Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o: „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.”

(COM(2018) 321 final)

„Prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.”

(COM(2018) 322 final/2 – 2018/0166 (APP))

„Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije”

(COM(2018) 325 final – 2018/0135 (CNS))

„Prijedlogu uredbe Vijeća o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava koja se temelje na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, na sustavu Europske unije za trgovanje emisijama i na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom”

(COM(2018) 326 final – 2018/0131 (NLE))

„Prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava Europske unije”

(COM(2018) 327 final – 2018/0132 (APP))

„Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1553/89 o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost”

(COM(2018) 328 final – 2018/0133 (NLE))

(2018/C 440/18)

Izvjestitelj:

Javier DOZ ORRIT

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 18.6.2018. Vijeće Europske unije, 25.7.2018. i 5.9.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te gospodarsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.9.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	537
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	140/3/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO prepoznaje visoku europsku dodanu vrijednost programâ za koje Komisija u svojem prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. predviđa najveća povećanja rashoda. Međutim, Odbor dovodi u pitanje činjenicu da se ta povećanja ostvaruju zahvaljujući velikim rezovima u kohezijskoj politici (-10 %) i zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) (-15 %) zbog nastojanja da se smanji proračun EU-a, i to s 1,16 % bruto nacionalnog dohotka (BND) zemalja EU27 u sadašnjem proračunu na samo 1,11 % u VFO-u nakon 2020.

1.2.

EU se suočava s velikim izazovima, primjerice s prevladavanjem negativnih društvenih i političkih posljedica krize te s vanjskim rizicima koji proizlaze iz geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog nacionalizma. Svoj znatan gospodarski i politički potencijal trebao bi usmjeriti na promicanje naprednih gospodarskih, socijalnih te politika zapošljavanja koje su usmjerene na rast i osiguravaju pravednu raspodjelu dobiti od tog rasta, na hitnu potrebu borbe protiv klimatskih promjena i financiranje prelaska na održivu Europu (u kontekstu članka 3. UEU-a) te na iskorištavanje mogućnosti koje proizlaze iz razvoja umjetne inteligencije, digitalizacije i industrije 4.0. Sve to iziskuje povećanje proračunskih sredstava. EGSO u skladu sa stajalištem Europskog parlamenta (1) predlaže da rashodi i prihodi dosegnu 1,3 % BND-a. Iznos predloženih proračunskih obveza od 1,11 % BND-a EU-a previše je skroman da bi se mogli ostvariti istinski rezultati u provedbi političkog programa EU-a.

1.3.

U skladu s mišljenjem EGSO-a o dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a (2), EGSO ponovno naglašava da europski građani trebaju dublju (i bolju) Europu kako bi se prevladala politička kriza u EU-u. Ovlasti i financijska sredstva koji su trenutačno dodijeljeni EU-u sve manje odgovaraju interesima i očekivanjima europskih građana.

1.4.

EGSO prepoznaje poboljšanja koja se prijedlogom Komisije uvode u pogledu strukture, fleksibilnosti i kapaciteta za promicanje sinergija, kao i u pogledu povećanja postotka prihoda od vlastitih sredstava EU-a. Međutim, to povećanje nije dovoljno. Prihodi u prijedlogu Komisije za VFO nakon 2020. obuhvaćaju samo dio prijedloga Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva (HLGOR) i Europskog parlamenta u kojima se zalaže za širi raspon dodatnih izvora vlastitih sredstava.

1.5.

Premda razumije Komisijine razloge za iznošenje prijedloga, EGSO ipak izražava neslaganje sa smanjenjem iznosa Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) od 12 % i Kohezijskog fonda (KF) od 46 %, u stalnim cijenama, u odnosu na trenutačne proračune, koje je predviđeno u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

1.6.

EGSO se protivi predloženom smanjenju obveza za Europski socijalni fond (ESF+) u iznosu od 6 % (u realnoj vrijednosti), osobito uzimajući u obzir nedavno međuinstitucijsko proglašenje europskog stupa socijalnih prava i cilj otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, što su europske institucije proglasile u studenome 2017. U skladu s nedavnim mišljenjem o financiranju europskog stupa socijalnih prava (3), EGSO je očekivao da će načela europskog stupa socijalnih prava i potreba za njegovom provedbom – osobito kad je riječ o zapošljavanju – biti sastavni dio smjernica za predloženu dodjelu planiranih obveza u sljedećem VFO-u. Trebalo bi uspostaviti poseban program za pružanje pomoći državama članicama u provedbi Deklaracije iz Göteborga o europskom stupu socijalnih prava kako bi ih se podržalo u njihovim naporima da provedu reforme kojima bi se poticalo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u kontekstu održivog razvoja.

1.7.

EGSO smatra da bi izdvajanja za kohezijske politike (EFRR, KF i ESF) u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. trebalo održati na barem jednakoj razini (u stalnim cijenama) u odnosu na sadašnji financijski okvir.

1.8.

EGSO pozdravlja to što Komisija spominje ključna strateška ulaganja koja su presudna za buduće blagostanje Europe i njezin vodeći položaj u ostvarivanju svjetskih ciljeva održivog razvoja (SDG). Unatoč tomu, EGSO čvrsto vjeruje da je ciljeve održivog razvoja i, konkretnije, Program održivog razvoja do 2030. trebalo jače istaknuti jer je Program do 2030. krovna strategija EU-a za predstojeće godine.

1.9.

Iako pozdravlja znatna povećanja obveza za okoliš i klimatske aktivnosti (+ 46 %), Odbor – koji podržava Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve EU-a za davanje doprinosa prelasku na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika do 2050. – istodobno primjećuje nedostatak ambicije u udjelu proračuna namijenjenog prelasku na održivi razvoj i borbi protiv klimatskih promjena.

1.10.

