11/Sv. 119

HR

Službeni list Europske unije

117

L 332/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je, nakon antidampinškog ispitnog postupka (početni ispitni postupak), Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (2), uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih grafitnih elektroda trenutačno obuhvaćenih oznakom KN ex 8545 11 00 i nastavaka koji se koriste za takve elektrode trenutačno iz oznake KN ex 8545 90 90 podrijetlom iz Indije (konačne antidampinške mjere). Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem od 0 %.

(2)

Vijeće je, nakon antisubvencijskog ispitnog postupka, Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (3), uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih grafitnih elektroda trenutačno obuhvaćenih oznakom KN ex 8545 11 00 i nastavaka koji se koriste za takve elektrode trenutačno iz oznake KN 8545 90 90 podrijetlom iz Indije (konačne kompenzacijske mjere). Te su mjere bile u obliku pristojbe ad valorem od 15,7 %, uz izuzetak jednog trgovačkog društva za koje je stopa pristojbe iznosila 7 %.

(3)

Nakon parcijalne privremene revizije kompenzacijskih mjera po službenoj dužnosti, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1354/2008 (4) izmijenilo uredbe (EZ) br. 1628/2004 i (EZ) br. 1629/2004. Konačne kompenzacijske pristojbe izmijenjene su na 6,3 % i 7,0 % za uvoz iz pojedinačno navedenih izvoznike s preostalom stopom pristojbe od 7,2 %. Konačne antidampinške pristojbe izmijenjene su na 9,4 % i 0 % za uvoz iz pojedinačno navedenih izvoznike s preostalom stopom pristojbe od 8,5 %.

(4)

Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku (5) konačnih antidampinških mjera na snazi, Komisija je 18. lipnja 2009. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe. Zahtjev su podnijela tri proizvođača iz Unije: Graftech International, SGL Carbon GmbH i Tokai ERFTCARBON GmbH (podnositelji zahtjeva) koji predstavljaju veći dio, u ovom slučaju više od 90 % ukupne proizvodnje Unije određenih sustava grafitnih elektroda.

(5)

Zahtjev za reviziju temeljio se na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

(6)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 17. rujna 2009. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (6) (obavijest o pokretanju postupka) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(7)

U obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije17. rujna 2009. (7), Komisija je također najavila pokretanje revizije ispitnog postupka nakon isteka konačnih kompenzacijskih mjera prema članku 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (8).

(8)

Ispitni postupak u vezi s nastavljanjem ili ponavljanjem dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavljanja ili obnavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2006. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike, korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi i predstavnike zemlje izvoznice o pokretanju revizije nakon isteka mjera. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.

(11)

S obzirom na naočigled veliki broj nepovezanih uvoznika, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Kako bi se odlučilo je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da bi se izabrao uzorak, gornje strane su zamoljene, prema članku 17. Osnovne uredbe, da se jave unutar 15 dana od početka revizija i dostave Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju postupka. Međutim, ni jedan nepovezani uvoznik nije se javio za suradnju. Stoga odabir uzoraka nije bio potreban.

(12)

Komisija je poslala upitnike svim stranama, za koje se znalo da se ispitni postupak na njih odnosi, te onima koje su se javile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Dobiveni su odgovori od tri skupine proizvođača iz Unije (tj. podnositelja zahtjeva), jednog proizvođača izvoznika i 17 korisnika. Tijekom odabira uzoraka nije se javio ni jedan uvoznik, a tijekom ispitnog postupka ni jedan drugi uvoznik nije se javio Komisiji niti joj dostavio bilo kakav podatak.

(13)

U reviziji je u potpunosti surađivao samo jedan od dva poznata proizvođača izvoznika u Indiji, tj. društvo HEG Limited (HEG), koje je dostavilo odgovor na upitnik. U tom pogledu trebalo bi napomenuti da je u početnom ispitnom postupku puni i službeni naziv tog trgovačkog društva bilo Hindustan Electro Graphite Limited. To je trgovačko društvo kasnije promijenilo svoj naziv u HEG Limited. Drugi proizvođač izvoznik koji je surađivao u početnom ispitnom postupku, tj. društvo Graphite India Limited (GIL), odlučio je ne dostaviti odgovor na upitnik u ovoj reviziji.

(14)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i nastale štete te interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljene su u poslovnim prostorijama sljedećih zainteresiranih strana:

(15)

Proizvod, koji je obuhvaćen ovom revizijom, isti je proizvod kao i onaj u početnom ispitnom postupku, tj. grafitne elektrode vrste koja se koristi za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manje, trenutačno iz oznake KN ex 8545 11 00 i nastavci koji se koriste za takve elektrode, trenutačno iz oznake KN ex 8545 90 90, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije (dotični proizvod).

(16)

Ispitni postupak je, kao i početni ispitni postupak, potvrdio da dotični proizvod i proizvodi koje proizvodi i prodaje proizvođač izvoznik na domaćem tržištu u Indiji, kao i oni koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji, imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te upotrebu i stoga predstavljaju istovjetan proizvod u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(17)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je bi li bilo vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(18)

Suradnja je ostvarena samo s jednim proizvođačem izvoznikom u Indiji. Drugi poznati proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku.

