Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Provedba sporazumâ o slobodnoj trgovini, 1. siječnja 2018.–31. prosinca 2018.”

(COM(2019) 455 final)

(2020/C 364/23)

Izvjestiteljica:

Tanja BUZEK

Suizvjestitelj:

Alberto MAZZOLA

Zahtjev za savjetovanje:	Komisija, 19.12.2019
Pravni temelj:	članak 32. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za vanjske odnose
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	16.6.2020
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	16.7.2020
Plenarno zasjedanje br.:	553
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	203/0/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

COVID-19 na dalekosežan i dosad nezabilježen način utječe na naš globalizirani svijet i njegove stanovnike te na trgovinu i ulaganja. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) procjenjuje da će svjetska trgovina pasti između 13 % i 32 % u 2020. (1). Kao važan pokretač rasta, otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja, trgovina će imati ključnu ulogu u promicanju održivog gospodarskog oporavka od krize te će omogućiti poduzećima da ponovno izgrade i reorganiziraju svoje narušene lance vrijednosti. Europi je hitno potreban snažan, socijalan, održiv i uključiv plan za oporavak EU-a koji će pružiti podršku poduzećima i ljudima u prevladavanju ove krize i očuvanju dostojanstvenih radnih mjesta, što podrazumijeva i poticanje međunarodne trgovine. Taj bi se plan trebao financirati euroobveznicama ili drugim europskim zajedničkim dugoročnim zaduženjem.

1.2.

Ova kriza naglašava važnost globalne suradnje i procesa reforme WTO-a kako bi se osigurala snažna i učinkovita organizacija koja može djelovati protiv protekcionizma i jednostranosti. Došlo je vrijeme da WTO odigra svoju ulogu u aktivnom promicanju temeljnih standarda rada i Pariškog sporazuma (2).

1.3.

U najavljenoj reviziji rane trgovinske strategije EU-a potrebno je izvući važne pouke iz ove krize. EU nije samodostatna i ovisi o pristupu međunarodnim tržištima. Globalni opskrbni lanci trebaju postati otporniji, raznolikiji i odgovorniji. Robusniji instrumenti trebaju biti uključeni u program održivog trgovanja i ulaganja u svim njegovim dimenzijama. Program mora biti usklađen sa Zelenim planom te mora iskazati jednaku ambiciju u pogledu učinkovite primjene i provođenja odredbi o radu. Preporuke Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC) iznesene u nizu nedavnih i trenutačnih ključnih mišljenja o trgovini EU-a trebaju se uklopiti u tu reviziju (3). Nova trgovinska strategija EU-a trebala bi nadići stare modele trgovine, gradeći novi model koji je ekonomski otporniji, zeleniji, društveno održiv i odgovoran.

1.4.

Civilno društvo igra važnu ulogu u podizanju svijesti o provedbi trgovinske politike EU-a. To može pomoći u priopćavanju njegovih prednosti i presudno je u prepoznavanju zabrinutosti i nedostataka. Stoga EGSO izražava osobito žaljenje što djelovanje i glas unutarnjih savjetodavnih skupina (DAG-ova) i dalje uglavnom nisu prisutni u izvješću o primjeni. Doprinos radnih programa DAG-ova i zajedničkih izjava s DAG-ovima u partnerskim zemljama trebao bi se više odražavati u budućim izvješćima.

1.5.

U budućim sporazumima opseg praćenja DAG-ova obuhvaćat će cijeli sporazum, pri čemu je potrebno obratiti posebnu pozornost na utjecaj na trgovinu i održivi razvoj (TSD). Potrebno je znatno osnažiti utjecaj preporuka DAG-ova, posebno onih u vezi s kršenjem pravila o TSD-u, ali ne samo njih. Stručna skupina za TSD u kojoj su zastupljene države članice, novi glavni službenik za nadzor provedbe trgovinskih pravila (CTEO) i nadležne institucije EU-a trebali bi uspostaviti strukturiranu naknadnu razmjenu stajališta s DAG-ovima, a zajednički sastanci između DAG-ova trebali bi biti sastavni dio pregovora o sporazumima.

1.6.

Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA) stvaraju okvir za razvoj dugoročnih odnosa poduzeća s novim kupcima i dobavljačima, iskorištavanje prilika u novim zemljama i izgradnju lokalnih kapaciteta kako bi se ispunili njihovi zahtjevi. Za postavljanje temelja potrebno je utvrditi ambiciozan bilateralni i multilateralni trgovinski program koji obuhvaća gore spomenute pouke i potpuno provesti postojeće sporazume o slobodnoj trgovini.

1.7.

Godišnje izvješće o provedbi FTA-a pruža sveobuhvatan i pregledan pregled trgovinske mreže EU-a. To izvješće mjeri napredak i postignuća pojedinih FTA-ova i ukazuje na nedostatke u primjeni. No potrebno je poboljšati njegov informativni potencijal i bolje ga povezati s prošlim izvješćima i cjelokupnim životnim ciklusom politike za ocjenjivanje trgovine. Posebno se procjene održivog učinka (SIA) trebaju koristiti kao izvori informacija. Prilikom izrade budućih izvješća Europska komisija (EK) savjetovanje s civilnim društvom treba smatrati prioritetom.

