01/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

90

L 201/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.2005.

(1)

Uredba (EZ, Euratom) br. 1605/2002, dalje u tekstu „Financijska uredba”, predviđa da institucije Zajednice za vlastite ugovore moraju udovoljavati pravilima iz Direktiva, koja se primjenjuju na države članice. Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (2) izmijenila je ta pravila. Zato bi, prema potrebi, izmjene iz Direktive 2004/18/EZ trebalo uvrstiti u Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 (3), kojom se prenose pravila Direktive Vijeća 92/50/EEZ (4) u vezi sa sklapanjem ugovora o javnim uslugama u interna financijska pravila institucija.

(2)

Te izmjene posebno se odnose na nove mogućnosti elektroničkog postupka sklapanja ugovora, uključujući novi dinamički sustav nabave uobičajenih artikala, postupak natjecateljskog dijaloga, pravila kojima se uređuju ugovori proglašeni tajnima i primjenu okvirnih sporazuma – koji se iz praktičnih razloga i dalje odnose na okvirne sporazume za potrebe izvršenja proračuna Zajednice, na taj način omogućujući da se od strana okvirnog sporazuma traži da se natječu za sklapanje posebnih ugovora – i stavljajući dodatni naglasak na socijalne i ekološke dimenzije u evaluaciji ponuda. Primjenjive granične vrijednosti također su revidirane za ugovore o uslugama koji ne podliježu sporazumu Svjetske trgovinske organizacije. Direktiva 2004/18/EZ također usklađuje odredbe koje se primjenjuju na tri glavne kategorije ugovora, u pogledu oglašavanja, tehničkih specifikacija i izračuna vrijednosti ugovora.

(3)

Nadalje, odredbe u vezi s načinima identificiranja kamata za predfinanciranje pokazale su se pretjerano ograničavajućima. Stoga bi trebalo odobriti mogućnost korištenja svih računovodstvenih metoda za identificiranje takvih kamata.

(4)

Članak 31. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 utvrđuje popis temeljnih akata za potrebe članka 49. Financijske uredbe, ali ne uključuje cijeli raspon pravnih instrumenata raspoloživih Vijeću u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Stoga bi trebalo proširiti popis tako da uključuje odluke o sklapanju međunarodnih sporazuma i odluka o hitnim akcijama ograničenog trajanja za rješavanje kriznih situacija.

(5)

Također je prikladno utvrditi postupak za obavješćivanje neuspješnih natjecatelja i ponuditelja u postupcima javne nabave, koje su za svoj račun provele institucije. Takve informacije bi se trebale pružiti prije potpisivanja ugovora, te bi također neuspješnim natjecateljima i ponuditeljima trebalo priopćiti razloge odbijanja njihovih prijava i ponuda. Uvođenje takvog postupka obavješćivanja osmišljeno je kako bi institucije podlijegale obvezi koju je Sud Europskih zajednica uveo državama članicama.

(6)

Iskustvo je pokazalo da su se sadašnji postupci utvrđeni u vezi s ugovorima male vrijednosti i ugovorima za nabavu pravnih usluga, koji su stroži od odredbi Direktive 2004/18/EZ, u praksi pokazali previše složeni. Stoga bi trebali biti fleksibilniji, posebno u vezi mjera oglašavanja i popratne dokumentacije koju treba pribaviti, ovisno o procjeni rizika dužnosnika za ovjeravanje. U potonjem slučaju javni naručitelj uvijek mora moći opravdati svoj izbor.

(7)

Nakon liberalizacije poštanskog sektora trebalo bi ukloniti diskriminaciju koja je oduvijek postojala između registrirane pošte i dostave putem kurirskih službi, budući da se u oba slučaja izdaje potvrda o primitku pošiljke, koja može vrijediti kao dokaz datuma slanja ponuda.

(8)

Trebalo bi predvidjeti da institucije Zajednice koristiti rječnik utvrđen u Uredbi br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o Jedinstvenom rječniku javne nabave (5).

