Članak 1.

Cilj

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„uvoz u Uniju” znači puštanje u slobodni promet proizvoda od drvne sirovine u Uniji u smislu članka 79. Uredbe (EEZ) br. 2913/1992 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Unije koji se ne mogu kvalificirati kao „roba nekomercijalne naravi”, kako je definirano u članku 1. točki 6. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Unije;

(b)	„izvoz” znači fizičko napuštanje ili iznošenje proizvoda od drvne sirovine iz bilo kojeg dijela geografskog područja Indonezije;

(c)	„proizvodi od drvne sirovine” znači proizvodi koji su navedeni u Prilogu I.A i Prilogu I.B;

(d)	„oznaka HS” znači četveroznamenkasta ili šesteroznamenkasta oznaka kako je određeno u Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe uspostavljenom Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije;

(e)	„dozvola FLEGT” znači indonezijski dokument provjerene zakonitosti (V-Legal) kojim se potvrđuje da pošiljka proizvoda od drvne sirovine namijenjena za izvoz u Uniju sadrži drvnu sirovinu koja je zakonito proizvedena. Dozvola FLEGT može biti u papirnatom ili elektroničkom obliku;

(f)	„tijelo za izdavanje dozvola” znači subjekti koje je Indonezija ovlastila za izdavanje i potvrđivanje dozvola FLEGT;

(g)	„nadležna tijela” znači tijela koja države članice Unije određuju za primanje, prihvaćanje i provjeru dozvola FLEGT;

(h)	„pošiljka” znači količina proizvoda od drvne sirovine za koje je izdana dozvola FLEGT, koju šalje pošiljatelj ili otpremnik iz Indonezije i koja je u carinskom uredu Unije prijavljena za puštanje u slobodni promet;

(i)	„zakonito proizvedena drvna sirovina” znači proizvodi od drvne sirovine koji su dobiveni ili uvezeni i proizvedeni u skladu sa zakonodavstvom kako je utvrđeno u Prilogu II.

Članak 3.

Sustav za izdavanje dozvola FLEGT

Članak 4.

Tijela za izdavanje dozvola

Članak 5.

Nadležna tijela

Članak 6.

Dozvole FLEGT

Članak 7.

Provjera zakonito proizvedene drvne sirovine

Članak 8.

Puštanje u promet pošiljki za koje je izdana dozvola FLEGT

Članak 9.

Nepravilnosti

Stranke se uzajamno obavješćuju ako sumnjaju ili su pronašle dokaz o bilo kakvom izbjegavanju ili nepravilnostima u sustavu za izdavanje dozvola FLEGT, uključujući u odnosu na sljedeće:

(a)	izbjegavanje trgovine, uključujući ono preusmjerivanjem trgovine iz Indonezije u Uniju kroz treću zemlju;

(b)	dozvole FLEGT koje su izdane za proizvode od drvne sirovine koji sadrže drvnu sirovinu iz trećih zemalja za koju se sumnja da je nezakonito proizvedena; ili

(c)	prijevaru u vezi s pribavljanjem ili uporabom dozvola FLEGT.

Članak 10.

Primjena indonezijskog TLAS-a i ostalih mjera

Članak 11.

Sudjelovanje dionika u provedbi Sporazuma

Članak 12.

Socijalna zaštita

Članak 13.

Tržišni poticaji

Uzimajući u obzir svoje međunarodne obveze, Unija promiče povoljan položaj na tržištu Unije za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene ovim Sporazumom. Takva nastojanja posebno uključuju mjere za potporu:

(a)	politika javne i privatne nabave koje vode računa o opskrbi zakonito dobivenim proizvodima od drvne sirovine i osiguravaju tržište za te proizvode; i

(b)	povoljnije percepcije proizvoda s dozvolom FLEGT na tržištu Unije.

Članak 14.

Zajednički odbor za provedbu

Članak 15.

Praćenje i ocjenjivanje

Stranke se sporazumijevaju da će koristiti izvješća i nalaze sljedećih dvaju mehanizama da bi ocijenile provedbu i učinkovitost ovog Sporazuma.

(a)	Savjetujući se s Unijom, Indonezija će angažirati usluge povremenog ocjenjivača da bi provela zadatke kako su utvrđeni u Prilogu VI.

(b)	Savjetujući se s Indonezijom, Unija će angažirati usluge neovisnog promatrača tržišta da bi provela zadatke kako su utvrđeni u Prilogu VII.

Članak 16.

Mjere potpore

Članak 17.

Izvješćivanje i objavljivanje informacija

Članak 18.

Komunikacija u vezi s provedbom

Članak 19.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru, s jedne strane, i na državnom području Indonezije, s druge strane.

Članak 20.

Rješavanje sporova

Članak 21.

Suspenzija

Članak 22.

Izmjene

Članak 23.

Stupanje na snagu, trajanje i otkaz

Članak 24.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 25.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i indonezijskom (Bahasa Indonesia) jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova vjerodostojan. U slučaju razlika u tumačenju prednost ima engleski tekst.

PRILOG I.

OBUHVAĆENI PROIZVODI

Popis u ovom Prilogu odnosi se na Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe uspostavljen Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije.

PRILOG II.

DEFINICIJA ZAKONITOSTI

Uvod

Indonezijska drvna sirovina smatra se zakonitom kada je potvrđeno da njezino podrijetlo, postupak proizvodnje, kao i naknadne aktivnosti obrade, prijevoza i trgovine udovoljuju svim primjenjivim indonezijskim zakonima i drugim propisima.

Indonezija ima pet standarda zakonitosti, izraženih serijom načela, kriterija, pokazatelja i verifikatora, koji se svi zasnivaju na temeljnim zakonima i drugim propisima te postupcima.

Tih pet standarda su:

—	Standard zakonitosti 1: standard za koncesije unutar proizvodne šumske zone na zemljištima u državnom vlasništvu;

—	Standard zakonitosti 2: standard za plantažne šume zajednice i šume zajednice unutar proizvodne šumske zone na zemljištima u državnom vlasništvu;

—	Standard zakonitosti 3: standard za šume u privatnom vlasništvu;

—	Standard zakonitosti 4: standard za prava na eksploataciju drvne sirovine unutar nešumskih zona na zemljištima u državnom vlasništvu;

—	Standard zakonitosti 5: standard za primarne i prerađivačke industrije u sektoru šumarstva.

Tih pet standarda zakonitosti primjenjuju se na različite vrste dozvola za drvnu sirovinu kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:

Vrsta dozvole	Opis	Vlasništvo nad zemljištem/upravljanje ili korištenje resursa	Primjenjivi standard zakonitosti
IUPHHK-HA/HPH	Dozvola za korištenje šumskih proizvoda iz prirodnih šuma	U vlasništvu države/upravljanje od strane poduzeća	1
IUPHHK-HTI/HPHTI	Dozvola za uspostavu i upravljanje industrijskom šumskom plantažom	U vlasništvu države/upravljanje od strane poduzeća	1
IUPHHK-RE	Dozvola za obnovu šumskog ekosustava	U vlasništvu države/upravljanje od strane poduzeća	1
IUPHHK- HTR	Dozvola za šumske plantaže zajednice	U vlasništvu države/upravljanje od strane poduzeća	2
IUPHHK-HKM	Dozvola za upravljanje šumom zajednice	U vlasništvu države/upravljanje od strane poduzeća	2
Privatno zemljište	Nije potrebna dozvola	U privatnom vlasništvu/korišteno u privatne svrhe	3
IPK/ILS	Dozvola za korištenje drvne sirovine iz nešumskih zona	U vlasništvu države/korišteno u privatne svrhe	4
IUIPHHK	Dozvola za uspostavu i upravljanje poduzećem za primarnu preradu	Nije primjenjivo	5
IUI Lanjutan ili IPKL	Dozvola za uspostavu i upravljanje poduzećem za sekundarnu preradu	Nije primjenjivo	5

Dolje je opisano ovih pet standarda zakonitosti i povezani verifikatori.

PRILOG II. - STANDARD ZAKONITOSTI 1:   STANDARDI ZA KONCESIJE UNUTAR PROIZVODNIH ŠUMSKIH ZONA

Br.	Načela	Kriteriji	Pokazatelji	Verifikatori	Povezani propisi (1)
1	P1. Pravni status područja i pravo na korištenje	K1.1 Jedinica za upravljanje šumom (koncesionari) nalazi se unutar proizvodne šumske zone.	1.1.1 Nositelj dozvole može dokazati da je dozvola za korištenje drvne sirovine (IUPHHK) valjana	Potvrda o pravu na koncesiju na šumu	Uredba Vlade PP72/2010 Uredba ministra šumarstva P50/2010 Uredba ministra šumarstva P12/2010
				Dokaz da je plaćena dozvola za korištenje šumske drvne sirovine.
2.	P2. Usklađenost sa sustavom i postupcima za sječu.	K2.1 Nositelj dozvole posjeduje plan sječe za područje sječe koji su odobrila nadležna administrativna tijela.	2.1.1 Nadležno administrativno tijelo odobrilo je dokumente o planu rada: glavni plan, godišnji plan rada, uključujući njihove priloge.	Odobreni glavni plan i prilozi, sastavljeni na osnovi sveobuhvatne inventure šume koju je provelo tehnički osposobljeno osoblje. Odobreni godišnji plan rada, sastavljen na osnovi glavnog plana Karte, koje je napravilo tehnički osposobljeno osoblje, koje prikazuju tlocrt i granice područja obuhvaćenog planom rada	Uredba ministra šumarstva P62/2008 Uredba ministra šumarstva P56/2009 Uredba ministra šumarstva P60/2011
				Karta koja pokazuje zone zabranjene za sječu drva u okviru Godišnjeg plana rada i dokaz o provedbi na terenu.
				Mjesta sječe (blokovi ili odjeljci) na karti jasno su označena i provjerena na terenu.
		K2.2 Plan rada je valjan	2.2.1 Nositelj dozvole za rad u šumi ima valjani plan rada koji je u skladu s primjenjivim odredbama	Dokument o glavnom planu i prilozi za proizvodnu eksploataciju šumske drvne sirovine (prijave u tijeku su prihvatljive).	Uredba ministra šumarstva P62/2008 Uredba ministra šumarstva P56/2009 Uredba ministra šumarstva P60/2011
				Lokacija i opseg prirodnih šumskih trupaca koji se mogu izvući unutar područja za sječu u skladu su s planom rada.
			2.2.2 Valjane su dozvole za svu opremu za sječu i mogu se provjeriti na terenu. (nije primjenjivo na državno poduzeće za šume)	Dozvola za opremu i prijenos opreme	Uredba ministra šumarstva P53/2009
3.	P3. Zakonitost prijenosa ili promjena vlasništva nad okruglim trupcima.	K3.1 Nositelji dozvola osiguravaju da su svi trupci, koji se prevoze sa stovarišta trupaca u šumi u primarnu industriju šumskih proizvoda ili registriranom trgovcu trupcima, uključujući privremena stovarišta, fizički identificirani i da su uz njih priloženi valjani dokumenti.	3.1.1 Svi trupci velikog promjera koji su posječeni ili izvučeni u komercijalne svrhe prijavljeni su u izvješću o proizvodnji drvne sirovine	Odobreni dokumenti s izvješćima o proizvodnji drvne sirovine	Uredba ministra šumarstva P55/2006
			3.1.2 Sva drvna sirovina koja se prevozi iz dozvoljenih područja treba biti popraćena valjanom prijevoznom ispravom.	Valjane prijevozne isprave i prilozi moraju biti priloženi uz trupce od stovarišta do primarne industrije za šumske proizvode ili registriranog trgovca trupcima, uključujući privremena stovarišta	Uredba ministra šumarstva P55/2006
			3.1.3 Okrugli trupci posječeni su u područjima utvrđenima u dozvoli za korištenje šume	Administrativne oznake/barkodovi drvne sirovine (PUHH) na trupcima.	Uredba ministra šumarstva P55/2006
				Nositelj dozvole dosljedno primjenjuje označivanje drvne sirovine
		K3.2 Nositelj dozvole podmirio je primjenjive pristojbe i namete za komercijalno izvlačenje drvne sirovine	3.2.1 Nositelj dozvole pokazuje dokaz o plaćanju pristojbi za Fond za pošumljivanje i/ili šumske resurse koje odgovaraju proizvodnji trupaca i primjenjivoj tarifi.	Platni nalozi za pristojbe za fondove za pošumljivanje i/ili šumske resurse.	Uredba Vlade PP22/1997 Uredba Vlade PP51/1998 Uredba ministra šumarstva P18/2007 Uredba ministra trgovine 22/M-DAG/PER/4/2012 Uredba Vlade PP59/1998
				Dokaz o polaganju depozita za plaćanje pristojbi za Fond za pošumljivanje i/ili šumske resurse i uplatnice.
				Plaćanje pristojbi za fondove za pošumljivanje i/ili šumske resurse u skladu je s proizvodnjom trupaca i primjenjivom tarifom.
		K3.3 Međuotočni prijevoz i trgovina	3.3.1 Nositelji dozvola koji isporučuju trupce registrirani su međuotočni trgovci drvnom sirovinom (PKAPT).	Isprave PKAPT-a	Uredba ministra industrije i trgovine 68/2003 Zajednička Uredba ministra šumarstva, ministra prometa i ministra industrije i trgovine 22/2003
			3.3.2 Vozilo koje se upotrebljava za prijevoz okruglih trupaca ima indonezijsku zastavu i posjeduje valjanu dozvolu za rad.	Registracijske isprave koje dokazuju identitet vozila i valjana dozvola.	Uredba ministra industrije i trgovine 68/2003 Zajednička Uredba ministra šumarstva, ministra prometa i ministra industrije i trgovine 22/2003
4.	P4. Usklađenost s okolišnim i socijalnim aspektima povezanima sa sječom drvne sirovine	K4.1 Nositelj dozvole ima odobrenu ispravu o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) i proveo je u njoj prepoznate mjere.	4.1.1 Nositelj dozvole ima isprave EIA-e koje su odobrila nadležna tijela koja pokrivaju cijelo radno područje.	Isprave EIA-e	Uredba Vlade PP27/1999 Uredba ministra šumarstva i plantažiranja 602/1998
			4.1.2 Nositelj dozvole ima izvješća o provedbi plana upravljanja okolišem i plana o praćenju okoliša koja pokazuju koje su mjere poduzete da bi se ublažili utjecaji na okoliš i osigurale socijalne pogodnosti.	Isprave s planom upravljanja okolišem i planom praćenja okoliša	Uredba Vlade PP27/1999
				Dokaz o provedbi plana upravljanja okolišem i praćenja znatnih učinaka na okoliš i društvo
5.	P5. Usklađenost s pravima i propisima o radu	K.5.1 Ispunjivanje zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu (OSH)	5.1.1 Dostupnost postupaka za OSH i njihova provedba	Provedba postupaka za OSH	Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 01/1978 Uredba ministra šumarstva P12/2009
				Oprema za OSH
				Evidencija o ozljedama na radu
		K.5.2 Ispunjivanje radničkih prava	5.2.1 Sloboda udruživanja za radnike	Radnici pripadaju radničkim sindikatima ili politike poduzeća dozvoljavaju radnicima uspostavu ili uključivanje u sindikalne aktivnosti.	Akt 21/2000 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2001
			5.2.2 Postojanje kolektivnih sporazuma o radu	Dokumenti o kolektivnim sporazumima o radu ili dokumenti politika poduzeća o radničkim pravima	Akt 13/2003 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2011
			5.2.3 Poduzeće ne zapošljava maloljetne/nepunoljetne radnike	Nema maloljetnih radnika	Akt 13/2003 Akt 23/2003 Akt 20/2009

