31.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 227/1

(1)

Uredbom (EU) br. 1305/2013 utvrđena su opća pravila kojima se uređuje potpora ruralnom razvoju Unije koja se financira Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR), nadopunjujući zajedničke odredbe za europske strukturne i investicijske fondove utvrđene u drugom dijelu Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Potrebno je utvrditi dodatna pravila.

(2)

Države članice trebale bi odrediti i primjenjivati posebne uvjete za pristup potporama za mlade poljoprivrednike u slučaju kada ne osnivaju gospodarstvo kao jedini voditelji gospodarstva. Kako bi se osiguralo jednako postupanje s korisnicima neovisno o pravnom obliku u kojem oni odluče osnovati poljoprivredno gospodarstvo, potrebno je predvidjeti da uvjeti pod kojima se pravna osoba ili druga vrsta partnerstva može smatrati „mladim poljoprivrednikom” budu jednaki uvjetima koji vrijede za fizičke osobe. Potrebno je predvidjeti dovoljno dugo razdoblje počeka u kojem mladi poljoprivrednici mogu steći potrebne kvalifikacije.

(3)

Kako bi se osiguralo da se programi razmjene na poljoprivrednim gospodarstvima i šumama i posjeti poljoprivrednim gospodarstvima i šumama koji se financiraju iz EPFRR-a jasno definiraju i razgraniče u odnosu na slične mjere koje se provode na temelju drugih programa Unije, istodobno uzimajući u obzir različitost nacionalnih situacija, države članice trebale bi definirati trajanje i sadržaj takvih programa i posjeta u svojim programima ruralnog razvoja. Taj bi sadržaj trebao biti usmjeren na određena područja, usko povezana s postizanjem prioriteta Unije za ruralni razvoj.

(4)

Potrebno je utvrditi pravila kojima se određuju značajke skupina proizvođača i vrste mjera za koje se može dodijeliti potpora na temelju komponente za promidžbu u sklopu mjere za sustave kvalitete, utvrđuju uvjeti u svrhu sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja i diskriminacije određenih proizvoda i izuzimaju iz potpore trgovački nazivi proizvoda.

(5)

Poslovnim planovima iz članka 19. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1305/2013 potrebno je predvidjeti dostatne elemente kojima se omogućuje procjena postizanja ciljeva odabrane aktivnosti. Kako bi se osiguralo jednako postupanje s korisnicima diljem Unije i olakšalo praćenje, kriterij koji će se koristiti za određivanje pragova iz članka 19. stavka 4. te Uredbe trebao bi biti proizvodni potencijal poljoprivrednog gospodarstva.

(6)

Potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve zaštite okoliša koje mora ispunjavati pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta, osiguravajući neprovođenje neprikladnog pošumljavanja osjetljivih staništa uključujući poljoprivredne površine velike prirodne vrijednosti te vodeći računa o potrebi očuvanja otpornosti na klimatske promjene. U područjima određenima kao područja Natura 2000, pošumljavanje treba izvoditi u skladu s ciljevima upravljanja predmetnim područjima. Posebna bi se pozornost trebala obratiti na posebne potrebe okoliša za posebna mjesta kao što su sprečavanje erozije tla. Potrebno je predvidjeti stroža pravila za aktivnosti pošumljavanja koje dovode do stvaranja većih šuma kako bi se uzeo u obzir utjecaj razmjera tih aktivnosti na ekosustave i osigurati njihovu usklađenost s ciljevima Strategije o zelenoj infrastrukturi (3) i nove Strategije EU-a za šume (4).

(7)

Uvjetima koji se primjenjuju na obveze prelaska na ekstenzivno stočarstvo i uzgoja lokalnih pasmina koje su u opasnosti od nestanka iz poljoprivredne djelatnosti te očuvanja biljnih genetskih resursa pod prijetnjom genetske erozije trebalo bi osigurati definiranje obveza u skladu s prioritetima Unije za ruralni razvoj, a ponajprije s potrebom osiguranja zaštite krajobraza i njegovih obilježja, prirodnih resursa uključujući vodu, tlo i genetsku raznolikost.

(8)

Treba utvrditi aktivnosti koje mogu biti prihvatljive za potporu za očuvanje te održivo korištenje i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi te za očuvanje i promicanje šumskih genetskih resursa.

