52018AE3271

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018AE3271 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AE3271

Help

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014” (COM(2018) 438 final – 2018/0228 (COD))

EESC 2018/03271

SL C 440, 6.12.2018, p. 191–198 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

6.12.2018

Službeni list Europske unije

C 440/191

(COM(2018) 438 final – 2018/0228 (COD))

(2018/C 440/33)

Izvjestitelj:	Aurel Laurenţiu PLOSCEANU
Suizvjestitelj:	Graham WATSON

Zahtjevi za savjetovanje:	Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće Europske unije, 3.7.2018.
Pravni temelj:	članci 172., 194. i 304. UFEU-a
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	6.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.9.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	537
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	144/0/1

1. Zaključci i preporuke

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) zalaže se za to da se Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje nakon 2020. dodijeli veći proračun u kojem će bespovratna sredstva i dalje biti glavna komponenta. Budući da brojni prometni, energetski i digitalni infrastrukturni projekti koji su ključni za konkurentnost EU-a ne ostvaruju povrat ulaganja potreban za privlačenje privatnih ulagača, EU i nacionalna javna tijela vlasti trebaju preuzeti obvezu u tom pogledu.

1.2

EGSO preporučuje da Europska komisija i države članice nastave poticati sinergije među projektima u ta tri sektora, jer su one trenutačno ograničene zbog krutosti proračunskog okvira u pogledu prihvatljivosti projekata i troškova.

1.3

EGSO Komisiji preporučuje da nastavi pružati tehničku potporu (mjere podrške za program CEF) radi promicanja prihvatljivosti zrelih i visokokvalitetnih projekata i da podupire kontinuitet u pružanju te vrste pomoći te da ažurira kriterije evaluacije kako bi se lakše utvrdila dodana vrijednost projekata. Treba poduzeti daljnje korake za pojednostavljenje administrativnih zahtjeva, i to ne samo za male iznose bespovratnih sredstava.

1.4

EGSO poziva suzakonodavce da zadrže obvezu iz prethodne Uredbe o CEF-u u skladu s kojom se „glavni dio” proračuna za energiju troši na projekte povezane s električnom energijom. To je od ključne važnosti kako bi se osiguralo da u okviru višegodišnjeg financijskog okvira CEF bude u skladu s ciljevima klimatske i energetske politike EU-a i kako bi se izbjeglo da postane važan izvora financiranja za projekte povezane s energijom iz fosilnih izvora. Važno je da se u CEF-u za razdoblje 2021. – 2027. ta obveza ojača, a ne oslabi.

1.5

EGSO smatra da kriterije za dodjelu navedene u članku 13. treba proširiti kako bi se obuhvatilo sigurnost opskrbe svim vrstama energije (električna energija, plin, grijanje itd.) i određena smanjenja emisija ugljika koja se ostvaruju svakim projektom.

1.6

EGSO naglašava da CEF treba usmjeriti na energetske projekte koji mogu osigurati veću energetsku neovisnost i sigurnost za EU. Uz potporu CEF-a treba uspostaviti i nove objekte za skladištenje električne energije.

1.7

EGSO preporučuje da se financijski kapacitet programa CEF u sklopu sljedećeg VFO-a poveća. U pogledu raspodjele bespovratnih sredstava između tri sektora, EGSO preporučuje razmatranje financijskih potreba svakog sektora, kao što su intenzitet kapitala i povrat ulaganja, te davanje prednosti ulaganjima koja ne može financirati tržište kako bi se održala visoka razina vjerodostojnosti i privlačnosti za ulagače.

1.8

EGSO stoga preporučuje da se ukupna proračunska sredstva za CEF povećaju zbog ključne važnosti tih sektora za unutarnje tržište.