STANDARD ZAKONITOSTI 2:   STANDARD ZA PLANTAŽNE ŠUME ZAJEDNICE I ŠUME ZAJEDNICE UNUTAR PROIZVODNIH ŠUMSKIH ZONA

Br.	Načela	Kriteriji	Pokazatelji	Verifikatori	Povezani propisi
1.	P1. Pravni status područja i pravo na korištenje	K1.1 Jedinica za upravljanje šumom nalazi se unutar proizvodne šumske zone.	1.1.1 Nositelj dozvole može dokazati da je dozvola za eksploataciju drvne sirovine (IUPHHK) valjana.	Potvrda o pravu na koncesiju na šume	Uredba ministra šumarstva P55/2011 Uredba ministra šumarstva P37/2007 Uredba ministra šumarstva P49/2008 Uredba ministra šumarstva P12/2010
				Dokaz o plaćanju dozvole za proizvodnu eksploataciju šumske drvne sirovine.
2.	P2. Usklađenost sa sustavom i postupcima za sječu	K2.1 Nositelj dozvole ima plan sječe za područje sječe koje su odobrila nadležna administrativna tijela	2.1.1 Nadležno administrativno tijelo odobrilo je dokument o godišnjem planu rada.	Odobreni dokument o godišnjem planu rada.	Uredba ministra šumarstva P62/2008
				Karta koja pokazuje zone zabranjene za sječu drva u godišnjem planu rada i dokaz o provedbi na terenu.
				Lokacije blokova za sječu jasno su označene i mogu se provjeriti na terenu.
		K2.2 Plan rada je valjan	2.2.1 Nositelj dozvole za rad u šumi ima valjani plan rada koji je u skladu s primjenjivim propisima.	Dokument o glavnom planu i prilozi za proizvodnu eksploataciju šumske drvne sirovine (prijave u tijeku su prihvatljive)	Uredba ministra šumarstva P62/2008
				Lokacija i opseg trupaca za izvlačenje unutar područja koje treba postati gospodarskim područjem drvne sirovine trebaju biti u skladu s planom rada.
			2.2.2 Valjane su dozvole za svu opremu za sječu i mogu se fizički provjeriti na terenu.	Dozvole za opremu i prijenos opreme.	Uredba ministra šumarstva P53/2009.
		K2.3 Nositelji dozvola osiguravaju da su svi trupci koji se prevoze sa stovarišta trupaca u šumi u primarnu industriju šumskih proizvoda ili registriranom trgovcu trupcima, uključujući privremena stovarišta, fizički identificirani i da su uz njih priloženi valjani dokumenti.	2.3.1 Svi trupci velikog promjera koji su posječeni ili izvučeni u komercijalne svrhe prijavljeni su u izvješću o proizvodnji drvne sirovine.	Odobreni dokumenti s izvješćima o proizvodnji drvne sirovine	Uredba ministra šumarstva P55/2006
			2.3.2 Svi trupci koji se prevoze iz područja koje obuhvaća dozvola trebaju biti popraćeni zakonitom prijevoznom ispravom.	Zakonite prijevozne isprave i relevantni prilozi od stovarišta do privremenog stovarišta i od privremenog stovarišta do primarne industrije i/ili registriranog trgovca trupcima.	Uredba ministra šumarstva P55/2006
			2.3.3 Okrugli trupci posječeni su u područjima utvrđenima u dozvoli za eksploataciju šume	Administrativne oznake/barkodovi drvne sirovine (PUHH) na trupcima.	Uredba ministra šumarstva P55/2006
				Nositelj dozvole dosljedno primjenjuje označivanje drvne sirovine.
			2.3.4 Nositelj dozvole može dokazati postojanje isprava za prijevoz trupaca kojima moraju biti popraćeni trupci koji se prevoze sa stovarišta.	Isprava za prijevoz trupaca uz koju je priložen dokument s popisom trupaca.	Uredba ministra šumarstva P55/2006
		K3.2 Nositelj dozvole platio je primjenjive pristojbe i namete za komercijalno izvlačenje drvne sirovine	2.4.1 Nositelji dozvole pokazuju dokaz o plaćanju pristojbe za šumske resurse koja je u skladu s proizvodnjom trupaca i primjenjivom tarifom.	Platni nalog za pristojbu za šumske resurse	Uredba ministra šumarstva P18/2007 Uredba ministra trgovine 22/M-DAG/PER/4/2012
				Dokaz o plaćanju pristojbe za šumske resurse
				Plaćanje pristojbe za šumske resurse u skladu je s proizvodnjom trupaca i primjenjivom tarifom.
3.	P3. Usklađenost s okolišnim i socijalnim aspektima koji se odnose na sječu drvne sirovine	K3.1 Nositelj dozvole ima odobrenu ispravu o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) i proveo je u njoj prepoznate mjere.	3.1.1 Nositelj dozvole ima isprave o procjeni utjecaja na okoliš koje su odobrila nadležna tijela i koje pokrivaju cijelo radno područje.	Isprave EIA-e	Uredba ministra šumarstva i plantaža 622/1999
			3.1.2 Nositelj dozvole posjeduje izvješća o provedbi upravljanja i praćenja okoliša koja služe ublaživanju utjecaja na okoliš i osiguranju socijalne pogodnosti.	Relevantni dokumenti o upravljanju i praćenju okoliša	Uredba Vlade PP27/1999
				Dokaz o provedbi upravljanja okolišem i praćenja znatnih učinaka na okoliš i društvo

STANDARD ZAKONITOSTI 3:   STANDARD ZA ŠUME U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

Br.	Načela	Kriteriji	Pokazatelji	Verifikatori	Povezani propisi
1.	P1. Vlasništvo nad drvnom sirovinom može se provjeriti	K1.1 Zakonitost vlasništva ili vlasničkog lista u odnosu na područje sječe drvne sirovine.	1.1.1 Vlasnik privatnog zemljišta ili šume može dokazati vlasništvo nad zemljištem ili pravo na njegovo korištenje.	Valjane isprave o vlasništvu nad zemljištem ili držanju zemlje pod zakupom (vlasnički listovi koje su nadležna tijela prepoznala)	Akt 5/1960 Uredba ministra šumarstva P33/2010 Uredba Vlade PP12/1998 Uredba ministra trgovine 36/2007 Uredba ministra trgovine 37/2007 Akt 6/1983 Akt 13/2003 Akt 23/2003 Akt 20/2009
				Pravo na kultiviranje zemljišta. Izjava o osnivanju poduzeća Poslovna dozvola za poduzeća koja se bave trgovinskim poslovanjem (SIUP) Registracija poduzeća (TDP) Registracija poreznog obveznika (NPWP)
				Karta područja privatne šume i granica označenih na terenu.
			1.1.2 Jedinice upravljanja (ili u individualnom ili u grupnom vlasništvu) dokazuju valjane isprave za prijevoz drvne sirovine.	Potvrda o podrijetlu drvne sirovine ili isprava za prijevoz trupaca	Uredba ministra šumarstva P30/2012
				Obračun računa/potvrda o prodaji/vozarina.
			1.1.3 Administrativne jedinice pokazuju dokaz o plaćanju primjenjivih pristojbi u vezi sa stablima prisutnima prije prenošenja prava ili dobivanja područja u zakup.	Dokaz o plaćanju pristojbe za Fond za pošumljivanje i/ili šumske resurse i kompenzacije državi za vrijednost posječenog drva.	Uredba ministra šumarstva P18/2007
2.	P2. Usklađenost s okolišnim i socijalnim aspektima povezanima sa sječom drvne sirovine na područjima podložnima pravima na kultiviranje zemljišta	K2.1 Nositelj dozvole ima odobrenu ispravu o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) i proveo je u njoj prepoznate mjere.	2.1.1 Nositelj dozvole ima isprave EIA-e koje su odobrila nadležna tijela i koje pokrivaju cijelo radno područje.	Isprave EIA-e	Uredba Vlade PP27/1999 Uredba ministra šumarstva i plantaža 602/1998
3.	P3. Usklađenost sa zakonima i drugim propisima o radu na područjima podložnima pravima na kultiviranje zemljišta	K3.1 Ispunjivanje zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu (OSH)	3.1.1 Dostupnost postupaka za OSH i njihova provedba	Provedba postupaka za OSH	Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 01/1978 Uredba ministra šumarstva P12/2009
				Oprema za OSH
				Evidencija o ozljedama na radu
		K.3.2 Ispunjivanje radničkih prava	3.2.1 Sloboda udruživanja za radnike	Radnici pripadaju radničkim sindikatima ili politike poduzeća dozvoljavaju radnicima uspostavu ili uključivanje u sindikalne aktivnosti.	Akt 21/2000 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2001
			3.2.2 Postojanje kolektivnih sporazuma o radu	Dokumenti o kolektivnim sporazumima o radu ili dokumenti politika poduzeća o radničkim pravima	Akt 13/2003 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2011
			3.2.3 Poduzeće ne zapošljava maloljetne/nepunoljetne radnike	Nema maloljetnih radnika	Akt 13/2003 Akt 23/2003 Akt 20/2009

STANDARD ZAKONITOSTI 4:   STANDARD ZA PRAVA NA EKSPLOATACIJU DRVNE SIROVINE UNUTAR NEŠUMSKIH ZONA

Br.	Načela	Kriteriji	Pokazatelji	Verifikatori	Povezani propisi
1.	P1. Pravni status područja i pravo na korištenje	K.1.1. Dozvola za sječu drvne sirovine unutar nešumske zone bez mijenjanja pravnog statusa šume.	1.1.1 Obavljanje sječe odobreno Dozvolom za ostale zakonite svrhe (ILS)/dozvolama za pretvorbu (IPK) na zakupljenom području.	Dozvole ILS/IPK za obavljanje sječe na zakupljenom području	Uredba ministra šumarstva P18/2011
				Karte zakupljenog područja priložene uz dozvole ILS/IPK i dokaz o usklađenosti na terenu.
		K1.2 Dozvola za sječu drvne sirovine unutar nešumske zone uz promjenu pravnog statusa šume	1.2.1 Obavljanje sječe odobreno dozvolom za pretvorbu zemljišta (IPK).	Poslovna dozvola i karte priložene dozvoli (ovaj zahtjev primjenjuje se i na nositelje dozvola IPK i na nositelje poslovnih dozvola)	Uredba ministra šumarstva P14/2011 Uredba ministra šumarstva P33/2010
				IPK na područjima pretvorbe
				Karte priložene IPK-u
				Isprave koje dozvoljavaju promjenu pravnog statusa šume (ovaj zahtjev primjenjuje se i na nositelje dozvola IPK i na nositelje poslovnih dozvola)
		K1.3 Dozvola za izvlačenje proizvoda šumske drvne sirovine s državnog šumskog područja za aktivnosti plantažiranja šuma (HTHR) u okviru pošumljivanja	1.3.1. Sječa drvne sirovine odobrena je dozvolom za izvlačenje proizvoda šumske drvne sirovine iz plantažnih šuma namijenjenih pošumljivanju u područjima namijenjenima za plantažiranje šuma (HTHR) u okviru pošumljivanja	Dozvola HTHR	Uredba ministra šumarstva P59/2011
				Karte priložene uz HTHR i dokaz o usklađenosti na terenu
2.	P2. Usklađenost s pravnim sustavom i postupcima za sječu stabala i za prijevoz trupaca	K2.1 Plan i provedba IPK-a/ILS-a u skladu su s planovima za korištenje zemljišta.	2.1.1 Odobreni plan rada za područja obuhvaćena IPK-om/ ILS-om	Dokumenti o planu rada za IPK/ILS	Uredba ministra šumarstva P62/2008 Uredba ministra šumarstva P53/2009
				Valjana dozvola za opremu
			2.1.2 Nositelj dozvole može dokazati da trupci koji se prevoze dolaze iz područja pod valjanom dozvolom za pretvorbu zemljišta/dozvolama za ostale svrhe (IPK/ILS)	Dokumenti o inventuri šuma	Uredba ministra šumarstva P62/2008 Uredba ministra šumarstva P55/2006
				Dokumenti s izvješćima o proizvodnji drvne sirovine (LHP)
		K2.2 Plaćanje državnih pristojbi i nameta i usklađenost sa zahtjevima za prijevoz drvne sirovine	2.2.1 Dokaz o plaćanju pristojbi.	Dokaz o plaćanju pristojbe za Fond za pošumljivanje i šumske resurse i kompenzacije državi za vrijednost posječenog drva.	Uredba ministra šumarstva P18/2007
			2.2.2 Nositelj dozvole ima valjane isprave za prijevoz drvne sirovine	Račun za prijevoz trupaca (FAKB) i popis trupaca za trupce malog promjera	Uredba ministra šumarstva P55/2006
				Isprava o zakonitosti trupaca (SKSKB) i popis trupaca za trupce velikog promjera
3.	P3. Usklađenost s pravima i propisima o radu	K.3.1 Ispunjivanje zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu (OSH)	3.1.1 Dostupnost postupaka za OSH i njihova provedba	Provedba postupaka za OSH	Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 01/1978 Uredba ministra šumarstva P12/2009
				Oprema za OSH
				Evidencija o ozljedama na radu
		K.3.2 Ispunjivanje radničkih prava	3.2.1 Sloboda udruživanja za radnike	Radnici pripadaju radničkim sindikatima ili politike poduzeća dozvoljavaju radnicima uspostavu ili uključivanje u sindikalne aktivnosti.	Akt 21/2000 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2001
			3.2.2 Postojanje kolektivnih sporazuma o radu	Dokumenti o kolektivnim sporazumima o radu ili dokumenti politika poduzeća o radničkim pravima	Akt 13/2003 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2011
			3.2.3 Poduzeće ne zapošljava maloljetne/nepunoljetne radnike	Nema maloljetnih radnika	Akt 13/2003 Akt 23/2003 Akt 20/2009

STANDARD ZAKONITOSTI 5:   STANDARD ZA PRIMARNE I PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U SEKTORU ŠUMARSTVA