(9)

Kako bi se spriječilo dvostruko financiranje poljoprivrednih praksi kojima se pogoduje klimi i okolišu te jednakovrijednih praksi iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima i osiguralo dobro financijsko upravljanje sredstvima iz EPFRR-a, potrebno je predvidjeti da dodatni troškovi i prihodi izgubljeni uslijed tih praksi budu oduzeti od odgovarajućih plaćanja.

(10)

Potrebno je odrediti područja u kojima obveze u vezi s dobrobiti životinja postoje da bi se osiguralo poboljšanje standarda proizvodnih metoda. Pri tome treba spriječiti preklapanje tih obveza u vezi s dobrobiti životinja sa standardnim poljoprivrednim praksama, a osobito cijepljenjem u svrhu sprečavanja bolesti.

(11)

Potrebno je precizirati kratke lance opskrbe i lokalna tržišta za koja se mogu dodijeliti potpore. U svrhu jasnog razgraničavanja između njih, broj posrednika trebao bi poslužiti kao kriterij kojim se definiraju kratki lanci opskrbe, dok bi kao kriterij kojim se definiraju lokalna tržišta trebala poslužiti udaljenost u kilometrima od poljoprivrednoga gospodarstva, uzimajući u obzir posebna geografska obilježja predmetnog područja, osim u slučaju pronalaska uvjerljivog alternativnog kriterija. Suradnja između malih gospodarskih subjekata trebala bi se strogo usmjeriti na svladavanje općenitog nepovoljnog položaja uzrokovanog rascjepkanošću u ruralnim područjima. Stoga bi se trebala ograničiti na mikropoduzeća i fizičke osobe koje upravo pokreću mikropoduzeće u trenutku podnošenja zahtjeva za dobivanje potpore. Kako bi se osigurao dosljedan pristup u provedbi mjere suradnje, potporu na temelju te mjere trebalo bi odobravati samo za promotivne aktivnosti povezane s kratkim lancima opskrbe i lokalnim tržištima.

(12)

Kako bi se osiguralo da se doprinosi povezani s kamatom na komercijalne kredite odobrene uzajamnim fondovima iz članka 38. stavka 3. točke (b) i članka 39. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) br. 1305/2013 održavaju na odgovarajućoj razini, najkraće i najdulje trajanje tih komercijalnih kredita trebalo bi biti između jedne i pet godina.

(13)

Kako bi se osiguralo učinkovito korištenje sredstava iz EPFRR-a određene vrste izdataka povezane s ugovorima o leasingu poput marže najmodavca, troškova refinanciranja kredita, režijskih troškova i osiguranje treba izuzeti iz potpore. Da bi se uzele u obzir različitosti između financijskih i razvojnih uvjeta u poljoprivrednim sektorima u državama članicama, istodobno osiguravajući pravilno financijsko upravljanje sredstvima iz EPFRR-a, od država članica treba zahtijevati da u svojim programima ruralnog razvoja definiraju uvjete pod kojima rabljena oprema može biti prihvatljiva za potporu. U skladu s prioritetima Unije za ruralni razvoj, samo bi ulaganja povezana s obnovljivim izvorima energije s visokom energetskom učinkovitošću i visokom razinom ekološke učinkovitošću trebala primati potporu iz EPFRR-a. Za tu namjenu, države bi članice trebale utvrditi minimalne kriterije za energetsku učinkovitost. Države članice trebale bi osigurati da su primjenjivi kriteriji održivosti za bioenergiju ispunjeni. Uz to bi države članice trebale dati potporu prijelazu s prve na drugu generaciju biogoriva te poticati veću proizvodnju naprednih biogoriva koja daju visoke uštede stakleničkih plinova s niskim rizikom uzrokovanja neizravnih promjena korištenja zemljišta i koji se ne natječu izravno za poljoprivredno zemljište za hranu i hranu za životinje tržišta.

(14)

Potrebno je utvrditi uvjete primjenjive na konverziju ili prilagodbu obveza na temelju mjera utvrđenih u člancima 28., 29., 33. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i definirati situacije u kojima se ne zahtijeva povrat potpore. Potrebno je osigurati da konverzija ili prilagodba obveza bude moguća samo kada su ciljevi zaštite okoliša obveze očuvani ili dodatno osnaženi.