1.9

EGSO naglašava da Komisija i države članice trebaju i dalje slijediti glavne ciljeve CEF-a u području prometne politike, a to su: dovršenje osnovne mreže transeuropske prometne mreže (TEN-T) do 2030. i prelazak na čistu, konkurentnu, inovativnu i povezanu mobilnost, uključujući i okosnicu infrastrukture EU-a za punjenje alternativnim gorivima do 2025. godine. Multimodalne i prekogranične veze iznimno su važne u tom pogledu.

1.10

EGSO poziva suzakonodavce da osiguraju široko i pravedno tržišno natjecanje za projekte koji koriste sredstva CEF-a, poštujući pritom reciprocitet u praksi i koristeći ugovorne uvjete koji kombiniraju učinkovitost i pravednu raspodjelu rizika.

1.11

EGSO suzakonodavcima preporučuje da osiguraju da sudjelovanje u određenim postupcima javne nabave bude otvoreno samo poduzećima iz zemalja u kojima su relevantna tržišta otvorena, čime se poštuje stvarna uzajamnost, i da standardni obrazac ugovora bude primjeren ciljevima i okolnostima projekta. Ugovorne uvjete treba oblikovati tako da se rizici povezani s ugovorom pošteno podijele, uz primarni cilj osiguravanja najekonomičnije cijene i najučinkovitijeg izvršenja ugovora. To bi se načelo trebalo primjenjivati bez obzira na to koriste li se nacionalni ili međunarodni standardni obrasci ugovora (temeljem članka 3. stavka 21. Smjernica i propisa o javnoj nabavi Europske banke za obnovu i razvoj od 1. studenog 2017.).

1.12

EGSO izričito podržava prijedlog da se prekogranična suradnja o proizvodnji obnovljive energije uključi u CEF za razdoblje 2021. – 2027. EGSO predlaže da se djelovanje u području obnovljivih izvora energije u okviru CEF-a usmjeri na stvaranje sveeuropske mreže za električnu energiju iz obnovljivih izvora (čime bi se na učinkovitiji način integrirale tehnologije koje koriste obnovljive izvore energije) i na veće uzimanje u obzir postojećeg potencijala tehnologija na cijelom kontinentu.

1.13

EGSO pozdravlja uključivanje postrojenja za obnovljivu energiju među prihvatljive projekte u energetskom segmentu CEF-a te preporučuje da se tekst izmijeni kako bi se uključili i veliki projekti i portfelji manjih projekata kako bi se svim tehnologijama omogućilo da se pošteno natječu za financijska sredstva.

1.14

EGSO preporučuje da se ciljevi CEF-a iz članka 3. prošire kako bi se uključilo ne samo olakšavanje prekogranične suradnje u području obnovljivih izvora energije već i izričito spomenulo uvođenje tih izvora.

1.15

EGSO napominje da je kupnja zemljišta isključena iz prihvatljivih troškova u članku 15. točki (c) i poziva suzakonodavce da razmotre predstavlja li to prednost ili nedostatak za određene projekte i tehnologije. Za sektore kao što su promet i obnovljiva energija kupnja zemljišta nije zanemariv dio ulaganja.

1.16

EGSO podsjeća Komisiju na to da su prekogranični spojni vodovi ključni čimbenici u integraciji obnovljivih izvora energije, ne samo zato što omogućuju prijenos električne energije iz obnovljivih izvora na velike udaljenosti, čime se potiče upotreba čišćih i jeftinijih izvora električne energije širom Europe, već i zato što se na njima temelji nužna fleksibilnost sustava.

1.17

EGSO preporučuje da se u potpunosti iskoriste prilike nastale zahvaljujući digitalizaciji energetskih mreža i stvaranju pametnih mreža koje integriraju obnovljive izvore energije te da Komisija istraži kako se sinergije između digitalnog i energetskog sektora CEF-a mogu u tom pogledu iskoristiti. EGSO primjećuje da u CEF-u za razdoblje 2014. – 2020. nema dovoljno projekata za pametne mreže, djelomično zbog prepreka koje sprečavaju financiranje projekata povezanih s niskonaponskim distribucijskim mrežama, za razliku od projekata povezanih s mrežama za prijenos visokonaponske električne energije.

