financiranja).

Zajmovi uključeni u portfelj u svakom trenutku moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(c)  zajmovi moraju biti novi, isključujući refinanciranje postojećih zajmova;

(d)  zajamčeni iznos temeljnog zajma uključenog u portfelj i. smije iznositi najviše 1 500 000 EUR na temelju ex ante procjene i ii. pruža se u uvjetima u kojima bruto ekvivalent potpore u pogledu svakog krajnjeg primatelja ne premašuje 200 000 EUR (ili 100 000 EUR u cestovnom prijevozu tereta i 30 000 EUR u sektorima ribarstva i akvakulture) tijekom razdoblja od tri fiskalne godine. Prihvatljivi MSP-ovi mogli bi u teoriji više puta zatražiti zajmove koji se dodjeljuju u kontekstu tog financijskog instrumenta pod uvjetom da se u potpunosti poštuje prethodno navedeno ograničenje u pogledu bruto ekvivalenta potpore;

(e)  zajmovima se osigurava financiranje jedne ili više dopuštenih svrha u EUR i/ili nacionalnoj valuti u relevantnom području provedbe programa i, ovisno o slučaju, u bilo kojoj drugoj valuti;

(f)  zajmovi ne smiju biti u obliku mezaninskih zajmova, podređenog duga ili kvazivlasničkog kapitala;

(g)  zajmovi ne smiju biti u obliku obnovljivih kreditnih linija;

(h)  moraju imati raspored otplate, uključujući redovite jednake otplate i/ili jednokratne otplate;

(i)  zajmovima se ne financiraju isključivo financijske aktivnosti ili projekti u području nekretnina koji se provode kao aktivnost financijskog ulaganja te se ne financira pružanje potrošačkog financiranja;

(j)  moraju imati najkraće dospijeće od 12 mjeseci i najdulje dospijeće od 120 mjeseci.

Izvješćivanje i ciljani rezultati

Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu.

Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo odredbe iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis.

Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o fondu za jamstva, pokazatelji se mjere i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (povećanja zaposlenosti, broja MSP-ova…), ostali su pokazatelji sljedeći:

broj zajmova pod jamstvom

obujam zajmova pod jamstvom

broj neotplaćenih zajmova

obujam neotplaćenih zajmova

odobrena/pozvana jamstva (broj, iznosi)

nepozvana sredstva i dobici (npr. ostvarene kamate).

Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa

Financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje (korist od jamstva).

Financijska korist prihvatljivih MSP-ova dokazuje se smanjenjem ukupne kamatne stope koju zahtijeva financijska institucija i/ili smanjenjem kolaterala za takav zajam MSP-u.

Financijski posrednik prati bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćuje o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama.

Ta se načela odražavaju u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskih posrednika te između financijskih posrednika i financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova.

(1)   Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(2)   Poduzeće s manje od 250 zaposlenika i prometom manjim od 50 milijuna EUR ili ukupnom imovinom manjom od 43 milijuna EUR; uključujući poduzeća koja nisu u skupini koja premašuje te pragove. U skladu s Preporukom Komisije „poduzeće je svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik”.

(3)   Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”: (a)  Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. (b)  Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. (c)  Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. (d)  Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. (e)  Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. (f)  Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”).

Struktura financijskog instrumenta

Zajam za obnovu ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosima iz programa i vlastitim doprinosima radi financiranja portfelja novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova.

Zajam za obnovu dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se financira iz ESIF-a i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Cilj instrumenta

Cilj je instrumenta ponuditi povlaštene zajmove fizičkim i pravnim osobama ili neovisnim stručnjacima koji posjeduju prostore (stan, socijalni stan ili pojedinačno kućanstvo) te upraviteljima ili drugim pravnim tijelima koja djeluju u ime i za račun vlasnikâ kako bi se poduzeli radovi obnove koji su prihvatljivi za potporu iz ESIF-a.

Doprinosom koje upravljačko tijelo financijskom posredniku osigurava iz programa u okviru ESIF-a ne smije se istisnuti financiranje dostupno od drugih privatnih ili javnih ulagača.

Programom u okviru ESIF-a financijskom se posredniku osiguravaju sredstva radi razvoja portfelja novih zajmova MSP-ovima i istovremenog sudjelovanja u gubicima/neispunjavanjima obveza te povratima od zajmova u tom portfelju za svaki zajam posebno i u omjeru koji je jednak onom programskog doprinosa u okviru instrumenta.

U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika.

Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a, fond fondova može osigurati vlastita sredstva koja se kombiniraju sa sredstvima financijskog posrednika. Fond fondova u tom slučaju razmjerno sudjeluje u podjeli rizika među različitim doprinosima u portfelju zajmova. Pravila o državnim potporama moraju se poštovati i u pogledu tih sredstava ako je riječ o javnim sredstvima.

Implikacije u pogledu državnih potpora

Zajam za obnovu osmišljen je kao instrument bez državnih potpora, tj. naknada za financijskog posrednika u skladu s tržišnim uvjetima, potpuni prijenos financijske koristi s financijskog posrednika na krajnje primatelje i financiranje osigurano krajnjim primateljima moraju biti u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a)  Potpore na razini financijskog posrednika i fonda fondova isključene su u sljedećim slučajevima: 1.  financijski posrednik i upravljačko tijelo ili fond fondova u svakom trenutku snose gubitke i koristi razmjerno svojem doprinosu (pro rata) te je sudjelovanje financijskog posrednika u instrumentu zajma za obnovu ekonomski značajno; i 2.  naknada (tj. troškovi i/ili naknade za upravljanje) financijskog posrednika i fonda fondova odražava postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama, što je slučaj kada se oni odabiru na temelju otvorenog, transparentnog, nediskriminirajućeg i objektivnog postupka odabira ili ako je njihova naknada usklađena s člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i država nije dodijelila druge koristi. Ako fond fondova samo prenosi doprinos ESIF-a na financijskog posrednika i radi u javnom interesu te ne obavlja komercijalnu aktivnost pri provedbi mjere i ne ulaže vlastita sredstva – te se stoga ne smatra korisnikom potpore – dovoljno je da fond fondova ne dobije prekomjernu naknadu; i 3.  financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Pri odabiru financijskog posrednika upravljačko tijelo u skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 procjenjuje politiku određivanja cijena i metodologiju za prijenos financijske koristi na krajnje primatelje. Ako financijski posrednik ne prenese sve financijske koristi na krajnje primatelje, neisplaćeni javni doprinos vraća se upravljačkom tijelu. (b)  Potpore na razini subjekta koji djeluje u ime vlasnika (tj. fizičkih i pravnih osoba, neovisnih stručnjaka koji posjeduju prostore, upravitelja, drugih pravnih tijela): Potpore na razini subjekta koji djeluje u ime vlasnika isključene su u sljedećim slučajevima: 1.  subjekt nema koristi od izravnih prijenosa javne potpore; i 2.  subjekt prenosi sve financijske koristi javnih programskih doprinosa na krajnje primatelje. (c)  Na razini vlasnikâ s gospodarskom djelatnosti ili bez nje (pravne osobe ili neovisni stručnjaci, stanodavci i vlasnici koji postavljaju obnovljive izvore energije, opskrbljuju mrežu dijelom proizvedene energije): Vlasnici koji su fizičke osobe i koji se ne smatraju poduzećima jer ne obavljaju gospodarsku djelatnost ne smatraju se korisnicima državnih potpora.Vlasnici s gospodarskom djelatnosti ispunjavaju uvjete za „poduzeće” i podliježu pravilima o državnim potporama. Točnije, to je slučaj ako su oni stanodavci (iznajmljivanje je gospodarska djelatnost) i u slučaju postavljanja obnovljivih izvora energije ako se mreža opskrbljuje dijelom proizvedene obnovljive energije (opskrbljivanje mreže energijom smatra se gospodarskom djelatnosti).Na razini vlasnikâ s gospodarskom djelatnosti potpore moraju biti u skladu s pravilima de minimis.Za svaki zajam uključen u portfelj koji se odnosi na vlasnike s gospodarskom djelatnošću financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna:Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × (trošak financiranja (standardna metodologija) + trošak rizika (standardna metodologija) – sve naknade koje je upravljačko tijelo naplatilo financijskom posredniku za programski doprinos) × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama) × stopa podjele rizika.Ako se bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule za potrebe instrumenta zajma za obnovu, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen člankom 4. Uredbe de minimis (1). Ne postoji minimalni zahtjev u pogledu kolaterala.Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe de minimis.Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne smije biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis.Bespovratna sredstva za tehničku pomoć ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore.

