03/Sv. 068

HR

Službeni list Europske unije

185

L 260/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.2009.

(1)

U skladu s člankom 154. Ugovora, da bi se postigli ciljevi iz članaka 14. i 158. Ugovora i omogućilo građanima Europske unije, gospodarskim subjektima i regionalnim i lokalnim zajednicama koristiti u punoj mjeri povlastice koje proizlaze iz uspostave područja bez unutarnjih granica, Zajednica treba doprinijeti uspostavljanju i razvoju transeuropskih mreža putem aktivnosti koje potiču međusobnu povezanost, interoperabilnost i pristup tim mrežama.

(2)

Vijeće je naglasilo u svojim zaključcima od 1. prosinca 2005. o priopćenju Komisije pod naslovom „i2010. – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje” da je usvajanje preciznijih, učinkovitijih i cjelovitijih politika na području informatičkih tehnologija (ICT) na razini kako europskoj tako i nacionalnoj ključan element za postizanje ciljeva gospodarskog rasta i produktivnosti. Komisija je pozvana da potakne učinkovitu uporabu ICT-a u javnim službama putem razmjene iskustava i razradu zajedničkih pristupa u pogledu ključnih pitanja kao što su interoperabilnost i učinkovito korištenje otvorenih standarda.

(3)

U svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2006. o Europskom informacijskom društvu za rast i zapošljavanje (4) Europski parlament je zahtijevao da se više pažnje posveti pitanjima interoperabilnosti i najboljim praksama u elektroničkim službama javnog sektora za građane i poduzeća s najvažnijim ciljem olakšavanja slobodnog i nesmetanog kretanja, nastanjivanja i zapošljavanja građana u državama članicama. Europski parlament je pozvao države članice na provedbu i2010 inicijativa i programa u reformi svojih javnih uprava kako bi omogućili bolje, učinkovitije i dostupnije usluge malim i srednjim poduzećima (SME) te svojim državljanima.

(4)

U ministarskoj deklaraciji iz Manchestera od 24. studenoga 2005., ministri odgovorni za ICT politike dogovorili su se, inter alia, da će raditi zajedno i u suradnji s Komisijom na učinkovitijoj raspodjeli postojećih alata, zajedničkih specifikacija, standarda i rješenja i da će poticati zajednički razvoj rješenja kad je to potrebno.

(5)

U ministarskoj deklaraciji iz Lisabona od 19. rujna 2007., ministri su pozvali Komisiju da između ostalog olakša suradnju između država članica i Komisije na definiranju, razvoju, provedbi i praćenju prekogranične i međusektorske interoperabilnosti i naveli da buduće zakonodavstvo Zajednice treba posebno predvidjeti i procijeniti utjecaj tog zakonodavstva na transformaciju ICT infrastrukture i usluga.

(6)

Zbog brzog razvoja ICT-a postoji rizik da države članice odaberu različita ili nekompatibilna rješenja i da se mogu pojaviti nove e-prepreke koje bi ometale ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i slobodu kretanja. To može imati negativne učinke na otvorenost i konkurentnost tržišta i na pružanje nekih usluga od općeg interesa za građane i poduzeća bilo da se radi o gospodarskim i negospodarskim uslugama. Države članice i Komisija trebaju pojačati svoje napore da se izbjegne fragmentacija tržišta, postigne interoperabilnost i potiču zajednički dogovorena ICT rješenja osiguravajući istodobno odgovarajuće upravljanje.

(7)

Građani i poduzeća tako bi koristili povlastice zajedničkih, višestruko upotrebljivih i interoperabilnih rješenja kao i interoperabilne administrativne back-office postupke jer bi takva rješenja i postupci poticali učinkovito i stvarno pružanje usluga građanima i poduzećima između granica i sektora.

(8)

Potrebna su stalna nastojanja da se omogući prekogranična i međusektorska interoperabilnost, razmjena iskustava, uvođenje i održavanje zajedničkih i generičkih pristupa, specifikacija, standarda i rješenja i da se omogući procjena posljedica zakonodavstva Zajednice na ICT s ciljem podupiranja učinkovite i stvarne prekogranične suradnje, inter alia, u provedbi tog zakonodavstva istodobno smanjujući administrativno opterećenje i troškove.

(9)

Za suočavanje s ovim izazovima, takva nastojanja podrazumijevaju usku suradnju, koordinaciju i dijalog između Komisije i država članica uz usku suradnju sa sektorima odgovornim za provedbu politika Europske unije i, kad je to primjereno, s drugim zainteresiranim strankama uvažavajući posebno prioritete i jezičnu različitost Europske unije i razvoj zajedničkih pristupa o ključnim pitanjima kao što su interoperabilnost i učinkovita uporaba otvorenih standarda.