(15)

Potrebno je donijeti odredbe za prijelaz s potpore za ruralni razvoj na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (6) ili, u slučaju Hrvatske, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1085/2006 (7), na potporu na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013. Uzimajući u obzir da je niz prijelaznih odredaba za ruralni razvoj već uveden Uredbom (EU) br. 1310/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8), ovom Uredbom je potrebno utvrditi uvjete pod kojima izdaci povezani s mjerama iz članaka 52. i 63. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 postaju prihvatljivi na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013. Ovom bi se Uredbom trebali i uskladiti datumi za podnošenje ex post evaluacije programa i njezin sažetak, kako bi se uzelo u obzir prijelazne odredbe koje se odnose na provedbu programa za razdoblje od 2007. do 2013. programskog razdoblja 2014. uvedene na temelju članka 1. Uredbe (EU) br. 1310/2013.

(16)

Budući da se Uredbom (EU) br. 1305/2013 zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1698/2005, prikladno je staviti izvan snage provedbena pravila Uredbe (EZ) br. 1698/2005 utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1974/2006 (9). Uredbu (EZ) br. 1974/2006 stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(17)

S obzirom na činjenicu da će u trenutku objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije programsko razdoblje 2014. –2020. već započeti, potrebno je što je moguće više skratiti odgodu njezina stupanja na snagu. Stoga ona treba stupiti na snagu na dan objave i primjenjivati se od prvog dana programskog razdoblja 2014. –2020. tj. od 1. siječnja 2014.,

(1)

odredbe kojima se dopunjuje Uredba (EU) br. 1305/2013 u pogledu:

(2)

posebna prijelazna pravila kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima potpore koje odobrava Komisija na temelju Uredbe (EZ) br. 1698/2005, ili, u slučaju Hrvatske, na temelju Uredbe (EZ) br. 1085/2006, mogu biti integrirane s potporama koje su predviđene na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013, uključujući, u slučaju Hrvatske, potpore za tehničku pomoć.

(a)

osmišljene su na način da se njima potrošače potiče na kupnju proizvoda obuhvaćenih sustavom kvalitete za poljoprivredne proizvode, pamuk ili prehrambene proizvode kako je navedeno u članku 16. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1305/2013, a za sudjelovanje se prima potpora u skladu s programom ruralnog razvoja; i

(b)

privlače pažnju na posebne značajke ili prednosti predmetnih proizvoda, osobito na kvalitetu, posebne metode proizvodnje, visoke standarde dobrobiti životinja i poštovanja okoliša u vezi s predmetnim sustavom kvalitete.

(a)

u slučaju potpore za započinjanje poslovanja mladih poljoprivrednika:

(b)

u slučaju potpore za započinjanje poslovanja za nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima:

(c)

u slučaju potpore za započinjanje poslovanja za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava:

(a)

pri odabiru vrsta za sadnju, područja i metoda koje će se koristiti izbjegava se neprikladno pošumljavanje osjetljivih staništa poput tresetišta i močvarnih područja te negativne utjecaje na područja visoke ekološke vrijednosti uključujući poljoprivredne površine velike prirodne vrijednosti. U područjima određenima kao područja Natura 2000 prema Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (15) i Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) dopušteno je samo pošumljavanje koje je u skladu s ciljevima upravljanja predmetnim područjima i koje je odobrilo tijelo države članice nadležno za provedbu mreže Natura 2000;

(b)

pri odabiru vrsta i sorti, ekotipova i podrijetla stabala vodi se računa o potrebi za otpornošću na klimatske promjene i prirodne katastrofe te o biotičkom, pedološkom i hidrološkom stanju predmetnog područja kao i o potencijalnom invazivnom karakteru vrsta u lokalnim uvjetima kako ih definiraju države članice. Od korisnika se zahtijeva zaštita i briga za šumu barem tijekom razdoblja za koje je plaćena premija za izgubljene poljoprivredne prihode i održavanje. To prema potrebi uključuje njegu sastojine, prorjeđivanje ili ispašu u interesu budućeg razvoja šume i reguliranje sukobljavanja s travnastim biljem te izbjegavanje prekomjernog rasta niskog raslinja sklonog zapaljenju. U pogledu brzorastućih vrsta, države članice određuju minimalno i maksimalno vrijeme prije sječe. Minimalno vrijeme ne smije biti kraće od 8 godina, a maksimalno vrijeme ne smije prelaziti 20 godina;