Iako uspostava mehanizma stabilizacije ulaganja unutar proračuna EU-a namijenjenog članicama europodručja pogođenima šokovima specifičnima za pojedinu zemlju predstavlja korak u pravom smjeru, EGSO smatra da su planirane obveze u pogledu zajmovnih jamstava i u pogledu subvencija za plaćanje kamata za navedene zajmove preniske da bi se osjetila razlika u vrijeme krize. Taj jedinstveni i ograničeni program mogućeg proračuna za europodručje nije dio nijedne strategije reforme EMU-a spomenute u VFO-u za razdoblje nakon 2020.

1.11.

EGSO dovodi u pitanje predložena smanjenja planiranih obveza za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) (-15 % u realnoj vrijednosti usporedimo li zemlje EU27, uključujući Europski razvojni fond (ERF), u razdoblju 2014. – 2020. i 2021. – 2027.). Zbog tih će smanjenja biti nemoguće provesti model održivog ruralnog razvoja, globalni cilj nove reforme ZPP-a i ostale ciljeve obuhvaćene nedavnom komunikacijom o budućnosti hrane i poljoprivrede.

1.12.

EGSO pohvaljuje Europsku komisiju zbog njezina prijedloga za skup novih vlastitih sredstava, ali ujedno smatra i da postojeći prijedlozi vjerojatno neće dovesti do dovoljno velike količine autonomnih, transparentnih i pravednih vlastitih sredstava. Međutim, EGSO se zalaže za brzu provedbu usklađene reforme sustava (na primjer, povećanje udjela prihoda iz vlastitih sredstava i jamčenje da se metodama povećanja prihoda nadopunjuju i jačaju ciljevi politike EU-a). Reforma bi se trebala temeljiti na preporukama Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva i Europskog parlamenta. Odbor europskim institucijama skreće pozornost na to da će biti komplicirano sva ta vlastita sredstva učiniti operativnima u razdoblju 2021. – 2027.

1.13.

EGSO pozdravlja predloženo ukidanje rabata (ili čekova) za zemlje čiji je doprinos financiranju proračuna EU-a velik.

1.14.

EGSO podupire prijedlog da se dodjela sredstava EU-a državama članicama uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava, temeljnog stupa vrijednosti Unije u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), te smatra da bi se ta uvjetovanost mogla proširiti i na ostala načela povezana s vladavinom prava koja su sadržana u Ugovorima EU-a. Stoga traži od Komisije i Europskog parlamenta da razmotre tu mogućnost.

1.15.

Odbor pozdravlja potporu ulaganjima predviđenu jamstvom fonda InvestEU te planirano sudjelovanje drugih partnera, kao što su nacionalne razvojne banke i ustanove ili međunarodne financijske institucije (npr. Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR)), ali izražava žaljenje zbog toga što je razina sredstava dovoljna samo za osiguravanje dosadašnje razine kreditiranja od strane EIB-a (4) i što se pritom ne uzima u obzir veliki deficit ulaganja EU-a. Odbor ujedno poziva na izmjene u radu fonda InvestEU kako bi se zajamčilo da se prema zemljama s najnižim dohotkom usmjeri relativno veća količina sredstava. Jasan cilj programâ EU-a trebalo bi biti promicanje konvergencije, a ne divergencije.

1.16.

Odbor je zabrinut zbog činjenice da strogo tumačenje pojmova iz Pakta o stabilnosti i rastu te ostalih makroekonomskih uvjeta, kao i zahtjeva za sufinanciranje za fondove kohezijske politike, otežava pristup tim sredstvima osobito onim državama članicama EU-a kojima su ona najpotrebnija.

1.17.

Odbor pozdravlja predložena velika povećanja sredstava namijenjenih programima za istraživanje i razvoj digitalnog gospodarstva i društva te ističe potrebu za jasno definiranom strategijom kojom bi se inovacije povezale s europskom politikom održive industrije zasnovane na kvalitetnim radnim mjestima, između ostaloga olakšavanjem suradnje između istraživačke zajednice, industrijskog sektora, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

1.18.

EGSO pozdravlja predložene izmjene u vezi sa znatnim povećanjima u realnoj vrijednosti za programe u okviru instrumenata Migracija i upravljanje granicama te Susjedstvo i svijet. Od presudne je važnosti usvajanje zajedničke politike azila zasnovane na sukladnosti s međunarodnim pravom i solidarnosti prema izbjeglicama i među državama, a prijeko je potrebno donijeti i migracijsku politiku EU-a. EGSO insistira na tome da se tim pitanjima posveti posebna pozornost u provedbi VFO-a.

1.19.

EGSO ponovno naglašava da bi europski semestar trebao biti u središtu provedbe proračuna EU-a i da bi se fleksibilnost novog VFO-a pritom trebala iskoristiti u što većoj mjeri. Za učinkovitije i demokratskije provođenje smjernica semestra i povezivanje nacionalnih i europskih područja bit će potrebno pojačano sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u europskom semestru.

1.20.

Odbor preporučuje institucijama EU-a i vladama država članica da pojačaju svoje aktivnosti koje se odnose na VFO za razdoblje nakon 2020. kako bi on mogao biti odobren prije sljedećih europskih izbora, u skladu s planiranim rokovima.

2.   Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira Europske komisije za razdoblje 2021. – 2027.

2.1.

Ovo mišljenje EGSO-a odnosi se na paket koji je 2. svibnja 2018. predstavila Europska komisija. Taj paket sadržava komunikaciju o VFO-u (5), prijedloge četiriju uredaba Vijeća (6) i Prijedlog Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava (7).

2.2.

Predložena gornja granica odobrenih proračunskih sredstava za preuzete obveze iznosi 1,135 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027. (u cijenama iz 2018. i uključujući Europski razvojni fond (ERF)) ili 1,11 % BND-a, a za razdoblje 2014. – 2020. iznosila je 1,082 milijarde EUR (bez doprinosa UK-a) ili 1,16 % BND-a (bez UK-a). Predložena gornja granica odobrenih proračunskih sredstava za plaćanje za isto razdoblje iznosi 1,105 milijardi EUR (u cijenama iz 2018. i uključujući ERF) ili 1,08 % BND-a, što je porast s 1,045 milijardi EUR ili 0,98 % BND-a.