Kreditna politika

(a)  Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi javne doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za zajam za obnovu. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Ciljni obujam kreditiranja i raspon kamatne stope potvrđuju se u okviru ex ante procjene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te se uzimaju u obzir pri određivanju prirode instrumenta (obnovljivi ili neobnovljivi instrument).Najveća podjela rizika financijskog instrumenta prema krajnjim primateljima iznosi 85 % (tj. najmanje 15 % osigurava se vlastitim sredstvima financijskog posrednika). (b)  Oblikovanje portfelja novih zajmova: Financijski posrednik dužan je u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelj novih zajmova koji se financiraju u skladu sa stopom podjele rizika dogovorenom u sporazumu o financiranju (tj. financiranje i. programskim doprinosom, ii. vlastitim sredstvima financijskog posrednika).Prihvatljivi zajmovi, unaprijed utvrđeni na temelju kriterija prihvatljivosti na razini pojedinačnog zajma i portfelja, automatski se uključuju u portfelj dostavljanjem obavijesti o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju.Financijski posrednik dužan je provoditi dosljednu politiku kreditiranja, posebno u pogledu sastava portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje kreditnim portfeljem i diversifikacija rizika, radi smanjenja tržišnog nedostatka utvrđenog u ex ante procjeni (iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) i daljnjeg postupanja u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela.Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijski posrednik provodi u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima utvrđenima u relevantnom sporazumu o financiranju. (c)  Ponovna uporaba sredstava vraćenih financijskom instrumentu: Sredstva vraćena financijskom instrumentu ponovno se upotrebljavaju u okviru istog financijskog instrumenta (obnavljaju se u okviru istog financijskog instrumenta) ili se nakon vraćanja upravljačkom tijelu ili fondu fondova upotrebljavaju u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Kada se obnavljaju u okviru istog financijskog instrumenta, iznosi koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a i koje financijski posrednik nadoknađuje i/ili vraća iz zajmova krajnjim primateljima u okviru roka za ulaganja u načelu se stavljaju na raspolaganje za novu uporabu u okviru istog financijskog instrumenta. Taj pristup obnavljanja iz članaka 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuje se u sporazum o financiranju.S druge strane, ako se upravljačkom tijelu ili fondu fondova izravno otplaćuje, otplate se izvršavaju redovito tako da se odražavaju i. otplate glavnice (razmjerno na temelju stope podjele rizika), ii. svi vraćeni iznosi i umanjenja zbog gubitaka (u skladu sa stopom podjele rizika) u okviru zajmova za obnovu i iii. sva plaćanja kamatnih stopa. Ta se sredstva moraju upotrebljavati u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (d)  Povrat gubitaka: Financijski posrednik u skladu sa svojim unutarnjim smjernicama i postupcima poduzima mjere u svrhu povrata u pogledu svakog neotplaćenog zajma koji se sufinancira u okviru zajma za obnovu.Iznosi koje financijski posrednik vrati (umanjeni za moguće troškove povrata i ovrhe) raspodjeljuju se razmjerno podjeli rizika između financijskog posrednika i upravljačkog tijela ili fonda fondova. (e)  Ostalo: Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi upotrebljavaju se u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Politika određivanja cijena

Pri predlaganju svojih cijena financijski posrednik predstavlja politiku određivanja cijena i metodologiju kako bi se osigurao puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na krajnje primatelje. Politika određivanja cijena i metodologija uključuju sljedeće elemente:

1.  kamatna stopa na sudjelovanje financijskog posrednika određena je na tržišnoj osnovi (tj. u skladu s vlastitom politikom financijskog posrednika);

2.  ukupna kamatna stopa, koja se zaračunava na zajmove krajnjim primateljima uključene u portfelj, mora se smanjiti razmjerno sredstvima osiguranima javnim doprinosom programa. U tom se smanjenju uzimaju u obzir naknade koje upravljačko tijelo može zaračunati na programski doprinos;

3.  izračun bruto ekvivalenta potpore kako je predstavljen u odjeljku o državnim potporama primjenjuje se na svaki zajam koji je uključen u portfelj;

4.  politika određivanja cijena i metodologija ostaju nepromijenjene tijekom razdoblja prihvatljivosti.

Programski doprinos financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu)

Sredstva dodijeljena financijskim posrednicima u okviru zajma za obnovu i najmanja stopa podjele rizika temelje se na nalazima ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi).

Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti)

Portfelj zajmova koji se financira u okviru instrumenta zajma za obnovu uključuje nove zajmove koji se pružaju krajnjim primateljima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija i homogenost portfelja te na taj način omogućila razumna procjena profila rizičnosti portfelja. Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj zemlji ili regiji.

Financijski posrednik dužan je surađivati s regionalnim ili nacionalnim tijelima koja su odgovorna za pružanje dodatnih usluga u pogledu provedbe projekata obnove koja, među ostalim, uključuje: usluge savjetovanja, provjeru i evaluaciju izrade projekta, izgradnje, tehničkog nadzora i dokumenata o javnoj nabavi; evaluaciju sukladnosti projekata obnove s pravom Unije i nacionalnim pravom; pružanje bespovratnih sredstava, provjeru i registraciju državnih potpora.

Odgovornost upravljačkog tijela

Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Trajanje

Razdoblje kreditiranja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za zajmove isplaćene krajnjim primateljima najkasnije do 31. prosinca 2023.

Kreditiranje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa)

Usklađenost interesa između upravljačkog tijela i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:

— naknadama za uspješnost kako su navedene u člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014,

— u skladu s uvjetima na lokalnom tržištu financijski posrednik mora pridonijeti financiranju najmanje 15 % ukupne obveze financiranja u svrhu kreditiranja krajnjih primatelja (omogućujući određivanje stope podjele rizika),

— gubici i povrati razmjerno utječu na financijskog posrednika i upravljačko tijelo u okviru njihovih odnosnih odgovornosti.

Prihvatljivi financijski posrednici

Javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove za obnovu osobama koje posjeduju prostore i poduzećima koja posluju i posjeduju prostore u području provedbe programa kojim se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova.

Prihvatljivost krajnjeg primatelja

Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim prioritetom i sporazumom o financiranju.

Krajnji primatelji smiju biti fizičke ili pravne osobe ili neovisni stručnjaci (gospodarska djelatnost) te upravitelji ili druga pravna tijela koja djeluju u ime i za račun vlasnikâ koji posjeduju prostore (stan ili pojedinačno kućanstvo) u kojima se provode mjere u području energetske učinkovitosti ili obnovljivih izvora energije koji su prihvatljivi u skladu Uredbom (EU) br. 1303/2013 i programskom potporom.

Na temelju pravila o prihvatljivosti u okviru programa i u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima Unije sljedeći primjeri vrsta radova mogu biti prihvatljivi:

— tehnička pomoć za pripremu dijela projekta koji se odnosi na mjere za energetsku učinkovitost ili energiju iz obnovljivih izvora,

— troškovi provedbe dijela projekta koji se odnosi na mjere za energetsku učinkovitost ili energiju iz obnovljivih izvora,

— krupni popravci ili zamjena sustava za grijanje i toplu vodu,

— zamjena ili popravak toplinske podstanice ili kotlovnice (pojedinačni kotlovi) te sustava za pripremu tople vode,

— ugradnja ventila za uravnoteženje za usponske vodove,

— poboljšanje toplinske izolacije cijevi,

— zamjena cijevi i grijaćih uređaja,

— ugradnja zasebnog sustava za mjerenje potrošnje u sustavu grijanja i termostatskih ventila u stanove,

— zamjena ili popravak toplovodnih cijevi i uređaja,

— zamjena ili popravak ventilacijskog sustava,

— zamjena prozora i ulaznih vrata,

— krovna izolacija, uključujući gradnju novoga kosog krova (ali ne i gradnju tavanskih prostorija),

— izolacija pročeljnih zidova,

— izolacija podrumskog stropa,

— ugradnja sustava za alternativne izvore energije (sunce, vjetar itd.),

— krupni popravci dizala ili njihova zamjena energetski učinkovitijim dizalima,

— zamjena ili popravak zajedničkih tehničkih sustava zgrade (kanalizacija, elektroinstalacije, protupožarni uređaji, vodovodne cijevi i uređaji ventilacijskog sustava).