1.18

EGSO preporučuje da se u okviru CEF-a također osigura postojanje mehanizama koji će (npr. upotrebom potvrda o podrijetlu) potvrditi kad se u prometne svrhe koristi električna energija iz obnovljivih izvora.

1.19

EGSO naglašava da prednost treba dati velikim sveeuropskim projektima digitalizacije prometa, kao što su ERTMS (Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom), SESAR (Istraživanje i razvoj upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu) i autonomna vožnja. Kako bi se osnovnu mrežu do 2030. opremilo sustavom ERTMS, potrebno je ulaganje od 15 milijardi EUR. Velik projekt na razini EU-a financira se bespovratnim sredstvima iz različitih klastera CEF-a, privatnih fondova i kombiniranih komponenti iz fonda InvestEU.

1.20

EGSO poziva na pokrivanje mreže TEN-T mobilnim mrežama pete generacije, što je od temeljne važnosti.

1.21

EGSO poziva na mjere kao što su učinkovite kontrole, moderni smještajni objekti za noćenje i dovoljno parkirališta s odgovarajućom opremom.

1.22

EGSO također smatra da je potrebno razmotriti bolje metode informiranja o postignućima programa CEF. Proračun za komunikaciju mogao bi biti koristan instrument u tom pogledu. Također je potrebno uzeti u obzir i veću predvidljivost.

1.23

EGSO preporučuje da se razmotre dodatne mjere kako bi se oslobodio puni potencijal programa uzimajući u obzir da je intervencija CEF-a bila presudna u pokretanju većine projekata i da se pokazala kao značajan katalizator javnih i privatnih ulaganja. Valja jačati komplementarnost između CEF-a i drugih programa (poput Obzora Europa, InvestEU i Kohezijskog fonda) kako bi se izbjegla preklapanja i optimizirala proračunska sredstva.

1.24

EGSO smatra da je kohezijska omotnica ključna za dovršenje dijelova osnovnih mreža u državama članicama korisnicama Kohezijskog fonda te preporučuje Europskoj komisiji i državama članicama da u sljedećem VFO-u zadrže dio Kohezijskog fonda pod izravnim upravljanjem CEF-a. Prioriteti CEF-a na području prometa trebaju se podržavati uz pomoć Europskog fonda za regionalni razvoj. Sredstva u svakom slučaju moraju ostati unutar države članice koja ispunjava uvjete.

1.25

EGSO predlaže da se metodologija evaluacije prilagodi zbog toga što uspjeh CEF-a nije zajamčen isključivo iznosom dodijeljenog novca i brojem podržanih projekata.

EGSO predlaže da se poboljša metodologija evaluacije CEF-a. Za dovršene projekte i projekte u poodmakloj fazi stvarna kvantitativna i kvalitativna procjena trebala bi se provesti krajem razdoblja 2014. – 2020. EGSO poziva na reviziju, među ostalim, napretka u razvoju mreže TEN-T, kao i promjena u tokovima putničkog i teretnog prometa. Također poziva na analizu socioekonomskih troškova i koristi projekata TEN-T-a, u okviru koje bi se uzeli u obzir odgovarajući društveni, gospodarski, klimatski i okolišni troškovi i koristi.

1.26

EGSO poziva na donošenje posebnih mjera za opće ciljeve na području zaštite klime.

1.27

EGSO poziva na to da se metropole uzmu u obzir u okviru glavnih infrastrukturnih projekata, bez obzira na to mogu li ili ne mogu primati sredstva iz Kohezijskog fonda.

1.28

EGSO predlaže poduzimanje konkretnih mjera kako bi se osigurala privlačnost naknadne dogradnje, obnove kapaciteta ili modernizacije postojeće infrastrukture koja i dalje predstavlja okosnicu postojeće mreže i instaliranih kapaciteta.