(10)

Infrastrukturne usluge trebaju biti održavane i korištene na održivi način u skladu s Odlukom 2004/387/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o interoperabilnom pružanju paneuropskih elektroničkih usluga javne vlasti javnim upravama, poduzetnicima i građanima (IDABC) (5), koja zahtijeva od Komisije definiranje mehanizama za osiguranje financijske i operativne održivosti infrastrukturnih usluga. Takve infrastrukturne usluge bile su usuglašene s državama članicama tijekom provedbe Odluke br. 1719/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 1999. o nizu smjernica, uključujući i određivanje projekata od zajedničkog interesa, za transeuropske mreže za elektroničku razmjenu podataka među administracijama (IDA) (6) i Odluke br. 1720/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 1999. o usvajanju niza djelovanja i mjera s ciljem osiguranja međudjelovanja i pristupa transeuropskim mrežama za elektroničku razmjenu podataka među upravama (IDA) (7) i tijekom provedbe IDABC-a i drugih relevantnih programa.

(11)

Program IDABC završava 31. prosinca 2009. i trebao bi ga naslijediti Program Zajednice za interoperabilna rješenja za europske javne uprave (program ISA) koji odgovara gore navedenim izazovima.

(12)

Program ISA trebao bi se temeljiti na iskustvu stečenom kroz programe IDA i IDABC. Primjereno je uzeti u obzir zaključke dobivene iz procjene programa IDABC koji ispituju relevantnost, učinkovitost, sposobnost, korisnost i koherentnost tog programa. Posebnu pažnju treba pridodati potrebama koje izraze korisnici. Pokazalo se da koordiniran pristup omogućava, zahvaljujući zajedničkim i generičkim rješenjima koja su uspostavljena i puštena u rad u suradnji s državama članicama, bolje postizanje kvalitetnijih rezultata i udovoljava administrativnim zahtjevima. Aktivnosti u okviru programa IDA i IDABC već su dale i nastavljaju davati i dalje važan doprinos na osiguravanju interoperabilnosti kao potpore elektroničkoj razmjeni informacija između europskih javnih uprava s pozitivnim učincima.

(13)

Kako bi se izbjegla fragmentacija i osigurao cjelovit pristup, pri određivanju prioriteta programa ISA primjereno je uzeti u obzir europsku strategiju interoperabilnosti i europski okvir interoperabilnosti.

(14)

Rješenja koja se uvode ili puštaju u rad u okviru programa ISA trebaju se temeljiti na potražnji i, koliko je to moguće, pripadati koherentnom ekosustavu usluga koje olakšavaju interakciju između europskih javnih uprava i osiguravaju prekograničnu i međusektorsku interoperabilnost.

(15)

Program ISA trebao bi osigurati dostupnost zajedničkih okvira, zajedničkih usluga i generičkih alata kao potporu prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava i podupirati sektore pri ocjenjivanju posljedica zakonodavstva Zajednice na ICT i u planiranju provedbe relevantnih rješenja.

(16)

Zajednički okviri trebali bi sadržavati, inter alia, zajedničke specifikacije, smjernice, metodologije i zajedničke strategije. Takvi okviri trebali bi ispunjavati zahtjeve postojećeg zakonodavstva Zajednice.

(17)

Dok osigurava rad i poboljšanje postojećih zajedničkih usluga uspostavljenih u okviru programa IDA i IDABC i drugih sličnih inicijativa, program ISA trebao bi podupirati uspostavu, industrijalizaciju, funkcioniranje i poboljšanje novih zajedničkih usluga kao odgovor na nove potrebe i zahtjeve.

(18)

Uzimajući u obzir ulogu lokalnih i regionalnih uprava u osiguravanju učinkovitog funkcioniranja i interoperabilnosti europskih javnih uprava, važno je da rješenja vode računa o potrebama lokalnih i regionalnih uprava.

(19)

Dok osigurava poboljšanje postojećih višekratno upotrebljivih generičkih alata uspostavljenih u okviru programa IDA i IDABC i drugih sličnih inicijativa, program ISA trebao bi podupirati uspostavljanje, dobavljanje i poboljšanje novih višekratno upotrebljivih generičkih alata kao odgovor na nove potrebe ili zahtjeve uključujući one koji su određeni procjenom utjecaja zakonodavstva Zajednice na ICT.