Načela	Kriteriji	Pokazatelji	Verifikatori	Povezani propisi
P1. Prerađivačka industrija proizvoda od šumske drvne sirovine podupire ostvarenje zakonite trgovine drvnom sirovinom.	K1.1 Poslovne jedinice u obliku: (a) Prerađivačke industrije, i (b) Izvoznici prerađenih proizvoda posjeduju valjane dozvole	1.1.1 Jedinice prerađivačke industrije posjeduju valjane dozvole	Izjava o osnivanju poduzeća i zadnje izmjene izjave (Izjava poduzeća o osnivanju)	Uredba ministra pravosuđa i ljudskih prava M.01-HT.10/2006 Uredba ministra trgovine 36/2007 Uredba ministra trgovine 37/2007 Akt 6/1983 Uredba Vlade PP80/2007 Uredba ministra šumarstva P35/2008 Uredba ministra šumarstva P16/2007 Uredba ministra trgovine 39/2011 Uredba ministra industrije 41/2008 Uredba ministra za okoliš 13/2010
			Dozvola za obavljanje trgovinskog poslovanja (poslovna dozvola/SIUP) ili dozvola za trgovinu, koja može biti dozvola za industrijsko poslovanje (IUI) ili dozvola za trajno poslovanje (IUT) ili potvrda o registraciji industrije (TDI)
			Dozvola za ometanje/uznemirivanje (dozvola izdana poduzeću za utjecaj na okolinu na području na kojem obavlja svoje poslovanje)
			Potvrda o registraciji poduzeća (TDP)
			Identifikacijski broj poreznog obveznika (NPWP)
			Dostupnost isprava o procjeni utjecaja na okoliš
			Dostupnost dozvole za industrijsko poslovanje (IUI) ili dozvole za trajno poslovanje (IUT) ili potvrde o registraciji industrije (TDI)
			Dostupnost dioničkog planiranja za sirove materijale (RPBBI) za primarnu industriju šumskih proizvoda (IPHH).
		1.1.2 Izvoznici prerađenih proizvoda od drvne sirovine imaju valjane dozvole kao i proizvođači i izvoznici proizvoda od drvne sirovine.	Izvoznici imaju status registriranih izvoznika šumarskih industrijskih proizvoda (ETPIK).	Uredba ministra trgovine P64/2012
	K1.2 Poslovne jedinice u obliku grupa obrtničkih/kućanskih industrija zakonito su registrirane	1.2.1 Poslovne grupe (zadruge/ograničena partnerstva (CV)/ostale poslovne grupe) zakonito su osnovane.	Izjava o osnivanju	Akt 6/1983
			Registracija poreznog obveznika (NPWP)
		1.2.2 Trgovci prerađenim proizvodima od drvne sirovine imaju valjanu registraciju kao izvoznici i opskrbljuju ih male i srednje certificirane prerađivačke industrije koje nisu registrirane kao izvoznici	Registracija trgovaca kao izvoznika šumarskih industrijskih proizvoda koji nisu proizvođači (ETPIK Non Produsen).	Uredba ministra trgovine P64/2012
			Sporazum ili ugovor o suradnji s jedinicom prerađivačke industrije koja ima potvrdu o zakonitosti drvne sirovine (S-LK)
P2. Poslovne jedinice primjenjuju sustav praćenja drvne sirovine koji osigurava da se može pratiti podrijetlo drvne sirovine	K2.1 Postojanje i primjena sustava koji prati drvnu sirovinu u šumskim proizvodima	2.1.1 Poslovne jedinice mogu dokazati da zaprimljena drvna sirovina dolazi iz zakonitih izvora.	Dokumenti o prodaji i kupnji i/ili ugovor o opskrbi materijalima i/ili dokaz o kupnji, uz dokumente o zakonitosti šumskih proizvoda/pismo potvrde zakonitosti šumskih proizvoda	Uredba ministra šumarstva P55/2006 Uredba ministra šumarstva P30/2012 Uredba ministra šumarstva P62/2008 Uredba ministra šumarstva P56/2009
			Odobreno izvješće o prijenosu drvne sirovine i/ili dokaz o prijenosu i/ili službeno izvješće o pregledu drvne sirovine; pismo potvrde zakonitosti šumskih proizvoda
			Uvezena drvna sirovina popraćena je dokumentima o prijavi uvoza i informacijama o podrijetlu drvne sirovine te dokumentima koji potvrđuju zakonitost drvne sirovine i zemlju sječe
			Isprave za prijevoz trupaca
			Prijevozne isprave (SKAU/ Nota) s pripadajućim službenim izvješćima od službenika ili lokalnog tijela u pogledu upotrebljavane drvne sirovine iz srušenih zgrada/struktura te iskopane i pokopane drvne sirovine.
			Prijevozne isprave u obliku FAKO/Nota za industrijsko otpadno drvo
			Isprave/izvješća o promjenama u zalihama okruglih trupaca (LMKB)/izvješća o promjenama u zalihama okruglih trupaca malog promjera (LMKBK)/izvješća o promjenama u zalihama šumskih proizvoda od drvne sirovine (LMHHOK)
			Popratni dokumenti, a to su dokument o dioničkom planiranju za sirove materijale (RPBBI) te pismo odluke kojim se službeno potvrđuje godišnji radni plan (SK RKT)
		2.1.2 Poslovne jedinice primjenjuju sustav za praćenje drvne sirovine i djeluju unutar dozvoljenih okvira proizvodnje	Evidencijski listovi koji pokazuju uporabu sirovih materijala i izlazne proizvodne količine.	Uredba ministra šumarstva P55/2006 Uredba ministra industrije 41/2008 Uredba ministra šumarstva P35/2008
			Izvješća o izlaznim proizvodnim količinama prerađenih proizvoda.
			Proizvodnja jedinice ne prelazi dozvoljeni proizvodni kapacitet.
		2.1.3 Proces proizvodnje u suradnji s drugom strankom (drugom industrijom ili obrtničkom/kućanskom industrijom) osigurava praćenje drvne sirovine	Ugovor o suradnji ili ugovor o usluzi za proizvod koji se prerađuje s drugom strankom	Uredba ministra trgovine 37/M-DAG/PER/9/2007 Akt 6/1983 Uredba ministra šumarstva P35/2008 Uredba ministra šumarstva P16/2007 Uredba ministra trgovine 39/M-DAG/PER/12/2011 Uredba ministra industrije 41/M- IND/PER/6/2008 Uredba ministra šumarstva P55/2006
			Stranka s kojom se obavlja suradnja ima valjane dozvole kako je utvrđeno Načelom 1
			Odvajanje/odjeljivanje proizvedenih proizvoda.
			Dokumentacija o sirovim materijalima, procesima, proizvodnji i, kada je to moguće, izvozu, ako je izvoz obavljen preko poslovne jedinice/drugog poduzeća s kojim je uspostavljen sporazum o suradnji.
P3. Zakonitost trgovine ili promjene vlasništva nad prerađenom drvnom sirovinom.	K3.1 Međuotočni prijevoz i trgovina u skladu su s primjenjivim zakonodavstvom.	3.1.1 Poslovne jedinice koje obavljaju međuotočnu isporuku prerađenih proizvoda od drvne sirovine registrirane su kao registrirani međuotočni trgovci drvnom sirovinom (PKAPT).	Isprave PKAPT-a	Uredba ministra industrije i trgovine 68/MPP/Kep/2/2003 Zajednička Uredba ministra šumarstva, ministra prometa i ministra industrije i trgovine 22/2003
			Izvještajni dokumenti PKAPT-a
		3.1.2 Vozilo koje se upotrebljava za prijevoz prerađene drvne sirovine ima indonezijsku zastavu i posjeduje valjanu dozvolu za rad.	Isprave koje dokazuju identitet vozila. Registracijske isprave koje pokazuju identitet vozila i valjana dozvola.	Uredba ministra šumarstva P55/2006 Uredba ministra šumarstva P30/2012 Uredba ministra prometa KM71/2005 Zajednička Uredba ministra šumarstva, ministra prometa i ministra industrije i trgovine 22/2003
			Identitet vozila u skladu je s navedenim u prijevoznim ispravama za trupce ili drvnu sirovinu
		3.1.3 Registrirani međuotočni trgovci drvnom sirovinom (PKAPT) mogu dokazati da je drvna sirovina koju prevoze podrijetlom iz zakonitih izvora	Prijevozne isprave za trupce ili drvnu sirovinu	Uredba ministra šumarstva P55/2006 Uredba ministra šumarstva P30/2012 Zajednička Uredba ministra šumarstva, ministra prometa i ministra industrije i trgovine 22/2003
			Administrativne oznake/barkodovi drvne sirovine (PUHH) na trupcima.
	K3.2 Isporuka prerađene drvne sirovine za izvoz u skladu je s primjenjivim zakonodavstvom.	3.2.1 Isporuka prerađene drvne sirovine za izvoz s ispravama o prijavi izvoza (PEB)	PEB	Akt 17/2006 (carina) Uredba ministra financija 223/PMK.011/2008. Uredba Glavne carinske uprave P-40/BC/2008 Uredba Glavne carinske uprave P-06/BC/2009 Uredba ministra trgovine P64/2012 Predsjednički dekret 43/1978 Uredba ministra šumarstva 447/2003
			Popis pakiranja
			Račun
			B/L (broj teretnice)
			Isprave za dozvolu izvoza (V-Legal)
			Rezultati tehničke provjere (Izvješće nadzornika) za proizvode za koje je tehnička provjera obvezna
			Dokaz o plaćanju izvozne carine, kada je to primjenjivo.
			Ostale relevantne isprave (uključujući dozvole CITES) za vrste drva zabranjene za trgovinu
P4. Ispunjivanje propisa o radu u okviru prerađivačke industrije	K.4.1 Ispunjivanje zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu (OSH)	4.1.1 Dostupnost postupaka za OSH i provedba	Provedba postupaka za OSH.	Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 01/1978 Uredba ministra šumarstva P12/2009
			Oprema za OSH kao što su aparati za gašenje požara male težine, osobna zaštitna oprema i evakuacijske rute
			Evidencija o ozljedama na radu
	K.4.2 Ispunjivanje prava radnika	4.2.1 Sloboda udruživanja za radnike	Trgovački sindikat ili politika poduzeća koja dozvoljava zaposlenicima/radnicima da osnuju trgovački sindikat ili da budu uključeni u aktivnosti trgovačkog sindikata	Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2001
		4.2.2 Postojanje kolektivnog sporazuma o radu ili politika poduzeća o pravima o radu	Dostupnost kolektivnog sporazuma o radu ili dokumenata o politici poduzeća o radničkim pravima	Akt 13/2013 Uredba ministra za radnu snagu i iseljivanje 16/2011
		4.2.3 Poduzeće ne zapošljava maloljetne/nepunoljetne radnike	Nema maloljetnih radnika	Akt 13/2003 Akt 23/2003 Akt 20/2009

---

(1)  Označuje glavne propise koji također obuhvaćaju naknadne izmjene

PRILOG III.

UVJETI ZA PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET U UNIJI INDONEZIJSKIH PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE ZA KOJE JE IZDANA DOZVOLA FLEGT

1.   PODNOŠENJE DOZVOLE

1.1

Dozvola se podnosi nadležnom tijelu države članice Unije u koju se dostavlja pošiljka za koju je izdana dozvola za puštanje u slobodni promet. To se može učiniti elektroničkim putem ili drugim žurnim načinom.

1.2

Dozvola se prihvaća ako ispunjuje sve zahtjeve utvrđene u Prilogu IV. i ako se daljnja provjera u skladu s odjeljcima 3., 4. i 5. ovog Priloga ne smatra potrebnom.

1.3

Dozvola se može podnijeti prije dolaska pošiljke za koju je izdana.

2.   PRIHVAĆANJE DOZVOLE

2.1

Svaka dozvola koja ne udovoljuje zahtjevima i specifikacijama utvrđenima u Prilogu IV. nije valjana.

2.2

Brisanja ili izmjene u dozvoli prihvaćaju se samo ako je takva brisanja ili izmjene potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.

2.3

Dozvola se smatra ništavom ako je podnesena nadležnom tijelu nakon datuma isteka dozvole navedenog u dozvoli. Ne prihvaća se produljenje valjanosti dozvole osim ako ga je potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.

2.4

Ne prihvaća se duplikat dozvole ili zamjenska dozvola osim ako ih je izdalo i potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.

2.5

Kada su potrebne dodatne informacije o dozvoli ili pošiljci, u skladu s ovim Prilogom, dozvola se prihvaća samo nakon dobivanja zatraženih informacija.

2.6

Smatra se da je pošiljka u pogledu opsega ili mase u skladu s informacijama iz dozvole ako opseg ili masa drvnih proizvoda sadržanih u pošiljci koja se prijavljuje za puštanje u slobodni promet ne odstupa za više od deset posto od opsega ili mase navedene u odgovarajućoj dozvoli.

2.7

Nadležno tijelo, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima, obavješćuje carinska tijela čim dozvola bude prihvaćena.

3.   PROVJERA VALJANOSTI I VJERODOSTOJNOSTI DOZVOLE

3.1

U slučaju sumnje u valjanost i vjerodostojnost dozvole, duplikata dozvole ili zamjenske dozvole nadležno tijelo može zatražiti dodatne informacije od Informativne jedinice za dozvole.

3.2

Informativna jedinica za dozvole može zatražiti od nadležnog tijela da joj pošalje presliku dotične dozvole.

3.3

Ako je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola povlači dozvolu i izdaje ispravljeni primjerak koji se ovjerovljuje pečatnim odobrenjem „Duplicate” (duplikat) i prosljeđuje nadležnom tijelu.

3.4

Ako nadležno tijelo ne dobije odgovor od Informativne jedinice za dozvole u roku od dvadeset i jednog kalendarskog dana od zahtjeva za dodatnim informacijama, kako je navedeno u odjeljku 3.1. ovog Priloga, nadležno tijelo ne prihvaća dozvolu i postupa u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.

3.5

Ako se potvrdi valjanost dozvole, Informativna jedinica za dozvole smjesta obavješćuje nadležno tijelo, po mogućnosti elektroničkim putem. Vraćeni primjerci ovjeravaju se pečatnim odobrenjem „Validated on” (odobreno dana).

3.6

Ako se nakon dobivanja dodatnih informacija i daljnje istrage ustanovi da dozvola nije valjana ili vjerodostojna, nadležno tijelo ne prihvaća dozvolu i postupa u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.

4.   PROVJERA USKLAĐENOSTI DOZVOLE S POŠILJKOM

4.1

Ako se smatra da je potrebna dodatna provjera pošiljke prije nego što nadležna tijela mogu odlučiti može li se dozvola prihvatiti, mogu se provesti provjere da bi se ustanovilo je li dotična pošiljka usklađena s podacima iz dozvole i/ili evidencijom povezanom s relevantnom dozvolom koju vodi tijelo za izdavanje dozvola.

4.2

U slučaju sumnje u vezi s usklađenošću pošiljke s dozvolom dotično nadležno tijelo može zatražiti dodatno razjašnjenje od Informativne jedinice za dozvole.

4.3

Informativna jedinica za dozvole može zatražiti od nadležnog tijela da joj pošalje presliku dotične dozvole ili zamjenske dozvole.

4.4

Ako je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola povlači dozvolu i izdaje ispravljeni primjerak koji se mora ovjeriti pečatnim odobrenjem „Duplicate” (duplikat) i proslijediti nadležnom tijelu.

4.5

Ako nadležno tijelo ne dobije odgovor u roku od dvadeset i jednog kalendarskog dana od zahtjeva za dodatnim informacijama, kako je naznačeno u gore navedenom odjeljku 4.2 ovog Priloga, nadležno tijelo ne prihvaća dozvolu i postupa u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.

4.6

Ako se nakon dobivanja dodatnih informacija i daljnje istrage ustanovi da dotična pošiljka nije usklađena s dozvolom i/ili evidencijom povezanom s relevantnom dozvolom koju vodi tijelo za izdavanje dozvola, nadležno tijelo ne prihvaća dozvolu i postupa u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.