U pogledu krajnjih primatelja sljedeći se kriteriji prihvatljivosti primjenjuju u slučaju kreditiranja krajnjeg primatelja/vlasnikâ s gospodarskom aktivnosti u okviru pravnog subjekta (na primjer, neovisnih stručnjaka). Kriteriji prihvatljivosti moraju biti ispunjeni na datum potpisivanja zajma:

(a)  moraju biti mikro, mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”, uključujući trgovce pojedince/samozaposlene osobe) kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ;

(b)  ne smiju biti MSP-ovi koji posluju u sektorima definiranima u članku 1. točkama (a)–(f) Uredbe de minimis;

(c)  ne smiju biti dio jednog ili više ograničenih sektora (2);

(d)  ne smiju biti društvo u poteškoćama kako je definirano pravilima o državnim potporama;

(e)  ne smiju kasniti u plaćanju ili ne ispunjavati obvezu plaćanja bilo kojeg drugog zajma ili leasinga koji je dodijelio financijski posrednik ili druga financijska institucija prema provjerama koje su provedene u skladu s unutarnjim smjernicama i standardnom kreditnom politikom financijskog posrednika.

Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a.

Značajke proizvoda za krajnje primatelje

Financijski posrednik krajnjim primateljima dodjeljuje nove zajmove kojima se pridonosi cilju programa i koji se sufinanciraju iz programa u okviru zajma za obnovu, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Njihovi uvjeti temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Dospijeće zajma za obnovu nije duže od 20 godina.

Najviši iznos svakog zajma za obnovu utvrđuje se na temelju nalaza ex ante procjene kojom se opravdava programski doprinos financijskom instrumentu te se utvrđuje u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela, fonda fondova i financijskog posrednika. Najviši iznos po zajmu za pojedinačno kućanstvo ne smije premašiti 75 000 EUR. Zajmovi za upravitelja zgrade zbroj su pojedinačnih kućanstava u zgradi.

U okviru financijskog instrumenta od krajnjih primatelja ili upravitelja zajedničkom imovinom koji djeluju u ime krajnjih primatelja može se zatražiti doprinos „vlastitim sredstvima”.

Na zajam za obnovu primjenjuje se godišnja fiksna kamatna stopa i uključuje redovitu amortizaciju. Kamatna stopa na sudjelovanje financijskog posrednika određuje se na tržišnoj osnovi. Kamatna stopa koja se primjenjuje na relevantni prihvatljivi zajam uključen u portfelj smanjuje se za udjel javnog programskog doprinosa u korist krajnjih primatelja.

Subvencionirana kamatna stopa, u skladu s člankom 37. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013, smije se dodijeliti kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima (3). Najviša subvencionirana kamatna stopa odgovara kamatnoj stopi koju kućanstva s niskim dohotkom ili ranjiva kućanstva plaćaju na doprinos financijskog posrednika u svakom zajmu.

Određeni troškovi tehničke pomoći mogu se uključiti u financijski instrument u kontekstu članka 37. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Pomoć se mora pružiti isključivo za izradu projekta (pripremne studije i pomoć u pripremi ulaganja do odluke o ulaganju). Navedeni troškovi tehničke pomoći prihvatljivi su samo ako su zajam za obnovu potpisali financijski posrednik i krajnji primatelji te neovisno o subjektu koji pruža te usluge (npr. neovisno o tome pruža li te usluge financijski posrednik ili drugi subjekt).

Izvješćivanje i ciljani rezultati

Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu.

Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis.

Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o zajmu za obnovu, pokazatelji se mjere i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (broj kućanstava s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije, procijenjeno godišnje smanjenje stakleničkih plinova...), ostali su pokazatelji sljedeći:

broj i obujam zajmova

obnovljene obiteljske kuće (u kvadratnim metrima)

obnovljeni stanovi u zgradama (u kvadratnim metrima)

neispunjene obveze (brojevi i iznosi)

otplaćena sredstva i dobici

broj i iznosi tehničke potpore

broj i iznosi subvencioniranih kamatnih stopa.

Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa

Financijski posrednik dužan je smanjiti ukupnu efektivnu kamatnu stopu (i, prema potrebi, politiku kolaterala) naplaćenu krajnjim primateljima u okviru svakog prihvatljivog zajma uključenog u portfelj odražavajući tako povoljne uvjete financiranja i podjele rizika u pogledu zajma za obnovu.

Ukupna financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu prenosi se na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Financijski posrednik prati bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćuje o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama. To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika.

(1)   Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(2)   Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”: (a)  Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. (b)  Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. (c)  Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. (d)  Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. (e)  Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. (f)  Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”).

(3)   Kako su opisana u Odluci Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011., kao socijalno ugroženi građani ili socijalne skupine koje se nalaze u nepovoljnijem položaju, kojima je zbog ograničene platežne sposobnosti do stambenog prostora nemoguće doći po tržišnim uvjetima.

Struktura financijskog instrumenta

U okviru instrumenta za zajedničko ulaganje u vlasnički kapital MSP-ova ulažu se doprinosi iz programa u okviru ESIF-a, vlastita sredstva financijskog posrednika i sredstva privatnih suulagača.

Financijski posrednik privatni je subjekt koji sve odluke o ulaganjima i otuđenjima donosi s pažnjom profesionalnog upravitelja u dobroj vjeri. Financijski posrednik gospodarski je i pravno neovisan o upravljačkom tijelu i fondu fondova.

Privatni suulagači privatna su tijela, pravno neovisna o financijskom posredniku.

Instrument za zajedničko ulaganje dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se financira iz ESI fondova i navedene u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Ciljevi instrumenta

Ciljevi su instrumenta sljedeći:

1.  ulagati u MSP-ove u početnoj fazi, fazi pokretanja poslovanja i u fazi širenja ili za ostvarivanje novih projekata, ulaska na nova tržišta ili novi razvoj postojećih poduzeća na temelju sporazuma o zajedničkom ulaganju (partnerski pristup) sa suulagačima na razini pojedinačnog posla. Takva ulaganja provode se u okviru područja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (1);

2.  osigurati više kapitala radi povećanja vrijednosti ulaganja u MSP-ove.

Ciljevi su povezani sa sljedećim uvjetima.

Doprinosom instrumentu za zajedničko ulaganje iz programa u okviru ESIF-a ne smije se istisnuti financiranje dostupno od drugih javnih ili privatnih ulagača.

Iznos i stope instrumenta za zajedničko ulaganje utvrđuju se tako da se nadoknadi nedostatak vlasničkog kapitala utvrđen ex ante procjenom financijskog instrumenta u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Programom u okviru ESIF-a osiguravaju se sredstva za instrument za zajedničko ulaganje radi razvoja portfelja ulaganja u MSP-ove. Sudjelovanje instrumenta za zajedničko ulaganje s financijskim posrednikom i suulagačima na razini je pojedinačnog posla.

U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika zaduženog za instrument za zajedničko ulaganje.

Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a fond fondova može osigurati i vlastita sredstva. Ako su u okviru fonda fondova osigurana državna sredstva, moraju se poštovati pravila o državnim potporama. Ako se sredstva fonda fondova kombiniraju s drugim državnim sredstvima, primjenjuje se i članak 21. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Implikacije u pogledu državnih potpora

Ulaganje iz instrumenta za zajedničko ulaganje provodi se kao instrument koji obuhvaća državnu potporu. Smatra se spojivim s unutarnjim tržištem i ne podliježe zahtjevu za prijavu jednokratne potpore, ako su ispunjeni uvjeti spojivosti u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Postojanje državne potpore procjenjuje se na razini fonda fondova, financijskog posrednika, privatnih ulagača i krajnjih primatelja.

Točnije, na razini pojedinačnog posla ukupna stopa privatnog sudjelovanja na razini MSP-ova doseže najmanje sljedeće pragove:

(a)  10 % rizičnog financiranja dodjeljuje se prihvatljivim poduzećima prije njihove prve komercijalne prodaje na bilo kojem tržištu;

(b)  40 % rizičnog financiranja dodjeljuje se prihvatljivim poduzetnicima koji posluju na bilo kojem tržištu kraće od sedam godina od njihove prve komercijalne prodaje;

(c)  60 % rizičnog financiranja dodjeljuje se prihvatljivim poduzetnicima kojima je potrebno početno rizično financijsko ulaganje koje, na temelju poslovnog plana izrađenog za potrebe ulaska na tržište s novim proizvodom ili ulaska na novo zemljopisno tržište, premašuje 50 % njihova prosječnoga godišnjeg prometa u prethodnih pet godina ili za daljnja ulaganja u prihvatljiva poduzeća nakon sedmogodišnjeg razdoblja od prve komercijalne prodaje.

Pritom se privatnim sudjelovanjem smatraju ulaganja privatnih tijela.