2.3.

Kad je riječ o predloženim izmjenama, do znatnih povećanja u realnoj vrijednosti u odnosu na VFO za razdoblje 2014. – 2020. (zemlje EU27 plus ERF) doći će za programe u okviru naslova Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno tržište (+ 43 %, na 166,3 milijarde EUR, odnosno 14,7 % ukupnog proračuna, od čega je 13,1 milijarda EUR namijenjena za program InvestEU), naslova Migracija i upravljanje granicama (+ 210 %, na 30,8 milijardi EUR, odnosno 2,72 % ukupnog proračuna) te naslova Susjedstvo i svijet (+ 14 %, na 108,9 milijardi EUR, odnosno 9,6 % ukupnog proračuna). Međutim, ujedno će doći do znatnih rezova u realnim vrijednostima u okviru naslova Kohezija i vrijednosti (-12 % na 242,2 milijarde EUR za klaster politike regionalnog razvoja i kohezije te - 10 % na 330,6 milijardi EUR za kohezijsku politiku) i naslova Prirodni resursi i okoliš (-16 % na 336,6 milijardi EUR, odnosno 29,7 % ukupnog proračuna), a najveća smanjenja predstoje kohezijskoj politici (-10 %) i ZPP-u (-15 %).

2.4.

U pogledu prihoda, paket obuhvaća prijedloge za dodatne elemente koje je potrebno razmotriti u sustavu vlastitih sredstava Unije, dok se u Prijedlogu odluke Vijeća predlaže povećanje gornje granice godišnjih zahtjeva za uplatu vlastitih sredstava za plaćanje na 1,29 % BND-a te za obveze na 1,35 % BND-a, kako bi se zadovoljile veće potrebe za financiranjem zbog integracije Europskog razvojnog fonda te financiranja novih prioriteta, uz istodobno jamčenje dovoljne sigurnosne razlike do gornje granice za ispunjenje financijskih obveza.

2.5.

Osim za predloženo povećanje, Komisija se zalaže i za izmjene u strukturi financijskih sredstava EU-a. Udio tradicionalnih vlastitih sredstava trebao bi se neznatno smanjiti s 15,8 % na 15 %, a udio nacionalnih doprinosa s 83 % na 72 %, zahvaljujući planiranom smanjenju doprinosa zasnovanih na bruto nacionalnom dohotku sa 71 % na 58 %. Reforma prikupljanja vlastitih sredstava zasnovanih na PDV-u trebala bi dovesti do povećanja njihova udjela s 11,9 % na 14 %. Bit će uvedena nova vlastita sredstva, uključujući doprinose iz sustava trgovanja emisijama, iz predložene nove zajedničke konsolidirane osnovice poreza – nakon što se započne s postupnim uvođenjem –te nacionalni doprinos povezan s nerecikliranim plastičnim ambalažnim otpadom. Tim novim sredstvima može se ostvariti doprinos u iznosu od 12 % ukupnog proračuna EU-a.

2.6.

Europska komisija predlaže da će za dobivanje sredstava od kohezijskih politika države članice morati poštovati određene makroekonomske uvjete, provoditi strukturne reforme i poštovati zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu. Uvjet za dobivanje potpore od nove funkcije stabilizacije ulaganja jest taj da su se tijekom prethodnih godina ispunjavali navedeni zahtjevi. Pored toga, kako bi se ublažila predložena znatna smanjenja sredstava za kohezijske politike i za ZPP, Komisija predlaže povećanje udjela u sufinanciranju projekata država članica.

2.7.

Prijedlogom uredbe o zaštiti proračuna u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava nastoji se sankcionirati mjere u državama članicama koje utječu ili bi mogle utjecati na načela dobrog financijskog upravljanja ili zaštitu financijskih interesa Unije, osobito onih koji proizlaze iz napada na neovisnost pravosuđa. Sankcije mogu dovesti do toga da se smanje i obustave plaćanja i financijske obveze EU-a prema predmetnim državama članicama. Sankcije se uvode na temelju prijedloga Komisije, a Vijeće ih može odbiti kvalificiranom većinom.

3.   Opće napomene

Politički kontekst i opći ciljevi

3.1.

EU-u su potrebni jasna politička strategija i pouzdan proračun s obzirom na unutarnje i vanjske izazove i rizike s kojima će se morati suočiti tijekom sljedećeg desetljeća. U skladu sa svojim prethodnim mišljenjem „Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a” (8) i rezolucijom Europskog parlamenta (9), EGSO predlaže da obveze za razdoblje 2021. – 2027. dosegnu 1,3 % BND-a.

3.1.1.

Financijska i gospodarska kriza i način na koji su europski tvorci politike upravljali njome ostavili su trag na brojnim europskim zemljama u smislu gubitka konkurentnosti, gospodarskog usporavanja, siromaštva, nejednakosti, raspada socijalne kohezije i razlika između zemalja.

3.1.2.

Nepovjerenje građana prema nacionalnim i europskim demokratskim institucijama dovodi do jačanja političkih pokreta koji dovode u pitanje demokratske vrijednosti i načela te sam EU. Neki od tih političkih pokreta sada su zastupljeni u vladama određenih država članica EU-a (ili će to vjerojatno biti u bliskoj budućnosti) te su utjecali na ishod referenduma o Brexitu.

3.1.3.

Na susjedstvo Europske unije ozbiljno utječu, između ostaloga, sve veća prisutnost nedemokratskih i/ili autoritarnih vlada, rat u Siriji i njegove regionalne i globalne posljedice, velika politička nestabilnost i oružani sukobi na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i Sahelu te afrički demografski pritisak i migracijska kretanja prema Europi do kojih zbog njega dolazi.

3.1.4.