5.   OSTALO

5.1

Troškove nastale tijekom provođenja provjere snosi uvoznik, osim ako je drugačije određeno primjenjivim zakonodavstvom i postupcima dotične države članice Unije.

5.2

U slučaju stalnih nesuglasica ili poteškoća u vezi s provjerom dozvola predmet se upućuje na ZOP.

6.   CARINSKA DEKLARACIJA EU-A

6.1

Broj dozvole koja je izdana za drvnu sirovinu koja se prijavljuje za puštanje u slobodan promet unosi se u polje 44. jedinstvenog administrativnog dokumenta na kojem se izrađuje carinska deklaracija.

6.2

Ako je carinska deklaracija izrađena s pomoću tehnike obrade podataka, u odgovarajućem se polju na to upućuje.

7.   PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET

7.1

Pošiljke drvne sirovine puštaju se u slobodni promet samo kada je postupak opisan u gore navedenom odjeljku 2.7. propisno završen.

PRILOG IV.

ZAHTJEVI I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE DOZVOLA FLEGT

1.   OPĆI ZAHTJEVI U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT

1.1

Dozvola FLEGT može biti u papirnatom ili elektroničkom obliku.

1.2

I papirnate i elektroničke dozvole pružaju informacije navedene u Dodatku 1. u skladu s napomenama za upute utvrđene u Dodatku 2.

1.3

Dozvola FLEGT numerira se tako da stranke mogu razlikovati dozvolu FLEGT izdanu za pošiljke namijenjene za tržišta Unije i ispravu V-Legal za pošiljke namijenjene tržištima izvan Unije.

1.4

Dozvola FLEGT valjana je od datuma njezina izdavanja.

1.5

Razdoblje valjanosti dozvole FLEGT ne smije biti dulje od četiri mjeseca. Datum isteka valjanosti mora biti naveden u dozvoli.

1.6

Nakon isteka dozvola FLEGT smatra se ništavom. U slučaju više sile ili drugih valjanih razloga koji su izvan kontrole nositelja dozvole tijelo za izdavanje dozvola može produljiti razdoblje valjanosti na dodatna dva mjeseca. Tijelo za izdavanje dozvola unosi i potvrđuje novi datum isteka valjanosti prilikom davanja odobrenja za takvo produljenje.

1.7

U slučaju gubitka ili uništenja proizvoda od drvne sirovine za koje je izdana dozvola prije njihova dolaska u Uniju dozvola FLEGT smatra se ništavom i vraća tijelu za izdavanje dozvole.

2.   TEHNIČKE SPECIFIKACIJE U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT U PAPIRNATOM OBLIKU

2.1

Dozvole u papirnatom obliku moraju biti u skladu s obrascem utvrđenim u Dodatku 1.

2.2

Veličina papira je standardna, A4. Papir treba imati vodene žigove koji pokazuju logotip koji se utiskuje na papir uz pečat.

2.3

Dozvola FLEGT ispisuje se pisaćim strojem ili putem računala. Ako je potrebno, može se ispisati rukopisom.

2.4

Pečati tijela za izdavanje dozvola primjenjuju se udaranjem pečata. Međutim utiskivanje pečata ili perforacija mogu zamijeniti pečat tijela za izdavanje dozvole.

2.5

Pri bilježenju dodijeljene količine tijelo za izdavanje dozvola koristi se bilo kojom metodom kojom se onemogućuju neovlašteni zahvati kako bi se spriječilo umetanje brojki ili uputa.

2.6

Obrazac ne smije sadržavati izbrisana mjesta ili izmjene, osim ako su ta izbrisana mjesta ili izmjene ovjerena pečatom i potpisom tijela za izdavanje dozvola.

2.7

Dozvole FLEGT ispisuju se i ispunjuju na engleskom jeziku.

3.   PRIMJERCI DOZVOLA FLEGT

3.1

Dozvola FLEGT sastavlja se u sedam primjeraka kako slijedi: i. izvornik („Original”) za nadležno tijelo na bijelom papiru; ii. primjerak za carinu na odredištu („Copy for Customs at destination”) na žutom papiru; iii. primjerak za uvoznika („Copy for the Importer”) na bijelom papiru; iv. primjerak za tijelo koje izdaje dozvole („Copy for the Licensing Authority”) na bijelom papiru; v. primjerak za nositelja dozvole („Copy for the Licensee”) na bijelom papiru; vi. primjerak za Informativnu jedinicu za dozvole („Copy for the Licence Information Unit”) na bijelom papiru; vii. primjerak za indonezijsku carinu („Copy for Indonesian Customs”) na bijelom papiru.

3.2

Izvornik, primjerak za carinu na odredištu i primjerak za uvoznika daju se nositelju dozvole koji ih šalje uvozniku. Uvoznik podnosi izvornik nadležnom tijelu i njegov relevantni primjerak carinskom tijelu države članice Unije za koju se pošiljka, a za koju je dozvola izdana, prijavljuje za puštanje u slobodni promet. Uvoznik zadržava treći primjerak, primjerak za uvoznika, radi vođenja evidencije.

3.3

Tijelo za izdavanje dozvola zadržava četvrti primjerak, primjerak za tijelo koje izdaje dozvole, radi vođenja svoje evidencije i moguće buduće provjere izdanih dozvola.

3.4

Peti primjerak, primjerak za nositelja dozvole, daje se nositelju dozvole radi njegova vođenja evidencije.

3.5

Šesti primjerak, primjerak za Informativnu jedinicu za dozvole, daje se Informativnoj jedinici za dozvole radi uvođenja u njezinu evidenciju.

3.6

Sedmi primjerak, primjerak za indonezijsku carinu, daje se carinskom tijelu Indonezije za potrebe izvoza.

4.   IZGUBLJENA, UKRADENA ILI UNIŠTENA DOZVOLA FLEGT

4.1

U slučaju gubitka, krađe ili uništenja izvornika i/ili primjerka za carinu na odredištu nositelj dozvole ili njegov ovlašteni predstavnik može tijelu za izdavanje dozvola podnijeti zahtjev za zamjensku dozvolu. Nositelj dozvole ili njegov ovlašteni predstavnik uz zahtjev daje i objašnjenje za gubitak izvornika i/ili primjerka.

4.2

Ako je zadovoljno objašnjenjem, tijelo za izdavanje dozvola izdaje zamjensku dozvolu u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva od nositelja dozvole.

4.3

Zamjenska dozvola sadrži sve informacije i unose navedene u dozvoli koju zamjenjuje, uključujući broj dozvole, i ovjerovljuje se oznakom „Replacement Licence” (zamjenska dozvola).

4.4

U slučaju pronalaska izgubljene ili ukradene dozvole, ona se više ne koristi i mora se vratiti tijelu za izdavanje dozvola.

5.   TEHNIČKE SPECIFIKACIJE U VEZI S DOZVOLAMA FLEGT U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

5.1

Dozvola FLEGT može se izdati i obraditi putem elektroničkog sustava.

5.2

U državama članicama Unije koje nisu povezane s elektroničkim sustavom treba biti dostupna dozvola u papirnatom obliku.

PRILOG V.

INDONEZIJSKI SUSTAV ZA OSIGURANJE ZAKONITOSTI DRVNE SIROVINE

1.   UVOD

Cilj: Osigurati da su sječa, prijevoz, prerada te prodaja okruglih trupaca i prerađenih proizvoda od drvne sirovine u skladu s relevantnim indonezijskim zakonima i drugim propisima.

Poznata po svojoj pionirskoj ulozi u borbi protiv nezakonite sječe i trgovine nezakonito dobivenom drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine, Indonezija je bila domaćinom Konferencije ministara istočne Azije o provedbi zakonodavstva i upravljanju u području šuma (FLEG) u Baliju u rujnu 2001. koja je rezultirala Deklaracijom o provedbi zakonodavstva i upravljanju u području šuma (Deklaracija iz Balija). Otada je Indonezija nastavila biti predvodnikom međunarodne suradnje u borbi protiv nezakonite sječe i povezane trgovine.

U okviru međunarodnih nastojanja da se riješe ta pitanja, rastući broj zemalja korisnica obvezao se poduzeti mjere za sprečavanje trgovine nezakonitom drvnom sirovinom na svojim tržištima, dok su se zemlje proizvođači obvezale pružiti mehanizme za osiguranje zakonitosti svojih proizvoda od drvne sirovine. Važno je uspostaviti vjerodostojan sustav za jamstvo zakonitosti sječe, prijevoza, prerade i trgovine drvnim proizvodima dobivenima preradom drvne sirovine.

Indonezijski sustav za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) osigurava da drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine proizvedeni i prerađeni u Indoneziji dolaze iz zakonitih izvora te da su potpuno u skladu s relevantnim indonezijskom zakonima i drugim propisima, što provjerava neovisna revizija i prati civilno društvo.

1.1   Indonezijski zakoni i drugi propisi kao temelj TLAS-a

Indonezijskom uredbom o „Standardima i smjernicama za procjenu učinkovitosti održivog upravljanja šumama i provjeru zakonitosti drvne sirovine u šumama u državnom i privatnom vlasništvu” (Uredba ministra šumarstva P.38/Menhut-II/2009) uspostavljen je TLAS, kao i sustav održivosti (SFM), da bi se unaprijedilo upravljanje šumama; da bi se suzbila nezakonita sječa i povezana trgovina drvnom sirovinom te da bi se osigurala vjerodostojnost i poboljšao imidž proizvoda od drvne sirovine iz Indonezije.

TLAS obuhvaća sljedeće elemente:

1.	Standarde zakonitosti,

2.	Kontrola lanca opskrbe,

3.	Postupke provjere,

4.	Sustav za izdavanje dozvola,

5.

Praćenje.

TLAS je osnovni sustav koji za koristi da bi se osigurala zakonitost drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine proizvedenih u Indoneziji za izvoz u Uniju i na druga tržišta.

1.2   Razvoj TLAS-a: višedionički proces

Od 2003. širok krug indonezijskih dionika u području šumarstva aktivno je uključen u razvoj, provedbu i ocjenjivanje TLAS-a, čime se osigurava bolji nadzor, transparentnost i vjerodostojnost u procesu. Višedionički proces je 2009. rezultirao izdavanjem Uredbe ministra šumarstva P.38/Menhut-II/2009, nakon koje su uslijedile Tehničke smjernice glavnog direktora eksploatacije šuma br. 6/VI-SET/2009 i br. 02/VI-BPPHH/2010.

2.   PODRUČJE PRIMJENE TLAS-A

Indonezijski šumski resursi općenito se mogu podijeliti na dva tipa vlasništva: državne šume i šume/zemljišta u privatnom vlasništvu. Državne šume sastoje se od proizvodnih šuma za dugotrajno održivu proizvodnju drvne sirovine prema različitim vrstama dozvola i šumskih područja koja se mogu prenamijeniti za nešumarske potrebe kao što su naseljivanje ili zasađivanje. Primjena TLAS-a na državne šume i šume/zemljišta u privatnom vlasništvu utvrđena je u Prilogu II.

TLAS obuhvaća drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine dobivene prema svim vrstama dozvola, kao i djelatnosti svih trgovaca drvnom sirovinom, izvršitelja procesa izdvajanja i pročišćivanja te izvoznika.

TLAS zahtijeva da su uvezena drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine ocarinjeni te da su u skladu s propisima Indonezije o uvozu. Uvezena drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine moraju biti popraćeni dokumentima koji pružaju osiguranje zakonitosti drvne sirovine u zemlji sječe tog drva. Uvezena drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine ulaze u kontrolirani lanac opskrbe koji je u skladu s indonezijskim pravilima i propisima. Indonezija osigurava upute o načinu provedbe gore navedenog.

Pojedini proizvodi od drvne sirovine mogu sadržavati reciklirane materijale. Indonezija osigurava upute o tome kako će se postupati u vezi s uporabom recikliranih materijala u okviru TLAS-a.

Zaplijenjena drvna sirovina nije uključena u TLAS i stoga za nju ne može biti izdana dozvola FLEGT.

TLAS obuhvaća proizvode od drvne sirovine namijenjene domaćim i međunarodnim tržištima. Svi indonezijski proizvođači, prerađivači i trgovci (gospodarski subjekti) podliježu provjeri zakonitosti, uključujući one koji opskrbljuju domaće tržište.

2.1   Standardi zakonitosti TLAS-a

TLAS ima pet standarda zakonitosti drvne sirovine. Ti standardi i smjernice za njihovu provjeru utvrđeni su u Prilogu II.

TLAS uključuje i „Standard i smjernice za procjenu učinkovitosti održivog upravljanja šumama (SFM)”. Prilikom procjene održivog upravljanja šumama putem standarda SFM provjerava se i udovoljuje li subjekt revizije relevantnim kriterijima zakonitosti. Organizacije s uvjerenjem SFM-a koje djeluju unutar proizvodnih šumskih zona na zemljištima u državnom vlasništvu (trajnim šumskim područjima) pridržavaju se i relevantne zakonitosti i standarda SFM-a.

3.   KONTROLA LANCA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM

Nositelj dozvole (u slučaju koncesija) ili vlasnik zemljišta (u slučaju privatnog zemljišta) ili poduzeće (u slučaju trgovaca, prerađivača i izvoznika) treba pružiti dokaze da je svako čvorište njegova lanca opskrbe kontrolirano i dokumentirano kako je utvrđeno u uredbama ministra šumarstva P.55/Menhut-II/2006 i P.30/Menhut-II/2012 (dalje u tekstu „uredbe”). Ove uredbe zahtijevaju da pokrajinski i okružni službenici u području šumarstva obavljaju provjeru djelokruga i ovjerovljuju dokumente koje podnose nositelji dozvola, vlasnici zemljišta ili prerađivači na svakom čvorištu lanca opskrbe.

Operativne kontrole na svakoj točki lanca opskrbe sažeto su prikazane u dijagramu 1; upute za izvoze su u razvoju.

Svako slanje robe u lancu opskrbe mora biti popraćeno relevantnim prijevoznim ispravama. Poduzeća moraju primjenjivati odgovarajuće sustave da bi odvajale drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine iz provjerenih izvora od drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz drugih izvora te voditi evidenciju tako da razlikuju ta dva izvora. Poduzeća trebaju na svakoj točki lanca opskrbe zabilježiti je li TLAS ovjerio uključene pošiljke trupaca, proizvoda ili drvne sirovine.

Gospodarski subjekti u lancu opskrbe trebaju voditi evidenciju o zaprimljenoj, uskladištenoj, prerađenoj i dostavljenoj drvnoj sirovini i proizvodima od drvne sirovine kako bi se omogućilo naknadno usklađenje količinskih podataka između i unutar čvorišta lanca opskrbe. Takvi podaci trebaju biti dostupni pokrajinskim i okružnim službenicima u području šumarstva koji provode provjeru usklađenosti. Glavne aktivnosti i postupci, uključujući usklađivanje, za svaku fazu lanca opskrbe dodatno su objašnjene u Dodatku ovom Prilogu.