1.29

EGSO podupire razvoj dvonamjenske civilno-obrambene infrastrukture u okviru CEF-a, kako u pogledu fizičke tako i u pogledu tehnološke infrastrukture (poput ERTMS-a i SESAR-a), i preporučuje otvoren i proaktivan pristup u novom međunarodnom geopolitičkom kontekstu (inicijativa „Tri mora” itd.).

1.30

EGSO preporučuje da se u okviru CEF-a prednost da ulaganjima u prekograničnu infrastrukturu mreže TEN-T kako bi se osigurao sukladan kapacitet i izbjegla uska grla u svim vrstama prometa u cilju ostvarenja potpuno integrirane prometne mreže.

2. Sažetak Prijedloga Komisije

2.1

Prijedlogom se nastoji utvrditi pravni temelj CEF-a za razdoblje nakon 2020. i namijenjen je Uniji od 27 država članica.

2.2

U Prijedlogu Komisije (1) od 2. svibnja 2018. za VFO nakon 2020. navodi se iznos od 42,265 milijuna EUR za CEF (niže u tekstu):

CEF ZA RAZDOBLJE 2021. – 2027.

Iznosi u tekućim cijenama – EUR

Prometni sektor,

uključujući:

30 615 493 000

—	opću omotnicu

—	doprinos iz Kohezijskog fonda

—	potporu za vojnu mobilnost

12 830 000 000

11 285 493 000

6 500 000 000

Energetski sektor

8 650 000 000

Digitalni sektor

3 000 000 000

UKUPNO

42 265 493 000

2.3

Zamisao je da Europa ostvari mobilnost u kojoj neće biti smrtonosnih nesreća, emisija ugljika i papira, da postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije te da bude na čelu digitalnog gospodarstva.

2.4

CEF podržava ulaganja u prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu putem razvoja transeuropskih mreža (TEN), a promiče i prekograničnu suradnju u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Te mreže i prekogranična suradnja ključne su za funkcioniranje jedinstvenog tržišta i od strateške su važnosti za ostvarenje energetske unije, jedinstvenog digitalnog tržišta i razvoj održivih načina prijevoza.

2.5

Za razdoblje 2021. – 2027. VFO postavlja ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih mjera u sve programe EU-a u nastojanju ostvarivanja ciljne vrijednosti od 25 % rashoda EU-a kojima se doprinosi klimatskim ciljevima. Očekuje se da će se znatan doprinos u ostvarenju tog cilja dati CEF-om, s ciljem da se sa 60 % njegove omotnice pridonese klimatskim ciljevima.

2.6

Buduće potrebe za dekarbonizacijom i digitalizacijom podrazumijevaju sve veće približavanje prometnog sektora, energetskog sektora i digitalnog sektora. Sinergije svih triju sektora trebalo bi stoga potpuno iskoristiti, postižući maksimalnu djelotvornost i učinkovitost potpore Unije. Kako bi se potakli međusektorski prijedlozi i kako bi im se dao prioritet, jedan od kriterija za dodjelu bit će element sinergije u predloženoj mjeri.

2.7

Cilj je CEF-a u prometnom sektoru doprinijeti dovršetku obaju slojeva TEN-T-a (osnovne mreže do 2030. i šire razine do 2050.). Procjenjuje se da će dovršetak osnovne mreže TEN-T-a stvoriti rad ekvivalentan 7,5 milijuna godina radnog staža u razdoblju od 2017. do 2030., uz dodatno povećanje BDP-a od 1,6 % u 2030.

2.8

Prvi put u povijesti financiranje Unije za provedbu civilno-vojnih prometnih projekata s dvojnom namjenom trebalo bi se provoditi putem CEF-a.

2.9

U energetskom sektoru fokus je na dovršetku transeuropskih energetskih mreža putem razvijanja projekata od zajedničkog interesa povezanih s daljnjom integracijom unutarnjeg energetskog tržišta i s interoperabilnošću prekograničnih i međusektorskih mreža; i na održivom razvoju omogućavanjem dekarbonizacije, posebno integracijom obnovljivih izvora energije, te sigurnosti opskrbe, među ostalim, unapređivanjem i digitalizacijom infrastrukture.