(19)

Usporedba obujma izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje s ukupnim obujmom izvoza iz Indije u Uniju pokazala je da je proizvođač izvoznik koji surađuje činio veliku većinu cjelokupnog uvoza u Uniju tijekom RRIP-a. Razina suradnje se, stoga, smatrala visokom.

(20)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo ispitala je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima od strane indijskog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativna, odnosno je li ukupna navedena prodaja najmanje iznosila 5 % ukupne odgovarajuće izvozne prodaje u Uniji.

(21)

Komisija je potom utvrdila one vrste istovjetnog proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje trgovačko društvo koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju. Prilikom definiranja vrsta sustava grafitnih elektroda u obzir su uzeti sljedeći elementi: i. prodaju li se s nastavkom ili ne, ii. njihov promjer i iii. njihova dužina.

(22)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi činjenicu da se sustavi grafitnih elektroda proizvode od koksa različite kvalitete (osnovna sirovina) trebalo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja istovjetnih ili izravno usporedivih vrsta sustava grafitnih elektroda. Naime, potvrđeno je da je trgovačko društvo u proizvodnom procesu koristilo dvije različite vrste koksa: uvezeni iglični koks koji je vrhunske kvalitete i obični koks koji se nabavlja na indijskom tržištu. Također je potvrđeno da korištena vrsta koksa određuje trošak proizvodnje i cijenu krajnjeg proizvoda.

(23)

Stoga, kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je podijelila sve vrste proizvoda u proizvode niže kvalitete i proizvode više kvalitete za potrebe izračuna dampinga.

(24)

Nadalje se ispitalo je li domaća prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna za svaku vrstu proizvoda, tj. čini li domaća prodaja svih vrsta proizvoda najmanje 5 % obujma prodaje iste vrste proizvoda koji se izvozi u Uniju. U skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe, za prodaju vrsta proizvoda prodanih u reprezentativnim količinama potom se ispitalo je li ta prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine.

(25)

Ispitivanje čiji je cilj bio utvrditi može li se smatrati da je domaća prodaja svake vrste dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama ostvarena u uobičajenom tijeku prodaje, provedeno je tako da se utvrdio udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima određene vrste. U svim slučajevima kad se konkretna vrsta proizvoda na domaćem tržištu prodavala u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek ukupne prodaje te vrste proizvoda na domaćem tržištu tijekom RRIP-a.

(26)

Za preostale vrste proizvoda koje nisu prodane u reprezentativnim količinama ili u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost izračunana je, u skladu s prvom rečenicom iz članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe, dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta, prilagođenih prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumnu profitnu maržu na temelju stvarnih podataka o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku prodaje od strane proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka.

(27)

S obzirom na to da je sva izvozna prodaja indijskog proizvođača izvoznika koji surađuje u Uniji izvršena izravno nezavisnim kupcima, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje je trebalo platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(28)

Ponderirana uobičajena vrijednost i ponderirana izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U tu svrhu i kada je to bilo primjereno i opravdano izvršene su odgovarajuće prilagodbe koje se odnose na razlike u transportu, osiguranju, manipulacijama, utovaru i popratnim troškovima, financijskim troškovima, bankovnim naknadama i antidampinškim pristojbama plaćenima od strane podnositelja zahtjeva.

(29)

Indijski proizvođač izvoznik koji surađuje je tvrdio da u ovom slučaju, Program prava na povrat carinskih pristojba (DEPBS) zapravo program povrata pristojba, s obzirom da se dozvole za DEPBS koriste samo za plaćanje uvoznih carina za sirovine korištene u proizvodnji sustava grafitnih elektroda. Stoga se troškovi uvoznih carina plaćenih za sirovine vraćaju kod izvoza proizvoda, što dovodi do nižih izvoznih cijena. Trgovačko društvo je, stoga, tvrdilo da je prilagodbu trebalo napraviti na domaćim cijenama jer na njih ne utječe nadoknada uvoznih carina. Ispitni postupak je pokazao da, suprotno od onoga što se tvrdilo, trgovačko društvo koristi sirovine uvezene bez carina i u proizvodnji sustava grafitnih elektroda namijenjenih za izvozno tržište, kao i u proizvodnji namijenjenoj za domaće tržište. Stoga DEPBS ne utječe na razliku u cijenama između proizvoda prodanih u zemlji i izvezenih proizvoda te se prilagodba ne može odobriti.

(30)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Na temelju prethodne metodologije, dampinška marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi 11-12 %.

(31)

U svojim komentarima na objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera (konačna objava), trgovačko je društvo tvrdilo da je izračun dampinške marže na temelju 4 od 12 mjeseci RRIP-a bio odstupanje od metodologije korištene u početnom ispitnom postupku u kojem je svih 12 mjeseci razdoblja ispitnog postupka uzeto u obzir. Stoga je tvrdilo da je tom metodom izračuna povećana dampinška marža.