Ispitivanje drvne sirovine

Godišnji plan rada

Mjesto sječe

Popisivanje trupaca

Izvješće o posječenom drvu

Mjesto prizemljenja trupaca

Plaćanje pristojbi

Popisivanje trupaca

Prijevozna sprava

Izvješće o bilanci trupaca

Stovarište trupaca

Prijevozna isprava

Izvješće o bilanci trupaca

Privremeno stovarište trupaca

Državne šume

Privatna šuma

Mjesto sječe

Naziv zemljišta

Mjesto prizemljenja trupaca

Popisivanje trupaca

Prijevozna isprava

Izvješće o bilanci trupaca

Evidencijski list Izvješće o bilanci

Prerađenih proizvoda

Prijevozna isprava

Primarna prerada

Potvrda registriranog izvoznika za trgovinu industrijskim šumarskim proizvodima

Izvješće o bilanci sirovog materijala

Evidencijski list

Izvješće o bilanci prerađenih proizvoda

Prijevozna isprava

Sekundarna prerada

Potvrda registriranog izvoznika za trgovinu industrijskim šumarskim proizvodima

Izvozna deklaracija

Carinjenje

Točka izvoza

Dijagram 1: Kontrola lanca opskrbe koja pokazuje potrebne osnovne dokumente na svakoj točki lanca opskrbe.

4.   INSTITUCIONALNI TEMELJI ZA PROVJERU ZAKONITOSTI I IZDAVANJE DOZVOLA ZA IZVOZ

4.1   Uvod

Indonezijski TLAS temelji se na pristupu znanom kao „izdavanje dozvola na osnovi gospodarskog subjekta” koji ima mnogo zajedničkog sa sustavima za ovjeru upravljanja proizvodima ili šumama. Indonezijsko Ministarstvo šumarstva imenuje veći broj tijela za ocjenu sukladnosti (LP i LV) koje ovlašćuje za provođenje revizije zakonitosti djelovanja proizvođača, trgovaca, prerađivača i izvoznika drvne sirovine („gospodarskih subjekata”).

Tijela za ocjenu sukladnosti (CAB) akreditira Indonezijsko nacionalno akreditacijsko tijelo (KAN). CAB-ovi sklapaju ugovor s gospodarskim subjektima koji žele da njihove djelatnosti budu ovjerene kao zakonite i od kojih se zahtijeva da djeluju u skladu s relevantnim smjernicama ISO-a. Oni izvješćuju subjekt revizije i Ministarstvo šumarstva o ishodu revizija.

CAB osigurava da subjekti revizije djeluju u skladu s indonezijskom definicijom zakonitosti kako je sadržano u Prilogu II., uključujući kontrole radi sprečavanja ulaska materijala iz nepoznatih izvora u njihove lance opskrbe. Ako se utvrdi da subjekt revizije ispunjuje zahtjeve sukladnosti, izdaje se potvrda o zakonitosti koja vrijedi 3 (tri) godine.

LV-ovi također djeluju kao tijela za izdavanje dozvola za izvoz i provjeravaju kontrolne sustave lanca opskrbe verificiranih izvoznika. U slučaju sukladnosti oni izdaju dozvole za izvoz u obliku isprave V-Legal. Prema tome zabranjeni su izvozi bez dozvole za izvoz.

Indonezija je donijela uredbu koja omogućuje udrugama civilnog društva da ulažu prigovore u pogledu CAB-ove provjere zakonitosti gospodarskog subjekta ili u slučaju uočenih nezakonitih aktivnosti tijekom njihova djelovanja. U slučaju pritužbi na rad tijela za ocjenu sukladnosti udruge civilnog društva mogu uložiti žalbe KAN-u.

Odnos između različitih tijela uključenih u provedbu TLAS-a prikazan je u dijagramu 2:

Vlada (Ministarstvo šumarstva) kao regulatorno tijelo

Akreditacijsko tijelo (KAN)

pritužbe

Neovisno pracenje (CSO)

Potvrda o akreditaciji

akreditacija

Tijelo za ocjenu sukladnosti/ tijelo za izdavanje dozvola

pritužbe

Zakonitost drvne sirovine iz potvrde SFM-a

revizija

žalba

Isprava V-legal ili dozvola FLEGT

Subjekt revizije

4.2   Tijela za ocjenu sukladnosti

Tijela za ocjenu sukladnosti imaju ključnu ulogu u indonezijskom sustavu. Njihova je ugovorna obveza provjeriti zakonitost proizvodnih, prerađivačkih i trgovinskih djelatnosti svakog pojedinog poduzeća u lancu opskrbe, uključujući zakonitost čitavog lanca opskrbe. LV također izdaje isprave V-Legal za pojedinačne pošiljke izvozne drvne sirovine.

Postoje dva tipa CAB-ova: i. tijela za procjenu (Lembaga Penilai/LP) koja provode reviziju učinkovitosti jedinica za upravljanje šumama (FMU-ova) u pogledu udovoljivanja standardu održivosti; i ii. tijela za provjeru (Lembaga Verifikasi/LV) koja provode reviziju FMU-ova i industrija u sektoru šumarstva glede udovaljivanja standardima zakonitosti.

Kako bi se osigurala najviša kvaliteta tih revizija koje provjeravaju standarde zakonitosti kako je utvrđeno u Prilogu II., LP-ovi i LV-ovi trebaju razviti potrebne sustave upravljanja da bi se ispunili zahtjevi sposobnosti, dosljednosti, nepristranosti, transparentnosti i procesa procjene kako je prikazano u normi ISO/IEC 17021 (norma SFM-a za LP-ove) i/ili Vodiču 65 norme ISO/IEC (norme zakonitosti za LV-ove). Ti zahtjevi navedeni su u Smjernicama za TLAS.

LV-ovi mogu djelovati i kao tijela za izdavanje dozvola. U tom slučaju LV-ovi izdaju dozvole za izvoz za proizvode od drvne sirovine namijenjene međunarodnim tržištima. Za tržišta izvan Unije tijela za izdavanje dozvola izdaju ispravu V-Legal, dok se za tržište Unije dozvole FLEGT izdaju u skladu sa zahtjevima kako je prikazano u Prilogu IV. Indonezija razvija detaljne postupke za izdavanje isprava V-Legal ili dozvola FLEGT za izvozne pošiljke.

LV-ovi sklapaju ugovor sa subjektima revizije radi provođenja revizije zakonitosti i izdaju potvrde o zakonitosti TLAS-a i isprave V-Legal ili dozvole FLEGT za izvoz na međunarodna tržišta. LP-ovi provode reviziju drvne sirovine proizvodeći koncesije prema standardu SFM-a. LP-ovi ne izdaju dozvole za izvoz.

4.3   Akreditacijsko tijelo

Indonezijsko nacionalno akreditacijsko tijelo (Komite Akreditasi Nasional – KAN) odgovorno je za akreditaciju CAB-ova. U slučaju problema s LP-om ili LV-om pritužbe se mogu podnijeti KAN-u.

KAN je 14. srpnja 2009. potpisao Memorandum o razumijevanju s Ministarstvom šumarstva da bi osigurao akreditacijske usluge za TLAS. KAN je neovisno akreditacijsko tijelo osnovano Uredbom Vlade (Peraturan Pemerintah/PP) 102/2000 o nacionalnoj standardizaciji i predsjedničkom dekretu (Keputusan Presiden/Keppres) 78/2001 u pogledu Nacionalnog akreditacijskog odbora.

KAN djeluje prema uputama norme ISO/IEC 17011 (Opće odrednice za akreditacijska tijela koja akreditiraju tijela za ocjenu sukladnosti). Uveo je, posebno za TLAS, interne popratne dokumente za akreditaciju LP-ova (DPLS 13) i LV-ova (DPLS 14). Uz to KAN će razviti zahtjeve i upute za akreditaciju LV-ova za izdavanje dozvola za izvoz.

KAN su međunarodno priznale asocijacije Pacifička suradnja u području akreditacija (PAC) i Međunarodni akreditacijski forum (IAF) kao tijelo koje akreditira tijela za izdavanje potvrda za sustave upravljanja kvalitetom, okolišem i ovjerom proizvoda. KAN je također priznala asocijacija Azijsko-pacifička suradnja u području akreditacije laboratorija (APLAC) te asocijacija Međunarodna suradnja u području akreditacije laboratorija (ILAC).

4.4   Subjekti revizije

Subjekti revizije su gospodarski subjekti koji podliježu provjeri zakonitosti. Oni uključuju jedinice upravljanja šumom (koncesionare ili nositelje dozvola za korištenje drvne sirovine, nositelje dozvola za šume koje su povezane sa zajednicom, vlasnicima privatnih šuma/zemljišta) i industrije u sektoru šumarstva. Jedinice za upravljanje šumom i industrije u sektoru šumarstva moraju biti u skladu s primjenjivim standardom TLAS-a. Za potrebe izvoza industrije u sektoru šumarstva moraju biti u skladu sa zahtjevima za izdavanje dozvola za izvoz. Sustav omogućuje da subjekti revizije LP-u ili LV-u podnose žalbe u vezi s provođenjem revizije ili njezinim rezultatima.

4.5   Neovisni promatrač

Civilno društvo ima ključnu ulogu u neovisnom praćenju TLAS-a. Nalazi neovisnog promatrača mogu se također koristiti kao dio periodičnog ocjenjivanja (PO) koje se zahtijeva prema ovom Sporazumu.

U slučaju nepravilnosti u vezi s procjenom pritužbe civilnog društva izravno se podnose dotičnom LP-u ili LV-u. Ako se na pritužbe ne dobije odgovarajući odgovor, subjekti civilnog društva mogu podnijeti izvješće KAN-u. Za nepravilnosti u vezi s akreditacijama pritužbe se podnose izravno KAN-u. Kada god subjekti civilnog društva otkriju prijestupe gospodarskih subjekata, mogu mjerodavnom LP-u ili LV-u podnijeti pritužbe.

4.6   Vlada

Ministarstvo šumarstva zakonski uređuje TLAS i ovlašćuje akreditirane LP-ove za procjenu SFM-a i LV-ove za provjeru zakonitosti i izdavanje isprava V-Legal.

Nadalje, Ministarstvo šumarstva također zakonski uređuje Informativnu jedinicu za dozvole (LIU) kao jedinicu odgovornu za razmjenu informacija koja prima i pohranjuje važne podatke i informacije o izdavanju isprava V-Legal i koja odgovara na upite nadležnih tijela ili dionika.

5.   PROVJERA ZAKONITOSTI

5.1   Uvod

Indonezijska drvna sirovina smatra se zakonitom kada je potvrđeno da njezino podrijetlo, postupak proizvodnje, kao i naknadne aktivnosti prerade, prijevoza i trgovine udovoljavaju svim primjenjivim indonezijskim zakonima i drugim propisima, kako je utvđeno u Prilogu II. LV-ovi provode ocjenjivanje sukladnosti da bi provjerili usklađenost.

5.2   Proces provjere zakonitosti

U skladu s Vodičem 65 norme ISO/IEC i Smjernicama za TLAS proces provjere zakonitosti sastoji se od sljedećeg:

Prijava i sklapanje ugovora: Nositelj dozvole podnosi LV-u prijavu u kojoj se definira opseg provjere, profil nositelja dozvole i ostale potrebne informacije. Prije početka aktivnosti provjere potrebno je sklopiti ugovor između nositelja dozvole i LV-a o utvrđivanju uvjeta za provjeru.

Plan provjere: Nakon potpisivanja ugovora o provjeri LV priprema plan provjere koji uključuje određivanje tima za reviziju, program provjere i raspored aktivnosti. Subjekt revizije obavješćuje se o planu i nakon toga se uspostavlja dogovor o datumima aktivnosti provjere. Ove su informacije unaprijed dostupne za neovisne promatrače putem internetskih stranica LV-ova i Ministarstva šumarstva ili masovnih medija.

Aktivnosti provjere: Revizija u okviru provjere sastoji se od tri faze: i. uvodnog sastanka o reviziji, ii. provjere dokumenata i provjere na terenu iii. završnog sastanka o reviziji.

—	Uvodni sastanak o reviziji: sa subjektom revizije raspravlja se o cilju, opsegu, rasporedu i metodologiji revizije kako bi mu se omogućilo da postavi pitanja o metodama i načinu provođenja aktivnosti provjere;

—

Faza provjere dokumenata i provjere na terenu: da bi sakupio dokaze o usklađenosti subjekta revizije sa zahtjevima indonezijskog TLAS-a, LV provjerava sustave i postupke te relevantne dokumente i evidenciju subjekta revizije. LV provodi preglede na terenu da bi provjerio usklađenost, uključujući pregled nalaza službenih inspekcijskih izvješća na osnovi više izvora. LV također provodi pregled sustava za praćenje drvne sirovine subjekta revizije da bi osigurao, uz odgovarajuće dokaze, da sva drvna sirovina ispunjuje zahtjeve zakonitosti.

—	Završni sastanak o reviziji: subjektu revizije predočuju se rezultati provjere, a posebno bilo kakva neusklađenost koja može biti uočena. Subjekt revizije može postaviti pitanja o rezultatima provjere i pružiti objašnjenje u vezi s dokazima koje je predočio LV.

Izvješćivanje i donošenje odluka: Tim za reviziju sastavlja izvješće o provjeri slijedeći strukturu koju je predvidjelo Ministarstvo šumarstva. Izvješće se predaje subjektu revizije u roku od četrnaest kalendarskih dana od završnog sastanka o reviziji. Primjerak izvješća, koji uključuje opis bilo kakvih nalaza o neusklađenosti, podnosi se Ministarstvu šumarstva.

Izvješće se ponajprije koristi za odluku LV-a o ishodu revizije u okviru provjere. LV donosi odluku o tomu hoće li izdati potvrdu o zakonitosti na osnovi izvješća o provjeri koje je pripremio tim za reviziju.

U slučaju neusklađenosti LV ne izdaje potvrdu o zakonitosti što će onemogućiti da dotična drvna sirovina uđe u lanac opskrbe drvnom sirovinom s potvrdom o zakonitosti. Nakon što se riješi problem neusklađenosti gospodarski subjekt može ponovno podnijeti zahtjev za provjeru zakonitosti.

Kršenja koja otkrije LV tijekom provjere i prijavi Ministarstvu šumarstva rješavaju odgovorna tijela u skladu s administrativnim ili sudskim postupcima. Ako postoji sumnja da gospodarski subjekt krši propise, nacionalna, pokrajinska i okružna tijela mogu odlučiti zaustaviti aktivnosti gospodarskog subjekta.

Izdavanje potvrda o zakonitosti i recertifikacija: LV izdaje potvrdu o zakonitosti ako smatra da je subjekt revizije usklađen sa svim pokazateljima standarda zakonitosti, uključujući pravila o kontroli lanca opskrbe drvnom sirovinom.

LV bilo kada izvješćuje Ministarstvo šumarstva o izdanim, izmijenjenim, suspendiranim ili povučenim potvrdama i svaka tri mjeseca izdaje izvješće. Ministarstvo šumarstva potom objavljuje ta izvješća na svojim internetskim stranicama.

Potvrda o zakonitosti vrijedi za razdoblje od tri godine, nakon čega gospodarski subjekt ponovno podliježe provjeri putem revizije. Ponovna provjera provodi se prije datuma isteka važenja potvrde.

Nadzor: Gospodarski subjekti s potvrdom o zakonitosti podliježu godišnjem nadzoru koji slijedi načela prethodno sažetih aktivnosti provjere. LV također može provesti nadzor prije godišnje revizije, ranije nego što je planirano, ako je proširen opseg provjere.