2.10

U digitalnom sektoru Instrumentom za povezivanje Europe optimiraju se koristi koje svim građanima, poduzećima i javnim upravama može donijeti jedinstveno digitalno tržište.

2.11

Promet, energetika i digitalna infrastruktura u različitoj će se mjeri podupirati brojnim financijskim programima i instrumentima EU-a, uključujući Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, Obzor Europa, InvestEU i LIFE.

2.12

Mjere u okviru Programa trebale bi biti usmjerene na situacije nefunkcioniranja tržišta ili neoptimalne situacije za ulaganja, što bi trebalo činiti razmjerno, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi one trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

2.13

Europska komisija 13. veljače 2018. (2) usvojila je rezultate ex-post evaluacije provedene u skladu s pet kriterija: djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti, usklađenosti i europske dodane vrijednosti. Slijede izvaci:

—	CEF je djelotvoran i ciljani instrument za ulaganje u TEN te prometni, energetski i digitalni sektor; CEF-om je od 2014. uloženo 25 milijardi EUR, što je dovelo do približno 50 milijardi EUR uloženih u infrastrukturu u EU-u;

—	CEF-om je u svim državama članicama ostvarena velika europska dodana vrijednost jer se njime financiraju projekti povezivanja s prekograničnom dimenzijom;

—	prvi put je dio proračuna za koheziju (11,3 milijarde EUR za promet) izvršen izravnim upravljanjem unutar okvira CEF-a;

—	CEF i dalje upotrebljava i razvija inovativne financijske instrumente. Međutim, njihova je provedba ograničena zbog novih mogućnosti koje nudi EFSU;

—

CEF-om se usto ispitala mogućnost međusektorskih sinergija, ali je CEF bio ograničen trenutnim pravnim i proračunskim okvirom. Smjernice sektorske politike i instrument CEF-a trebali bi biti fleksibilniji kako bi se njima olakšale sinergije i kako bi bolje odgovarali na nova tehnološka kretanja i prioritete poput digitalizacije, istodobno ubrzavajući dekarbonizaciju i rješavajući zajednička socijalna pitanja poput kibersigurnosti.

2.14

Komisija predlaže nastavak provedbe novog programa za tri CEF-ova sektora uz izravno upravljanje koje će provoditi Europska komisija i njezina Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA).

2.15

Iz predloženog proračuna podmirit će se svi potrebni rashodi poslovanja za provedbu Programa te troškovi ljudskih resursa i ostali administrativni rashodi u vezi s upravljanjem Programom.

2.16

U usporedbi s CEF-om 2014. – 2020. primjenjivat će se jednostavniji ali pouzdaniji okvir uspješnosti za praćenje ciljeva i njegova doprinosa ciljevima politike EU-a. Pokazatelji za praćenje provedbe i napretka odnosit će se osobito na:

—	učinkovite i međusobno povezane mreže i infrastrukturu za pametnu, održivu, uključivu i sigurnu mobilnost te prilagodbu zahtjevima za vojnu mobilnost,

—	doprinos međusobnom povezivanju i integraciji tržišta, sigurnosti opskrbe energijom i održivom razvoju omogućavanjem dekarbonizacije te doprinos prekograničnoj suradnji u području obnovljive energije,

—	doprinos uvođenju infrastrukture za digitalno povezivanje širom Europske unije.

3. Opće i posebne napomene

3.1

EGSO naglašava stratešku važnost programa CEF iz perspektive integracije unutarnjeg tržišta, pametne mobilnosti i mogućnosti da se putem programa ostvari konkretna dodana vrijednost za građane, poduzeća i socijalnu koheziju, kao i prosperitet i dodana vrijednost za EU u cjelini.