Za potrebe instrumenta za zajedničko ulaganje dopuštena potpora na razini krajnjeg primatelja postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)  postoji dopuštena potpora privatnim suulagačima;

(b)  financijskim posrednikom upravlja na komercijalnoj osnovi i njegove su financijske odluke neovisne i usmjerene na stjecanje dobiti;

(c)  dosegnuti su najviši iznosi privatnog sudjelovanja kako su utvrđeni u članku 21. stavku 10. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Troškovi povezani s razvojem investicijskih projekata, dubinskom analizom i pružanjem pomoći krajnjim primateljima podmiruju se iz troškova i naknada za upravljanje financijskog posrednika koji upravlja instrumentom za zajedničko ulaganje.

Aktivnosti koje podržava EPFRR podliježu općim pravilima o državnim potporama.

Politika ulaganja

(a)  Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist instrumenta za zajedničko ulaganje Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika, relevantno upravljačko tijelo ili fond fondova izvršava prijenos doprinosa iz programa u instrument za zajedničko ulaganje. Iznosom koji se prenosi pokrivaju se potrebe u smislu ulaganja te troškovi i naknade za upravljanje. Prijenos se izvršava u tranšama.Ciljana vrijednost ulaganja potvrđuje se ex ante procjenom koja se izvršava u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Politika ulaganja iz instrumenta za zajedničko ulaganje uključuje jasnu izlaznu strategiju. Ta je strategija opisana u sporazumu o financiranju. (b)  Isplate iz instrumenta za zajedničko ulaganje prihvatljivim MSP-ovima Ulaganja iz instrumenta za zajedničko ulaganje izvršavaju se zajedno s ulaganjima financijskog posrednika i drugih privatnih ulagača, unutar unaprijed utvrđenog i ograničenog razdoblja.Odabrani financijski posrednik na osnovi pojedinačnog posla koristi najmanje 1 % dodatnih financijskih sredstava od financijskog posrednika ili instrumenta povezanog s financijskim posrednikom radi usklađenosti interesa, kao i od suulagača, odnosno privatnih ulagača.Odluke o ulaganjima usmjerene su na stjecanje dobiti. Da bi se smatralo ulaganjem usmjerenim na stjecanje dobiti, ulaganje ispunjava sljedeće uvjete: i.  financijski posrednik osnovan je u skladu s primjenjivim propisima te omogućuje postupak dubinske analize kojim se osigurava komercijalno isplativa politika ulaganja, uključujući odgovarajuću politiku diversifikacije rizika s ciljem postizanja gospodarske održivosti i učinkovitih razmjera u pogledu vrijednosti i teritorijalnog obuhvata njegova portfelja ulaganja; ii.  ulaganje u prihvatljive MSP-ove temelji se na održivom poslovnom planu koji sadržava podatke o proizvodu, prodaji i očekivanoj profitabilnosti i kojim se uspostavlja ex ante održivost ulaganja; iii.  za svako ulaganje postoji jasna i ostvariva izlazna strategija. Financijski posrednik provodi dosljednu politiku ulaganja koja je usklađena s primjenjivim sektorskim standardima te s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela. (c)  Isplate od suulagača prihvatljivim MSP-ovima Financijski posrednik utvrđuje, analizira i procjenjuje moguća zajednička ulaganja u krajnje primatelje, kao i sve suulagače. Financijski posrednik provodi dubinsku analizu za svaki pojedinačni posao. Dubinskom analizom procjenjuje ključne aspekte kao što su poslovni plan, održivost ulaganja i izlazna strategija. Poslovni plan sadržava podatke o proizvodu, prodaji i očekivanoj profitabilnosti.Stopa privatnog sudjelovanja prihvatljivih MSP-ova odgovara najmanjem pragu utvrđenom u članku 21. Uredbe (EU) br. 651/2014.Sporazumom o zajedničkom ulaganju između financijskog posrednika i suulagača utvrđuju se uvjeti ulaganja u krajnje primatelje i usklađen je s člankom 1. stavkom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 821/2014 (2), kada je taj članak primjenjiv.

Doprinos fonda financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu)

Instrumentom za zajedničko ulaganje osigurava se kapital MSP-ovima koji nisu uvršteni na burzu i ispunjavaju barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a)  ne posluju ni na kojem tržištu;

(b)  posluju na nekom tržištu manje od sedam godina od njihove prve komercijalne prodaje;

(c)  zahtijevaju početno rizično financijsko ulaganje koje, na temelju poslovnog plana izrađenog radi ulaska na novo proizvodno ili zemljopisno tržište, premašuje 50 % njihova prosječnoga godišnjeg prometa tijekom proteklih pet godina;

(d)  zahtijevaju daljnja ulaganja u prihvatljiva poduzeća, uključujući nakon sedmogodišnjeg razdoblja od prve komercijalne prodaje.

Iznos i stopa zajedničkog ulaganja po poslu određuju se primjenom najmanje sljedećih čimbenika:

(a)  veličina i usmjerenost instrumenta za zajedničko ulaganje;

(b)  sudjelovanje suulagača;

(c)  očekivani katalitički učinak instrumenta za zajedničko ulaganje; djelovanje unutar gornjih granica utvrđenih u članku 21. stavku 10. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Iznosi ulaganja vraćeni instrumentu za zajedničko ulaganje unutar vremenskog okvira za ulaganja kako je utvrđen sporazumom o financiranju ponovno se upotrebljavaju kako je predviđeno u člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Povlaštena naknada privatnim ulagačima čiji je jedini cilj asimetrična podjela dobiti utvrđuje se u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te člankom 21. stavkom 13. točkom (b) Uredbe (EU) br. 651/2014.

Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti)

Portfelj osnovnih transakcija koji se financira iz instrumenta za zajedničko ulaganje uključuje ulaganja koja se vrše u korist krajnjih primatelja.

Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije, programom u okviru ESIF-a, nacionalnim pravilima prihvatljivosti te financijskim posrednikom. Financijski posrednik razumno procjenjuje profil rizičnosti portfelja.

Zajedničko ulaganje u krajnje primatelje provodi se u traženom razdoblju prije izlaska u skladu s politikom ulaganja.

Odgovornost upravljačkog tijela

Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014 (3).

Pri likvidaciji instrumenta za zajedničko ulaganje financijski posrednik detaljno procjenjuje rizike potraživanja od instrumenta za zajedničko ulaganje te osigurava čuvanje odgovarajućih iznosa na založnim računima za podmirenje tih potraživanja.

Trajanje

Okvirno trajanje instrumenta za zajedničko ulaganje iznosi deset godina, a produljenje je moguće uz suglasnost upravljačkog tijela.

Razdoblje ulaganja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za ulaganja u krajnje primatelje najkasnije do 31. prosinca 2023.

Za ulaganja izvršena nakon 31. prosinca 2020. provodi se procjena usklađenosti s pravilima o državnim potporama koja stupe na snagu nakon tog datuma.

Ulaganje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa)

Usklađenost interesa između upravljačkog tijela i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:

— naknadama za uspješnost kako su predviđene u člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014,

— naknadom za financijskog posrednika koja odražava postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama, uključujući udio u dobiti, ako ga ima,

— sufinanciranjem od privatnih suulagača koje je na najnižoj razini u skladu s člankom 21. stavkom 10. Uredbe (EU) br. 651/2014,

— sufinanciranjem iz vlastitih sredstava financijskog posrednika od najmanje 1 % po svakom poslu pod istim uvjetima kao i za instrument za zajedničko ulaganje; dodatno zajedničko ulaganje financijskog posrednika podliježe istim uvjetima kao i instrument za zajedničko ulaganje,

— sufinanciranjem od drugih suulagača pod istovjetnim uvjetima kao što su oni primjenjivi na instrument za zajedničko ulaganje, osim ako je ex ante procjenom iz članka 37. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 procijenjeno da se između javnih i privatnih ulagača utvrđuje asimetrična podjela dobiti; takvi aranžmani u skladu su s člankom 21. stavkom 13. točkom (b) Uredbe (EU) br. 651/2014,

— financijski posrednik ne sudjeluje u ulagačkim aktivnostima u okviru novog instrumenta ulaganja namijenjenog istoj vrsti krajnjih primatelja sve dok se ne izvrše ulaganja u 75 % obveza instrumenta za zajedničko ulaganje, a preostalih 25 % ne dodijeli se za ulaganja ili do kraja razdoblja ulaganja iz instrumenta za zajedničko ulaganje, ako on nastupa ranije.

Prije ulaganja odabranog financijskog posrednika u krajnjeg primatelja utvrđuje se postupak za izbjegavanje sukoba interesa financijskog posrednika, suulagača i primatelja ulaganja.