Nadzorni tim sastavlja nadzorno izvješće. Primjerak izvješća, uključujući opis bilo kakve uočene neusklađenosti, podnosi se Ministarstvu šumarstva. Nadzorom uočena neusklađenost rezultirat će suspenzijom ili povlačenjem potvrde o zakonitosti.

Kršenja koja otkrije LV tijekom nadzora i prijavi Ministarstvu šumarstva rješavaju odgovorna tijela u skladu s administrativnim ili sudski postupcima.

Posebne revizije: Gospodarski subjekti s potvrdom o zakonitosti obvezni su obavijestiti LV o svakoj znatnoj promjeni u pogledu vlasništva, struktura, uprave i djelovanja koja utječe na kvalitetu njihovih kontrola zakonitosti u razdoblju važenja potvrde. LV može provesti posebne revizije da bi istražio svaku pritužbu ili spor koji su prijavili neovisni promatrači, državne institucije ili ostali dionici ili po primitku izvješća gospodarskog subjekta o promjenama koje utječu na kvalitetu njegovih kontrola zakonitosti.

5.3   Odgovornost Vlade za provedbu

Ministarstvo šumarstva te pokrajinski i okružni uredi za šumarstvo odgovorni su za kontrolu lanca opskrbe drvnom sirovinom i pregled povezanih dokumenata (npr. godišnjih planova rada, izvješća o sječi trupaca, izvješća o bilanci trupaca, prijevoznih isprava, izvješća o bilanci trupaca, sirovih materijala, prerađenih proizvoda i evidencijskih listova proizvodnje). U slučaju nedosljednosti službenici u području šumarstva mogu ne odobriti kontrolne dokumente što rezultira suspenzijom rada.

O kršenjima koja su uočili službenici u području šumarstva ili neovisni promatrači obavješćuje se LV, koji, nakon provjere, može suspendirati ili povući dodijeljenu potvrdu o zakonitosti. Službenici u području šumarstva mogu poduzeti odgovarajuće naknadne mjere u skladu s redovitim postupcima.

Ministar šumarstva također prima primjerke izvješća o provjeri i primjerke naknadnih nadzornih izvješća i izvješća o posebnoj reviziji koja su izdali LV-ovi. Kršenja koja su otkrili LV-ovi, službenici u području šumarstva ili neovisni promatrači rješava se u skladu s administrativnim i sudskim postupcima. Ako postoji sumnja da gospodarski subjekt krši propise, nacionalna, pokrajinska i okružna tijela mogu odlučiti suspendirati ili zaustaviti aktivnosti gospodarskog subjekta.

6.   IZDAVANJE DOZVOLA FLEGT

Indonezijska dozvola FLEGT poznata je kao „isprava V-Legal”. To je dozvola za izvoz koja pruža dokaz da izvezeni proizvodi od drvne sirovine ispunjuju indonezijski standard zakonitosti kako je utvrđeno u Prilogu II. te da potječu iz lanca opskrbe s odgovarajućim kontrolama koje onemogućuju priljev drvne sirove iz nepoznatih izvora. Ispravu V-Legal izdaju LV-ovi koji djeluju kao tijela za izdavanje dozvola i ona se koristi kao dozvola FLEGT za pošiljke u Uniju nakon što se stranke usuglase o pokretanju sustava za izdavanje dozvola FLEGT.

Indonezija će jasno definirati postupke za izdavanje isprava V-Legal i obavješćivati izvoznike i sve ostale dotične stranke o tim postupcima putem svojih tijela za izdavanje dozvola (LV-ova) i internetskih stranica Ministarstva šumarstva.

Ministarstvo šumarstva osnovalo je Informativnu jedinicu za dozvole da bi vodila bazu podataka s primjercima svih isprava V-Legal i izvješća LV-ova o neusklađenosti. U slučaju upita o vjerodostojnosti, cjelovitosti i valjanosti isprave V-Legal ili dozvole FLEGT nadležna tijela u Uniji kontaktiraju Informativnu jedinicu za dozvole u Ministarstvu šumarstva za dodatno pojašnjenje. Jedinica je u kontaktu s mjerodavnim LV-om. Nakon primitka informacije od LV-a Informativna jedinica za dozvole upućuje odgovor nadležnim tijelima.

Isprava V-Legal izdaje se na točki uspostave izvozne pošiljke, prije transporta do točke izvoza. Postupak je sljedeći:

6.1	Ispravu V-Legal izdaje LV koji je sklopio ugovor s izvoznikom o izvozu pošiljaka proizvoda od drvne sirovine.

6.2

Interni sustav praćenja izvoznika osigurava dokaze o zakonitosti drvne sirovine za koju se izdaje dozvola za izvoz. Sustav treba pokrivati, kao minimum, sve kontrole povezane s lancem opskrbe, od faze u kojoj se sirovi materijali (kao što su trupci ili poluprerađeni proizvodi) otpremaju do tvornice za preradu, unutar same tvornice i do faze otpreme od tvornice do točke izvoza. 6.2.1 Što se tiče primarne industrije, sustav praćenja izvoznika treba pokrivati, kao minimum, prijevoz od mjesta prizemljenja trupaca ili stovarišta i sve naknadne faze do točke izvoza. 6.2.2 Što se tiče sekundarne industrije, sustav praćenja treba pokrivati, kao minimum, prijevoz od primarne industrije i sve naknadne faze do točke izvoza. 6.2.3 Ako njome upravlja izvoznik, svaka prethodna faza lanca opskrbe, kako je navedeno u 6.2.1 i 6.2.2, također će biti uključena u interni sustav praćenja izvoznika. 6.2.4 Ako njima upravlja pravni subjekt koji nije izvoznik, LV provjerava kontrolira/ju li dobavljač/i ili poddobavljač/i robe izvoznika prethodne faze lanca opskrbe kako je navedeno u 6.2.1 i 6.2.2 i stoji li u prijevoznim ispravama potječe li drvna sirovina s mjesta sječe koje nema potvrdu o zakonitosti ili ne. 6.2.5 Da bi se izdala isprava V-Legal, svi dobavljači u lancu opskrbe izvoznika koji sastavljaju pošiljke moraju biti obuhvaćeni valjanom zakonitošću ili potvrdom SFM-a i moraju dokazati da se zalihe zakonito provjerene drvne sirovine u svim fazama lanca opskrbe odvajaju od zaliha koje nisu obuhvaćene valjanom zakonitošću ili potvrdom SFM-a.

6.3

Da bi dobilo ispravu V-Legal, poduzeće mora biti registrirani izvoznik (nositelj ETPIK-a) koji posjeduje valjanu potvrdu o zakonitosti. Nositelj ETPIK-a podnosi LV-u prijavu u obliku pisma i prilaže sljedeće dokumente da bi dokazao da sirovi materijali drvne sirovine u proizvodu potječu samo iz izvora koji su provjereno zakoniti: 6.3.1 Izvod prijevoznih isprava za svu drvnu sirovinu/sirove materijale koji su primljeni od tvornice od zadnje revizije (do najviše dvanaest mjeseci); i 6.3.2 Izvode izvješća o bilanci drvne sirovine/sirovih materijala i izvješća o bilanci prerađene drvne sirovine od zadnje revizije (do najviše dvanaest mjeseci).

6.4

LV potom provodi sljedeće korake provjere: 6.4.1 Usklađivanje podataka na osnovi izvoda prijevoznih isprava, izvješća o bilanci drvne sirovine/sirovih materijala i izvješća o bilanci prerađene drvne sirovine; 6.4.2 Kontrolu stope/a oporavka za svaku vrstu proizvoda na osnovi analize izvješća o bilanci drvne sirovine/sirovih materijala i izvješća o bilanci prerađene drvne sirovine; 6.4.3 Ako je potrebno, nakon usklađivanja podataka može se obaviti terenski pregled da bi se osigurala dosljednost s informacijama koje treba navesti u ispravi V-Legal. To se može učiniti tako da se obavi pregled primjeraka izvoznih pošiljaka i ispita rad tvornice i vođena evidencija.

6.5

Rezultat provjere: 6.5.1 Ako je nositelj ETPIK-a usklađen sa zahtjevima zakonitosti i zahtjevima za lanac opskrbe, LV izdaje ispravu V-Legal u obliku prikazanom u Prilogu IV.; 6.5.2 Nositelju ETPIK-a koji ispunjuje gore navedene zahtjeve dozvoljava se označivanje usklađenosti na proizvodima i/ili ambalaži. Uspostavljene su smjernice za označivanje usklađenosti. 6.5.3 Ako nositelj ETPIK-a nije usklađen sa zahtjevima zakonitosti i zahtjevima za lanac opskrbe, LV umjesto isprave V-Legal izdaje izvješće o neusklađenosti.

6.6

LV: 6.6.1 Prosljeđuje Ministarstvu šumarstva primjerak isprave V-Legal ili izvješće o neusklađenosti u roku od dvadeset i četiri sata od donošenja odluke; 6.6.2 Jedanput u tri mjeseca Ministarstvu šumarstva podnosi sveobuhvatno izvješće i javno sažeto izvješće, s primjercima za KAN, Ministarstvo trgovine i Ministarstvo industrije, navodeći broj izdanih isprava V-Legal te broj i vrstu uočenih neusklađenosti.

7.   PRAĆENJE

Indonezijski TLAS uključuje praćenje koje provodi civilno društvo (neovisno praćenje) i sveobuhvatno ocjenjivanje (SO). Da bi sustav bio još čvršći za FLEGT-DPS, pridodana je i komponenta periodičnog ocjenjivanja (PO).

Neovisno praćenje provodi civilno društvo radi ocjenjivanja usklađenosti gospodarskih subjekata, LP-ova i LV-ova sa zahtjevima indonezijskog TLAS-a, uključujući standarde i smjernice za akreditacije. Civilno je društvo u ovom kontekstu definirano kao: indonezijski pravni subjekti, uključujući nevladine organizacije (NVO) u području šumarstva, zajednice koje žive u šumi ili u okolici šume i individualni građani Indonezije.

Sveobuhvatno ocjenjivanje provodi višedionički tim koji provodi pregled rada indonezijskog TLAS-a i prepoznaje nedostatke te moguća poboljšanja sustava kako je ovlastilo Ministarstvo šumarstva.

Cilj periodičnog ocjenjivanja jest pružiti neovisno osiguranje da indonezijski TLAS funkcionira kako je opisano, time povećavajući vjerodostojnost izdanih dozvola FLEGT. Periodično ocjenjivanje koristi nalaze i preporuke neovisnog praćenja i sveobuhvatnog ocjenjivanja. Opis posla za periodično ocjenjivanje utvrđen je u Prilogu VI.

PRILOG VI.

OPIS POSLA ZA PERIODIČNO OCJENJIVANJE

1.   CILJ

Periodično ocjenjivanje neovisno je ocjenjivanje koje provodi neovisna treća strana koja se naziva ocjenjivač. Cilj periodičnog ocjenjivanja jest osigurati da indonezijski TLAS funkcionira kako je opisano, time povećavajući vjerodostojnost dozvola FLEGT izdanih u skladu s ovim Sporazumom.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

Periodično ocjenjivanje obuhvaća:

1.	Funkcioniranje kontrolih mjera od točke proizvodnje u šumi do točke izvoza proizvoda od drvne sirovine.

2.	Upravljanje podacima i sustavima praćenja drvne sirovine koji podupiru TLAS, izdavanje dozvola FLEGT te proizvodnih i trgovinskih statističkih podataka, kao i onih povezanih s izdavanjem dozvola, koji su relevantni za ovaj Sporazum.

3.   IZLAZNI PODACI

Izlazni podaci periodičnog ocjenjivanja uključuju redovita izvješća kojima se prezentiraju nalazi ocjenjivanja i preporuke o mjerama koje se trebaju poduzeti kako bi se riješili nedostaci i slabosti sustava koji su prepoznati tijekom ocjenjivanja.

4.   GLAVNE AKTIVNOSTI

Aktivnosti periodičnog ocjenjivanja, između ostalog, uključuju:

(a)	Revizije usklađenosti koje provode sva tijela koja imaju kontrolnu funkciju u okviru odredaba TLAS-a;

(b)	Ocjenjivanje učinkovitosti kontrole lanca opskrbe od točke proizvodnje u šumi do točke izvoza iz Indonezije;

(c)	Procjenu prikladnosti upravljanja podacima i sustava za praćenje drvne sirovine koji podupiru TLAS te izdavanje dozvola FLEGT;

(d)	Prepoznavanje i bilježenje slučajeva neusklađenosti i nepravilnosti sustava te propisivanje potrebnih korektivnih mjera;

(e)	Procjenu učinkovite provedbe prethodno prepoznatih i preporučenih korektivnih mjera; i

(f)	Podnošenje izvješća o nalazima Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP).

5.   METODOLOGIJA OCJENJIVANJA

5.1

Ocjenjivač koristi dokumentiranu i na dokazima zasnivanu metodologiju koja ispunjuje zahtjeve norme ISO/IEC 19011 ili njezin ekvivalent. To uključuje prikladne preglede relevantne dokumentacije, operativnih postupaka i evidencije djelovanja organizacija odgovornih za provedbu TLAS-a, prepoznavanje svih slučajeva neusklađenosti i nedostataka sustava i izdavanje zahtjeva za odgovarajuće korektivne mjere.

5.2

Ocjenjivač, između ostalog: (a) Ocjenjuje proces akreditacije neovisnih tijela za procjenu i provjeru (LP-ova i LV-ova); (b) Ocjenjuje dokumentirane postupke svakog tijela uključenog u kontrolu provedbe TLAS-a radi cjelovitosti i usklađenosti; (c) Ispituje provedbu dokumentiranih postupaka i evidencija, uključujući radne prakse, tijekom obilazaka ureda, područja za sječu šuma, stovarišnih bazena trupaca, preglednih stanica u šumi, mjesta prerade i točaka izvoza i uvoza; (d) Ispituje informacije prikupljene od regulatornih i izvršnih tijela, LP-ova i LV-ova i ostalih tijela prepoznatih u TLAS-u da bi provjerio usklađenost; (e) Ispituje prikupljene podatke organizacija iz privatnog sektora uključenih u provedbu TLAS-a; (f) Ocjenjuje dostupnost javnih informacija utvrđenih u Prilogu IX., uključujući učinkovitost mehanizama objavljivanja informacija; (g) Koristi nalaze i preporuke izvješća neovisnog praćenja i sveobuhvatnog ocjenjivanja te izvješća neovisnog promatrača tržišta; (h) Traži mišljenja dionika i koristi informacije primljene od dionika, koji su ili izravno ili neizravno uključeni u provedbu TLAS-a; i (i) Koristi odgovarajuće metode uzorkovanja i provjere nasumce radi ocjenjivanja rada regulatornih agencija u području šuma, LP-ova i LV-ova, industrija i ostalih relevantnih aktera na svim razinama aktivnosti povezanih sa šumama, kontrole lanca opskrbe, prerade drvne sirovine i izdavanja dozvola za izvoz, uključujući usporedbu s informacijama o izvozu drvne sirovine iz Indonezije koje je pružila Unija.