Krajem 2017. u okviru CEF-a za promet već je bio dodijeljen iznos od 21,3 milijarde EUR bespovratnih sredstava za projekte TEN-T-a, što je rezultiralo ulaganjem u ukupnom iznosu od 41,6 milijardi EUR.

3.2

Tijekom 2018. bit će potpisani dodatni sporazumi o bespovratnim sredstvima za poziv na mješovito financiranje kojim se kombiniraju bespovratna sredstva CEF-a s privatnim financiranjem, među ostalim iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Procjenjuje se da će svakih milijardu eura uloženih u osnovnu mrežu TEN-T stvoriti do 20 000 novih radnih mjesta.

3.3

EGSO u načelu pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 za razdoblje 2021. – 2027.

3.4

EGSO uviđa da je CEF jedan od najuspješnijih programa EU-a i naglašava njegovu stratešku važnost za integraciju unutarnjeg tržišta, dovršetak energetske unije i pametnu mobilnost. Također ističe da CEF Europskoj uniji daje mogućnost da ostvari konkretnu dodanu vrijednost za građane, poduzeća i socijalnu koheziju.

3.5

EGSO smatra da financijski kapacitet programa CEF u sklopu sljedećeg VFO-a treba povećati i bolje ga uravnotežiti kako bi se održala visoka razina njegove vjerodostojnosti i privlačnosti za ulagače. Nedovoljan proračun ugrozio bi dovršetak mreža TEN-T i TEN-E, a već ostvarena ulaganja iz javnih sredstava izgubila bi na vrijednosti.

3.6

EGSO naglašava da se mora ubrzati ulaganje u digitalne, inovativne i održive prometne projekte kako bi se prešlo na zeleniji, istinski integriran, moderan, svima dostupan, sigurniji i učinkovit prometni sustav; Socijalnu koheziju na razini EU-a treba ojačati povećanjem javnih ulaganja u projekte koji donose europsku i regionalnu dodanu vrijednost.

3.7

EGSO smatra da su sinergije među projektima u ta tri sektora trenutačno ograničene zbog krutosti proračunskog okvira u pogledu prihvatljivosti projekata i troškova.

3.8

EGSO pozdravlja tehničku potporu koja se pruža radi promicanja prihvatljivosti zrelih i visokokvalitetnih projekata i podupire kontinuitet u pružanju te vrste pomoći, kao i ažuriranje kriterija evaluacije kako bi se lakše utvrdila dodana vrijednost projekata. Treba ostvariti daljnje korake za pojednostavljenje administrativnih zahtjeva, i to ne samo za male iznose bespovratnih sredstava.

3.9

EGSO naglašava da Komisija i države članice trebaju ostati predani glavnim ciljevima politika CEF-a, a to su: dovršenje osnovne mreže TEN-T-a do 2030. i prelazak na čistu, konkurentnu, inovativnu i povezanu mobilnost, uključujući i okosnicu infrastrukture EU-a za punjenje alternativnim gorivima do 2025. godine. Multimodalne i prekogranične veze od velike su važnosti u tom pogledu.

3.10

CEF treba usmjeriti na energetske projekte koji mogu osigurati veću energetsku neovisnost i sigurnost za EU. Uz potporu CEF-a treba uspostaviti i objekte za skladištenje električne energije.

3.11

EGSO smatra da su prekogranični spojni vodovi ključni čimbenici u integraciji obnovljivih izvora energije, ne samo zato što omogućuju prijenos električne energije iz obnovljivih izvora, već i zato što se na njima temelji nužna fleksibilnost sustava.

3.12

Ulogu europskih koordinatora treba povećati kako bi se mogla provesti detaljna procjena dovršenih projekata, projekata u poodmakloj fazi, stvarnih postignuća i preostalih uskih grla. Komisija mora osigurati da prioritet poziva na podnošenje ponuda odražava tu procjenu.