Prihvatljivi financijski posrednik i suulagači

Odabrani financijski posrednik (upravitelj fonda instrumenta za zajedničko ulaganje) privatno je tijelo osnovano na međunarodnoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini u državama članicama. To tijelo zakonski je ovlašteno za pružanje vlasničkog kapitala poduzećima s poslovnim nastanom u državama članicama, kao što su financijske institucije ili bilo koja druga institucija ovlaštena za pružanje financijskih instrumenata.

Privatna tijela smatraju se privatnim pravnim subjektima u vlasništvu privatnih ili javnih ulagača koji ulažu na vlastiti rizik i iz vlastitih sredstava.

Upravljačko tijelo i fond fondova pri odabiru financijskih posrednika poštuju pravo Unije. Financijski posrednici odabiru se u okviru otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka. Odabirom financijskih posrednika uspostavljaju se odgovarajući aranžmani za podjelu rizika u slučaju povlaštene naknade i utvrđuje se mogući udio u dobiti.

U kontekstu svojeg odabira financijski posrednik navodi uvjete i kriterije za procjenu suulagača. Ti kriteriji moraju biti razumljivi i dostupni mogućim suulagačima. Financijski posrednik pronalazi suulagače i vrši ulaganja s njima na nediskriminirajući način. Moguća je ex post kontrola evaluacije suulagača. Financijskim posrednicima upravlja se na komercijalnoj osnovi. Zahtjev se smatra ispunjenim ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 21. stavku 15. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Instrumentom za zajedničko ulaganje nastoje se mobilizirati suulagači koji provode najbolju praksu. Suulagači moraju biti dugoročni privatni ulagači koji ulažu vlastita sredstva, uključujući fondove poduzetničkog kapitala, poslovne anđele, imućne privatne klijente, obiteljske urede ili trgovačka društva dokazanih znanja i operativnih kapaciteta.

Suulagačima se smatraju svi ulagači koji su, prema razumnoj ocjeni financijskog posrednika, ulagači koji posluju u okolnostima koje su u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu u slobodnom tržišnom gospodarstvu, bez obzira na to kakvi su im pravni status i vlasništvo.

Suulagači i financijski posrednik neovisni su o krajnjim primateljima ulaganja, osim u slučaju daljnjeg ulaganja u krajnje primatelje koji su već obuhvaćeni instrumentom za zajedničko ulaganje.

Prihvatljivost krajnjeg primatelja

Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim programom u okviru ESIF-a, sporazumom o financiranju te uvjetom utvrđenim u članku 21. stavku 5. Uredbe (EU) br. 651/2014. Krajnji primatelji na datum potpisivanja ulaganja moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(a)  moraju biti mikro, mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”, uključujući individualne poduzetnike/samozaposlene osobe) kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (4);

(b)  nisu isključena člankom 1. stavcima od 2. do 5. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(c)  nisu dio jednog ili više ograničenih sektora (5);

(d)  nisu poduzetnik u teškoćama kako je definiran u članku 2. stavku 18. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(e)  ispunjavaju obvezu plaćanja bilo kojeg drugog zajma ili zakupa koji je dodijelio financijski posrednik ili druga financijska institucija prema provjerama koje su provedene u skladu s unutarnjim smjernicama i standardnom kreditnom politikom financijskog posrednika;

(f)  imaju poslovni nastan i posluju u relevantnoj regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a;

(g)  zbog razloga povezanih s uvjetima za državne potpore, ne ulaže se u trgovačka društva uvrštena na burzu (za potrebe ovog instrumenta MSP-ovi uvršteni na alternativnu platformu za trgovanje ne smatraju se uvrštenima na burzu);

(h)  ne smiju primiti ulaganje kao zamjenski kapital (uključujući otkup od strane uprave tog ili drugog poduzeća);

(i)  ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6), ako su MSP-ovi aktivni u sektoru ribarstva i akvakulture.

Značajke proizvoda za krajnje primatelje

Iznos i stope instrumenta za zajedničko ulaganje usklađeni su s rezultatima ex ante procjene iz članka 37. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EU) br. 651/2014.

Financijski posrednik ulaže u MSP-ove u obliku ulaganja vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala sufinanciranog javnim programskim doprinosom, vlastitim doprinosima financijskog posrednika te doprinosima suulagača (privatni doprinos može biti uključen za sufinanciranje iz ESI fondova kao privatni programski doprinos) na temelju potpisanog sporazuma o zajedničkom ulaganju između financijskog posrednika i suulagača. Takvim ulaganjem iz instrumenta za zajedničko ulaganje pridonosi se cilju programa u okviru ESIF-a.

Ukupno ulaganje (odnosno jedan ili više ciklusa ulaganja, uključujući daljnje ulaganje) kojim su kombinirana javna i privatna sredstva ne premašuje 15 000 000 EUR po prihvatljivom krajnjem primatelju, kako je utvrđeno u članku 21. stavku 9. Uredbe (EU) br. 651/2014. Ukupno dopušteno ulaganje po prihvatljivom krajnjem primatelju provjerava se uključivanjem rizičnog financijskog ulaganja izvršenog u skladu s drugim mjerama rizičnog financiranja.

Izvješćivanje i ciljani rezultati

Financijski posrednik upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavlja informacije u standardiziranom obliku i opsegu.

Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Države članice isto tako ispunjavaju svoje obveze u pogledu izvješćivanja i transparentnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 651/2014.

Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima navedenima u ex ante procjeni. Za instrument za zajedničko ulaganje mjere se i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju barem sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 1303/2013. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a, ostali su pokazatelji sljedeći:

(a)  iznos uložen u MSP-ove (s raščlambom);

(b)  broj financiranih MSP-ova;

(c)  vrijednost financiranih ulaganja;

(d)  dobit ili gubitak ostvaren ulaganjem (ako je primjenjivo);

(e)  broj zaposlenika u podržanim MSP-ovima u trenutku „ulaganja” te „broj zaposlenika” u trenutku „izlaska”.

Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa

Financijska potpora javnog programskog doprinosa instrumentu prenosi se na krajnje primatelje. To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika.

(1)   Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str.1.).

(2)   Provedbena uredba Komisije (EU) br. 821/2014 оd 28. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu detaljnih postupaka za prijenos programskih doprinosa i upravljanje njima, izvješćivanja o financijskim instrumentima, tehničkih obilježja mjera informiranja i komunikacije za operacije te sustava evidentiranja i pohranjivanja podataka (SL L 223, 29.7.2014., str. 7.).

(3)   Delegirana uredba Komisije (EU) br. 480/2014 оd 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (SL L 138, 13.5.2014., str. 5.).

(4)   SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(5)   Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”: (a)  nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost; (b)  duhan i destilirana alkoholna pića: proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima; (c)  proizvodnja i trgovina oružjem i streljivom: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima; (d)  kasina: kasina i istovjetna poduzeća; (e)  ograničenja informatičkog sektora: istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) kockanje i kasina na internetu; ili (c) pornografija; ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka; (f)  ograničenja sektora bioznanosti: pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”).

(6)   Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

Struktura financijskog instrumenta

Fond za urbani razvoj (dalje u tekstu: UDF) ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja i kojim upravlja uz doprinose iz programa, vlastite doprinose i doprinose suulagača radi financiranja novih zajmova za projekte urbanog razvoja.

Fond za urbani razvoj dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva Uredbom (EU) br. 1303/2013.

Cilj instrumenta

Ciljevi su instrumenta sljedeći:

1.  kombinirati sredstva iz programa u okviru ESIF-a, sredstva financijskog posrednika i suulagača radi potpore financiranju projekata urbanog razvoja;

2.  za projekte urbanog razvoja koji se nalaze u potpomognutim područjima utvrđenima u odobrenoj karti regionalnih potpora za razdoblje od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020. u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora osigurati lakši pristup ponuđenim sredstvima za financiranje projekata po povlaštenim uvjetima. Takva ulaganja provode se u okviru područja primjene Uredbe (EU) br. 651/2014;

Ciljevi su povezani sa sljedećim uvjetima.

Instrument UDF-a dio je provedbe intervencija predviđenih integriranim pristupom u okviru strategije održivog urbanog razvoja.

Doprinos iz programa u okviru ESIF-a financijskom posredniku ne smije istisnuti financiranje dostupno od drugih privatnih ili javnih ulagača.

Programom u okviru ESIF-a financijskom se posredniku osiguravaju sredstva radi razvoja portfelja zajmova za projekte urbanog razvoja. Programom se isto tako osigurava sudjelovanje u gubicima i neispunjavanjima obveza, prihodima te povratima od zajma UDF-a u tom portfelju za svaki zajam posebno.