Jedna od posljedica tih čimbenika jest priljev izbjeglica i migranata u Europu preko Sredozemlja. Od presudne je važnosti usvajanje zajedničke politike azila zasnovane na sukladnosti s međunarodnim pravom i solidarnost prema izbjeglicama i među državama. Također je hitno potrebno osmisliti migracijsku politiku EU-a. Tim će se pitanjima, baš kao i pitanju jačanja razvojne suradnje, osobito s afričkim zemljama, morati posvetiti posebna pozornost u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. To se u velikoj mjeri odražava u prijedlogu Komisije, iako tamo prevladavaju aspekti povezani sa sigurnošću.

3.1.5.

Odluke sadašnje vlade SAD-a i njezin jednostrani prekid izrazito važnih međunarodnih sporazuma pridonose globalnoj geopolitičkoj nestabilnosti i u suprotnosti su s brojnim politikama EU-a, uključujući trgovinsku politiku, politiku okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, politiku susjedstva i promicanja mira i zabrane nuklearnog oružja, multilateralizam u vanjskim odnosima i potporu sustavu Ujedinjenih naroda.

3.1.6.

Europa se mora suočiti s tim rizicima tako što će u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti svoje mogućnosti i razviti svoj potencijal u područjima kao što su istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj, svoj ljudski kapital, konkurentnost svojih poduzeća i svojeg gospodarstva te svoje mogućnosti izvoza. Ujedno je potrebno da unutar EU-a i prema svijetu što više poveća i konkretizira svoje demokratske vrijednosti i potpuno poštovanje vladavine prava, vrijednosti koje su obilježja pravednih, ravnopravnih društava koja se temelje na solidarnosti, te obranu mira i multilateralizma u međunarodnim odnosima. Za sve navedeno potrebni su i pouzdani proračuni EU-a.

3.1.7.

Komisija i Europski parlament izradili su prijedloge za reformu EU-a i EMU-a kojima se, u većoj ili manjoj mjeri, promiče veća integracija. Kraj tog postupka je neizvjestan. Jedinstveno tržište još nije dovršeno, zbog čega je, uz usporavanje inovacija i sve veću neusklađenost vještina, došlo do ugrožavanja europske konkurentnosti. Europsko vijeće u Göteborgu je odobrilo Deklaraciju o europskom stupu socijalnih prava. Za postizanje svih tih ciljeva EU i njegove države članice trebat će preuzeti znatne ne samo financijske već i političke obveze u smislu djelotvornog i učinkovitog ulaganja dostupnih sredstava. Uspjeh ovisi o aktivnom sudjelovanju socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva u postupku donošenje odluka.

3.1.8.

Najveći gospodarski rizik za budućnost Europe jest deficit ulaganja i zaostajanje za svjetskim predvodnicima kad je riječ o inovacijama i njihovu uvođenju na tržište. Omjer ulaganja u odnosu na BDP daleko je ispod razine iz vremena prije krize.

3.1.9.

Glavna svrha ostvarenja europskog modela održivog razvoja trebala bi biti promicanje ulaganja radi stvaranja održivih i kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanje produktivnosti i modernizacija gospodarstva i poduzeća, poticanje industrije i inovacija, promicanje konvergencije među državama članicama, prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo, razvoj socijalnog stupa, jačanje socijalne kohezije i iskorjenjivanje siromaštva te ispunjenje ciljeva i obveza Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja UN-a. Za to je potreban pouzdan proračun za razdoblje 2021. – 2027. s prilagođenim programima kojima se pridonosi najvišoj razni europske dodane vrijednosti.

3.1.10.

Uzimajući u obzir te i ostale aspekte, EGSO smatra da su EU-u potrebni ambiciozni proračuni koji bi bili instrumenti politika kojima se razvija jasna strategija za jačanje Unije, uz veću integraciju i demokraciju, snažniju potporu socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva u EU-u i izvan njega, veću potporu poduzećima pri suočavanju s okolišnim i digitalnim izazovima, jaču socijalnu dimenziju te veću potporu ruralnom načinu života. Jedino tako EU može obuzdati i nadvladati unutarnje centrifugalne sile i nositi se s vanjskim geopolitičkim rizicima.

Rashodovna strana novog VFO-a

3.2.

Međutim, prijedlog Komisije po svemu sudeći isuviše je usmjeren na očuvanje statusa quo, a odlikuje ga i nesklad između prirode i razmjera novih izazova s kojima se EU suočava s jedne strane te ambicija EU-a i sredstava za njihovo ostvarivanje s druge strane.

3.3.

U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi se da EU mora promicati održivi rast, poštujući pritom okoliš. Hitne mjere u pogledu klime u međuvremenu su postale glavni prioritet, pored ostaloga i za EGSO, te predstavljaju globalni okvir za djelovanje, i to ne samo tijela javnih vlasti nego i gospodarskih subjekata, radnika i građana. Zbog toga se mora organizirati i, prije svega, financirati sveobuhvatna gospodarska, socijalna i okolišna tranzicija (10).

3.4.

EGSO pozdravlja promjene u strukturi proračuna, s reorganizacijom naslova i konsolidacijom programa te poboljšanjem mehanizama fleksibilnosti, čime će se omogućiti prilagodljiviji VFO, uz očuvanje stabilnosti koju pruža.

3.5.

Premda razumije Komisijine razloge za iznošenje prijedloga, EGSO ipak izražava neslaganje sa smanjenjem iznosa Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) od 12 % i Kohezijskog fonda (KF) od 46 %, u stalnim cijenama, u odnosu na trenutačne proračune, koje je predviđeno u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

3.5.1.