(32)

Podsjeća se da je temeljenje izračuna dampinga na 4 mjeseca RRIP-a metodologija koju Komisija u uobičajenim uvjetima koristi u revizijama nakon isteka mjera, kada treba utvrditi je li damping nastavljen ili postoji li vjerojatnost da će se damping ponoviti. Ispitnim postupkom na licu mjesta utvrđeno je da su 4 mjeseca bila reprezentativna za cijelo razdoblje od 12 mjeseci. To je postignuto usporedbom troškova i cijena prema podacima za 4 mjeseca s preostalih 8 mjeseci. Osim toga, odabrana 4 mjeseca bili su posljednji mjeseci svakog tromjesečja i, stoga, su jednako raspoređeni tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Komisija se, stoga, ne slaže da korištena metoda mijenja konačni zaključak u pogledu postojanja dampinga tijekom RRIP-a, niti da ona povećava dampinšku maržu.

(33)

S obzirom na nedostatak suradnje od strane drugog poznatog indijskog proizvođača izvoznika, dampinška se marža nije mogla izračunati za tog proizvođača. Međutim, prema revizijskom zahtjevu, izvoz ovog trgovačkog društva u Uniju, također, je ostvaren po dampinškim cijenama. S obzirom da je većina izvoza iz Indije povezana s indijskim proizvođačem koji surađuje za koji je utvrđeno da je dampinški te da je prosječna cijena dotičnog proizvoda uvezenog iz Indije prema Eurostatu niža od prosječne izvozne cijene trgovačkog društva koje surađuje, potvrđuje se postojanje dampinga na području cijele zemlje.

(34)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je i vjerojatnost ponavljanja dampinga. S obzirom na činjenicu da je samo jedan proizvođač izvoznik u Indiji surađivao u ovom ispitnom postupku, donji zaključci oslanjaju se na podacima jedinog trgovačkog društva koje surađuje, kao i na činjenicama raspoloživima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno podacima Eurostata i revizijskom zahtjevu.

(35)

U tom su pogledu analizirani sljedeći elementi: rezervni kapacitet indijskih proizvođača izvoznika, privlačnost tržišta Unije za indijske proizvođače i izvozne cijene u treće zemlje.

(36)

U pogledu indijskog proizvođača izvoznika koji surađuje, ispitni postupak pokazao je da ima raspoloživog rezervnog kapaciteta. Nadalje, trgovačko društvo je objavilo da namjeravam povećati svoj postojeći kapacitet. Također bi trebalo naglasiti da je to trgovačko društvo usmjereno na izvoz, pri čemu je većinu prometa tijekom RRIP-a ostvarilo izvoznom prodajom te da je Unija još uvijek važno izvozno odredište unatoč mjerama na snazi.

(37)

U pogledu drugog indijskog proizvođača, prema revizijskom zahtjevu, trgovačko društvo već je znatno povećalo svoj kapacitet od uvođenja mjera te ga planira dodatno povećati. Stoga se ne može isključiti da bi se barem dio tog povećanog kapaciteta mogao preusmjeriti na tržište Unije u slučaju izostanka mjera.

(38)

Privlačnost tržišta Unije odražava se u činjenici da uvođenje antidampinških i kompenzacijskih pristojba nije zaustavilo širenje indijskog izvoza. Nasuprot tome, tijekom zadnje 3 godine su indijski izvoznici više nego udvostručili svoj izvoz, a njihov tržišni udio u Uniji povećao se više od tri puta. Također bi trebalo naglasiti da se u tom razdoblju razina cijena na tržištu Unije povećala za 40 %.

(39)

U pogledu izvoza u treće zemlje, ispitni postupak pokazao je da je u RRIP-u razina izvoznih cijena trgovačkog društva koje surađuje na razini franko tvornica bila niža od izvoznih cijena u Uniju za koje je utvrđeno da su dampinške. Stoga se može očekivati da bi u slučaju izostanka mjera proizvođač izvoznik koji surađuje preusmjerio barem dio svog izvoza u Uniju, s obzirom na privlačnost tog tržišta.

(40)

S obzirom na gore opisane nalaze, može se zaključiti da je izvoz iz Indije još uvijek dampinški i da postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Uniju u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera. Naime, uzimajući u obzir postojeći rezervni kapacitet u Indiji i privlačnost tržišta Unije, čini se da postoji poticaj za indijske proizvođače izvoznike da povećaju svoj izvoz na tržište Unije po dampinškim cijenama, barem što se tiče proizvođača izvoznika koji surađuje.

(41)

U Uniji, istovjetni proizvod proizvodi pet trgovačkih društava ili skupina trgovačkih društava čija proizvodnja čini cjelokupnu proizvodnju Unije istovjetnog proizvoda u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(42)

Dvije od pet skupina trgovačkih društva nisu se javile i podržale zahtjev i nisu surađivale u reviziji ispitnog postupka tako da dostave odgovor na upitnik. Sljedeće tri skupine proizvođača podnijele su zahtjev i pristale su surađivati: Graftech International, SGL Carbon GmbH, i Tokai ERFTCARBON GmbH.

(43)

Te tri skupine proizvođača predstavljaju veći dio ukupne proizvodnje Unije istovjetnog proizvoda, jer predstavljaju više od 90 % ukupne proizvodnje određenih sustava grafitnih elektroda u Uniji, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 4. Stoga se smatra da predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”.