Sufinanciranje programa u okviru ESIF-a osigurava se iz jednog od sljedećih izvora: programskog doprinosa od upravljačkog tijela, doprinosa financijskog posrednika te doprinosa suulagača na razini zajedničkih ulaganja u fond, zajedničkih ulaganja na temelju zajmova u projekte urbanog razvoja te zajedničkim ulaganjima drugih suulagača.

U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika.

Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a, fond fondova može osigurati i vlastita sredstva koja se kombiniraju sa sredstvima financijskog posrednika. Fond fondova u tom slučaju sudjeluje u raspodjeli rizika među doprinosima u portfelju zajmova. Ako su sredstva koja osigura fond fondova državna sredstva ili ako su kombinirana s drugim državnim sredstvima, morat će se primijeniti članak 16. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Projekt urbanog razvoja

Projekt urbanog razvoja dio je provedbe intervencija predviđenih integriranim pristupom u okviru strategije održivog urbanog razvoja kojim se pridonosi postizanju ciljeva određenih u toj strategiji.

Osim toga, u svim projektima urbanog razvoja prisutni su sljedeći parametri:

Financijska održivost:

— projekti urbanog razvoja temelje se na poslovnom modelu koji sadržava procjenu novčanih tokova i usmjeren je na moguće privatne ulagače,

— projekti urbanog razvoja strukturirani su na način da ostvaruju prihode ili smanjuju rashode u mjeri dovoljnoj za otplatu zajma primljenog od UDF-a i strukturirani su na način da je određen najmanji potrebni iznos za državnu potporu kako bi se omogućio nastavak projekta bez narušavanja tržišnog natjecanja. Projekti imaju unutarnju stopu povrata (IRR) koja nije dovoljna za privlačenje financiranja na isključivo komercijalnoj osnovi.

Usklađenost sa strategijom:

— projekti urbanog razvoja dio su integrirane strategije za održivi urbani razvoj s mogućnošću privlačenja dodatnih financijskih sredstava od drugih javnih i privatnih ulagača.

— Projekti urbanog razvoja usklađeni su s ciljevima i intervencijama predviđenima programom u okviru ESIF-a te pridonose relevantnim pokazateljima ostvarenja programa u okviru ESIF-a.

— Projekti urbanog razvoja nalaze se u relevantnoj regiji/području provedbe te pridonose ostvarivanju ciljeva (uključujući kvantitativna ostvarenja) utvrđenih u programu u okviru ESIF-a.

Potpora u okviru UDF-a moguća je za sljedeće prioritete ulaganja:

— ulaganja u strategije za niske razine emisija ugljika u urbanim područjima,

— ulaganje radi osiguranja spremnosti na katastrofe,

— ulaganje za prilagodbu na klimatske promjene,

— ulaganje radi unaprjeđenja urbane okoline, uključujući obnovu napuštenih vojnih i industrijskih zona i smanjenje onečišćenja zraka,

— ulaganje u održivu urbanu mobilnost;

— potpora za ulaganje u pogledu samozapošljavanja i pokretanja poslovanja,

— ulaganje u infrastrukturu za javne službe za zapošljavanje,

— ulaganje u zdravstveni i socijalni sektor, odnosno u infrastrukturu, istraživanje i razvoj ili inovativne usluge, kojima se pridonosi lokalnom razvoju i prijelazu s oblika zdravstvene skrbi koje pružaju javne ustanove na one koji se pružaju u zajednici ili na primarnu zdravstvenu skrb, kao i u poboljšanje pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama,

— ulaganje u fizičku i gospodarsku obnovu zapuštenih urbanih i ruralnih zajednica,

— ulaganje radi očuvanja, zaštite, promidžbe i razvoja kulturne baštine,

— ulaganje u visoko obrazovanje, uključujući suradnju s poduzećima;

— ulaganje u razvoj IKT-a.

Implikacije u pogledu državnih potpora

Ulaganje se smatra spojivim s unutarnjim tržištem i ne podliježe zahtjevu za prijavu jednokratne potpore ako ispunjava uvjete iz članka 16. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Postojanje državne potpore procjenjuje se na razini fonda fondova, financijskog posrednika, privatnih ulagača i krajnjih primatelja. U tom pogledu financijski posrednik i fond fondova moraju ispuniti sljedeće uvjete:

(a)  troškovi i naknade za upravljanje financijskog posrednika i fonda fondova odražavaju postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama, što je slučaj kada je fond fondova odabran na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg natječaja ili ako je naknada usklađena s člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i država nije dodijelila druge koristi. Ako fond fondova samo prenosi doprinos ESIF-a na financijskog posrednika i radi u javnom interesu te ne obavlja komercijalnu aktivnost pri provedbi mjere i ne ulaže vlastita sredstva – te se stoga ne smatra korisnikom potpore – dovoljno je da fond fondova ne dobije prekomjernu naknadu;

(b)  privatni doprinos svakom projektu urbanog razvoja nije manji od 30 % ukupnih financijskih sredstava osiguranih u skladu s člankom 16. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(c)  UDF-om se upravlja na komercijalnoj osnovi te se osigurava donošenje odluka o financiranju usmjerenih na stjecanje dobiti.

Privatni doprinos ovdje se smatra ulaganjima privatnih tijela.

Troškovi dubinske analize projekata urbanog razvoja podmiruju se iz troškova i naknada za upravljanje financijskog posrednika koji upravlja UDF-om.

Povlaštena naknada (asimetrični uvjeti u aranžmanima za podjelu rizika) za fond fondova, doprinos financijskog posrednika i doprinosi suulagača na razini fonda i razini projekta u obliku zajmova, ako ih ima, utvrđuju se u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013, člankom 16. stavkom 8. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 651/2014, kako je dodatno navedeno u okviru politike određivanja cijena.

Za ostale suulagače na razini projekta nisu mogući simetrični uvjeti jer se njihovi doprinosi ne ulažu u zajmove i izvan UDF-a.

Kreditna politika

(a)  Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist financijskog posrednika Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo ili fond fondova prenosi javne doprinose iz programa na financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski UDF. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Ciljni obujam kreditiranja i raspon kamatne stope potvrđuju se u okviru ex ante procjene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te se uzimaju u obzir pri određivanju prirode instrumenta (obnovljivi ili neobnovljivi instrument). (b)  Oblikovanje portfelja novih zajmova Uz svoje tekuće aktivnosti povezane sa zajmovima financijski posrednik dužan je u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelj prihvatljivih zajmova za projekte urbanog razvoja, koji se djelomično financiraju iz isplaćenih sredstava u okviru programa po stopi podjele rizika koja je dogovorena u sporazumu o financiranju.Financijski posrednik mora provoditi dosljednu kreditnu politiku na temelju dogovorene strategije ulaganja, čime se omogućuje dobro upravljanje kreditnim portfeljem, istodobno poštujući primjenjive sektorske standarde i postupajući i dalje u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela. Strategija ulaganja definira se u okviru integrirane strategije održivog urbanog razvoja, ciljane aktivnosti, ciljanih prostornih područja te prihvatljivih rashoda.Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijski posrednik provodi u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima utvrđenima u relevantnom sporazumu o financiranju.Ako suulagači osiguravaju zajmove za projekte urbanog razvoja, financijski posrednik i suulagači koji izravno osiguravaju zajam trebali bi potpisati sporazum o zajedničkom ulaganju. Takvim sporazumom koji, ako je primjenjivo, ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 3. Provedbene uredbe Komisije br. 821/2014 (1), definiraju se uvjeti ulaganja u krajnje primatelje. U tom sporazumu o zajedničkom ulaganju navode se uvjeti mogućih aranžmana za podjelu rizika. (c)  Ponovna uporaba sredstava vraćenih financijskom instrumentu Sredstva vraćena financijskom instrumentu ponovno se upotrebljavaju u okviru istog financijskog instrumenta (obnavljaju se u okviru istog financijskog instrumenta) ili se nakon vraćanja upravljačkom tijelu ili fondu fondova upotrebljavaju u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013.Taj pristup obnavljanja iz članaka 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuje se u sporazum o financiranju.Kada se obnavljaju u okviru istog financijskog instrumenta, iznosi koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a i koje financijski posrednik nadoknađuje i/ili vraća iz zajmova krajnjim primateljima u okviru roka za ulaganja u načelu se stavljaju na raspolaganje za novu uporabu u okviru istog financijskog instrumenta.S druge strane, ako se upravljačkom tijelu ili fondu fondova izravno otplaćuje zajam, otplate se izvršavaju redovito tako da se odražavaju i. otplate glavnice; ii. svi vraćeni iznosi i umanjenja zbog gubitaka u okviru zajmova; i iii. sva plaćanja kamatnih stopa. Ta se sredstva moraju upotrebljavati u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (d)  Povrat gubitaka Financijski posrednik u skladu sa svojim unutarnjim smjernicama i postupcima poduzima mjere u svrhu povrata u pogledu svakog zajma u statusu neispunjavanja obveza koji se financira u okviru UDF-a.Iznosi koje financijski posrednik vrati (umanjeni za moguće troškove povrata i ovrhe) raspodjeljuju se između financijskog posrednika, upravljačkog tijela i fonda fondova. (e)  Kamate i drugi dobici Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijski instrument dobije iz ESI fondova upotrebljavaju se kako je navedeno u članku 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Politika određivanja cijena

Pri predlaganju svojih cijena financijski posrednik smanjuje ukupni zahtjev u pogledu kolaterala i kamatnu stopu naplaćenu za svaki zajam uključen u portfelj, razmjerno sredstvima osiguranima javnim doprinosom programa i aranžmanima za podjelu rizika.

