16.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 226/63

1.1

Ipak, Odbor ima određene primjedbe namijenjene jačanju polazišnih točaka i ciljeva ovih Prijedloga.

1.2

U pogledu pretpostavke nedužnosti Odbor želi naglasiti da nitko nije kriv prije donošenja konačne presude te da je to pravo nepovredivo. Naglašava da, kako bi građani imali povjerenja u pravni sustav, suci moraju biti zaštićeni od svih pritisaka i utjecaja, a naročito medijskih. U vezi s time mediji trebaju, ne dovodeći pritom u pitanje slobodu medija zajamčenu ustavom, pripaziti da ne preuzmu ulogu pravosudnih tijela.

1.3

U pogledu zaštite djece u kaznenom postupku Odbor želi naglasiti da su djeca izuzetno ranjiva u situacijama kada im je sloboda oduzeta budući da to predstavlja veliku opasnost za njihov mentalni i fizički integritet. U vezi s time Odbor naglašava da se prioritet mora dati inicijativama koje djecu suočenu s kaznenim postupkom što je brže moguće integriraju u socijalni i društveni život.

1.4

U pogledu privremene pravne pomoći Odbor smatra pozitivnim da se načela Prijedloga direktive primjenjuju i na osobe protiv kojih je izdan europski uhidbeni nalog. Odbor se također slaže s preporukom za daljnje usklađivanje kriterija kod odlučivanja o pravu na pravnu pomoć u kaznenim postupcima. Odbor naglašava da se pravna pomoć u kaznenim postupcima ne smije dovesti u pitanje zbog proračunskih poteškoća s kojima se suočavaju pojedine države članice i postavlja pitanje u kojoj mjeri se u tu svrhu na europskoj razini mogu na raspolaganje staviti sredstva, na primjer u obliku europskih fondova.

1.5

Odbor utvrđuje da prijedlozi direktiva koji se odnose na pretpostavku nedužnosti i zaštitu djece u kaznenom postupku vrijede samo u okviru kaznenog postupka. Smatra da se pojam kaznenog postupka, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, treba moći autonomno tumačiti u europskom pravu, odnosno neovisno od kategorizacije postupaka u pojedinim državama članicama. Kako bi se na najbolji mogući način jamčilo autonomno tumačenje, Odbor preporučuje da se iz uvodnih izjava ovih prijedloga direktiva ukloni navod da se jamstva ne primjenjuju u upravnim postupcima koji vode do sankcija.

1.6

U pogledu suđenja u odsutnosti iz članka 8. Prijedloga direktive o pretpostavci nedužnosti Odbor utvrđuje da se, u skladu s ovom odredbom, suđenje u odsutnosti može održati samo ako je nedvosmisleno utvrđeno da je osoba obaviještena o predviđenom suđenju. S obzirom da to može dovesti do praktičnih poteškoća u slučaju kada optuženik nema poznato prebivalište, Odbor preporučuje da se državama članicama izričito dozvoli da omoguće poseban način uručivanja sudskog poziva osobama bez poznatog prebivališta (npr. u policijskoj postaji).

2.1

Europska komisija je 27. studenog 2013. objavila paket novih mjera koje se odnose na postupovna jamstva u kaznenim postupcima.

2.2

Taj paket predstavlja nastavak zakonodavnog programa koji se bavi postupovnim jamstvima u kaznenim postupcima, naročito u okviru Direktive 2010/64/EU o pravu na tumačenje i prevođenje, Direktive 2012/13/EU o pravu na informaciju i Direktive 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode.

2.3

Uvođenjem minimalnih postupovnih jamstava u kaznene postupke zakonodavni program želi, s jedne strane, zajamčiti pravo europskih građana na pošteno suđenje diljem Unije i, s druge, povećati povjerenje država članica u međusobne pravne sustave i time potaći međusobno priznavanje pravnih odluka.

2.4

Ovaj predloženi paket obuhvaća tri prijedloga direktiva. Oni se odnose na pretpostavku nedužnosti, postupovnu zaštitu djece u okviru kaznenog postupka i prava na privremenu pravnu pomoć.

2.4.1

Prijedlog Direktive o pretpostavci nedužnosti

2.4.1.1

Jedna od najvažnijih pretpostavki kaznenog prava koja predstavlja bit prava na pošteno suđenje je pretpostavka nedužnosti optuženika tijekom kaznenog postupka sve do donošenja presude kojom se utvrđuje krivnja. Načelo pretpostavke nedužnosti sadržajno je definirano u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava.

2.4.1.2

Prijedlogom direktive želi se u jednu direktivu uključiti određene aspekte načela pretpostavke nedužnosti kako bi se, u okviru mogućeg, zajamčila učinkovita primjena pretpostavke nedužnosti unutar Europske unije.

2.4.1.3

Aspekti pretpostavke nedužnosti uređeni ovom Direktivom su: 1) zabrana javnim tijelima da prije presude u izjavama za javnost i službenim odlukama o optuženim osobama govore kao da su one već osuđene; 2) činjenica da teret dokazivanja krivice pada na tužiteljstvo te da se, u slučaju sumnje u krivicu, optužena osoba oslobađa; 3) pravo osobe da ne inkriminira samu sebe i pravo odbijanja suradnje; 4) pravo na šutnju; 5) pravo optužene osobe da bude prisutna na vlastitom suđenju.