(c)

u slučajevima kada se zbog teških okolišnih ili klimatskih uvjeta, uključujući uništavanje okoliša, ne očekuje da bi sadnja višegodišnjih drvenastih vrsta dovela do uspostave šumskog pokrova kako je definirano primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom, država članica može dozvoliti korisniku da uspostavi neki drugi drvenasti vegetacijski pokrov. Korisnik osigurava istu razinu brige i zaštitu jednaku onoj koja je primjenjiva na šume;

(d)

u slučaju aktivnosti pošumljavanja koje dovode do stvaranja šuma čija veličina prelazi određenu granicu koju određuju države članice aktivnost uključuje:

(a)

upravljanje i održavanje cijele pašnjačke površine na gospodarstvu obavlja se tako da ne dođe do pretjeranog napasivanja ili premale iskorištenosti pašnjaka;

(b)

gustoća stoke određuje se uzimajući u obzir sve pašne životinje koje se drže na poljoprivrednom gospodarstvu ili, ako se radi o obvezi ograničenja ispiranja hranjiva, sve životinje koje se drže na poljoprivrednom gospodarstvu, a koje su bitne za predmetnu obvezu.

(a)

uzgoj domaćih životinja koje su lokalne pasmine, genetski prilagođene jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili okolišu u zemlji, a koje su u opasnosti od nestanka iz poljoprivredne djelatnosti; ili

(b)

očuvanje biljnih genetskih resursa koji su se prirodno prilagodili lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija.

(a)

goveda;

(b)

ovce;

(c)

koze;

(d)

kopitari;

(e)

svinje;

(f)

ptice.

(a)

naveden je broj predmetnih rasplodnih ženki na nacionalnoj razini;

(b)

taj broj i status ugroženosti navedenih pasmina potvrdilo je propisno priznato relevantno znanstveno tijelo;

(c)

propisno priznato relevantno znanstveno tijelo vodi i ažurira matične knjige i uzgojne upisnike za predmetnu pasminu;

(d)

predmetna tijela posjeduju vještine i znanja potrebna za utvrđivanje životinja ugroženih pasmina.

(a)

„očuvanje in situ” u poljoprivredi znači očuvanje genetskog materijala u ekosustavu i prirodnim staništima te održavanje i obnavljanje vrsta ili divljih pasmina sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih životinjskih pasmina ili uzgojenih biljnih vrsta, u kultiviranom okruženju u kojemu su razvile svoja specifična svojstva;

(b)

„očuvanje in situ” u šumarstvu znači očuvanje genetskog materijala u ekosustavu i prirodnim staništima te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju;

(c)

„očuvanje na poljoprivrednom gospodarstvu ili šumarskom gospodarstvu” znači očuvanje in situ i razvoj na razini poljoprivrednog gospodarstva ili šumarskoga gospodarstva;

(d)

„očuvanje ex situ” znači očuvanje genetskog materijala za poljoprivredu ili šumarstvo izvan njegova prirodnog staništa;

(e)

„zbirka ex situ” znači zbirka genetskog materijala za poljoprivredu ili šumarstvo koji se čuva izvan njegova prirodnog staništa.

(a)

ciljano djelovanje: mjere kojima se promiče in situ i ex situ očuvanje, karakterizacija, skupljanje i korištenje genetskih resursa u poljoprivredi, uključujući uspostavljanje internetskog popisa genetskih resursa koji se trenutno čuvaju in situ, uključujući čuvanje na poljoprivrednom gospodarstvu ili na šumarskom gospodarstvu i zbirki ex situ te baza podataka;

(b)

usklađeno djelovanje: mjere kojima se promiče razmjena informacija među nadležnim organizacijama država članica s ciljem očuvanja, karakterizacije, skupljanja i korištenja genetskih resursa u poljoprivredi ili šumarstvu Unije;

(c)

prateće aktivnosti: mjere informiranja, pružanja informacija i savjetovanja u kojima sudjeluju nevladine organizacije i druge zainteresirane strane te izobrazba i pripremanje tehničkih izvješća.