1.8.

Prikupljanje i raščlanjivanje podataka djeluje kao najveći izazov. Izvješće bi trebalo dosljednije koristiti nacionalne podatke, pokazujući različito stvarno stanje po državama članicama ili regijama EU-a i, tamo gdje je to potrebno, ulagati u aktivno prikupljanje podataka. Uspostavljanje kriterija omogućuje konkretnije usporedbe. Drugi izvori, poput Međunarodne organizacije rada (ILO) o kršenju radnih prava, trebaju nadopuniti sliku.

1.9.

Buduća izvješća trebala bi se sistematičnije baviti trgovinom uslugama i razvojem iste. Potrebni su detaljniji podaci, po sektorima i načinu opskrbe, kako bi se procijenilo u kojoj mjeri poduzeća svih veličina mogu iskoristiti mogućnosti iz sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a. Kako bi se pomoglo izvoznicima usluga, revidirana baza pristupa tržištu trebala bi na dosljedan način obuhvatiti usluge i biti dopunjena smjernicama EU-a za izvoznike europskih usluga i ulagače u te usluge.

1.10.

Kako bi se pružila dodana vrijednost svim dionicima, godišnje izvješće treba posvetiti više pažnje određenim područjima i skupinama. Potrošači bi trebali vidjeti kako se povećavanje trgovinskih tokova može pretvoriti u konkretne pogodnosti. Podaci trebaju pokazati bolju ravnotežu između ambicioznih pregovaračkih ciljeva za potrošače i njihove kasnije primjene.

1.11.

Stopa iskorištavanja povlastica (PUR) važan je pokazatelj za primjenu sporazuma o slobodnoj trgovini. Izvješće pokazuje da je PUR općenito niži za izvoz iz EU-a u partnerske zemlje nego za uvoz u EU. EZ i države članice moraju poduzeti zajedničke mjere za poboljšanje iskorištavanja trgovinskih povlastica i povećanje svijesti o trgovinskim pogodnostima, posebno među malim i srednjim poduzećima. U suradnji s poslovnom zajednicom EU-a trebali bi promicati sporazume o slobodnoj trgovini na svojem nacionalnom jeziku i razviti nacionalne akcijske planove za svaki FTA. Aktivnosti vezane uz širenje informacija također trebaju obuhvatiti uvoznike u zemljama partnerima.

1.12.

Transparentnost je ključna za poboljšanje pristupa tržištu javnih nabava za europska poduzeća u partnerskim zemljama iz sporazuma o slobodnoj trgovini. Objava natječaja iz trećih zemalja u posebnom odjeljku baze podataka o elektroničkoj dnevnoj bazi EU-a za javne natječaje značajno bi poboljšala mogućnost europskih poduzeća svih veličina da iskoriste poglavlje o nabavi. Osim toga, EU bi trebala promicati najbolje prakse o načinima uključivanja kriterija za zaštitu okoliša i socijalnih kriterija u javnu nabavu.

1.13.

Sporazumi o slobodnoj trgovini nude značajan potencijal za izvoz poljoprivrednih proizvoda Europske unije, dok zemljopisne oznake (GI) povećavaju konkurentnost proizvođača poljoprivredne hrane u EU-u i izvan EU-a. Međutim, čini se da primjena poljoprivredno-prehrambenih odredbi zaostaje za ambicioznim ciljevima. Sljedivost proizvoda i sposobnost za primjenu načela predostrožnosti ključni su za osiguravanje kvalitetne hrane te sigurnu i provjerenu opskrbu hranom. Za učinkovito praćenje sanitarnih i fitosanitarnih standarda (SPS) potrebna je inspekcija s odgovarajućim resursima.

1.14.

Godinama nakon što su sklopljeni sporazumi o slobodnoj trgovini i dalje smo svjedoci nedostatka napretka u ispunjavanju obveza iz TSD-a u nekim partnerskim zemljama. Uz potpunu podršku Europskoj komisiji koja konačno poduzima pravne postupke u sporu oko radnih prava s Korejom, EGSO ipak izražava zabrinutost zbog stvarnog utjecaja izvješća panela, s obzirom na to da u poglavljima o TSD-u trenutačno nema obvezujućih alata za provedbu. U tom pogledu, EGSO poziva na znatan napredak u reviziji Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) u području provedivosti odredbi o radu i zaštiti okoliša (4). Postupak revizije trebao bi uključivati blisku suradnju i savjetovanje s DAG-ovima obiju strana.

1.15.

EGSO snažno pozdravlja nedavne inicijative EZ-a i država članica u pogledu pojačanja napora oko trgovine i održivosti. U pregovorima s Velikom Britanijom EU kreće u novom smjeru, osiguravajući podjednake uvjete tržišnog natjecanja i primjenjujući poglavlje općeg spora s pristupom pravnim lijekovima, odražavajući jedinstveni odnos stranaka. U priopćenju Zelenog plana traži se da Pariški sporazum postane bitan element svih budućih sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma – pozitivan korak koji bi se trebao proširiti na temeljne i najnovije konvencije ILO-a koje su ratificirale sve države članice EU-a. Kao priznato tijelo na međunarodnoj razini, ILO bi trebao biti uključen u praćenje primjene konvencija ILO-a u sporazumima o slobodnoj trgovini. EGSO očekuje novu raspravu među državama članicama o tome kako ojačati poglavlja o TSD-u kako bi u potpunosti ispunile svoje pravno obvezujuće obveze (5). Ta rasprava treba standarde zaštite okoliša i rada postaviti na podjednako visoku razinu programa primjene i provođenja.