Dokazi ukazuju na to da je kriza dovela do ponovne divergencije u dohotku po glavi stanovnika, osobito između sjevera i juga (11). Iako se od 2010. smanjuje udio stanovništva zemalja EU27 koji živi u slabije razvijenim regijama (s BDP-om po stanovniku ispod 75 % prosjeka EU-a), povećava se udio stanovništva zemalja EU27 koji živi u tranzicijskim regijama (s BDP-om po stanovniku od 75 % do 90 % prosjeka EU-a). Međutim, razlog je tomu i to što se zbog posljedica krize smanjuje udio stanovništva zemalja EU27 koji živi u razvijenim regijama (12). Stoga sadašnja konvergencija nije uvijek nužno uzlazna konvergencija prihoda. Potrebna su dodatna javna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu uključenost, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, a trebalo bi ih provesti primjenom zlatnog pravila koje je Odbor preporučio u nekoliko svojih nedavno izrađenih mišljenja: izdaci za ulaganja (osobito oni kojima se promiče dugotrajni održivi rast) ne bi se trebali uzimati u obzir pri izračunu u vezi s poštovanjem ciljeva u pogledu deficita iz Pakta o stabilnosti i rastu, koji će na taj način i dalje osiguravati dugotrajnu održivost javnih financija.

3.5.2.

EGSO u tom kontekstu napominje da se gospodarski i socijalni uvjeti znatno razlikuju od regije do regije te da je u nekima od njih u posljednjih nekoliko godina došlo do divergencije, čak i u relativno bogatim zemljama. Takvo bi se stanje trebalo odraziti u kohezijskoj politici uvođenjem alternativnih socijalnih pokazatelja, kao što su stopa zaposlenosti i aktivnosti ciljnih skupina, te mjera usmjerenih na siromaštvo i socijalnu uključenost, pored relativnog BDP-a po glavi stanovnika.

3.6.

EGSO se protivi predloženom realnom smanjenju preuzetih obveza za Europski socijalni fond plus (-6 % u realnoj vrijednosti za razdoblje 2021. – 2027. u odnosu na razdoblje 2014. – 2020.). Realno smanjenje bit će još i veće s obzirom na uvrštavanje programa Garancija za mlade u ESF+. U stvari, taj bi fond u najmanju ruku trebao ostati stabilan u realnim vrijednostima do 2020. jer osigurava temeljna financijska sredstva uz pomoć kojih EU može pružati potporu provedbi europskog stupa socijalnih prava, što je ključno za jačanje socijalne dimenzije EU-a i poticanje uzlazne konvergencije socijalnih standarda. Minimalne nacionalne stope sufinanciranja ne bi se smjele povećati jer bi se time spriječilo određene države članice da ulažu u pojedine regije, čime bi se propustila prilika postizanja europske dodane vrijednosti. Provedbom europskog stupa socijalnih prava ujedno se može promicati veća otpornost među državama članicama europodručja, a stoga i funkcioniranje EMU-a. Da bi se to postiglo, nužno je da socijalni partneri na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini poduzimaju zajedničke mjere. EGSO stoga žali zbog činjenice što, za razliku od trenutačnog programskog razdoblja, one nisu izričito navedene u nacrtu Uredbe te poziva Europsku komisiju na ponovno uvrštavanje te odredbe.

3.7.

EGSO smatra da bi izdvajanja za kohezijske politike (EFRR, KF i ESF) u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. trebalo održati na barem jednakoj razini (u stalnim cijenama) u odnosu na sadašnji financijski okvir.

3.8.

U skladu sa svojim mišljenjem „Budućnost hrane i poljoprivrede” (13), EGSO smatra da je nužno nastaviti s novom reformom ZPP-a kojom se njegova dva stupa zadržavaju, ali preusmjeravaju tako da se izravna potpora u većoj mjeri usmjeri prema poljoprivrednicima i stočarima, malim i srednjim poduzećima i obiteljskim gospodarstvima, a sredstva za ruralni razvoj koriste za promicanje održivog modela kojim se uzimaju u obzir obveze preuzete u sklopu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Financiranje socijalne infrastrukture u ruralnim zajednicama sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vrlo je važan aspekt aktivnih politika EU-a za borbu protiv depopulacije ruralnih krajeva i korisno je za stanovnike ruralnih područja, poljoprivrednike, kao i za mala poduzeća i zajednice. Znatnim smanjenjima koje Komisija predlaže za ZPP (-15 %) otežava se napredovanje u tom smjeru, odnosno ostvarenje ciljeva iz komunikacije Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede.

3.9.

EGSO pozdravlja prijedlog uvođenja mehanizma stabilizacije za europodručje u proračun EU-a. Tim će se mehanizmom nastojati zaštititi investicijska potrošnja u državama članicama europodručja u slučaju šokova specifičnih za pojedinu zemlju koji opterećuju njihove javne proračune. Ta je reforma nužna želi li se postići veća otpornost EMU-a i izbjeći aktiviranje divergentne dinamike među državama članicama.

3.9.1.

Međutim, Odbor smatra da se tako zamišljenim mehanizmom neće postići dovoljan stupanj stabilizacije u slučaju krize, već samo omogućiti relativno ograničeni naizmjenični zajmovi pogođenim državama članicama. Taj iznos od 30 milijardi EUR dovoljan je da omogući posudbu sredstava samo jednoj zemlji u isto vrijeme (14). Slično tomu, subvencioniranje kamata u iznosu do 600 milijuna EUR godišnje za te niske zajmove predstavljalo bi neznatnu olakšicu za države članice i ne bi omogućilo dostatan stupanj stabilizacije u europodručju. Prvi korak prema snažnijem kapacitetu stabilizacije bila bi veća razlika u pogledu obveza plaćanja, koja bi iziskivala veću gornju granicu doprinosa.

3.9.2.

EGSO izražava zabrinutost zbog činjenice da prijedlog Komisije za sljedeći VFO ne sadrži odredbe koje se odnose na reformu EMU-a, upravljanje EMU-om i učinke dotične reforme na proračun, osobito u pogledu uspostave Europskog monetarnog fonda ili usluga i beneficija koje dosežu do građana, kao što je dodatno osiguranje u slučaju nezaposlenosti, koje u kriznim vremenima nadopunjuje državno osiguranje.

3.10.