6.   KVALIFIKACIJE OCJENJIVAČA

Ocjenjivač je kompetentna, neovisna i nepristrana treća strana koja ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)	Ocjenjivač dokazuje da njegove kvalifikacije i sposobnosti udovoljuju zahtjevima Vodiča 65 norme ISO/IEC i norme ISO/IEC 17021, ili njihovim ekvivalentima, uključujući kvalifikacije za pružanje usluga procjene koje obuhvaćaju šumski sektor i lance opskrbe šumskim proizvodima;

(b)	Ocjenjivač nije izravno uključen u upravljanje šumom, preradu drvne sirovine, trgovinu drvnom sirovinom ili kontrolu nad šumskim sektorom u Indoneziji ili Uniji;

(c)	Ocjenjivač je neovisan u odnosu na sve ostale komponente TLAS-a i regulatorna tijela Indonezije u području šuma i ima sustave koji onemogućuju bilo kakav sukob interesa. Ocjenjivač prijavljuje svaki mogući proizašli sukob interesa te poduzima učinkovite mjere da bi ga ublažio;

(d)	Ocjenjivač i njegovi zaposlenici koji provode ocjenjivačke zadatke trebaju dokazati da imaju iskustvo u reviziji upravljanja tropskim šumama, reviziji industrija prerade drvne sirovine i povezanih kontrola lanca opskrbe;

(e)	Ocjenjivač ima uspostavljen mehanizam primanja i rješavanja pritužaba koje proizlaze iz njegovih aktivnosti i nalaza.

7.   PODNOŠENJE IZVJEŠĆA

7.1

Izvješće periodičnog ocjenjivanja uključuje: i. puno izvješće koje sadrži sve relevantne informacije o ocjenjivanju, njegovim nalazima (uključujući slučajeve neusklađenosti i nedostatka sustava) i preporukama; i ii. sažeto izvješće za javnost koje se temelji na punom izvješću i koje obuhvaća osnovne nalaze i preporuke;

7.2

Prije njihova objavljivanja puno izvješće i sažeto izvješće za javnost podnose se ZOP-u na ocjenjivanje i odobrenje;

7.3

Ocjenjivač na zahtjev ZOP-a pruža dodatne informacije da bi potkrijepio ili objasnio svoje nalaze;

7.4

Ocjenjivač obavješćuje ZOP o svim primljenim pritužbama i mjerama koje su poduzete kako bi se one riješile.

8.   POVJERLJIVOST

Ocjenjivač vodi računa o povjerljivosti podataka koje prima tijekom provođenja svojih aktivnosti.

9.   IMENOVANJE, PERIODIČNOST I FINANCIRANJE

9.1

Ocjenjivača imenuje Indonezija nakon savjetovanja s Unijom u ZOP-u;

9.2

Periodično ocjenjivanje provodi se u vremenskim razmacima ne duljim od dvanaest mjeseci počevši od datuma o kojem se usuglasio ZOP u skladu s člankom 14. stavkom 5. točkom (e) Sporazuma.

9.3

O financiranju periodičnog ocjenjivanja odlučuje ZOP.

PRILOG VII.

OPIS POSLA ZA NEOVISNO PRAĆENJE TRŽIŠTA

1.   CILJ NEOVISNOG PRAĆENJA TRŽIŠTA

Neovisno praćenje tržišta praćenje je tržišta koje provodi neovisna treća strana koja se naziva promatrač. Cilj neovisnog praćenja tržišta prikupljanje je i analiza informacija o prihvaćenosti indonezijske drvne sirovine s dozvolom FLEGT na tržištu Unije te ocjenjivanje učinaka Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na tržište i povezanih inicijativa kao što su politike javne ili privatne nabave.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

Neovisno praćenje tržišta obuhvaća:

2.1	Puštanje u slobodni promet indonezijske drvne sirovine s dozvolom FLEGT na točkama ulaska u Uniju;

2.2	Učinkovitost indonezijske drvne sirovine s dozvolom FLEGT na tržištu Unije i učinke mjera povezanih s tržištem koje su na zahtjev poduzete u Uniji za indonezijsku drvnu sirovinu s dozvolom FLEGT;

2.3	Učinkovitost indonezijske drvne sirovine koja nema dozvolu FLEGT na tržištu Unije i učinke mjera povezanih s tržištem koje su na zahtjev poduzete u Uniji za indonezijsku drvnu sirovinu s dozvolom FLEGT;

2.4	Ispitivanje učinaka ostalih mjera povezanih s tržištem koje su poduzete u Uniji kao što su politike javne nabave i kodeksi zelene gradnje te mjera u privatnom sektoru kao što su kodeksi prakse u trgovini i korporativna društvena odgovornost.

3.   IZLAZNI PODACI

Izlazni podaci neovisnog praćenja tržišta uključuju izvješća koja se redovito podnose Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP) i koja sadrže nalaze praćenja te preporuke mjera za jačanje položaja indonezijske sirovine s dozvolom FLEGT na tržištu Unije i mjera za poboljšanje provedbe mjera povezanih s tržištem za sprečavanje plasmana nezakonito posječene drvne sirovine na tržište Unije.

4.   GLAVNE AKTIVNOSTI

Neovisno praćenje tržišta, između ostalog, uključuje:

4.1

Ocjenjivanje: (a) razvoja i učinaka provedbe političkih mjera za borbu protiv trgovine nezakonito posječenom drvnom sirovinom u Uniji; (b) uvoznih kretanja u vezi s uvozom drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine u Uniju iz Indonezije te drugih zemalja izvoznica drvne sirovine u okviru DPS-a i izvan okvira DPS-a; (c) mjera interesnih grupa koje bi mogle utjecati na potrebu za drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine ili tržišta za trgovinu indonezijskim šumskim proizvodima.

4.2	Podnošenje izvješća o nalazima i preporuka ZOP-u.

5.   METODOLOGIJA PRAĆENJA

5.1

Promatrač koristi dokumentiranu i na dokazima zasnivanu metodologiju. To uključuje odgovarajuću analizu relevantne dokumentacije, prepoznavanje bilo kakve nedosljednosti u dostupnim podacima za trgovinu i informacijama te dubinske intervjue s relevantnim akterima o osnovnim pokazateljima učinaka i učinkovitosti mjera povezanih s tržištem.

5.2

Promatrač provodi motrenje i analizu, između ostalog: (a) Trenutačnog stanja i kretanja na tržištu u Uniji u pogledu drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine; (b) Politika javne nabave i njihova odnosa prema drvnoj sirovini i proizvodima od drvne sirovine s dozvolom FLEGT i bez nje u Uniji; (c) Zakonodavstva koje utječe na industriju drvnom sirovinom, trgovinu drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine unutar Unije i na uvoz drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine u Uniju; (d) Razlika u cijeni između drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine s dozvolom FLEGT i bez dozvole FLEGT u Uniji; (e) Tržišne prihvaćenosti, percepcije i tržišnog udjela certificirane drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine s dozvolom FLEGT u Uniji; (f) Statistika i kretanja opsega i vrijednosti uvoza drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine s dozvolom ili bez dozvole FLEGT iz Indonezije te drugih zemalja izvoznica drvne sirovine u okviru DPS-a i izvan okvira DPS-a u različitim lukama Unije; (g) Opisa, uključujući promjene u tom pogledu, pravnih instrumenata i procesa putem kojih nadležna tijela i tijela granične kontrole u Uniji potvrđuju dozvole FLEGT i puštaju pošiljke u slobodni promet te izrečenih kazna za neusklađenost; (h) Mogućih poteškoća i ograničenja na koje nailaze izvoznici i uvoznici prilikom dovođenja drvne sirovine s dozvolom FLEGT u Uniju; (i) Učinkovitosti kampanja za promicanje drvne sirovine s dozvolom FLEGT u Uniji;

5.3

Promatrač preporučuje aktivnosti tržišne promocije da bi se povećala tržišna prihvaćenost indonezijske drvne sirovine s dozvolom FLEGT

6.   KVALIFIKACIJE NEOVISNOG PROMATRAČA TRŽIŠTA

Promatrač:

(a)	je neovisna treća strana s dokazanim iskustvom profesionalizma i integriteta u praćenju tržišta Unije za drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine i povezana trgovinska pitanja;

(b)	je upoznat s trgovinom i tržištima indonezijske drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine, a posebno tvrde drvene građe, te zemljama u Uniji koje proizvode slične proizvode;

(c)	posjeduje sustav za izbjegavanje sukoba interesa. Promatrač prijavljuje svaki mogući proizašli sukob interesa te poduzima učinkovite mjere da bi ga ublažio.

7.   PODNOŠENJE IZVJEŠĆA

7.1

Izvješća se podnose na dvogodišnjoj osnovi i uključuju: i. puno izvješće koje sadrži sve relevantne nalaze i preporuke; i ii. sažeto izvješće koje se temelji na punom izvješću.

7.2

Prije njihova objavljivanja puno izvješće i sažeto izvješće podnose se ZOP-u na ocjenjivanje i odobrenje.

7.3

Promatrač na zahtjev ZOP-a pruža dodatne informacije da bi potkrijepio ili objasnio svoje nalaze.

8.   POVJERLJIVOST

Promatrač vodi računa o povjerljivosti podataka koje prima tijekom provođenja svojih aktivnosti.

9.   IMENOVANJE, PERIODIČNOST I FINANCIRANJE

9.1

Promatrača imenuje Unija nakon savjetovanja s Indonezijom u ZOP-u;

9.2

Neovisno praćenje tržišta provodi se u vremenskim razmacima ne duljim od dvadeset i četiri mjeseca počevši od datuma o kojem se usuglasio ZOP u skladu s člankom 14. stavkom 5. točkom (e) Sporazuma

9.3

O financiranju neovisnog praćenja tržišta odlučuje ZOP.

PRILOG VIII.

KRITERIJI ZA PROCJENU OPERATIVNOSTI INDONEZIJSKOG SUSTAVA ZA OSIGURANJE ZAKONITOSTI DRVNE SIROVINE

POZADINA

Prije početka izdavanja dozvola FLEGT za izvoz drvne sirovine u Uniju provest će se neovisna tehnička procjena indonezijskog TLAS-a. Ova tehnička procjena ima za cilj: i. ispitati funkciju TLAS-a u praksi da bi se ustanovilo pruža li očekivane rezultate i ii. ispitati sve revizije TLAS-a nakon potpisivanja ovog Sporazuma;

Kriteriji za tu procjenu su sljedeći:

1.	Definicija zakonitosti

2.	Kontrola lanca opskrbe

3.	Postupci provjere

4.	Izdavanje dozvola za izvoz

5.	Neovisno praćenje

1.   DEFINICIJA ZAKONITOSTI

Zakonito proizvedena drvna sirovina trebala bi biti definirana na temelju zakona koji se primjenjuju u Indoneziji. Definicija koja se koristi mora biti nedvosmislena, objektivno provjerljiva i operativno provediva te mora, kao minimum, uključivati zakone i druge propise koji obuhvaćaju:

—	prava na sječu: davanje zakonskih prava na sječu drvne sirovine unutar područja koje je službeno označeno i/ili oglašeno u skladu sa zakonom;

—	šumarske poslove: usklađenost s pravnim zahtjevima u vezi s upravljanjem šumama uključujući usklađenost s mjerodavnim zakonima i drugim propisima o okolišu i radu;

—	pristojbe i poreze: usklađenost s pravnim zahtjevima u vezi s porezima, autorskim naknadama i pristojbama koji se izravno odnose na prava na sječu i sječu drvne sirovine;

—	druge korisnike: poštovanje zakonitog vlasništva drugih stranaka ili njihovih prava uporabe zemljišta i resursa, ako takva druga prava postoje, na koja mogu utjecati prava na sječu drvne sirovine;

—	trgovinu i carinu: usklađenost s pravnim zahtjevima za trgovinske i carinske postupke.

Ključna pitanja:

—	Jesu li definicija i standardi za provjeru zakonitosti izmijenjeni od sklapanja Sporazuma?

—	Jesu li u definicije zakonitosti uključeni relevantni zakoni i drugi propisi o radu kako je navedeno u Prilogu II.?

U slučaju izmjena definicije zakonitosti ključna pitanja uključuju:

—	Jesu li svi relevantni dionici savjetovani u vezi s ovim izmjenama i svim naknadnim promjenama sustava za provjeru zakonitosti putem procesa u kojem se u dovoljnoj mjeri vodilo računa o njihovim stajalištima?

—	Je li jasno na kojem se pravnom instrumentu temelji svaki novi element definicije? Jesu li navedeni kriteriji i pokazatelji koji se mogu upotrebljavati za provjeru usklađenosti sa svakim elementom definicije? Jesu li kriteriji i pokazatelji jasni, objektivni i operativno provedivi?

—	Određuju li pokazatelji i kriteriji jasno uloge i odgovornosti relevantnih stranaka i ocjenjuje li se provjerom njihovo djelovanje?

—	Uključuje li definicija zakonitosti glavna područja postojećeg prava i gore opisanih propisa? Ako ne, zašto su određena područja zakona i drugih propisa izostavljena iz definicije?

2.   KONTROLA LANCA OPSKRBE

Sustavi za kontrolu lanca opskrbe moraju osigurati vjerodostojnu sljedivost drvnih proizvoda u čitavom lancu opskrbe od sječe ili točke uvoza do točke izvoza. Neće uvijek biti potrebno održavati fizičku sljedivost trupca, tereta trupaca ili drvnog proizvoda od točke izvoza natrag do šume podrijetla, ali je uvijek potrebno osigurati sljedivost između šume i prve točke miješanja (npr. drvnog terminala ili prerađivačkog pogona).

2.1   Prava na uporabu

Jasno su određena područja za koja su dodijeljena prava na šumske resurse i nositelji tih prava.

Ključna pitanja:

—	Osigurava li se kontrolnim sustavom da u lanac opskrbe ulazi samo drvna sirovina podrijetlom sa šumskog područja s valjanim pravima uporabe?

—	Osigurava li se kontrolnim sustavom da su poduzećima koja obavljaju sječu dana odgovarajuća prava na korištenje šuma za dotična šumska područja?

—	Jesu li objavljeni postupci za davanje prava na sječu i informacije o takvim pravima, uključujući njihove nositelje?

2.2   Metode za kontrolu lanca opskrbe

Postoje učinkoviti mehanizmi za praćenje drvne sirovine u čitavom lancu opskrbe od sječe do točke izvoza. Pristup za identifikaciju drvne sirovine može se razlikovati, od uporabe oznaka za pojedinačne komade do oslanjanja na dokumentaciju priloženu teretu ili seriji. Odabrana metoda treba odražavati vrstu i vrijednost drvne sirovine i rizik od onečišćenja nepoznatom ili nezakonitom drvnom sirovinom.

Ključna pitanja:

—	Jesu li u kontrolnom sustavu utvrđene i opisane sve alternative lanca opskrbe, uključujući različite izvore drvne sirovine?

—	Jesu li u kontrolnom sustavu utvrđene i opisane sve faze lanca opskrbe?

—	Jesu li definirane i dokumentirane metode za utvrđivanje podrijetla proizvoda i sprečavanje miješanja s drvnom sirovinom iz nepoznatih izvora u sljedećim fazama lanca opskrbe?