3.13

EGSO smatra da bi sektor prometa trebao u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nude digitalne i inovativne tehnologije te priznaje da je nova inovativna prometna infrastruktura privlačnija za ulaganja, osobito ona iz privatnog sektora.

3.14

EGSO smatra da je ulaganje u promet, a posebice u transeuropske prometne mreže (TEN-T), ključno za rast i radna mjesta u Europi. Stoga se zalaže za to da se CEF-u za razdoblje nakon 2020. dodijeli veći proračun u kojem će bespovratna sredstva i dalje biti glavna komponenta. Budući da brojni prometni infrastrukturni projekti koji su ključni za konkurentnost EU-a ne ostvaruju povrat ulaganja potreban za privlačenje privatnih ulagača, EU i nacionalna javna tijela vlasti trebaju preuzeti obvezu u tom pogledu.

3.15

Europska komisija trebala bi očuvati integritet CEF-ova financijskog kapaciteta i više ga ne smanjivati u korist drugih programa, kao što su EFSU ili Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP).

3.16

EGSO naglašava da prednost treba dati velikim sveeuropskim projektima digitalizacije prometa, kao što su ERTMS, SESAR i autonomna vožnja. Za realizaciju tih projekata potrebno je mješovito financiranje: javna sredstva CEF-a i privatna sredstva za koja jamči InvestEU Pokrivenost mreže TEN-T mobilnim mrežama pete generacije jednako je važno. U razdoblju između 1995. i 2016. ERTMS-om je opremljeno tek 8 % od ukupno 51 000 km koridora osnovne mreže. Tim će tempom za opremanje cijele osnovne mreže biti potrebno više od 200 godina. Za dovršenje do 2030. godine trebalo bi uložiti 15 milijardi EUR i silno ubrzati provedbu programa. Time bi se osigurao neometani željeznički promet u Europi uz povećanje kapaciteta, sigurnosti i točnosti.

3.17

Električna mobilnost ključan je dio prijelaza na održivi promet, a pruža i mogućnost razmjene između vozila i mreže, pri čemu kapacitet baterije električnog vozila za skladištenje energije služi kao izvor fleksibilnosti mreže. Interoperabilnost sučelja između vozila i mreže trebala bi biti glavni prioritet u cijelom EU-u. U okviru CEF-a također bi trebalo osigurati postojanje mehanizama koji će (npr. upotrebom potvrda o podrijetlu) potvrditi kad se u prometne svrhe koristi električna energija iz obnovljivih izvora.

3.18

Za uspješnu provedbu CEF-a ključne su sinergije, primjerice: mjesta za punjenje električnih vozila koja se napajaju električnom energijom iz obnovljivih izvora, solarne fotovoltaične nadstrešnice za automobile te razvoj tehnologije sučelja između vozila i mreže.

3.19

Razmotriti treba i elektrifikaciju cestovnog prometa. U referentnom razdoblju bilo bi potrebno 10 milijardi EUR za elektrifikaciju oko 7 000 km autocesta za kamione i autobuse.

3.20

Razvoj i obnova prometne infrastrukture u EU-u još uvijek su fragmentirani, što predstavlja velik izazov u smislu kapaciteta i financiranja. Od strateške je važnosti u EU-u osigurati održiv rast, stvaranje radnih mjesta i konkurentnost s jedne strane, a socijalnu i teritorijalnu koheziju s druge.

3.21

U prometnoj infrastrukturi zaposleno je 11,2 milijuna ljudi. Općenito, unutar okvira CEF-a potrebno je uzeti u obzir i njihove potrebe i radne uvjete. EGSO poziva na mjere kao što su učinkovite kontrole, moderni smještajni objekti za noćenje i dovoljno parkirališta s odgovarajućom opremom.