Fond InvestEU temelji se na prethodnom Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), uz jednak godišnji doprinos i jednake procjene njegovih učinaka na ukupna ulaganja. Svoja ulaganja ostvarivat će u okviru četiriju područja politike (održiva infrastruktura; istraživanje, inovacije i digitalizacija; malo i srednje poduzetništvo; socijalna ulaganja i vještine) koja se kreću u pravom smjeru. EGSO naročito pozdravlja četvrto područje jer ono može olakšati financiranje projekata u ključnim sektorima kao što su vještine, obrazovanje, osposobljavanje, socijalno stanovanje, socijalne inovacije te integracija migranata, izbjeglica i ranjivih osoba. Tu predanost jamčenju kredita EIB-a, a možda i drugih javnih bankovnih institucija, treba pozdraviti, no ona će biti dovoljna samo za omogućavanje održavanja dosadašnje razine kredita, a neke države članice s relativno niskim dohotkom po glavi stanovnika možda i dalje neće imati koristi od toga. Bit će potrebno uložiti veći napor da bi se uklonile te razlike u ulaganjima EU-a.

3.11.

Glavni cilj kohezijskih politika jest promicanje uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije između država članica. Postavljanje strogih uvjeta može predstavljati prepreku u pogledu pristupa sredstvima kohezijskih politika za države članice i regije kojima su ta sredstva najpotrebnija te za one s nižim dohotkom ili većim zaduženjem. I dalje vrijedi ono što je EGSO naveo u svojem mišljenju o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. (15), a to je da se Odbor „… protivi ideji primjene makroekonomske uvjetovanosti na raspodjelu sredstava kohezijske politike”. Međutim, EGSO se zalaže za provedbu kohezijske politike u okviru smjernica utvrđenih europskim semestrom, kojima se predviđa veće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva na nacionalnoj i europskoj razini.

3.12.

Zbog rigidne primjene kriterija sufinanciranja sredstvima EFRR-a, KF-a i ESF-a, njihova je primjena u vrijeme politike ekstremne štednje u zemljama kojima je financiranje bilo najpotrebnije bila nemoguća, pa se njima poticala divergencija. Zbog toga se i dalje ograničava pristup nekih zemalja tim fondovima, a u budućnosti može doći i do većeg ograničavanja ako se u sklopu VFO-a nakon 2020. poveća postotak sufinanciranja država članica. EGSO poziva na veću fleksibilnost kriterija sufinanciranja kako bi se vodilo računa o gospodarskoj i financijskoj situaciji svake države članice, ali i kako bi se uzelo u obzir ono što je već rečeno u vezi s ciljevima Pakta o stabilnosti i rastu u ovom odjeljku o izdacima za ulaganja.

3.13.

Nakon iskustava s određenim strukturnim reformama provedenima ili promicanima tijekom razdoblja ekstremne štednje, čini se logičnim sumnjati u odluku da se pristupanje sredstvima kohezijske politike općenito uvjetuje provedbom prethodno navedenih reformi. EGSO se ne protivi reformama, no smatra da je ključno navesti o kakvim je reformama riječ. U nekoliko svojih mišljenja, od kojih je najnovije ono o ekonomskoj politici europodručja 2018. (16), EGSO brani strukturne reforme koje pogoduju rastu produktivnosti, sigurnosti radnih mjesta i socijalnoj zaštiti, uz poticanje ulaganja i jačanje kolektivnog pregovaranja – zasnovanog na autonomiji socijalnih partnera – i socijalnog dijaloga.

3.14.

Odbor pozdravlja prijedloge za znatnija povećanja u programima istraživanja i inovacija te razvoja digitalnog gospodarstva i društva jer oni mogu poslužiti kao temelj za održiva i snažna povećanja produktivnosti, plaća i životnog standarda. Bilo bi izrazito važno da u tom području postoji jasno utvrđena strategija povezivanja inovacija s europskom industrijskom politikom, od koje bi sve države članice, osobito one s nižim razinama razvoja, mogle imati koristi. Sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva ključno je za izradu i primjenu učinkovite industrijske politike koja je dobro povezana sa sustavima inovacija. Nadalje, u sklopu trenutačnog konteksta zahtijeva se čvrsta i snažna usmjerenost na istraživanje u društvima, demokraciju, kulturu i socijalnu transformaciju.

3.15.

Važno je istaknuti i da su sredstva programa Erasmus+, jednog od programa koji su naviše doprinijeli izgradnji europskog identiteta, povećana za 92 % (na 26 368 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2027.).

3.16.

EGSO pozdravlja povećanje sredstava za međunarodnu suradnju i humanitarnu pomoć, no izražava zabrinutost zbog prebacivanja težišta vanjskog djelovanja prema sigurnosti i pritisku od migracija – što predstavlja odmak od pristupa odozdo prema gore koji bi bio dugoročniji, usmjeren na potrebe i za kojeg bi odgovarale pojedinačne zemlje – kao i zbog definicije prioriteta kojom bi se mogle izostaviti najranjivije regije. EGSO poziva na preuzimanje obveze da se podupiru napori partnerskih zemalja koje provode vlastite planove za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja (SDG).

Financiranje i vlastita sredstva u novom VFO-u

3.17.

Novim VFO-om Komisija predlaže određene promjene u načinu financiranja proračuna EU-a, no one su poprilično skromne kada ih se usporedi s prijedlozima HLGOR-a i Europskog parlamenta, kao i s potrebom za financiranjem potrebnih rashoda. U novom se prijedlogu predviđa postupan pomak prema prekidu ovisnosti EU-a o doprinosima država članica i vrlo postupan prelazak na financijsku samodostatnost. U tu se svrhu predlaže mali broj novih izvora prihoda.

3.18.

Prijedlog VFO-a skroman je i neambiciozan, a bilo bi potrebno djelovati odlučno te na temelju usklađenog programa, počevši od prijedlogâ Skupine na visokoj razini i Europskog parlamenta za širok spektar dodatnih izvora vlastitih sredstava, što bi dovelo do značajnog zaokreta prema oslanjanju na vlastita sredstva tijekom sljedećeg VFO-a.