—	stojeća stabla

—	trupci u šumi

—	prijevoz i privremeno skladištenje (stovarišta/bazeni trupaca, privremena stovarišta/bazeni trupaca)

—	dolazak u prerađivački pogon i skladištenje materijala

—	dolazak i izlazak s proizvodnih linija u prerađivačkom pogonu

—	skladištenje prerađenih proizvoda u prerađivačkom pogonu

—	izlazak iz prerađivačkog pogona i prijevoz

—	dolazak na točku izvoza

—	Koje su organizacije odgovorne za kontrolu tokova drvne sirovine? Imaju li odgovarajuće ljudske potencijale i druge resurse za provedbu kontrolnih aktivnosti?

—	Jesu li otkrivene bilo kakve slabosti u kontrolnom sustavu u slučaju konkretnih saznanja o tome da neprovjerena drvna sirovina ulazi u lanac opskrbe, npr. izostanak popisa stojećeg drva prije sječe u privatnim šumama/na zemljištima?

—	Ima li Indonezija politiku o uključivanju recikliranih materijala u indonezijski TLAS i, ako ima, jesu li utvrđene upute za uključivanje recikliranih materijala?

2.3   Upravljanje podacima o količini:

Postoje čvrsti i učinkoviti mehanizmi za mjerenje i bilježenje količina drvne sirovine ili drvnih proizvoda u svakoj fazi lanca opskrbe, uključujući pouzdane i točne procjene opsega stojećih stabala prije sječe na svakom području sječe.

Ključna pitanja:

—	Daje li kontrolni sustav kvantitativne podatke o ulaznim i izlaznim količinama, uključujući pretvorbene omjere, ako je moguće, u sljedećim fazama lanca opskrbe:

—	stojeća stabla

—	trupci u šumi (na mjestima sječe)

—	prevezena i uskladištena drvna sirovina (stovarišta/bazeni trupaca, privremena stovarišta/bazeni trupaca)

—	dolazak u prerađivački pogon i skladištenje materijala

—	dolazak i izlazak s proizvodnih linija

—	skladištenje prerađenih proizvoda u prerađivačkom pogonu

—	izlazak iz prerađivačkog pogona i prijevoz

—	dolazak na točku izvoza

—	Koje su organizacije odgovorne za vođenje evidencije o kvantitativnim podacima? Imaju li odgovarajuće resurse u pogledu osoblja i opreme?

—	Kakva je kvaliteta kontroliranih podataka?

—	Bilježe li se kvantitativni podaci tako da je moguća pravodobna provjera količina u odnosu na prethodne i naknadne faze u lancu opskrbe?

—	Koje su informacije o kontroli lanca opskrbe javno dostupne? Kako zainteresirane stranke mogu pristupiti tim informacijama?

2.4   Odvajanje zakonito provjerene drvne sirovine od drvne sirovine iz nepoznatih izvora

Ključna pitanja:

—	Postoji li dovoljna kontrola na mjestu na kojem se izdvaja drvna sirovina iz nepoznatih izvora ili drvna sirovina koja je posječena bez zakonskih prava na sječu?

—	Koje se kontrolne mjere primjenjuju da bi se osiguralo da se odvajaju provjereni i neprovjereni materijali u lancu opskrbe?

2.5   Uvezeni proizvodi od drvne sirovine

Postoji odgovarajuća kontrola za osiguravanje zakonitog uvoza drvne sirovine i od nje dobivenih proizvoda.

Ključna pitanja:

—	Kako se dokazuje zakonitost uvoza drvne sirovine i od nje dobivenih proizvoda?

—	Koji su dokumenti potrebni kako bi se dokazala zemlja sječe i pružilo osiguranje da su uvezeni proizvodi podrijetlom od zakonito posječenih stabala, kako je navedeno u Prilogu V.?

—	Prepoznaje li TLAS uvezenu drvnu sirovinu i drvne proizvode u lancu opskrbe prije njihova miješanja u proizvodnji prerađenih proizvoda?

—	Ako se upotrebljava uvezena drvna sirovina, može li se na dozvoli FLEGT utvrditi podrijetlo zemlje sječe (može se izostaviti kod rekonstituiranih proizvoda)?

3.   POSTUPCI PROVJERE

Provjerom se osiguravaju odgovarajući pregledi za osiguranje zakonitosti drvne sirovine. Ona mora biti dovoljno snažna i učinkovita kako bi se njome osiguralo prepoznavanje svake neusklađenosti sa zahtjevima u šumi ili lancu opskrbe i pravodobno poduzimanje mjera.

3.1   Organizacija

Provjeru provodi organizacija treće strane koja ima odgovarajuće resurse, sustave upravljanja, kvalificirano i osposobljeno osoblje te čvrste i učinkovite mehanizme za kontrolu sukoba interesa.

Ključna pitanja:

—	Imaju li tijela za provjeru valjanju potvrdu o akreditaciji koju je izdalo Nacionalno akreditacijsko tijelo (KAN)?

—	Imenuje li vlada tijela za obavljanje zadatka provjere? Je li mandat (uključujući povezane odgovornosti) jasan i javan?

—	Jesu li institucionalne uloge i odgovornosti jasno definirane i primjenjuju li se jasno?

—	Imaju li tijela za provjeru odgovarajuće resurse za obavljanje provjere prema definiciji zakonitosti i sustave za kontrolu lanca opskrbe drvnom sirovinom?

—

Imaju li tijela za provjeru potpuno dokumentirani sustav upravljanja koji: — osigurava da njegovo osoblje ima potrebne vještine i iskustvo za provedbu učinkovite provjere? — primjenjuje unutarnju kontrolu/nadzor? — uključuje mehanizme za kontrolu sukoba interesa? — osigurava transparentnost sustava? — definira i primjenjuje metodologiju provjere?

3.2   Provjera s obzirom na definiciju zakonitosti

Postoji jasna definicija kojom se određuje što se mora provjeriti. Metodologija provjere dokumentirana je i njome se osigurava sustavan i transparentan proces koji se temelji na dokazima, provodi u redovitim vremenskim razmacima i obuhvaća sve što je uključeno u definiciju.

Ključna pitanja:

—	Obuhvaća li metodologija provjere koju koriste tijela za provjeru sve elemente definicije zakonitosti i uključuje li ispitivanja usklađenosti sa svim pokazateljima?

—	Da li tijela za provjeru: — pregledavaju dokumentaciju, operativne evidencije i aktivnosti na terenu (uključujući provjere nasumce)? — prikupljaju informacije od vanjskih zainteresiranih stranaka? — bilježe svoje aktivnosti provjere?

—	Jesu li rezultati provjere javno dostupni? Kako zainteresirane stranke mogu pristupiti tim informacijama?

3.3   Provjera sustava za kontrolu cijelog lanca opskrbe

Postoji jasan opseg kriterija i pokazatelja koji se moraju provjeriti i koji obuhvaćaju cijeli lanac opskrbe. Metodologija provjere dokumentirana je i njome se osigurava sustavan i transparentan proces koji se temelji na dokazima, provodi u redovitim vremenskim razmacima, obuhvaća sve kriterije i pokazatelje u područje primjene i uključuje redovito i pravodobno usklađivanje podataka između svake faze u lancu.

Ključna pitanja:

—	Obuhvaća li metodologija provjere u cijelosti preglede kontrole lanca opskrbe? Je li to jasno navedeno u metodologiji provjere?

—	Kojim se dokazima demonstrira provedba provjere kontrole lanca opskrbe?

—	Koje su organizacije odgovorne za provjeru podataka? Imaju li odgovarajuće ljudske potencijale i druge resurse za provedbu aktivnosti upravljanja podacima?

—	Postoje li metode za procjenu podudarnosti između stojećih stabala, posječenog drva i drvne sirovine prilikom ulaska u prerađivački pogon ili na točku izvoza?

—	Postoje li metode za procjenu usklađenosti između ulaznih količina sirovina i izlaznih količina prerađenih proizvoda u pilanama i drugim pogonima? Uključuju li te metode specifikacije i periodično ažuriranje omjera konverzije?

—	Koji se informacijski sustavi i tehnologije primjenjuju za pohranjivanje, provjeru i bilježenje podataka? Jesu li uspostavljeni stabilni sustavi za osiguranje podataka?

—	Jesu li rezultati provjere kontrole lanca opskrbe javno dostupni? Kako zainteresirane stranke mogu pristupiti tim informacijama?

3.4   Mehanizmi za postupanje u slučaju pritužbi

Postoje odgovarajući mehanizmi za postupanja u slučaju pritužbi i sporova koji proizlaze iz procesa provjere.

Ključna pitanja:

—	Imaju li tijela za provjeru mehanizam za ulaganje pritužbi koji je dostupan svim zainteresiranim strankama?

—	Jesu li tijela za provjeru uspostavila mehanizme za primanje i odgovaranje na prigovore neovisnih promatrača?

—	Jesu li tijela za provjeru uspostavila mehanizme za primanje i odgovaranje na dojave o kršenjima koje su uočili državni službenici?

—	Je li jasno kako se pritužbe primaju, dokumentiraju, eskaliraju (ako je to potrebno) i kako se na njih odgovara?

3.5   Mehanizmi za postupanje u slučaju neusklađenosti

Postoje odgovarajući mehanizmi za postupanje u slučajevima neusklađenosti koji su prepoznati tijekom procesa provjere ili koji su preneseni putem pritužbi ili neovisnog praćenja.

Ključna pitanja:

—	Postoji li učinkovit i funkcionalan mehanizam kojim se zahtijevaju i provode odgovarajuće korektivne odluke o rezultatima provjere i mjere ako su utvrđeni prekršaji?

—	Je li sustav provjere definirao gore navedene potrebe?

—	Jesu li razvijeni mehanizmi za postupanje u slučajevima neusklađenosti? Primjenjuju li se u praksi?

—	Je li dostupna odgovarajuća evidencija o slučajevima neusklađenosti i korekcijama rezultata provjere ili bilo kakvim drugim poduzetim mjerama? Provodi li se ocjenjivanje učinkovitosti takvih mjera?

—	Postoji li mehanizam izvješćivanja vlade o saznanjima o provjeri tijela za provjeru?

—	Koje su vrste informacija o slučajevima neusklađenosti javno dostupne?

4.   IZDAVANJE DOZVOLA ZA IZVOZ

Indonezija je dodijelila svu odgovornost za izdavanje isprava V-Legal/dozvola FLEGT tijelima za izdavanje dozvola. Dozvole FLEGT izdaju se za pojedinačne pošiljke namijenjene Uniji.

4.1   Organizacijski ustroj

Ključna pitanja:

—	Kojim je tijelima dodijeljena odgovornost za izdavanje dozvola FLEGT?

—	Ima li tijelo za provjeru valjanju potvrdu o akreditaciji koju je izdao KAN?

—	Jesu li jasno definirane i javno dostupne uloge tijela za izdavanje dozvola i njegova osoblja u pogledu izdavanja dozvola FLEGT?

—	Jesu li definirane potrebne vještine i je li uspostavljena unutarnja kontrola za osoblje tijela za izdavanje dozvola?

—	Ima li tijelo za izdavanje dozvola odgovarajuće resurse za provedbu svojih zadataka?

4.2   Izdavanje isprava V-Legal i njihova uporaba za izdavanje dozvola FLEGT

Usvojene su odgovarajuće mjere za uporabu isprava V-Legal za izdavanje dozvola FLEGT.

Ključna pitanja:

—	Ima li tijelo za provjeru javno dostupne i dokumentirane postupke za izdavanje isprave V-Legal?

—	Koji dokazi ukazuju na to da se ti postupci pravilno primjenjuju u praksi?

—	Postoji li odgovarajuća evidencija o izdanim ispravama V-Legal i o slučajevima kada isprave V-Legal nisu izdane? Pokazuje li evidencija jasno dokaze na kojima se temelji izdavanje isprave V-Legal?

—	Ima li tijelo za izdavanje dozvola odgovarajuće postupke kojima se osigurava da svaka pošiljka drvne sirovine ispunjuje zahtjeve definicije zakonitosti i kontrole lanca opskrbe?

—	Jesu li zahtjevi za izdavanje dozvola jasno definirani i jesu li o njima obaviješteni izvoznici i druge dotične stranke?

—	Koje su vrste informacija o izdanim dozvolama javno dostupne?

—	Jesu li dozvole FLEGT u skladu s tehničkim specifikacijama sadržanima u Prilogu IV.?

—	Je li Indonezija razvila sustav numeriranja za dozvole FLEGT koji omogućuje razlikovanje između dozvola FLEGT namijenjenih za tržište Unije i isprava V-Legal namijenjenih za tržišta izvan Unije?

4.3   Upiti o izdanim dozvolama FLEGT

Uspostavljen je odgovarajući mehanizam za postupanje u slučaju upita nadležnih tijela o dozvolama FLEGT, kako je utvrđeno u Prilogu III.

Ključna pitanja:

—	Je li dodijeljena i uspostavljena Informativna jedinica za dozvole, između ostalog, za primanje i odgovaranje na upite nadležnih tijela?

—	Jesu li uspostavljeni jasni postupci komunikacije između Informativne jedinice za dozvole i nadležnih tijela?

—	Jesu li uspostavljeni jasni postupci komunikacije između Informativne jedinice za dozvole i tijela za izdavanje dozvola?

—	Postoje li kanali putem kojih Indonezija ili međunarodni dionici mogu dostaviti upite o izdanim dozvolama FLEGT?

4.4   Mehanizam za postupanje s pritužbama

Postoji odgovarajući mehanizam za postupanje s pritužbama i sporovima koji proizlaze iz izdavanja dozvola. Taj mehanizam omogućuje rješavanje svih pritužbi u vezi s radom sustava za izdavanje dozvola.

Ključna pitanja:

—	Postoji li dokumentirani postupak za postupanje s pritužbama koji je dostupan svim zainteresiranim strankama?

—	Je li jasno kako se pritužbe primaju, dokumentiraju, eskaliraju (ako je to potrebno) i kako se na njih odgovara?

5.   NEOVISNO PRAĆENJE

Neovisno praćenje provodi civilno društvo Indonezije i neovisno je u odnosu na druge elemente TLAS-a (one koji su uključeni u upravljanje ili regulaciju šumskih resursa i one koji su uključeni u neovisnu reviziju). Jedan od glavnih ciljeva jest održati vjerodostojnost TLAS-a praćenjem provedbe provjere.

Indonezija je službeno prepoznala funkciju neovisnog praćenja i dopušta civilnom društvu da podnosi pritužbe ako uoči nepravilnosti u procesima akreditacije, procjene i izdavanja dozvola.

Ključna pitanja:

—	Je li vlada učinila javno dostupnima smjernice za neovisno praćenje?

—	Osiguravaju li smjernice jasne zahtjeve o potrebnim kvalifikacijama koje organizacija treba imati kako bi provodila funkcije neovisnog praćenja da bi se osigurala nepristranost i izbjegao sukob interesa?

—	Osiguravaju li smjernice postupke za pristup informacijama sadržanima u Prilogu IX.?

—	Ima li civilno društvo pristup informacijama sadržanima u Prilogu IX. u praksi?

—	Osiguravaju li smjernice postupke za podnošenje pritužbi? Jesu li ti postupci javno dostupni?

—	Jesu li razjašnjene i uspostavljene odredbe o izvješćivanju i objavljivanju koje se primjenjuju na tijela za provjeru?