2.   Kontekst

2.1.

U svom priopćenju Trgovina za sve iz 2015. godine Europska komisija obvezala se godišnje izvješćivati o provedbi najznačajnijih trgovinskih sporazuma EU-a. Ovo je treće izvješće o tom pitanju i prvi put da EGSO daje preporuke.

2.2.

Sporazumi o slobodnoj trgovini predstavljaju rastući udio trgovine u EU-u. U 2018. godini 31 % trgovine robom s ostatkom svijeta obuhvaćeno je preferencijalnim trgovinskim sporazumima, a očekuje se da će ta brojka porasti na preko 40 % ako se uzmu u obzir trgovinski sporazumi sklopljeni od tada.

2.3.

Trenutačno EU ima najveću trgovinsku mrežu na svijetu, a 44 preferencijalna trgovinska sporazuma pokriva 76 zemalja. Godišnje izvješće o provedbi pokriva različite vrste trgovinskih sporazuma u Europskoj uniji: — sporazumi „prve generacije”, pregovarani prije 2006. godine s fokusom na eliminaciju carina, — sporazumi „nove generacije” koji se proširuju na nova područja, uključujući usluge, ulaganja, javne nabave, konkurenciju, subvencije, regulatorna pitanja i održivi razvoj, — Područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA) koja stvaraju jače gospodarske veze između EU-a i susjednih zemalja, — Sporazumi o ekonomskom partnerstvu (EPA) koji su usmjereni na razvojne potrebe afričkih, karipskih i pacifičkih regija.

2.4.

Od 2015. EU je dovršio tri ex post evaluacije za svoje trgovinske sporazume s Meksikom, Čileom i Južnom Korejom. U tijeku su ex post evaluacije sporazumâ s CARIFORUM-om i sa šest mediteranskih zemalja, kao i sporazumâ EU-a i Moldove, EU-a i Gruzije, EU-a i Kolumbije, Ekvadora i Perua te EU-a i Srednje Amerike.

2.5.

Ovo izvješće za 2019. godinu sadržava novosti o provedbi 35 glavnih trgovinskih sporazuma sa 62 partnera te predstavlja prvo cjelovito izvješće o CETA-i. Osim toga, sadržava opis rada poduzetog prije stupanja na snagu Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana te obuhvaća posebna poglavlja o malim i srednjim poduzećima, uslugama i trgovini u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

2.6.

U izvješću se razmatra utjecaj odredbi iz posebnih poglavlja o TSD-u, koje su dio svih trgovinskih sporazuma EU-a nove generacije; također se izvješćuje o pravnim radnjama poduzetima na temelju trgovinskih sporazuma EU-a. Opsežni radni dokument službi pruža detaljne informacije za svaki pojedinačni ugovor.

3.   Pandemija bolesti COVID-19 i trgovina u svijetu i u Europskoj uniji

3.1.

COVID-19 utjecat će na naš globalizirani svijet na dalekosežan i dosad nezabilježen način. Dosad je procjena EK da će se globalna trgovina smanjiti za rekordnih 9,7 %, moguće je smanjenje izvoza roba i usluga izvan zemalja EU27 za 9,2 % i uvoza izvan EU27 za 8,8 % za 2020 (6). Svjedoci smo velikih narušavanja opskrbnih lanaca, ad hoc ograničenja izvoza roba važnih za krizu, primjerice medicinskih potrepština, pooštrenih carinskih i graničnih kontrola i ograničenja slobodnog kretanja radnika i dobavljača usluga. Ova je kriza otkrila zabrinjavajuću krhkost i rizike povezane s visoko rascjepkanim i neproširenim opskrbnim lancima. Naglašava i važnost gospodarstava koja podupiru dobro funkcionirajuće i financijski osnažene javne usluge, posebno javne zdravstvene usluge, kako bi trgovina bila „zdrava” i u pokretu.

3.2.

Ova kriza naglašava važnost globalne suradnje i pokazuje da nacionalna i jednostrana rješenja nisu odgovor, ni na europskoj ni na globalnoj razini. Stoga se proces reforme WTO-a mora nastaviti kako bi se osigurala snažna i učinkovita organizacija koja može djelovati protiv protekcionizma i jednostranosti. Došlo je vrijeme da WTO odigra svoju ulogu u aktivnom promicanju temeljnih standarda rada i Pariškog sporazuma (7).

3.3.

EGSO prepoznaje da trgovina uz primjenu pravog političkog okvira može biti učinkovit pokretač rasta, otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja. U 2017. godini jedno od sedam radnih mjesta u EU-u ovisilo je o izvozu, a ukupno je u EU-u bilo 36 milijuna radnih mjesta uz zaposlenost od 15,3 %. Osim toga, važnost jedinstvenog tržišta za trgovinu EU-a i njegovom takozvanom pozitivnom „učinku prelijevanja” odražava se u tome da se petina radnih mjesta koja ovise o izvozu nalazi u drugoj državi članici (8).