(44)

S obzirom da je samo jedan indijski proizvođač izvoznik dotičnog proizvoda surađivao u ovom ispitnom postupku, podaci koji se odnose na uvoz dotičnog proizvoda u Europsku uniju podrijetlom iz Indije nisu predstavljeni preciznim brojkama kako bi se očuvala povjerljivost prema članku 19. Osnovne uredbe.

(45)

Situacija u industriji grafitnih elektroda blisko je povezana sa situacijom u sektoru čelika budući da se grafičke elektrode prvenstveno koriste u industriji elektročelika. U tom kontekstu, trebalo bi napomenuti da su 2007. i do prva tri tromjesečja 2008. u sektoru čelika prevladavali vrlo pozitivni tržišni uvjeti te posljedično i u industriji grafitnih elektroda.

(46)

Trebalo bi napomenuti da je kretanje obujma prodaje grafitnih elektroda više ili manje u skladu s obujmom proizvodnje čelika. Međutim, ugovori o nabavi grafitnih elektroda, koji obuhvaćaju cijene i količine, uobičajeno se dogovaraju za razdoblje od šest do dvanaest mjeseci. Stoga općenito postoji vremensko zaostajanje između razvoja događaja u obujmu prodaje koji proizlazi iz promjena u potražnji i bilo kakvog posljedičnog utjecaja na cijene.

(47)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, procjene obujma prodaje ostalih proizvođača iz Unije na tržištu Unije, podacima Eurostata o uvozu i podacima prikupljenima u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe. Kao što je bilo učinjeno i u početnom ispitnom postupku (9), određeni uvoz je zanemaren jer, na temelju dostupnih podataka, nije izgledalo da se radi o proizvodu iz ispitnog postupka.

(48)

Između 2006. i RRIP-a, potrošnja Unije smanjila se za gotovo 25 %, pri čemu je do glavnog smanjenja došlo između 2008. i RRIP-a. Trebalo bi napomenuti da je, zbog vrlo pozitivnih tržišnih uvjeta na početku razmatranog razdoblja, potrošnja Unije bila na vrlo visokim razinama i povećana je za 30 % između razdoblja početnog ispitnog postupka i 2006.

Tablica 1.

(49)

Obujam uvoza podrijetlom iz Indije (dotična zemlja) se tijekom razmatranog razdoblja postupno povećavao za 143 postotna boda i dosegao razinu od 5 000 do 7 000 tona tijekom RRIP-a. Tržišni udio uvoza iz dotične zemlje više se nego utrostručio između 2006. i RRIP-a, kada je dosegao razinu od oko 5 %. Tržišni udio je još uvijek rastao tijekom RRIP-a, neovisno o značajnom padu potražnje. Cijene uvoza iz dotične zemlje tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za 52 %, slijedeći slična kretanja za cijene industrije Unije, međutim, cijelo su vrijeme ostale niže od cijena industrije Unije. Podaci u tablici 2. nisu dani u točnim brojčanim iznosima zbog povjerljivosti, s obzirom da u Indiji postoje samo dva poznata proizvođača izvoznika.

Tablica 2.

(50)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(51)

Tijekom RRIP-a, proizvodnja je smanjena za 29 % u usporedbi s 2006. Proizvodnja industrije Unije prvo je povećana za 2 % 2007. u usporedbi s 2006., a nakon toga je doživjela nagli pad, posebno tijekom RRIP-a.

Tablica 3.

(52)

Kapacitet proizvodnje neznatno je smanjen (ukupno za 2 %) između 2006. i RRIP-a. Budući da je 2008., a posebno tijekom RRIP-a, smanjena i proizvodnja, zabilježeno je opće smanjenje iskorištenosti kapaciteta od 25 postotnih bodova između 2006. i RRIP-a.

Tablica 4.

(53)

Razina završnih zaliha industrije Unije 2007. ostala je stabilna u usporedbi s 2006., a potom je smanjena za 10 % 2008. Tijekom RRIP-a razina zaliha se nešto povećala, ali je bila 5 % niža nego 2006.

Tablica 5.

(54)

Tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije smanjena je za 39 %. Na početku razmatranog razdoblja prodaja je bila velika, a u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka povećana je za gotovo 70 %. Obujam prodaje malo se smanjio 2007. i 2008., ali je ostao na relativno visokoj razini (2008. još je uvijek bio 47 % iznad razine iz razdoblja početnog ispitnog postupka). Međutim, obujam prodaje značajno se smanjio između 2008. i RRIP-a (za gotovo jednu trećinu).

Tablica 6.

(55)

Tržišni udio koji je držala industrija Unije postupno se smanjio za gotovo 16 postotnih bodova između 2006. i RRIP-a (sa 86,6 % na 68,7 %).

Tablica 7.

(56)

Između 2006. i RRIP-a, potrošnja Unije smanjena je za gotovo 25 %. Industrija Unije izgubila je gotovo 16 postotnih bodova tržišnog udjela, dok je dotični uvoz dobio 3,4 postotna boda tržišnog udjela.

(57)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjena je za 7 % između 2006. i RRIP-a.

Tablica 8.

(58)

Produktivnost radne snage industrije Zajednice, izmjerena kao proizvodnja po zaposlenoj osobi godišnje, smanjena je za 24 % između 2006. i RRIP-a. Neznatno se povećala tijekom 2007. i 2008., a nakon toga je tijekom RRIP-a pala za gotovo 25 %.