(20)

Pri uvođenju, poboljšanju ili stavljanju u rad zajedničkih rješenja, program ISA bi se trebao, kad je primjereno, temeljiti na razmjeni iskustava i rješenja ili biti njima popraćen ili na razmjeni i unaprjeđenju dobrih praksi. U tom kontekstu bi se trebala poticati sukladnost s Europskim okvirom interoperabilnosti i otvorenost standarda i specifikacija.

(21)

Rješenja koja su uspostavljena i stavljena u rad na temelju programa ISA trebaju se temeljiti na načelu tehničke neutralnosti i prilagodljivosti kako bi se građanima, poduzećima i upravama omogućio slobodan odabir tehnologije koju će upotrebljavati.

(22)

Načela sigurnosti, privatnosti i zaštite osobnih podataka trebaju se primjenjivati u svim aktivnostima u okviru programa ISA.

(23)

Iako je potrebno poticati sudjelovanje svih država članica u aktivnostima programa ISA, trebala bi postojati mogućnost da nekoliko država članica pokrene aktivnosti. Države članice koje ne sudjeluju u takvim aktivnostima treba poticati da se uključe u kasnijoj fazi.

(24)

Program ISA trebao bi doprinijeti provedbi bilo koje naknadne i2010 inicijative, a kako bi se izbjeglo moguće umnožavanje napora, treba uzeti u obzir druge programe Zajednice na području ICT, naročito Program podrške politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. do 2013.) kako je predviđeno u Odluci br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(25)

Interakcija s privatnim sektorom i drugim subjektima već je pokazala svoju učinkovitost i dodanu vrijednost. Stoga je primjereno potražiti sinergije s tim zainteresiranim strankama da bi, kad je to primjereno, dali prioritet rješenjima koja su dostupna na tržištu i koja tržište podržava. U tom smislu potrebno je zadržati postojeću praksu organiziranja konferencija, radionica i drugih sastanaka za suradnju s tim zainteresiranim strankama. Također je potrebno i dalje poticati kontinuiranu uporabu elektroničkih platformi. Sva druga odgovarajuća sredstva za održavanje kontakta s tim zainteresiranim strankama također se trebaju koristiti.

(26)

Program ISA treba se provoditi u skladu s pravilima Zajednice o javnoj nabavi.

(27)

Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebaju se donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(28)

Program ISA potrebno je redovito pratiti i ocjenjivati kako bi se omogućile prilagodbe.

(29)

Potrebno je ohrabrivati međunarodnu suradnju i u tom pogledu program ISA trebao bi biti otvoren također za sudjelovanje država Europskoga gospodarskog prostora i država kandidatkinja. Suradnja s drugim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama ili tijelima također se treba poticati, naročito u okviru Euro-mediteranskog partnerstva i Istočnog partnerstva, zatim sa susjednim državama, posebno državama zapadnog Balkana i državama crnomorske regije.

(30)

Potrebno je dublje proučiti mogućnost korištenja pretpristupnih fondova za olakšavanje suradnje država kandidatkinja u programu ISA, kao i mogućnost da strukturni fondovi i korisnici sufinanciraju uporabu zajedničkih okvira i generičkih alata koje je program ISA uspostavio ili poboljšao.

(31)

Kako bi se osiguralo dobro upravljanje financijskim sredstvima Zajednice i izbjeglo nepotrebno povećanje količine opreme, ponavljanje istraživanja i različitih pristupa, trebalo bi biti moguće koristiti rješenja koja su uspostavljena i puštena u rad programom ISA za inicijative koje nisu inicijative Zajednice, pod uvjetom da to ne znači troškove za opći proračun Europske unije i ako nije ugrožen glavni cilj Zajednice u vezi s rješenjem.

(32)

Ova Odluka određuje financijski okvir za višegodišnji program koji predstavlja glavnu referentnu točku u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (10) za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Taj okvir trebao bi također uključivati izdatke vezane uz pripremne mjere, mjere praćenja, kontrole, revizije i procjene, koje su neposredno potrebne za vođenje programa i postizanje njegovih ciljeva, a posebno troškove studija, sastanaka stručnjaka, mjere za informiranje i objavljivanje, troškove povezane s ICT sustavima i mrežama za razmjenu i obradu informacija, zajedno sa svim drugim troškovima tehničke i administrativne podrške koje Komisija može imati za vođenje programa.