3.4.

Trgovina će igrati ključnu ulogu u promicanju održivog gospodarskog oporavka te će omogućiti poduzećima da ponovno izgrade i reorganiziraju svoje narušene lance vrijednosti. Plan Europske unije za oporavak koji mora biti snažan, socijalan, održiv i uključiv, pružit će poduzećima mogućnosti da ojačaju svoj položaj u međunarodnoj trgovini i zaštite dostojanstvena radna mjesta. Taj bi se plan trebao financirati euroobveznicama ili drugim europskim zajedničkim dugoročnim zaduženjem.

3.5.

Predstojeća izvješća za 2020. i 2021. trebala bi sadržavati sveobuhvatnu političku procjenu trgovinskog okruženja nakon pandemije bolesti COVID-19 i odgovor na pitanje kako osigurati koristi za sve. Europska komisija savjetovanje s civilnim društvom treba smatrati prioritetom za buduća izvješća o provedbi FTA-e, a EGSO je spreman dati svoj doprinos iskustvom na terenu. Nova trgovinska strategija usmjerena na oporavak od krize uzrokovane COVID-om i jačanje svjetske trgovine trebala bi uzeti u obzir čimbenike koji su proizišli iz krize, ali i predanost EU-a gospodarstvu s niskim udjelom ugljika. Europska industrijska politika mora ojačati industrijski suverenitet u ključnim sektorima kao što su lijekovi i medicinska oprema. To se mora dogoditi na razini Europske unije.

3.6.

Preporuke EGSO-a dane u nizu nedavnih i trenutačnih ključnih mišljenja o trgovini (9) EU-a trebaju uključivati reviziju rane trgovinske strategije. U sklopu bilateralnih pregovora i pregovora s WTO-om hitno bi se trebao utvrditi utjecaj COVID-a radi suočavanja s izazovima, posebno izvoznim ograničenjima i održivošću opskrbnih lanaca, te općenito preispitati trgovinski mandati.

3.7.

Iako velika mreža povlaštenih trgovinskih pravila EU-a omogućuje važnu predvidljivost i sigurnost za poduzeća u EU-u, ova kriza pokazuje hitnu potrebu za snažnijim instrumentima koji uključuju održivost trgovine u svim njezinim dimenzijama, a to su gospodarska, socijalna i ekološka. U tom kontekstu, EGSO se želi osvrnuti na aktualni rad na posebnom mišljenju o održivim opskrbnim lancima (10), koje se treba usvojiti u rujnu 2020. godine.

3.8.

Globalni lanci opskrbe trebaju postati otporniji i odgovorniji. Raznoliki trgovinski odnosi važan su element ekonomske održivosti jer pružaju osiguranje od narušavanja stanja u određenim zemljama i regijama. U tom pogledu važnu ulogu ima trgovinska politika EU-a. Sporazumi o slobodnoj trgovini stvaraju okvir za poduzeća za razvoj dugoročnih odnosa s novim dobavljačima, pokretanje poslovanja u novim zemljama i izgradnju lokalnih kapaciteta kako bi se ispunili njihovi zahtjevi.

3.9.

Oživljavanje trgovinskih tokova mora se oslanjati na čvrstu predanost socijalnim i radnim standardima i njihovoj učinkovitoj primjeni. Narušavanje procesa nabave i proizvodnje pokazalo je važnost uspostave i učinkovitog provođenja mjera zaštite na radu i zaštite radnika i zdravlja kako bi svijet mogli opskrbljivati robom i uslugama. Ratifikacija, primjena i provedba temeljnih konvencija ILO-a o slobodi udruživanja i kolektivnog pregovaranja predstavljaju ključni put za osiguranje sigurnih i dostojanstvenih radnih uvjeta, zajedno sa svim temeljnim i novim konvencijama ILO-a.

3.10.

S obzirom na ogromne mjere financijskog oporavka koje treba poduzeti u EU-u i na globalnoj razini, Zeleni plan se ne smije marginalizirati, već treba postati hitri prioritet u postojećim i budućim trgovinskim odnosima EU-a kako bi se postigao pravedan prijelaz u pogledu zaštite okoliša i društva. Mjere Zelenog plana moraju se odražavati u svim elementima sporazuma o slobodnoj trgovini, uključujući isticanje najboljih praksi o tome kako uključiti okolišne i socijalne kriterije u javnu nabavu.

4.   Općeniti komentari o godišnjem izvješću

4.1.

EGSO svesrdno pozdravlja godišnje izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Europska komisija prvi put pokrenula u 2017. godini jer pruža sveobuhvatan i pregledan pregled trgovinske mreže EU-a. Izvješće omogućuje mjerenje napretka i provedbe pojedinih sporazuma o slobodnoj trgovini. Stoga bi trebalo istaknuti nedostatke u provedbi, uključujući one, poput poglavlja o TSD-u, koji se ne mogu mjeriti ekonomskom statistikom. Stoga bi se buduća izvješća trebala jasnije temeljiti na zaključcima iz prošlih izvješća i primjenjivati sljedive mjere praćenja.