3.19.

EGSO ponavlja ono što je već istaknuo u mišljenju „Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a” (17), naime da se slaže s analizom iz konačnog izvješća „Buduće financiranje EU-a” Skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima (HLGOR) (18), kojom predsjeda Mario Monti. Osobito je važno postići da se novi prihodi u VFO-u za razdoblje nakon 2020. u najvećoj mjeri sastoje od neovisnih, transparentnih i pravednih vlastitih sredstava. Oni bi u proračun EU-a ulazili izravno, a ne putem država članica, te ne bi povećali porezno opterećenje i dodatno opteretili najugroženije građane i MSP-ove.

3.20.

Kao što je istaknuto u mišljenju „Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a”, određeni dio novih sredstava predloženih u izvješću HLGOR-a imao bi europsku dodanu vrijednost u pogledu prihoda jer bi se prikupljao na razini koja je najprikladnija kako za uspostavljanje transnacionalne porezne osnovice tako i za suzbijanje globalnog utjecaja na okoliš: prikupljao bi se oporezivanjem dobiti (CCCTB) (19), posebno dobiti multinacionalnih poduzeća, financijskih transakcija, goriva i emisija ugljičnog dioksida.

3.21.

Kao što tvrdi HLGOR, zahvaljujući vlastitim sredstvima zasnovanima na porezu na dobit može se „poboljšati i funkcioniranje jedinstvenog tržišta”. Zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit ujedno se pojednostavljuju i harmoniziraju pravila diljem EU-a te ograničava domet štetnih elemenata poreznog nadmetanja.

3.22.

Porez na digitalne usluge mogao bi, ako bude ispravno osmišljen, odražavati europsku dodanu vrijednost jer lokacija koja se upotrebljava za potrebe oporezivanja može biti potpuno odvojena od lokacije transakcija, ali to je privremeno rješenje problema.

3.23.

Odbor europskim institucijama skreće pozornost na to da će biti komplicirano sva ta vlastita sredstva učiniti operativnima u razdoblju 2021. – 2027.

3.24.

Doprinosima povezanima s poboljšanim ekološkim standardima i borbom protiv klimatskih promjena također se obećava europska dodana vrijednost te su oni blisko povezani s EU-ovim strateškim ciljem modela održivog razvoja. Nadalje, pravedno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu može se zajamčiti samo zajedničkim porezima na energiju i štete nanesene okolišu. Komisija u tom kontekstu predlaže doprinose povezane s nerecikliranim plastičnim otpadom i sustavom za trgovanje emisijama (EU ETS). Izvore prihoda trebalo bi tražiti u naknadama za druga područja ekološkog onečišćenja koje prouzročuje troškove koji obuhvaćaju više od jedne države članice, primjerice porezima na goriva za cestovna vozila i zrakoplovne karte, kao što su predložili Europski parlament i HLGOR, te uvođenjem poreza na ugljik. Trebalo bi brzo postići napredak u odlučivanju o takvim novim izvorima prihoda i njihovoj provedbi, u skladu sa širim planom politike EU-a.

3.25.

Komisija ujedno predlaže pojednostavljenje postojećih vlastitih sredstava koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost, a koja su trenutačno složena i odražavaju razlike u stopama PDV-a između zemalja. Pojednostavljena jedinstvena stopa ubiranja poreza u svim državama članicama stoga bi bila dobrodošla. U postojećem prijedlogu nudi se malo povećanje prihoda. Međutim, doprinos od PDV-a i dalje će biti sličan onomu koji je povezan s razinama BND-a jer odražava opću gospodarsku aktivnost u državi članici, a ne određene ciljeve politike EU-a.

3.26.

Izlazak UK-a iz EU-a pruža priliku za postupno potpuno uklanjanje sustava rabata koji se razvio kako bi se smanjile uplate iz UK-a i nekih drugih država članica. To treba pozdraviti, baš kao i činjenicu da se u proračun EU-a ponovno slijeva 90 % prihoda od carina, u skladu sa smanjenim troškovima carinjenja u državama članicama. Mali dodatni doprinos mogao bi se ostvariti i iz emisijske dobiti ESB-a. Međutim, općenito gledajući, ti novi oblici vlastitih sredstava previše su ograničeni i nesigurni da bi se od njih moglo očekivati znatno smanjenje doprinosa povezanih s BND-om.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO podupire prijedlog da se dodjela sredstava EU-a državama članicama uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava, temeljnog stupa vrijednosti Unije u skladu s člankom 2. Ugovora, no pritom se ne smije kažnjavati građane ili poduzeća koji trenutačno imaju koristi od fondova EU-a. S obzirom na to da je proračun glavni instrument za provedbu svih politika Unije, Komisija smatra da bi se ta uvjetovanost mogla proširiti na ostala načela povezana s vladavinom prava i sadržana u Ugovorima EU-a te traži od Komisije i Europskog parlamenta za ispitaju tu mogućnost.

4.2.

Potrebna je najveća moguća fleksibilnost za promicanje međupovezanosti programa potrošnje na obostranu korist politika i fondova, primjerice: ZPP-a i Obzora za tehnološku modernizaciju poljoprivrede u vitalnim ruralnim područjima i održivoj poljoprivredi; istraživanja, razvoja i inovacija, sveučilišta, Erasmusa+ i ostalih programa u korist mladih; investicijske i kohezijske politike, Europskog socijalnog fonda i novog programa razvoja europskog stupa socijalnih prava koji EGSO predlaže u ovom mišljenju za promicanje konvergencije između država članica; itd. Stoga EGSO izražava žaljenje zbog prijedloga za izmjenu pravila N+3 u pravilo N+2 (20) te poziva Europsku komisiju da ponovno razmotri to pitanje.

4.3.