Tablica 9.

(59)

Jedinične prodajne cijene industrije Unije pokazuju pozitivan trend, s obzirom da su tijekom razmatranog razdoblja porasle za 40 %. To je posljedica: i. opće razine cijena na tržištu, ii. potrebe za povratom povećanih troškova proizvodnje i iii. načina utvrđivanja cijena u ugovorima o nabavi robe.

(60)

Industrija Unije je 2007. i 2008. mogla povećati svoje cijene u kontekstu opće rastućih tržišnih cijena, što je bilo posljedica stalne velike potražnje za grafitnim elektrodama. Ta je potražnja bila rezultata vrlo pozitivnih tržišnih uvjeta koji su u sektoru čelika prevladavali sve do prva tri tromjesečja 2008., kako je opisano u uvodnoj izjavi 45.

(61)

Cijene su također porasle 2007. i 2008., djelomično kako bi pokrile rastuće troškove proizvodnje, a posebno troškove sirovina. Između 2006. i 2008. troškovi su povećani za 23 %. Međutim, industrija Unije mogla je to pokriti znatnim povećanjem svojih cijena (+ 33 %).

(62)

Cijene su i dalje rasle, iako u manjoj mjeri (+ 5 %) tijekom RRIP-a. Činjenicu da cijene nisu pale tijekom razdoblja kada je pala potražnja objašnjava način sklapanja ugovora o nabavi robe na tržištu i činjenica da je većina ugovora o nabavi robe za 2009. sklopljena 2008. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 46., obujam prodaje grafitnih elektroda više ili manje se kretao u skladu s obujmom proizvodnje čelika. Međutim, dogovaranje ugovora o nabavi grafitnih elektroda za razdoblja od 6 do 12 mjeseci može dovesti do kašnjenja učinka bilo kakve promjene (povećanje ili smanjenje) potražnje na cijene. Ugovori se dogovaraju na temelju očekivanog obujma prodaje, koji se može razlikovati od stvarno postignute razine prodaje, što rezultira time da kretanje cijene u određenom razdoblju ne mora nužno slijediti kretanja obujma prodaje u istom razdoblju. To je bio slučaj tijekom RRIP-a kada se obujam prodaje smanjio, ali su cijene ostale visoke jer je većina ugovora o nabavi robe za 2009. sklopljena 2008., a neke isporuke koje su bile predviđene za 2008. odgođene su do 2009. Rast cijena od 5 % tijekom RRIP-a ipak nije bio dovoljan za pokriće povećanje troškova (+ 13 %) kao što je bio moguće tijekom prethodnih razdoblja. Niže razine cijena ponovno su dogovorene tek nakon RRIP-a.

(63)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 49., cijene uvoza iz dotične zemlje slijedile su trendove slične onima industrije Unije, ali su dosljedno bile niže od cijena industrije Unije.

Tablica 10.

(64)

Između 2006. i RRIP-a, prosječna plaća po zaposleniku porasla je za 15 %.

Tablica 11.

(65)

Između 2006. i RRIP-a, godišnji tok ulaganja u dotični proizvod od strane industrije Unije povećan je za 37 %. Međutim, u usporedbi s 2008., tijekom RRIP-a ulaganja su smanjena za 14 %.

Tablica 12.

(66)

Usprkos povećanju troškova od 40 % koje je zabilježeno tijekom razmatranog razdoblja, industrija Unije uspjela je između 2006. i 2007. povećati svoje cijene više nego što je bilo povećanje troškova. To je dovelo do povećanja dobiti s razine od 19 % 2006. na 26 % 2007. Cijene i troškovi su od 2007. do 2008. rasli u istom omjeru pa je iznos dobiti industrije Unije ostao stabilan i na razini iz 2007. Dobit je potom ponovno pala na 19 % tijekom RRIP-a zbog učinka niže iskorištenosti kapaciteta proizvodnje i viših cijena sirovina na troškove. Dobit je dodatno pala 2009., s obzirom da je industrija Unije morala sniziti svoje cijene kako bi one odražavale opći pad prodajnih cijena na tržištu grafitnih elektroda zbog smanjenja potražnje unutar sektora čelika.

(67)

Povrat ulaganja (ROI) povećao se s razine od 71 % 2006. na 103 % 2007. 2008. povećan je na 119 %, a potom je tijekom RRIP-a pao na 77 %. Ukupno, povrat ulaganja je između 2006. i RRIP-a povećan samo za 6 postotnih bodova.

Tablica 13.

(68)

Neto novčani tok iz poslovanja povećan je između 2006. i 2007. Taj se rast nastavio 2008., a potom je pao tijekom RRIP-a. Ukupno, novčani tok je tijekom RRIP-a bio 28 % veći nego na početku razmatranog razdoblja.

(69)

Nisu postojali nikakvi pokazatelji da se industrija Unije suočila s poteškoćama u prikupljanju kapitala, uglavnom zbog činjenice da su neki proizvođači uključeni u veće skupine.

Tablica 14.

(70)

S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene uvoza iz Indije, učinak stvarnih marži dampinga na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim.