4.2.

Vrijeme je relevantan čimbenik za primjenu i mjerenje učinkovitosti sporazuma o slobodnoj trgovini. U tom pogledu, godišnja izvješća samo su snimke ustaljenih trendova koji bi se s vremenom mogli ostvariti ili će za njih biti potrebna dodatna ispitivanja, a koji zaslužuju da se njima bavi u bolje međusobno povezanoj politici vrednovanja. Svaki trgovinski sporazum prolazi znatne procjene u raznim trenucima svog životnog ciklusa. Stoga EGSO predlaže da se budućim izvješćima pristupi cjelovitije, uz reviziju nalaza prijašnjih procjena učinka provedenih prije i tijekom pregovora. Procjene utjecaja na održivost trebaju se prije svega upotrebljavati kao izvor informacija i treba ih provjeravati dok se radi na njihovoj primjeni.

4.3.

Informacije su ključne za podrobnu prilagodbu trgovinske i ulagačke politike EU-a i povećanje njezinih prednosti. Prikupljanje i raščlanjivanje podataka djeluje kao najveći izazov. Europska unija tako bi trebala dosljednije koristiti nacionalne podatke, pokazujući različito stvarno stanje po državama članicama ili regijama EU-a i, tamo gdje je to potrebno, ulagati u aktivno prikupljanje podataka. Uspostavljanje kriterija omogućuje konkretnije usporedbe nalaza. Kada su u pitanju trgovina i održivi razvoj, a posebno situacija standarda radnih prava u zemljama, drugi izvori podataka poput ILO-a trebaju upotpuniti cjelokupnu sliku.

4.4.

PUR je važan pokazatelj za primjenu. Međutim, u njemu se analizira samo trgovina robom, no ne iskazuju se sve pogodnosti, poput pristupa tržištu nabave, putem carinskih povlastica. Prosječni PUR za uvoz iz povlaštenih trgovinskih partnera Europske unije u EU bio je 87 % u 2018. godini; općenito je niži za izvoz iz EU u partnerske zemlje. Međutim, točan prosječan izračun PUR-a nije dostupan s obzirom da se EU oslanja na podatke prikupljene od zemlje uvoznice, a ti podaci nisu usklađeni. Kako bi se dobila sveobuhvatnija slika, potrebno je razviti druge pokazatelje da bi se procijenilo u kojoj mjeri poduzeća svih veličina mogu iskoristiti mogućnosti sporazuma o slobodnoj trgovini Europske unije.

4.5.

Godine 2018. udio izvezenih usluga u ukupnom izvozu EU-a iznosio je 32 %, odnosno gotovo 59 % kada se preračuna kao trgovanje na temelju dodane vrijednosti (TiVA) (11). Nažalost, dio izvješća posvećen trgovini uslugama ne odražava na odgovarajući način visoku vrijednost trgovine uslugama za EU (25,2 % BDP-a) i nije dovoljno podrobno. Buduća izvješća trebala bi se sistematičnije baviti trgovinom uslugama i razvojem iste, ne samo na skupnoj razini, već na sektorskoj razini i po načinu opskrbe. Na primjer, sve veći dio profesionalnih usluga obuhvaćen je trgovinskim sporazumima. Slobodna zvanja poput pravnika, inženjera ili arhitekata pružaju visoko specijalizirane usluge koje se često povezuju s ostalim povezanim uslugama i nabavama, ali se to ne ogleda u izvješću.

4.6.

EGSO poziva da se u budućim izvješćima posveti veća pozornost određenim područjima i skupinama koje su u izvješću uglavnom odsutne. Prednosti trgovinskih sporazuma EU-a za mala i srednja poduzeća i poljoprivredno-prehrambenu trgovinu već su dobro istaknute. Kada je riječ o poljoprivredi, važno je sagledati sveukupan utjecaj sporazuma o slobodnoj trgovini na određene sektore i razmotriti ga prije početka novih pregovora. Povećanje trgovinskih tokova, posebno za potrošače, mora se ostvariti u konkretnim pogodnostima. Radi toga je EGSO zatražio „posebno poglavlje za potrošače o „trgovini i potrošačima” u okviru teme TSD-a, kojim bi se obuhvatili relevantni međunarodni standardi zaštite potrošača i pojačala suradnja u pogledu provedbe prava potrošača” (12).

4.7.

EGSO snažno podržava uključivanje posebnog poglavlja o provedbi TSD-a u izvješće. Njegov fokus trebao bi biti izvan okvira poduzetih aktivnosti i trebao bi razraditi njihove rezultate, izražene stavove i mišljenja te daljnje mjere. EGSO izražava osobito žaljenje što u izvješću velikim dijelom nedostaje djelovanje i glas DAG-ova u praćenju utjecaja sporazuma na obveze iz TSD-a, unatoč njihovom institucionalnom doprinosu u svim sporazumima nove generacije. Doprinos radnih programa DAG-ova i zajedničkih izjava s DAG-ovima u partnerskim zemljama trebao bi se više odražavati u budućim izvješćima.

5.   Posebni komentari o primjeni sporazuma o slobodnoj trgovini

5.1.