2.4.2

Prijedlog Direktive o postupovnim jamstvima za djecu u kaznenom postupku

2.4.2.1

Da bi se osobama koje ne govore ili ne razumiju jezik suđenja zajamčilo pravo na pošteno suđenje, donesena je Direktiva 2010/64/EZ. Postoje i drugi razlozi zbog kojih optužena osoba možda nije u mogućnosti na odgovarajući način pratiti i sudjelovati u kaznenom postupku, npr. zato što je maloljetna ili mentalno hendikepirana.

2.4.2.2

Kako bi djeci osigurala pravo na pošteno suđenje, Komisija je izradila Prijedlog direktive kojom jamči: 1) pravo djeteta i nositelja roditeljske odgovornosti na informiranje o dodatnim pravima koja proizlaze iz ove Direktive ili iz prenošenja te Direktive u nacionalno zakonodavstvo, 2) veću pomoć odvjetnika, 3) pravo na pojedinačnu ocjenu, 4) pravo na liječnički pregled u slučaju lišavanja slobode, 5) obavezu audiovizualnog snimanja prilikom ispitivanja djeteta, 6) da je lišavanje slobode krajnja mjera, 7) poseban način postupanja u slučaju lišavanja slobode, 8) pravo na pravovremeno i revno rješavanje predmeta, 9) pravo na suđenje zatvoreno za javnost, 10) pravo djeteta i nositelja roditeljske odgovornosti na prisustvovanje suđenju, 11) pravo na pravnu pomoć.

2.4.2.3

Slična jamstva predviđena su i za odrasle osobe koje se nalaze u ranjivom položaju, no s obzirom da je teško definirati pojam „odrasle osobe u ranjivom položaju”, Komisija je odlučila ova jamstva ne uključiti u direktivu već u preporuku.

2.4.3

Prijedlog Direktive o privremenoj pravnoj pomoći

2.4.3.1

Direktiva 2013/48/EZ predviđa pravo na pomoć odvjetnika. Kako bi to pravo mogli učinkovito koristiti svi, treba predvidjeti pravnu pomoć za osobe koje ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za pokrivanje troškova odvjetnika.

2.4.3.2

Za kriterije pristupa pravnoj pomoći te jamstva kvalitete i učinkovitosti pravne pomoći, Komisija predlaže samo preporuku, i to zbog troškova koje to donosi državama članicama i povezanog načela proporcionalnosti djelovanja Unije.

2.4.3.3

Kako bi zajamčila pomoć odvjetnika u slučajevima u kojima je to najpotrebnije, Komisija predlaže direktivu o privremenoj pravnoj pomoći. Poseban naglasak u Prijedlogu direktive stavlja se na obvezu država članica da pravnu pomoć pruže smjesta, prije no što ovlaštena tijela u određenoj državi članici donesu konačnu odluku o dodjeljivanju (ili odbijanju) pravne pomoći, i to u dva slučaja, odnosno u korist: 1) osoba kojima je oduzeta sloboda i 2) osoba protiv kojih je izdan europski uhidbeni nalog te kojima je u državi članici izvršenja oduzeta sloboda.

3.1

Prijedlozi Komisije pozdravljaju se i prihvaćaju. Ocjena je vrlo pozitivna.

3.2

Međutim, to ne znači da se ne mogu izraziti određene primjedbe u pogledu predloženih tekstova, a koje se navode u nastavku. S jedne strane, radi se o općim primjedbama; s druge, o primjedbama koje su više tehničko-pravne prirode. Ove primjedbe ne umanjuju podršku Odbora polazišnim točkama i ciljevima iznesenih prijedloga, već ih žele ojačati.

3.3.1

Pretpostavka nedužnosti

3.3.1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor potpuno podržava jačanje pretpostavke nedužnosti predviđeno u Prijedlogu direktive o jačanju određenih aspekata pretpostavke nedužnosti.

3.3.1.2

Odbor želi naglasiti da nitko nije kriv prije donošenja konačne presude te da je to pravo nepovredivo. Naglašava da, kako bi građani imali povjerenja u pravni sustav, suci moraju biti zaštićeni od svih pritisaka i utjecaja, a naročito medijskih. U vezi s time mediji trebaju, ne dovodeći pritom u pitanje slobodu medija zajamčenu ustavom, pripaziti da ne preuzmu ulogu pravosudnih tijela.

3.3.2

Postupovna zaštita djece i ranjivih osoba

3.3.2.1

Odbor također u potpunosti podržava jačanje prava ranjivih osoba tijekom kaznenih postupaka, a naročito djece, kako je i predviđeno u Prijedlogu direktive o jačanju osnovnih jamstava za djecu i u predloženoj preporuci koja jamči ranjivim osobama da će biti priznate kao takve te da će se voditi računa o njihovim potrebama.