(71)

Gore ispitani pokazatelji pokazuju određeno poboljšanje gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije nakon uvođenja konačnih kompenzacijskih i antidampinških mjera 2004. Industrija Unije je posebno između 2006. i 2008. imala koristi od povećanih cijena i dobiti. To je bila posljedica vrlo pozitivnih tržišnih uvjeta koji su omogućili zadržavanje visokih razina cijena i profitabilnosti, iako se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55., tržišni udio industrije Unije smanjivao. Međutim, tijekom istog razdoblja, i unatoč mjerama, tržišni udio indijskog uvoza je povećan, a indijski proizvodi uvezeni su po cijenama nižima od cijena industrije Unije. Tijekom RRIP-a, dobit industrije Unije već je počela padati, a 2009. dodatno je smanjena zbog povećanih troškova i ograničenog povećanja cijena.

(72)

Usprkos padu potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja, obujam uvoza iz dotične zemlje više se nego udvostručio, a tržišni udio tog uvoza više se nego utrostručio (vidjeti uvodnu izjavu 49.). Ako ne uzmemo u obzir antidampinške i kompenzacijske pristojbe, uvoz iz dotične zemlje smanjio je cijene industrije Unije, iako tijekom RRIP-a za manje od 2 %.

(73)

Zbog vrlo pozitivnih gospodarskih uvjeta koji su prevladavali u industriji čelika i povezanim industrijama, uključujući industriju grafitnih elektroda, 2007. i u prva tri tromjesečja 2008., industrija Unije bila je u relativno dobrom gospodarskom stanju kada je gospodarska kriza započela krajem 2008. Činjenica da se ugovori za grafitne elektrode uobičajeno dogovaraju za 6 do 12 mjeseci znači da postoji kašnjenje učinka bilo kakve promjene (povećanje ili smanjenje) potražnje na cijene. Budući da su za RRIP ugovori dogovarani u fazi kada učinke gospodarske krize nije bilo moguće predvidjeti, utjecaj gospodarske krize tijekom RRIP-a uglavnom se odnosio na obujam, s obzirom da bi bilo kakav utjecaj na cijene industrija Unije osjetila kasnije. U tom kontekstu treba napomenuti da se stanje industrije Unije donekle pogoršalo, čak i tijekom pozitivnih gospodarskih uvjeta, jer je izgubljen tržišni udio zbog uvoza iz dotične zemlje. Činjenica da to pogoršanje nije uzrokovalo značajnije negativne učinke djelomično je bila posljedica visoke razine potražnje 2007.-2008. koja je omogućila da industrija Unije zadrži visoki obujam proizvodnje i prodaje, dijelom zbog činjenice da, kada je taj obujam smanjen tijekom RRIP-a, cijene je još uvijek bilo moguće zadržati zbog gore opisanog vremenskog zaostajanja.

(74)

Zbog uključenja proizvoda koji nisu proizvod koji je predmet ispitnog postupka u podatke o uvozu koji su dostupni na razini oznake KN iz Eurostata, obavljena je sljedeća analiza na temelju podataka o uvozu na razini oznake TARIC, dopunjenih informacijama iz podataka prikupljenih u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe. Neki uvozi su zanemareni jer, na temelju dostupnih podataka, nije izgledalo da se radi o proizvodu u ispitnom postupku.

(75)

Procjenjuje se da je obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja povećan za 63 % s oko 11 000 tona 2006. na oko 18 500 tona u RRIP-u. Tržišni udio iz ostalih zemalja povećan je sa 6,6 % 2006. na 14,4 % u RRIP-u. Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja povećana je za 42 % između 2006. i RRIP-a. Čini se da glavnina uvoza dolazi iz Narodne republike Kine (NRK-a), Rusije, Japana i Meksika, koje su jedine zemlje s pojedinačnim tržišnim udjelom većim od 1 % tijekom RRIP-a. Uvoz iz tih zemalja dodatno je ispitan u sljedećim uvodnim izjavama. Uvoz iz devet drugih zemalja čini ukupan tržišni udio od samo oko 2 % te dalje nije ispitivan.

(76)

Tržišni udio kineskog uvoza povećao se za 2,4 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja (od 0,2 % do 2,6 %). Raspoloživi podaci ukazuju da je taj uvoz izvršen po cijenama koje su bile niže od onih industrije Unije, ali i od cijena uvoza podrijetlom iz Indije.

(77)

Tržišni udio uvoza iz Rusije povećao se za 4,2 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja (s 1,9 % na 6,1 %). Raspoloživi podaci ukazuju na to da je taj uvoz izvršen po cijenama koje su bile neznatno niže od onih industrije Unije, ali više od cijena uvoza podrijetlom iz Indije.

(78)

Tržišni udio uvoza iz Japana smanjio se za 0,4 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja (s 2,0 % na 1,6 %). Raspoloživi podaci ukazuju da je taj uvoz izvršen po cijenama koje su bile slične ili više od onih industrije Unije, ali i više od cijena uvoza podrijetlom iz Indije.

(79)

Tržišni udio uvoza iz Meksika povećao se za 1,0 postotni bod tijekom razmatranog razdoblja (s 0,9 % na 1,9 %). Raspoloživi podaci ukazuju na to da je taj uvoz izvršen po cijenama koje su bile više od onih industrije Unije, ali i od cijena uvoza podrijetlom iz Indije.