Civilno društvo igra važnu ulogu u podizanju svijesti o primjeni trgovinske politike EU-a i može pomoći u priopćavanju njezinih prednosti te je presudno u prepoznavanju zabrinutosti i nedostataka. EGSO aktivno sudjeluje u svemu tome pružajući svoja mišljenja i kao član DAG-ova. Proširenje opsega djelovanja budućih DAG-ova na nadgledanje svih aspekata sporazuma, uz posebnu pozornost na trgovinu i održivi razvoj, moglo bi upotpuniti napore EK-a na promicanju bolje primjene budućih sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a. EGSO podupire takav prošireni pristup (13).

5.2.

DAG-ovi su ključno postignuće sporazuma o slobodnoj trgovini nove generacije, ali ih treba ojačati kako bi uspješno izvršavali svoje zadatke nadziranja, osobito vezano uz TSD, a u budućnosti uz sporazume o slobodnoj trgovini Europske unije i šire. Stručna skupina s državama članicama za TSD i novi CTEO trebali bi biti usko povezani s radom DAG-ova, uz uspostavljene strukture izvješćivanja i razmjene. To bi trebalo nadopuniti razmjenom informacija s ILO-om o primjeni TSD-a u vezi s radnim odnosima. Radi veće vidljivosti i međuinstitucijskog praćenja, potreban je strukturni dijalog između DAG-ova Europske unije, EK-a, Službe za vanjske poslove EU-a (EEAS), Europskog parlamenta (EP) i država članica. Kako bi se što bolje iskoristio dijalog s civilnim društvom u partnerskim zemljama, zajednički sastanci među DAG-ova od iznimne su važnosti i trebalo bi ih uključiti u pregovore o tekstu sporazuma. DAG-ovi bi doista mogli korisno pridonijeti zajedničkim projektima i zajedničkim preporukama. Uz sve veći broj FTA-ova, a samim tim i DAG-ova, žurno je potrebno primijeniti sistemska rješenja s dostupnim odgovarajućim resursima, ljudskim i financijskim. Ne postoji jedinstveno rješenje za sve. Svaki potencijalni novi pristup, poput regionaliziranja DAG-ova, morat će jamčiti njihovo učinkovito funkcioniranje u suočavanju s izazovima u provedbi određenog sporazuma i uključivanje samih DAG-ova u oblikovanje takvog pristupa.

5.3.

EGSO snažno pozdravlja niz nedavnih napora za jačanje primjene i provođenja sporazuma o slobodnoj trgovini. Imenovanje CTEO-a signalizira jasnu političku predanost i strategiju. To bi trebalo rezultirati učinkovitijom primjenom i provođenjem svih elemenata sporazuma o slobodnoj trgovini i ojačati ulogu civilnog društva u provedbi sporazuma, uključujući podnošenjem žalbi. Nedavni članak (14) francuskog i nizozemskog ministarstva trgovine dobrodošla je inicijativa za pokretanje nove rasprave o tome kako osigurati da poglavlja TSD-a u potpunosti ispune svoje pravno obvezujuće obveze. Ta rasprava treba standarde zaštite okoliša i rada postaviti na podjednako visoku razinu programa primjene i provođenja. Kao odraz tog jedinstvenog odnosa, tekst nacrta EU-a za budući trgovinski sporazum u Ujedinjenom Kraljevstvu unaprijed omogućuje novi način postavljanja podjednakih uvjeta i održivosti, a posebice za bilo koje kršenje primjenjuje opći mehanizam za rješavanje sporova s pristupom pravnim lijekovima (15). Učiniti pridržavanje Pariškog sporazuma bitnim elementom svih budućih sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma, kako je najavljeno u priopćenju Zelenog plana (16), pozitivan je korak koji se mora proširiti i na pridržavanje i provođenje osnovnih i ažuriranih konvencija ILO-a koje su ratificirale sve države članice EU-a. U skladu sa tom novom inicijativom, ILO bi trebao biti uključen u praćenje primjene konvencija ILO-a u sporazumima o slobodnoj trgovini, na način utvrđen na međunarodnoj razini, radi praćenja, pomaganja, istraživanja kršenja i predlaganja rješenja.

5.4.

Godinama nakon što su sklopljeni sporazumi o slobodnoj trgovini i dalje smo svjedoci nedostatka napretka u ispunjavanju obveza iz TSD-a u nekim partnerskim zemljama. U prosincu 2018. godine EU je pozvala na ustrojavanje stručne skupine za provođenje istrage oko spora o radnim pravima između EU-a i Koreje, osobito o ratifikaciji temeljnih i ažuriranih konvencija ILO-a. EGSO pozdravlja tu prvu primjenu postupaka rješavanja sporova povezanih s TSD-om (17); izražava žaljenje jedino zbog duljine postupka s obzirom da je sporazum ratificiran prije osam godina. EGSO je stoga preporučio daljnje jačanje mehanizama praćenja na raspolaganju civilnom društvu omogućavajući im „samostalno pokretanje istraga kršenja jasnih obveza iz TSD-a” (18). Nažalost, djelokrug te stručne skupine nije uključivao brojne dodatne zakonodavne odredbe i kršenja prava na slobodu udruživanja, što bi Koreja prema zahtjevu ILO-a trebala ispraviti (19). Usmena prezentacija aktera civilnog društva, osim pisanih podnesaka amicus curiae, trebala bi biti sastavni dio rasprave panela. Ishod izvješća panela i njegov obvezujući utjecaj još treba utvrditi, jer trenutačnim poglavljima TSD-a nedostaju alati za provedbu koji će imati dalji doseg. U tom pogledu, EGSO poziva na snažan napredak u reviziji CETA-e u području učinkovite provedivosti odredbi o radu i zaštiti okoliša (20). Postupak preispitivanja, u koji bi trebale biti uključeni DAG-ovi obiju strana, trebao bi podrazumijevati i savjetovanje s njima (21).