3.22

EGSO primjećuje da je u Prijedlogu Komisije oslabljena prethodna obveza da se „glavni dio” energetskog proračuna troši na projekte povezane s električnom energijom. EGSO pozdravlja očekivanje Komisije da će se to ostvariti do kraja programskog razdoblja trenutačnog CEF-a. Ispunjenje te obveze od ključne je važnosti kako bi se osiguralo da CEF bude u skladu s ciljevima klimatske i energetske politike EU-a.

3.23

Kad je riječ o uključivanju postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora među prihvatljive projekte u energetskom segmentu CEF-a, tekst treba izmijeniti kako bi se uključili i veliki projekti i portfelj manjih projekata. To je ključno za veću uporabu sredstava EU-a za obnovljive izvore energije, kako je opisano u preinaci Direktive o energiji iz obnovljivih izvora.

3.24

Uviđamo da (u stalnim cijenama) sredstva dodijeljena CEF-u za razdoblje 2021. – 2027., i doprinos iz Kohezijskog fonda predstavljaju smanjenje od 12 – 13 %. Taj je aspekt potrebno preispitati. Istodobno je potrebno ispuniti prioritete u okviru CEF-a na području prometa. Udio Europskog fonda za regionalni razvoj koji određena država članica korisnica nije iskoristila tijekom prve tri godine bit će dodijeljen istoj državi u skladu s tim prioritetima.

3.25

Unatoč vrlo konkretnoj prirodi većine projekata, ocjena CEF-a sredinom provedbenog razdoblja prvenstveno se usmjerila na kvantitativne aspekte.

3.26

Za dovršene projekte i projekte u poodmakloj fazi stvarna kvantitativna i kvalitativna procjena trebala bi se provesti krajem razdoblja 2014. – 2020.

3.27

U nacrt nije uključena evaluacija učinkovitosti projekata, što je Europski revizorski sud kritizirao u svojem izvješću iz 2018. EGSO stoga poziva na reviziju, među ostalim, napretka u razvoju mreže TEN-T, kao i promjena u tokovima putničkog i teretnog prometa. Povrh toga, EGSO poziva na analizu socioekonomskih troškova i koristi projekata TEN-T-a, u okviru koje bi se uzeli u obzir odgovarajući društveni, gospodarski, klimatski i okolišni troškovi i koristi.

3.28

EGSO predlaže da se uspjeh CEF-a ne jamči isključivo iznosom dodijeljenog novca i brojem podržanih projekata. Metodologiju evaluacije treba prilagoditi.

3.29

EGSO također smatra da je potrebno razmotriti bolje metode informiranja o postignućima programa CEF. Potrebna je i veća predvidljivost.

3.30

Metropole Europe one su regije unutar EU-a u kojima ima najviše prometa, odnosno koje su ishodište ili destinacija gotovo svog prometa. EGSO poziva na to da se aglomeracije uzmu u obzir u okviru glavnih infrastrukturnih projekata, bez obzira na to mogu li ili ne mogu primati sredstva iz Kohezijskog fonda.

3.31

EGSO pozdravlja činjenicu da će CEF prvi puta podržati civilno-vojnu prometnu infrastrukturu dvojne namjene sa 6,5 milijardi EUR kako bi se vojna mobilnost u EU-u poboljšala, u skladu sa Zajedničkom komunikacijom iz studenog 2017 (3). i Akcijskim planom iz ožujka 2018 (4).

3.32

EGSO pozdravlja ciljeve iz „Akcijskog plana za vojnu mobilnost” i podupire obrambenu uniju u pogledu poboljšavanja infrastrukture i omogućavanja sinergija. Civilno-obrambenu infrastrukturu dvojne namjene treba razviti duž cijele mreže TEN-T, a i u regijama najizloženijima vojnoj opasnosti.

Bruxelles, 19. rujna 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) COM(2018) 321 final.

(2) COM(2018) 066 final.

(3) Bruxelles, 10.11.2017. – JOIN (2017) 41 final, Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji.

(4) Bruxelles, 28.3.2018. – JOIN (2018) 5 final, Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu za vojnu mobilnost.

Top

Choose the experimental features you want to try