(80)

Zaključno, ne može se isključiti da je razvoj uvoza iz NRK-a i Rusije mogao u određenoj mjeri doprinijeti pogoršanju tržišnog udjela industrije Unije. Međutim, s obzirom na opću prirodu podataka dostupnih u okviru statističkih podataka o uvozu, koji ne omogućuju usporedbu cijena po vrsti proizvoda, kao što je to bilo moguće za Indiju na temelju detaljnih podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici, utjecaj uvoza iz NRK-a i Rusije ne može se utvrditi sa sigurnošću.

Tablica 15.

(81)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., obujam uvoza iz dotične zemlje više se nego udvostručio između 2006. i RRIP-a. S obzirom da je potrošnja pala za gotovo 25 % tijekom istog razdoblja, to je rezultiralo naglim porastom tržišnog udjela koji su držali indijski izvoznici s oko 1,5 % 2006. na oko 5 % tijekom RRIP-a. Iako su indijske izvozne cijene znatno porasle tijekom razmatranog razdoblja zbog učinka općenito visokih tržišnih cijena, još su uvijek snižavale cijene industrije Unije.

(82)

Između 2006. i RRIP-a, i neovisno o postojanju antidampinških i kompenzacijskih mjera, niz važnih pokazatelja imao je negativni razvoj: obujam proizvodnje i prodaje smanjen je za 29 % odnosno 39 %, iskorištenost kapaciteta pala je za 28 % čemu je slijedilo smanjenje razine zaposlenosti i produktivnosti. Iako se dio tih negativnih razvoja događaja može objasniti snažnim padom potrošnje, koja je pala za gotovo 25 % tijekom razmatranog razdoblja, snažan pad tržišnog udjela industrije Unije (pad od 15,9 postotnih bodova između 2006. i RRIP-a) također se mora tumačiti s obzirom na stalno povećanje tržišnog udjela uvoza iz Indije.

(83)

Što se tiče relativno visoke razine dobiti tijekom RRIP-a, ona je uglavnom posljedica stalnog rasta razine cijena, zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 62. Zaključuje se da je stanje industrije Unije ukupno pogoršano tijekom razmatranog razdoblja i da je industrija Unije bila u osjetljivom stanju krajem RRIP-a, usprkos visokoj razini dobiti u toj fazi, kada je njezine napore da zadrži obujam prodaje i dostatnu razinu cijena, u situaciji kada je oslabila potražnja, ometala povećana prisutnost indijskog dampinškog uvoza.

(84)

Kao što je već navedeno, uvođenje antidampinških mjera omogućilo je industriji Uniji da se oporavi od pretrpljene štete samo u određenoj mjeri. Međutim, kada su visoke razine potrošnje Unije koje su bile prisutne tijekom većine razmatranog razdoblja nestale tijekom RRIP-a, industrija Unije našla se u osjetljivom i ranjivom položaju i još je uvijek izložena štetnom učinku dampinškog uvoza iz Indije. Na kraju RRIP-a posebno je slaba bila sposobnost industrije Unije da pokrije povećane troškove.

(85)

Utvrđeno je da je prosječna izvozna cijena indijske prodaje zemljama koje nisu članice EU-a bila znatno ispod prosječne izvozne cijene za Uniju i ispod cijena na domaćem tržištu. Prodaja indijskih izvoznika zemljama koje nisu članice EU-a obavljena je u značajnoj količini te čini većinu ukupne izvozne prodaje. Stoga se smatralo da će, ako mjere isteknu, indijski izvoznici na taj način dobiti poticaj da preusmjere značajne količine izvoza iz ostalih trećih zemalja na privlačnije tržište Unije, po cijenama koje su, ako su više od cijena za treće zemlje, mogle još uvijek biti ispod trenutačnih cijena izvoza u Uniju.

(86)

Indijski proizvođač koji surađuje imao je značajne neiskorištene kapacitete te ih je planirao povećati 2010./2011. Stoga kapacitete za znatno povećanje količina izvoza u Uniju postoji, posebno zato jer nema pokazatelja da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo kakvu dodatnu proizvodnju.

(87)

U svojim primjedbama na objavu, indijski proizvođač koji surađuje tvrdio je da je njegov neiskorišteni kapacitet uglavnom posljedica gospodarske krize i povezanog smanjenja potražnje. Međutim, značajan dio neiskorištenog kapaciteta tog trgovačkog društva može se objasniti činjenicom da je trgovačko društvo između 2006. i RRIP-a bitno povećalo svoj kapacitet. Osim toga, trebalo bi napomenuti da je trgovačko društvo planiralo dodatno povećanje kapaciteta. Štoviše, trebalo bi također istaknuti da postoji još jedan indijski proizvođač koji nije surađivao, a ima sličan kapacitete i iskorištenost, koji je nedavno najavio još veće povećanje kapaciteta.