5.5.

Sporazumi o slobodnoj trgovini nude značajan potencijal za izvoz poljoprivrednih proizvoda Europske unije, dok zemljopisne oznake povećavaju konkurentnost proizvođača poljoprivredne hrane u EU-u i izvan EU-a. S ukupnim uvozom i izvozom u vrijednosti od 254 milijarde EUR u 2018. EU je i dalje najveći svjetski trgovac poljoprivredno-prehrambenim proizvodima (22). Iako se trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima često pažljivo kontrolira tijekom pregovora, primjena poljoprivredno-prehrambenih odrednica zaostaje za svojim ambicioznim ciljevima. Sljedivost proizvoda i sposobnost za primjenu načela predostrožnosti ključni su za osiguravanje kvalitetne hrane te sigurnu i provjerenu opskrbu hranom. Za učinkovito praćenje sanitarnih i fitosanitarnih standarda (SPS) potrebna je inspekcija s odgovarajućim resursima.

5.6.

Unatoč značajnim prilikama za poduzeća, i dalje je prisutan nedostatak svijesti o prednostima sporazuma o slobodnoj trgovini, posebno u prvih nekoliko godina njihove primjene. EK i države članice trebale bi promicati sporazume, u suradnji s poslovnom zajednicom EU-a na njihovim nacionalnim jezicima, među potencijalnim izvoznicima kako bi se otklonili nedostaci u znanju, posebno među malim i srednjim poduzećima. Djelovanje bi moglo obuhvaćati izradu nacionalnih akcijskih planova za primjenu FTA-a prije stupanja sporazuma na snagu.

5.7.

Kao izravni korisnici pogodnosti carinskih ušteda, uvoznici u zemljama trgovinskih partnera ključni su sudionici u korištenju carinskih povlastica u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini. Treba ih uzeti u obzir u svim naporima EU-a za povećanje PUR-a za vlastiti izvoz. Aktivnosti za širenje informacija mogu uključivati seminare o mogućnostima koje pruža odgovarajući FTA i o tome kako se prijaviti za carinske povlastice. Europska unija treba širiti informacije u zemljama partnerima u sporazumima o slobodnoj trgovini u uskoj suradnji delegacija EU-a, nacionalnih predstavništava i predstavnika poduzeća, uključujući gospodarske komore.

5.8.

Usluge čine veliku količinu odredbi u modernim sporazumima o slobodnoj trgovini, ali njihove su prednosti teže razumljive od smanjenja carina. U takvom je slučaju transparentnost regulatornih zahtjeva na trećim tržištima ključna za olakšavanje trgovine. Predstojeće spajanje baze podataka o pristupu tržištu EU-a i Službe pomoći za trgovinu omogućuje da se na dosljedan način obuhvati ne samo roba, već i usluge. Novi portal trebao bi pružiti informacije o pristupu tržištu i ograničenjima po načinu nabave za svaki CPC kôd (23), kao i informacije o dokumentaciji, certifikaciji, licenciranju, testiranju i ostalim zahtjevima po sektorima. Štoviše, od pomoći bi mogao biti Vodič za europske izvoznike usluga i ulagače za najvažnije preferencijalne trgovinske partnere EU-a u domeni usluga, poput Japana ili Kanade.

5.9.

EU je najotvorenije tržište javnih nabava na svijetu, a sporazumi o slobodnoj trgovini pružaju sveobuhvatna pravila i znatne mogućnosti pristupa tržištu europskih poduzeća u partnerskim zemljama. Ipak, postoji nedostatak transparentnosti i nedostatak dosljednih mjera za uvrštavanje odredbi o radnim odnosima u javnim sklapanjima ugovora, politikama i praksama (24), što bi se trebalo odraziti na sporazume o slobodnoj trgovini. Objava natječaja iz trećih zemalja u posebnom odjeljku baze podataka o elektroničkoj dnevnoj bazi EU-a za javne natječaje značajno bi poboljšala mogućnost europskih poduzeća svih veličina da iskoriste poglavlje o nabavi. Osim toga, specijalizirani alat za automatsko prevođenje na sve jezike EU-a za objavljene natječaje mogao bi pomoći u prevladavanju jezične barijere.

5.10.