Politika određivanja cijena uključuje najmanje sljedeće elemente:

1.  kamatna stopa na sudjelovanje financijskog posrednika određena je na tržišnoj osnovi (tj. u skladu s vlastitom politikom financijskog posrednika);

2.  ukupna kamatna stopa, koja se zaračunava na zajmove za prihvatljive projekte urbanog razvoja uključene u portfelj, mora se smanjiti razmjerno sredstvima osiguranima javnim programskim doprinosom. Pri tom smanjenju uzimaju se u obzir naknade koje upravljačko tijelo može zaračunati na programski doprinos i aranžmane za podjelu rizika.

3.  Politika određivanja cijena ostaje nepromijenjena tijekom razdoblja prihvatljivosti.

Programski doprinos financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu)

Stvarna stopa podjele rizika, javni programski doprinos, povlaštena naknada i kamatna stopa na zajmove temelje se na zaključcima ex ante procjene, a njima se mora osigurati da je korist za krajnje primatelje u skladu s člankom 16. stavkom 8. točkom (b) Uredbe (EU) br. 651/2014.

Veličina ciljnog portfelja UDF-a utvrđuje se na temelju ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome, prema potrebi, uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta.

Sredstva UDF-a i stopa podjele rizika moraju se odrediti tako da se popuni praznina utvrđena u okviru ex ante procjene i moraju biti u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom Prilogu.

Za svaki prihvatljivi zajam uključen u portfelj definira se najmanja stopa sufinanciranja dogovorena s financijskim posrednikom koja odgovara najvećem udjelu glavnice prihvatljivog zajma koji se financira u okviru programa. Stopom podjele rizika dogovorenom s financijskim posrednikom određuje se dio gubitaka koji se raspodjeljuju između financijskog posrednika, suulagača (na razini fonda i na razini projekta) i programskog doprinosa, ako ne postoji neki drugi aranžman.

Detaljni uvjeti financiranja koje treba osigurati u okviru UDF-a određuju se prije ulaganja u svaki projekt urbanog razvoja i to na temelju financijskih prognoza izrađenih za projekt urbanog razvoja koje provjerava financijski posrednik.

Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti)

Portfelj osnovnih transakcija koje se financiraju u okviru UDF-a uključuje zajmove za projekte urbanog razvoja.

Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije, programom u okviru ESIF-a, nacionalnim pravilima prihvatljivosti, strategijom ulaganja (koja je dio integriranog pristupa u okviru strategije održivog urbanog razvoja) te s financijskim posrednikom. Financijski posrednik mora imati razumnu procjenu profila rizičnosti portfelja.

Financijski posrednik dužan je utvrditi portfelj projekata urbanog razvoja, ulagati u njega te njime upravljati na održiv način na temelju strategije ulaganja potvrđene u okviru ex ante procjene. Financijski posrednik upravlja portfeljem projekata urbanog razvoja koji su dio provedbe intervencija predviđenih integriranim pristupom u okviru strategije održivog urbanog razvoja.

Financijski posrednik za svaki projekt urbanog razvoja osigurava najmanje sljedeće:

(a)  općeniti opis i vremenski raspored projekta, uključujući opis partnera i dionika koji ga sufinanciraju te detaljan plan financiranja projekta;

(b)  obrazloženje odabira doprinosa iz programa, uključujući početnu procjenu održivosti projekta i naknadne potrebe za ulaganjem u okviru UDF-a;

(c)  utvrđivanje rizika;

(d)  usklađenost s ciljevima projekta opisanima u relevantnom programu. To znači da se odabranim projektima urbanog razvoja pridonosi ostvarenju ciljeva programa, uključujući kvantitativna ostvarenja navedena u relevantnim prioritetnim osima programa.

Pri provedbi projekata iz portfelja financijski posrednik posebno:

(a)  utvrđuje održive projekte urbanog razvoja koji ispunjavaju zahtjeve i kriterije primjenjive na relevantni program, ulaže u njih te vodi pregovore o njima i strukturiranje financijskih ulaganja u te projekte;

(b)  ocjenjuje usklađenost projekata i ulaganja sa zahtjevima strategije ulaganja. Provjerom održivosti mora se dokazati da se projekt ne bi mogao nastaviti bez ulaganja u okviru UDF-a;

(c)  izvješćuje o projektima urbanog razvoja u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

(d)  osigurava najmanje 30 % ukupnog financiranja osiguranog za projekt urbanog razvoja iz privatnih izvora te ostvarenje najboljeg mogućeg učinka financijske poluge u pogledu privatnih sredstava.

Odgovornost upravljačkog tijela

Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.

Pokriveni su gubici dospjeli iznosi glavnice koji su plativi i nepodmireni te standardne kamate (ali isključujući naknade za zakašnjelo plaćanje i sve druge troškove i izdatke).

Trajanje

Razdoblje kreditiranja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za zajmove isplaćene krajnjim primateljima najkasnije 31. prosinca 2023.

Za ulaganja izvršena nakon 31. prosinca 2020. provodi se provjera usklađenosti s pravilima o državnim potporama koja stupe na snagu nakon tog datuma.

Kreditiranje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa)

Usklađenost interesa između upravljačkog tijela, suulagača i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:

— naknadama za uspješnost kako su navedene u člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014,

— naknadom za financijskog posrednika koja odražava postojeću tržišnu naknadu u usporedivim situacijama,

— financijski posrednik osigurava financiranje najmanje 30 % ukupne obveze financiranja u svrhu kreditiranja projekata urbanog razvoja. Od tih 30 %, najmanje 1 % ukupne UDF-ove obveze financiranja za svaki projekt ulaže financijski posrednik iz vlastitih sredstava pod istim uvjetima kao i za programski doprinos. Preostalih najmanje 29 % osiguravaju financijski posrednik, suulagači na razini fonda ili suulagači na razini projekta u obliku zajmova,

— ukupno privatno sufinanciranje iznosi najmanje 30 % ukupnog financiranja osiguranog za projekt urbanog razvoja,

— sufinanciranje od suulagača može se smatrati nacionalnim sufinanciranjem ESI fonda sve dok ne dolazi iz vlastitih sredstava krajnjeg primatelja (ako se takvo sufinanciranje zatim ulaže u prihvatljive rashode projekta) ili komplementarnim javnom programskom doprinosu,

— financijski posrednik i suulagači razmjerno dijele rizike (na razini fonda ili na razini projekta urbanog razvoja) u pogledu programskog doprinosa, osim ako je ex ante procjenom iz članka 37. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 utvrđeno da je potrebna povlaštena naknada u obliku asimetrične podjele rizika između javnih i privatnih suulagača. Takvi su aranžmani usklađeni s člankom 16. stavkom 8. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 651/2014 i uključeni su u sporazum stranaka o zajedničkom ulaganju. Takvi se aranžmani ne primjenjuju na 1 % uloženih vlastitih sredstava financijskog posrednika koji su prethodno navedeni kao zahtjev u svrhu usklađenosti interesa.

Prihvatljivi financijski posrednici

Odabrani financijski posrednik javno je ili privatno tijelo uspostavljeno u državi članici i zakonom je ovlašten pružati zajmove projektima urbanog razvoja koji se nalaze u državi programa kojim se pridonosi financijskom instrumentu. Prihvatljivi financijski posrednik mora dokazati sposobnost za upravljanje UDF-om te praćenje portfelja projekata urbanog razvoja. To se odnosi na elemente koji se zahtijevaju člankom 7. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. Prihvatljivi financijski posrednik mora isto tako dokazati iskustvo na relevantnom ciljanom tržištu, kao i odgovarajuće rezultate u upravljanju istovrsnim ili sličnim projektima ili financijskim instrumentima posebne namjene kojima se ulaže u projekte slične onima koji su predviđeni u okviru UDF-a, uključujući iskustvo u služenju ESIF-om.