Postojeće ocjene provedbe Junckerova plana (Plana ulaganja za Europu) dovode u sumnju tvrdnje o njegovom utjecaju na povećanje ulaganja na prvotno predviđene razine, a kamoli na razine potrebne za znatno smanjenje nedostatka ulaganja u usporedbi s razdobljem prije 2008. Nekoliko država članica s najnižim dohotkom još uvijek nema dovoljno koristi od tog plana. Potrebno je uspostaviti odgovarajuće mehanizme kako bi se ispravio taj trend kojim se povećavaju divergencije između država članica. Treba poticati mogućnost kombiniranja financijskih sredstava iz raznih fondova, primjerice iz Kohezijskog fonda i programa InvestEU.

4.4.

Jačanje socijalne kohezije i vraćanje povjerenja europskih građana idu ruku pod ruku. Razvoj europskog stupa socijalnih prava mogao bi predstavljati važan doprinos postizanju obaju ciljeva, primjerice podržavanjem i usmjeravanjem država članica u provedbi reformi radi otvaranja održivih, visokokvalitetnih radnih mjesta koja stvaraju veliku dodanu vrijednost. EGSO predlaže da se u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. uspostavi poseban program europskog stupa socijalnih prava na temelju obveza država članica koje su donijele Deklaraciju iz Göteborga. Njegovom bi financiranju pridonio ESF+ uz pomoć sustava pokazatelja (stope nezaposlenosti i aktivnosti, školovanje i školski neuspjeh, BDP po glavi stanovnika, pokazatelji siromaštva i socijalne uključenosti itd.), ali ne samo onih opće prirode, kao što su regionalni pokazatelji, već i onih koji se odnose na određene društvene skupine u nepovoljnom položaju.

4.5.

Europski semestar trebao bi imati vodeću ulogu u provedbi proračuna EU-a, iskorištavajući u najvećoj mogućoj mjeri fleksibilnost novog VFO-a – primjerice da bi se zajamčila snažna povezanost kohezijske politike i ostalih politika, kao što su inovacije, ulaganje i stvaranje radnih mjesta. Stoga treba na ispravan način primjenjivati mehanizme za sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u europskom semestru kako bi ih se informiralo na koji način svoja nacionalna područja mogu povezati s europskima. Pružanjem potpore provedbi europskog semestra Komisija i Vijeće izravno bi sudjelovali u nacionalnim političkim pitanjima. Treba se pobrinuti za to da mjere koje se podupiru sredstvima EU-a ne dovedu do ograničavanja socijalnih prava, prava radnika i prava potrošača.

4.6.

Prednost imaju napori koje europske institucije i nacionalne vlade, uz sudjelovanje organizacija civilnog društva, moraju ulagati kako bi se za potrebe VFO nakon 2020. izdvojilo više sredstava te kako bi se uspostavila ravnoteža njihovih prioriteta na način koji EGSO predlaže u ovom mišljenju. EGSO ih poziva da intenziviraju svoj rad kako bi VFO mogao biti odobren u skladu s planiranim rokovima, odnosno prije sljedećih europskih izbora.

---

(1)  Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018.„Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. (2017/2052(INI))”, suizvjestitelji: Jan Olbrycht, Isabelle Thomas, točka 14.

(2)  SL C 81, 2.3.2018., str. 131.

(3)  SL C 262, 25.7.2018., str. 1.

(4)  Europska investicijska banka.

(5)  COM(2018) 321 final.

(6)  COM(2018) 322 final/2, COM(2018) 326 final, COM(2018) 327 final, COM(2018) 328 final.

(7)  COM(2018) 325 final.

(8)  SL C 81, 2.3.2018., str. 131.

(9)  Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020. – (2017/2052(INI)), suizvjestitelji: Jan Olbrycht, Isabelle Thomas, točka 14.

(10)  Vidjeti također mišljenja EGSO-a NAT/735 „Europski pakt za financiranje klimatskih mjera” (izvjestitelj: Rudy de Leeuw) i ECO/456 „Akcijski plan za održivo financiranje” (izvjestitelj: Carlos Trias Pintó). Još nije objavljeno.

(11)  ETUI/ETUC (2018.), Benchmarking Working Europe („Sustavno vrednovanje europskog tržišta rada”), Bruxelles: ETUI.

(12)  Darvas, Z. i Moes, N. (2018.), How large is the proposed decline in EU agricultural and cohesion spending? („Koliko iznosi predloženo smanjenje potrošnje za poljoprivredu i koheziju EU-a?”). Objava na blogu centra za strateško promišljanje „Bruegel”, 4. svibnja 2018.

(13)  SL C 283, 10.8.2018., str. 69.

(14)  Vidjeti Claeys, G. (2018.), New EMU stabilisation tool within the MFF will have minimal impact without deeper EU budget reform („Novi instrument za stabilizaciju EMU-a u okviru VFO-a imat će minimalan učinak ako se ne provede korjenita reforma proračuna EU-a”), blog centra „Bruegel”, 9. svibnja 2018. Prema podacima te analize, iznos od 30 milijardi EUR činio je otprilike jednu trećinu iznosa pozajmljenog Irskoj tijekom krize.

(15)  SL C 229, 31.7.2012., str. 32.

(16)  SL C 197, 8.6.2018., str. 33.

(17)  SL C 81, 2.3.2018., str. 131.

(18)  Buduće financiranje EU-a. Buduće financiranje EU-a. Završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva Završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, prosinac 2016.

(19)  EGSO je taj porez pozitivno ocijenio još 2011. u mišljenju „Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit” (SL C 24, 28.1.2012., str. 63.), i 2017. u mišljenju „Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)” (SL C 434, 15.12.2017., str. 58.).

(20)  Komisija automatski preraspodjeljuje dio proračunskih obveza koji nije iskorišten ili ako za njega do kraja druge godine nakon godine proračunske obveze nije zaprimljen zahtjev za plaćanje (n+ 2). Izvor: Komisija.