Kako bi iskoristili povlaštene carine u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini, proizvodi moraju biti u skladu s pravilima o podrijetlu (ROO). Smanjivanje administrativnih troškova primjene povlaštenih tarifa treba smatrati ključnim čimbenikom u povećanju PUR-a, posebno za transakcije male vrijednosti. Pojednostavljenje i usklađivanje pravila o podrijetlu kroz različite sporazume o slobodnoj trgovini bit će od presudne važnosti u tom pogledu. Nadalje, novi pristup provjeri podrijetla dogovoren u sporazumima o slobodnoj trgovini s Kanadom i Japanom, pri čemu će uvozno tijelo odrediti ispunjavaju li proizvodi zahtjeve podrijetla, de facto može zahtijevati od izvoznika prenošenje komercijalno osjetljivih podataka.

5.11.

Poglavlja o ulaganjima u sporazumu o slobodnoj trgovini pružaju pravnu sigurnost u izravna i vanjska izravna strana ulaganja (FDI) i uklanjaju prepreke za ulaganja. Europska poduzeća vode u osiguravanju održivih, dugoročnih ulaganja na globalnoj razini. Međutim, privlačenje takvih ulaganja ostaje izazov. Plan vanjskih ulaganja EU-a (EIP), koji se fokusira na održivi razvoj, radna mjesta i rast, u ovom je pogledu obećavajući korak, ali je geografski, tematski i financijski previše ograničen. EU bi mogla podržati tu strategiju postavljanjem relevantnih pitanja koja se odnose na održiva ulaganja visoko na ljestvici političkih prioriteta tijekom službenih posjeta, sastanaka na visokoj razini i misija u tim zemljama, sve u koordinaciji s državama članicama i poslovnom zajednicom EU-a.

5.12.

Europska poduzeća koje posluju u trećim zemljama ključni su pokretači i provoditelji odgovornog poslovnog ponašanja (RBC). EGSO primjećuje da odredbe o poslovnoj odgovornosti u trgovinskim i ulagačkim sporazumima rastu i kreću se u različitim smjerovima (25). Europska poduzeća svjetski su lideri u ovom području, stoga je EU u jedinstvenom položaju da preuzme vodeću ulogu u temeljitoj analizi; posljedično EGSO pozdravlja činjenicu da EK slijedi preporuku za predlaganje zakonodavstva EU-a u ovom području (26).

---

(1)  Predviđanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o trgovini, travanj 2020.

(2)  SL C 159, 10.5.2019., str. 15.

(3)  Nedavna mišljenja referencirana su u SL C 47, 11.2.2020. REX/529 „Hitan postupak nakon bolesti COVID-19: izrada Nove multilateralne matrice” (vidjeti stranicu xx. ovoga Službenog lista), rad u tijeku na dokumentima NAT/791 „Usklađenost trgovinske politike EU-a s Europskim zelenim planom” i REX/532 „Održivi lanci opskrbe i dostojanstven rad u međunarodnoj trgovini”.

(4)  Zajednički instrument za tumačenje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), listopad 2016.

(5)  Neslužbeni dokument nizozemskih i francuskih vlasti o trgovini, društveno-gospodarskim učincima i održivom razvoju, svibanj 2020.

(6)  „Pandemija bolesti COVID-19 i trgovina u svijetu i u Europskoj uniji”, tim glavnog ekonomista, DG TRADE, travanj 2020.

(7)  SL C 159, 10.5.2019, str. 15,

(8)  SL C 47, 11.2.2020., str. 38.

(9)  Vidjeti bilješku 3.

(10)  Mišljenje REX/532 „Održivi lanci opskrbe i dostojanstven rad u međunarodnoj trgovini” (očekivano u rujnu 2020.)

(11)  Jer usluge čine i znatan udio u izvozu proizvedenih dobara (34 %). Svi su podaci preuzeti iz baze podataka o trgovanju na temelju dodane vrijednosti iz 2016.

(12)  SL C 227, 28.6.2018., str. 27..

(13)  SL C 159, 10.5.2019, str. 28..

(14)  Vidjeti bilješku 5.

(15)  Nacrt teksta Sporazuma o novom partnerstvu s Ujedinjenim Kraljevstvom, 18. ožujka 2020.

(16)  COM(2019) 640 final.

(17)  Uzimajući u obzir dva rješenja sporova pokrenuta 2019. godine, osobito s Ukrajinom i Južnoafričkom carinskom unijom, u okviru općeg mehanizma za rješavanje sporova u sporazumu o slobodnoj trgovini.

(18)  SL C 227, 28.6.2018, str. 27..

(19)  Amicus curiae, upućeno panelu stručnjaka koji ocjenjuju kako se Republika Koreja pridržava poglavlja o održivosti, siječanj 2020. godine.

(20)  Vidjeti bilješku 4.

(21)  Joint Statement EU-Canada DAGs (Zajednička izjava DAG-ova EU-Kanada), studeni 2019.

(22)  Poljoprivredno-prehrambena trgovina u 2018., Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj, 2019.

(23)  Središnji kôd klasifikacije proizvoda na popisu klasifikacija usluga WTO-a po sektorima.

(24)  Opći pregled ILO-a iz 2008., Odredbe o radnim odnosima u javnim ugovorima. Integracija socijalne dimenzije u pravila nabave i prakse u nabavi.

(25)  Odgovornosti poduzeća i sporazumi o ulaganjima, savjetodavni dokument tajništva OECD-a, siječanj 2020.

(26)  SL C 47, 11.2.2020, str. 38..