(33)

S obzirom da cilj ove Odluke, koji je olakšavanje učinkovite i stvarne elektroničke prekogranične i međusektorske suradnje između europskih javnih uprava koja omogućava isporuku elektroničkih javnih usluga podupirući provedbu politika i aktivnosti Zajednice, države članice ne mogu postići u dovoljnoj mjeri, ali ga se može zbog opsega i učinaka predloženih aktivnosti bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u navedenom članku, ova Odluka se ograničava na ono što je potrebno za postizanje tog cilja,

(a)

„interoperabilnost” znači sposobnost suradnje nejednakih i različitih organizacija na obostrano korisnim i dogovorenim zajedničkim ciljevima, uključujući razmjenu informacija i znanja između organizacija, putem poslovnih procesa koje podržavaju s razmjenom podataka između njihovih dotičnih ICT sustava;

(b)

„rješenja” znači zajednički okviri, zajedničke usluge i generički alati;

(c)

„zajednički okviri” znači strategije, specifikacije, metodologije, smjernice i slični pristupi i dokumenti;

(d)

„zajedničke usluge” znači operativne aplikacije i infrastruktura generičke prirode koje ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na području različitih politika;

(e)

„generički alati” znači referentne platforme, zajedničke i suradničke platforme, zajedničke komponente i slični sastavni blokovi koji ispunjavaju opće zahtjeve korisnika na području različitih politika;

(f)

„aktivnosti” znači studije, projekti i prateće mjere;

(g)

„prateće mjere” znači strateške mjere i mjere podizanja svijesti, mjere potpore upravljanju programa ISA i mjere u vezi s razmjenom iskustava i poticanjem dobrih praksi.

(a)

uspostavu i poboljšanje zajedničkih okvira kao potporu prekogranične i međusektorske interoperabilnosti;

(b)

procjenu utjecaja predloženog ili donesenog zakonodavstva Zajednice na ICT te planiranje uvođenja ICT sustava kao potpore provedbi takvog zakonodavstva;

(c)

funkcioniranje i poboljšanje postojećih zajedničkih usluga i uspostavljanje, industrijalizaciju, funkcioniranje i poboljšanje novih zajedničkih usluga uključujući interoperabilnost infrastrukture službenog ključa (PKI);

(d)

poboljšanje postojećih generičkih alata za višekratnu uporabu i uspostavljanje, dobavu i poboljšanje novih generičkih alata za višekratnu uporabu.

(a)

tehnološka neutralnost i prilagodljivost;

(b)

otvorenost;

(c)

ponovna uporaba;

(d)

privatnost i zaštita osobnih podataka; i

(e)

sigurnost.

(a)

preliminarnu fazu koja vodi do izrade projektne povelje;

(b)

fazu izvedbe koja završava izvješćem o izvedbi; i

(c)

operativnu fazu koja počne kad je rješenje dostupno za uporabu.

(a)

opsega, ciljeva i problema ili mogućnosti uključujući očekivane korisnike i koristi rješenja te kvantitativne i kvalitativne pokazatelje za mjerenje tih koristi;

(b)

pristupa, uključujući organizacijske aspekte projekta, kao što su faze, rezultati i ključne točke te mjere za poticanje višejezične komunikacije;

(c)

zainteresiranih stranaka i korisnika i povezanu strukturu upravljanja;

(d)

pojedinosti o rješenju, uključujući njegovu koherentnost i ovisnost u odnosu na druga rješenja, raspodjelu očekivanih troškova, vremenski raspored i zahtjeve i procjenu ukupnih troškova vlasništva uključujući, ako ih ima, godišnje operativne troškove;

(e)

osobine rješenja; i

(f)

ograničenja, uključujući zahtjeve u pogledu sigurnosti i zaštite podataka.

(a)

opsega, ciljeva i problema ili mogućnosti mjerenih na temelju projektne povelje;

(b)

učinkovitosti projekta, uključujući procjenu postignuća, nastalih troškova, vremenskog rasporeda i zahtjeva u odnosu na projektnu povelju, analizu očekivanog prihoda investicije i ukupne troškove vlasništva, zajedno s godišnjim operativnim troškovima;

(c)

organizacijskih aspekata, uključujući primjerenost korištene strukture upravljanja i, kad je to primjereno, preporuka za strukturu upravljanja nakon izvedbe;

(d)

kad je primjereno, opis predloženog plana za razvoj rješenja do operativne faze i pokazatelja razine usluge; i

(e)

krajnjeg korisnika i materijala za tehničku podršku koji je na raspolaganju.

(a)

opis opsega, ciljeva, problema ili mogućnosti, uključujući očekivane korisnike i koristi kao i opis organizacijskog i tehničkog pristupa;

(b)

raspodjelu predviđenih troškova i, kad je primjereno, ključne točke koje je potrebno postići.

(a)

za pokretanje studije, prateće mjere ili početne faze projekta ključni cilj je uključivanje aktivnosti u tekući radni program;

(b)

za početak izvedbene faze projekta, projektna povelja;

(c)

za pokretanje sljedeće operativne faze projekta, izvješće o izvedbi.