3.3.2.2

Djeca koja se, često zbog socijalnih uvjeta i okoline u kojima žive, okreću kriminalu, gubitkom slobode nađu se u ranjivom položaju budući da je takva situacija opasna po njihov tjelesni, mentalni i socijalni razvoj.

3.3.2.3

Pored toga, Europski gospodarski i socijalni odbor naglašava da se prioritet mora dati inicijativama koje djecu suočenu s kaznenim postupkom što brže moguće integriraju u socijalni i društveni život.

3.3.2.4

U skladu s odredbom prema kojoj se pravo djeteta na obaveznu pomoć odvjetnika primjenjuje i na kaznene postupke koji bi mogli dovesti do konačne obustave predmeta, Odbor smatra da bi bilo korisno precizirati da se to pravo također primjenjuje u kontekstu alternativa kaznenom postupku.

3.3.3

Privremena pravna pomoć

3.3.3.1

Odbor se slaže s načelima predstavljenima u Prijedlogu direktive, prema kojima se privremena pravna pomoć jamči u situacijama kada je pristup odvjetniku najviše potreban.

3.3.3.2

Odbor ocjenjuje pozitivnim da se ova načela primjenjuju i na osobe protiv kojih je izdan europski uhidbeni nalog. Odbor se također slaže s preporukom koja poziva na daljnje usklađivanje kriterija kod odlučivanja o pravu na pravnu pomoć u kaznenim postupcima.

3.3.3.3

Odbor naglašava da se pravna pomoć u kaznenim postupcima ne smije dovesti u pitanje zbog proračunskih poteškoća s kojima se suočavaju pojedine države članice i postavlja pitanje u kojoj mjeri se u tu svrhu na europskoj razini mogu na raspolaganje staviti sredstva, na primjer u obliku europskih fondova.

3.4.1

Područje primjene predloženih direktiva koje se odnose na pretpostavku nedužnosti i zaštitu djece u kaznenom postupku.

3.4.2

Kako u Prijedlogu direktive o jačanju određenih aspekata pretpostavke nedužnosti, tako i u Prijedlogu direktive o postupovnim jamstvima za djecu u kaznenom postupku, određuje se da područje primjene ove zaštite vrijedi isključivo u okviru kaznenog postupka.

3.4.3

U tekstu Prijedloga ne određuje se u detalje što je točno obuhvaćeno pojmom „kazneni postupak”. Zbog toga se postavlja pitanje misli li se samo na postupke koji se u državama članicama mogu definirati kao „kazneni postupak”, ili pojam „kaznenog postupka” u Prijedlozima direktiva ima šire značenje i može, na primjer, obuhvaćati i upravne postupke za koje su određene sankcije.

3.4.4

Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, kaznenopravni karakter nekog postupka određuje se na temelju tzv. kriterija iz predmeta Engel: 1) kategorizacije postupka u nacionalnom pravu kao kaznenopravnog postupka, 2) vrste povrede prava i (3) vrste i težine sankcije. Stoga se, u okviru primjene prava na pošteno suđenje, u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP) cijeli niz upravnih postupaka smatra kaznenim postupkom. Cilj ove sudske prakse je spriječiti države da kategorizacijom postupka izbjegnu obveze vezane uz osiguranje temeljnih jamstava navedenih u Konvenciji.

3.4.5

Stoga Sudu Europske unije treba, u najmanju ruku, ostaviti slobodan prostor za tumačenje pojma „kazneni postupak” neovisno o kategorizaciji u nacionalnom pravu. U protivnom postoji stvarna opasnost da jamstva definirana u direktivama neće ispuniti svoj cilj.

3.4.6

U šestoj uvodnoj izjavi Prijedloga direktive koji se odnosi na jačanje određenih aspekata pretpostavke nedužnosti vrlo jasno se određuje da se direktiva primjenjuje isključivo na kaznene postupke te da ne obuhvaća upravne postupke za koje je predviđena sankcija.

3.4.7

Ova uvodna izjava otežava šire tumačenje pojma „kazneni postupak” koje Europski sud za ljudska prava podržava i smatra nužnim u svrhu osiguranja istih prava i načela koja su predmet ovih Direktivâ. Odbor stoga smatra da bi ovu uvodnu izjavu trebalo izbrisati.

3.4.8

Suđenje u odsutnosti u smislu članka 8. Direktive koja se odnosi na pretpostavku nedužnosti

3.4.9

Kako je određeno člankom 8., države članice kaznenim sudovima mogu samo pružiti mogućnost donošenja odluke u odsutnosti optužene osobe ako je optužena osoba pravovremeno i osobno preuzela sudski poziv i tako bila obaviještena o datumu i mjestu suđenja ili je drugim sredstvima primila službene informacije o datumu i mjestu suđenja na način za koji se može nedvosmisleno utvrditi da je svjesna zakazanog suđenja.

3.4.10

Članak 8. ne predviđa mogućnost održavanja suđenja (u odsutnosti) u slučaju kada optužena osoba nema poznato prebivalište zbog čega joj se ne može poslati sudski poziv. Jedna od mogućnosti mogla bi biti uručivanje sudskih poziva policijskoj postaji.