(88)

Proizvođači u dotičnoj zemlji imaju mogućnost skupiti i/ili preusmjeriti svoj obujam izvoza na tržište Unije. Štoviše, cijene indijskog izvoza u treće zemlje niže su od cijena izvoza u Uniju. Ispitni postupak pokazao je da je, na temelju usporedivih vrsta proizvoda, proizvođač izvoznik koji surađuje prodavao dotični proizvod po cijenama koje su niže od onih industrije Unije. Te bi se niske cijene vrlo vjerojatno smanjivala u skladu s nižim cijenama koje se naplaćuju ostatku svijeta. Takvo ponašanje prema cijenama, zajedno sa sposobnošću izvoznika u dotičnoj zemlji da isporuče značajne količine dotičnog proizvoda na tržište Unije, prema svim bi vjerojatnostima imalo negativni utjecaj na gospodarsko stanje industrije Unije.

(89)

Kao što se vidjeti iz gore navedenoga, stanje industrije Unije ostaje osjetljivo i nestabilno. Vjerojatno je da bi, da je industrija Unije bila izložena povećanom obujmu uvoza iz dotične zemlje po dampinškim cijenama, to rezultiralo opadanjem njezine prodaje, tržišnog udjela, prodajnih cijena, kao i pogoršavanjem financijske situacije koja iz toga proizlazi, na razine koje su utvrđene u početnom ispitnom postupku. Na temelju toga se stoga zaključuje da bi ukidanje mjera, prema svim vjerojatnostima, rezultiralo pogoršanjem već ionako osjetljivog stanja i obnavljanjem materijalne štete za industriju Unije.

(90)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(91)

Trebalo bi podsjetiti da je u početnom ispitnom postupku smatrano da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na dotične strane.

(92)

Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(93)

Dokazano je da je industrija Unije strukturno održiva industrija. To je potvrđeno pozitivnim razvojem njezinoga gospodarskog stanja nakon uvođenja antidampinških mjera u 2004. Posebno se ističe činjenica da je industrija Unije povećala profitabilnost u nekoliko godina prije RRIP-a, što je u snažnoj suprotnosti sa stanjem prije uvođenja mjera. Međutim, industrija Unije je u razmatranom razdoblju stalno gubila tržišni udio, a tržišni uvoz uvoza iz dotične države značajno snažno se povećavao. Bez postojanja mjera, industrija Unije vjerojatno bi bila u još gorem stanju.

(94)

Ni jedan od devet nepovezanih uvoznika koji su kontaktirani nije se javio za suradnju.

(95)

Javilo se sedamnaest korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik. Većina korisnika nekoliko godina ne nabavlja grafitne elektrode iz Indije te su stoga ostali neutralni u pogledu mogućeg nastavka mjera, no šest korisnika, barem u određenoj mjeri, koristi indijske elektrode. Četiri korisnika tvrdila su da bi nastavak mjera imao negativan utjecaj na tržišno natjecanje. Jedno udruženje (Eurofer) snažno se usprotivilo nastavku mjera i tvrdilo je da su mjere rezultirale povlačenjem većine indijskih izvoznika s tržišta Unije. Udruženje tvrdi da bi nastavak mjera omeo proizvođače čelika u razvoju alternativnih izvora opskrbe te bi industriji Unije omogućio da i dalje ima dominantan, gotovo duopolni položaj. Međutim, iz razvoja indijskog uvoza nakon uvođenja mjera jasno je da se takvo veliko povlačenje nije dogodilo; umjesto toga, tijekom razmatranog razdoblja došlo je do značajnog povećanja uvoza iz Indije. Osim toga, ispitni postupak pokazao je da grafitne elektrode sve više na tržište Unije ulaze iz niza ostalih trećih zemalja. Što se tiče snage položaja industrije Unije na tržištu, podsjeća se da je njezin tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja smanjen za gotovo 16 postotnih bodova (vidjeti gornju uvodnu izjavu 55.). Na kraju, to je udruženje također priznalo da grafitne elektrode predstavljaju samo relativno malu komponentu ukupnih troškova proizvođača čelika.

(96)

Također se podsjeća da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti značajan za korisnike (10). Usprkos petogodišnjem postojanju mjera, uvoznici/korisnici u Uniji nastavili su se opskrbljivati, između ostalog, iz Indije. Nisu također predstavljeni nikakvi pokazatelji da imaju poteškoće u pronalaženju ostalih izvora. Štoviše, podsjeća se da je, u vezi s učinkom uvođenja mjera na korisnike, u početnom ispitnom postupku zaključeno da, s obzirom na zanemarive troškove grafitnih elektroda na industrije korisnikâ, bilo kakvo povećanja troškova vjerojatno ne bi imalo značajan učinak na industriju korisnikâ. Nakon uvođenja mjera nisu pronađeni nikakvi pokazatelji koji bi upućivali na suprotno. Stoga se zaključuje da nije vjerojatno da će zadržavanje antidampinških mjera imati ozbiljan učinak na uvoznike/korisnike u Uniji.

(97)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(98)

Sve su strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za dostavljanje komentara. Podnesci i komentari bili su na odgovarajući način uzeti u razmatranje, ako je to bilo opravdano.

(99)

Iz gore navedenoga slijedi da bi se, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije trebale zadržati. Napominje se da se te mjere sastoje od pristojba ad valorem.

(100)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvozi dotičnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe s njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na ove koji se posebno spominju, ne mogu koristiti te stope i podložni su stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(101)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena navedenih individualnih stopa antidampinških pristojba (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se Komisiji (11) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede individualne stope pristojba,