Relevantno nacionalno regulatorno tijelo za financijske usluge na odgovarajući način uređuje djelatnosti financijskog posrednika koji djeluje u skladu s najboljom praksom stručnog upravljanja fondom.

Financijskim posrednikom upravlja se na komercijalnoj osnovi. Smatra se da je ovaj zahtjev ispunjen ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 16. stavku 9. Uredbe (EU) br. 651/2014.

Privatna tijela smatraju se privatnim pravnim subjektima u vlasništvu privatnih ili javnih ulagača koji ulažu na vlastiti rizik i iz vlastitih sredstava.

Pravna struktura UDF-a omogućuje dodatno financiranje radi poticanja programskog doprinosa od drugih ulagača u projekte urbanog razvoja.

Upravljačko tijelo i fond fondova pri odabiru financijskih posrednika poštuju pravo Unije. Financijski posrednici odabiru se u okviru otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka. Odabir financijskih posrednika usmjeren je na uspostavu odgovarajućih aranžmana za podjelu rizika u slučaju povlaštene naknade.

Postupkom odabira financijskog posrednika ocjenjuju se strategija ulaganja UDF-a, odlučivanje i ukupni pristup upravljanju, upravljački kapacitet te doprinos financijskog posrednika UDF-u iz njegovih vlastitih sredstava. U okviru postupka odabira jedan od kriterija prihvatljivosti pri odabiru financijskog posrednika jest i njegova sposobnost predlaganja i razvoja portfelja projekata urbanog razvoja koji će se financirati, uzimajući u obzir najkonkurentniju politiku određivanja cijena koju predloži financijski posrednik koji sudjeluje u postupku odabira.

Financijski posrednik odgovoran je za utvrđivanje i evaluaciju projekata urbanog razvoja. Odabrani financijski posrednik upravlja planom provedbe projekata urbanog razvoja.

Plan provedbe projekata urbanog razvoja sadržava projekte koje će financijski posrednik financirati, na temelju tada dostupnih informacija.

Ulagačima se smatraju svi ulagači koji su, prema razumnom utvrđenju financijskog posrednika, ulagači koji posluju u okolnostima koje su u skladu s načelom ulagača u slobodnom tržišnom gospodarstvu, bez obzira na to kakvi su im pravna priroda i vlasništvo.

U kontekstu svojeg odabira, financijski posrednik navodi uvjete i kriterije za evaluaciju suulagača. Ti kriteriji moraju biti razumljivi i dostupni mogućim suulagačima. Financijski posrednik mora dokazati nediskriminirajući pristup pronalaženju suulagača i ulaganju s njima. Moguća je ex post kontrola evaluacije suulagača.

Prihvatljivost krajnjih primatelja

Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim programom u okviru ESIF-a, sporazumom o financiranju te uvjetom iz članka 16. Uredbe (EU) br. 651/2014. Na datum potpisivanja zajma krajnji primatelji moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(a)  sudionici su u urbanom razvoju, odnosno poduzeća s pravnim statusom koji im omogućuje zaduživanje i provedbu projekata urbanog razvoja, različitih vlasničkih struktura, na primjer s kombinacijom privatnog i javnog kapitala;

(b)  aktivni su partneri regionalnih i lokalnih tijela koji potiču urbani razvoj ulaganjem u projekt urbanog razvoja. Krajnji primatelji moraju imati odgovarajući pravni interes u imovini u koju se ulaže;

(c)  nisu isključeni člankom 1. stavcima 2. do 5. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(d)  nisu dio jednog ili više ograničenih sektora (2);

(e)  nisu poduzetnik u teškoćama kako je definiran u članku 2. stavku 18. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(f)  ne smiju kasniti u plaćanju ili ne ispunjavati obvezu plaćanja bilo kojeg drugog zajma ili zakupa koji je dodijelio financijski posrednik ili druga financijska institucija prema provjerama koje su provedene u skladu s unutarnjim smjernicama i standardnom kreditnom politikom financijskog posrednika;

(g)  ulažu u projekte urbanog razvoja koji se provode u potpomognutim područjima utvrđenima na odobrenoj karti regionalnih potpora za razdoblje od 1.7.2014. do 31.12.2020. u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora.

Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a.

Značajke proizvoda za krajnje primatelje

UDF krajnjim primateljima dodjeljuje zajmove kojima se pridonosi cilju programa i koji se sufinanciraju iz programa. Iznos i stope u okviru UDF-a usklađeni su s rezultatima ex ante procjene iz članka 37. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i s Uredbom (EU) br. 651/2014.

Zajmovi se smiju koristiti isključivo u sljedeće dopuštene svrhe:

(a)  ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu;

(b)  obrtni kapital povezan s aktivnostima razvoja ili proširenja koje su slične (i povezane s) aktivnostima iz prethodne točke (a) (čija se povezanost dokazuje, među ostalim, poslovnim planom projekta urbanog razvoja i iznosom financiranja).

Zajmovi UDF-a uključeni u portfelj u svakom trenutku moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:

(c)  zajmovi su novi, isključujući refinanciranje postojećih zajmova ili financiranje završenih projekata;

(d)  ukupni iznos ulaganja UDF-a u projekt urbanog razvoja ne premašuje 20 000 000 EUR kako je utvrđeno u članku 16. stavku 3. Uredbe (EU) br. 651/2014;

(e)  zajmovima se osigurava financiranje jedne ili više dopuštenih svrha u EUR i/ili nacionalnoj valuti u relevantnom području provedbe programa i/ili, ovisno o slučaju, u bilo kojoj drugoj valuti;

(f)  zajmovi ne smiju biti u obliku mezaninskih zajmova, podređenog duga ili kvazivlasničkog kapitala;

(g)  zajmovi ne smiju biti u obliku obnovljivih kreditnih linija;

(h)  zajmovi moraju imati raspored otplate, uključujući redovite jednake otplate i/ili jednokratne otplate;

(i)  zajmovima se ne financiraju isključivo financijske aktivnosti i ne financira se pružanje potrošačkog financiranja;

(j)  dospijeće: zajmovi moraju imati najkraće dospijeće od 12 mjeseci (uključujući odgovarajuće razdoblje odgode, ako ga ima) i najdulje dospijeće do 360 mjeseci.

Izvješćivanje i ciljani rezultati

Financijski posrednik upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavlja informacije u standardiziranom obliku i opsegu.

Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Države članice isto tako ispunjavaju svoje obveze u pogledu izvješćivanja i transparentnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 651/2014.

Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima navedenima u ex ante procjeni. Kada je riječ o UDF-u, pokazatelji se mjere i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju barem sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 1303/2013. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a, ostali su pokazatelji sljedeći:

(a)  broj financiranih zajmova/projekata;

(b)  iznos financiranih zajmova;

(c)  neispunjene obveze (brojevi i iznosi);

(d)  otplaćena sredstva i dobici.

Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa

Financijska korist ostvarena javnim programskim doprinosom instrumentu prenosi se na krajnje primatelje uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, povoljne uvjete financiranja omogućene javnim programskim doprinosom UDF-u.

Financijski posrednik smanjuje ukupnu efektivnu kamatnu stopu i, prema potrebi, politiku kolaterala, koja se naplaćuje krajnjim primateljima u okviru svakog prihvatljivog zajma uključenog u portfelj odražavajući tako povoljne uvjete financiranja programskog doprinosa UDF-u.

To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika.

(1)   Provedbena uredba Komisije (EU) br. 821/2014 оd 28. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu detaljnih postupaka za prijenos programskih doprinosa i upravljanje njima, izvješćivanja o financijskim instrumentima, tehničkih obilježja mjera informiranja i komunikacije za operacije te sustava evidentiranja i pohranjivanja podataka (SL L 223, 29.7.2014., str. 7.).

(2)   Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”: (a)  nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost; (b)  duhan i destilirana alkoholna pića: proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima; (c)  proizvodnja i trgovina oružjem i streljivom: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima; (d)  kasina: kasina i istovjetna poduzeća; (e)  ograničenja informatičkog sektora: istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) kockanje i kasina na internetu; ili (c) pornografija; ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka; (f)  ograničenja sektora bioznanosti: pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”).