(a)

voda, hrana i skrb za životinje u skladu s prirodnim potrebama uzgoja životinja;

(b)

uvjeti smještaja, kao što su povećan raspoloživi prostor, podne površine, obogaćenje materijala, prirodno svjetlo;

(c)

pristup ispustu;

(d)

prakse u kojima se izbjegava sakaćenje i/ili kastracija životinja ili predviđa korištenje anestetika, analgezije i protuupalnih lijekova ili imunokastracije u određenim slučajevima kada su sakaćenje ili kastracija životinja nužni.

(a)

program ruralnog razvoja utvrđuje radijus u kilometrima od poljoprivrednog gospodarstva podrijetla proizvoda, unutar kojega se moraju odvijati aktivnosti prerade i prodaje krajnjem potrošaču; ili

(b)

program ruralnog razvoja predviđa opravdanu zamjensku definiciju.

(a)

u slučaju leasinga, ostali troškovi povezani s ugovorom o leasingu poput marže najmodavca, troškovi refinanciranja kredita, režijski troškovi i osiguranje nisu prihvatljivi izdaci;

(b)

države članice u svojim programima ruralnog razvoja utvrđuju uvjete pod kojima se kupnja rabljene opreme može smatrati prihvatljivim izdacima;

(c)

države članice zahtijevaju poštovanje minimalnih standarda energetske učinkovitosti za ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, financirana iz potpora koja uključuju potrošnju ili proizvodnju energije, ako takvi standardi postoje na nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

(d)

ulaganja u postrojenja čija je primarna svrha proizvodnja električne energije od biomase prihvatljiva su za potporu samo u slučaju korištenja minimalnog postotka toplinske energije koji određuju države članice;

(e)

države članice utvrđuju pragove za maksimalne udjele žitarica i ostalih kultura bogatih škrobom, šećera i uljane kulture koje se koriste za proizvodnju bioenergije, uključujući biogoriva, za različite vrste postrojenja. Potpora projektima za bioenergiju ograničava se bioenergiju koja ispunjava primjenjive kriterije održivosti utvrđene u zakonodavstvu Unije, uključujući članak 17. stavke 2. do 6. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18). U tom kontekstu u stratešku procjenu utjecaja na okoliš programa ruralnog razvoja uključuje se opća procjena.

(a)

konverzija je od značajne koristi za okoliš ili dobrobit životinja;

(b)

postojeća je obveza znatno osnažena;

(c)

odobreni program ruralnog razvoja uključuje predmetne obveze.

(a)

ona služi ispunjenju cilja zaštite okoliša kojem je obveza namijenjena;

(b)

opravdana je u smislu prirode obveze, duljine trajanja ostatka razdoblja i veličine dodatne površine;

(c)

ne smanjuje učinkovitost provjera u svrhu osiguranja usklađenosti s uvjetima za odobravanje potpore.

(a)

između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2015., ako je financijska alokacija za predmetnu mjeru predmetnog programa donesenog u skladu s Uredbom (EZ) br. 1698/2005 već potrošena;

(b)

nakon 31. prosinca 2015.

(a)

predmetni je izdatak predviđen u odgovarajućem programu ruralnog razvoja za programsko razdoblje 2014. –2020.;

(b)

primjenjuje se stopa doprinosa iz EPFRR-a u odnosu na odgovarajuću mjeru iz Uredbe (EU) br. 1305/2013 kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi;

(c)

države članice osiguravaju da su odgovarajuće prijelazne aktivnosti jasno određene u njihovim sustavima upravljanja i kontrole.

(a)

između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016., ako je financijska alokacija za predmetnu mjeru predmetnog programa usvojenog u skladu s Uredbom (EZ) br. 718/2007 već potrošena;

(b)

nakon 31. prosinca 2016.

(a)

predmetni je izdatak predviđen u odgovarajućem programu ruralnog razvoja za programsko razdoblje 2014. –2020.;

(b)

primjenjuje se stopa doprinosa iz EPFRR-a u odnosu na odgovarajuću mjeru iz Uredbe (EU) br. 1305/2013 kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi;

(c)

Hrvatska osigurava da su odgovarajuće prijelazne aktivnosti jasno određene u njezinim sustavima za upravljanje i kontrolu.