(9)

31. siječanj, rok za donošenje godišnjeg programa rada za bespovratna sredstva, pokazao se vrlo kratkim ili čak nemogućim za ispuniti, posebno u slučajevima kasnog donošenja temeljnih akata ili pilot projekata, ili zbog razloga u vezi s postupcima odbora. Stoga bi trebalo odrediti rok koji nije toliko kratak, iako program i dalje treba unaprijed stvarati publicitet i biti osnovni uvjet za izvršenje proračuna.

(10)

Odredbe u vezi s prirodom revizija, koje se zahtijevaju kao potpora zahtjevima za plaćanje i graničnim vrijednostima koje se primjenjuju s tim u vezi pokazale su se dvosmislenima ili nepotrebno kompliciranima. Stoga bi ih trebalo pojednostaviti i racionalizirati.

(11)

U području humanitarne pomoći, korisnici bespovratnih sredstava općenito su vezani uz Komisiju sporazumima o partnerstvu koji predviđaju opće i redovne mjere revizije i kontrole. S obzirom na vlastitu analizu rizika upravljanja, dužnosnik za ovjeravanje može smatrati da takve mjere nude jamstva jednaka onima iz revizije računa za određeno djelovanje, što se zahtjeva kao potpora zahtjevima za plaćanje preostalog iznosa. U takvim je okolnostima radi pojednostavljenja upravljanja primjereno dozvoliti dužnosniku za ovjeravanje, da za plaćanja preostalih iznosa ne zahtijeva reviziju.

(12)

Radi povećanja djelotvornosti korištenja sredstava Zajednice, prikladno je omogućiti širi pristup paušalnom financiranju, čime bi se povećala odgovornost korisnika kao i njihove obveze u pogledu rezultata.

(13)

Uredbu (EZ, Euratom) br. 2342/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 4. stavku 2. uvodna rečenica i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„Dužnosnici za ovjeravanje osiguravaju da se na temelju sporazuma koji su sklopljeni s korisnicima i posrednicima:

2.

U članku 31. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, temeljni akt može imati jedan od oblika iz članka 13. stavka 2., članka 14., članka 23. stavka 2. i članka 24. Ugovora o Europskoj uniji.

U kriznim situacijama iz članka 168. stavka 2. ove Uredbe te za djelovanja ograničenog trajanja temeljni akt može također imati jedan od oblika iz članka 13. stavka 3. i članka 23. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji.”;

3.

Članak 116. mijenja se kako slijedi:

4.

Članci 117. i 118. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 117.

Okvirni ugovori i posebni ugovori

(Članak 88. Financijske uredbe)

1.   Okvirni ugovor je ugovor između jednog ili više javnih naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata s namjerom da se utvrde uvjeti pod kojima se sklapaju ugovori koji se mogu sklopiti tijekom određenog razdoblja, posebno s obzirom na cijenu i, prema potrebi, predviđene količine. Kad se okvirni ugovor sklapa s više gospodarskih subjekata, potonjih mora biti najmanje tri, ako postoji dovoljan broj gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju kriterije odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje ispunjavaju kriterije odabira.

Okvirni ugovor s više gospodarskih subjekata može se sklopiti u obliku zasebnih ugovora, ali s jednakim uvjetima.

Trajanje okvirnih ugovora ne smije biti duže od četiri godine, osim u iznimnim slučajevima koje posebno opravdava predmet okvirnih ugovora.

Javni naručitelji ne smiju zloupotrebljavati okvirne ugovore ili ih koristiti na takav način da im je svrha ili učinak da sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje.

Okvirni ugovori se za potrebe postupka sklapanja, uključujući oglašavanje, smatraju ugovorima o javnoj nabavi.

2.   Posebni ugovori, koji se temelje na okvirnim ugovorima sklapaju se u skladu s uvjetima okvirnog ugovora, isključivo između javnih naručitelja i gospodarskih subjekata koji su izvorno bili strane okvirnog ugovora.

Prilikom sklapanja posebnih ugovora, ugovorne strane ne smiju bitno mijenjati uvjete utvrđene u tom okvirnom ugovoru, posebno u slučaju iz stavka 3.

3.   Kad se okvirni ugovor sklapa s jednim gospodarskim subjektom, posebni ugovori sklapaju se u okviru uvjeta utvrđenih u okvirnom ugovoru.

Za sklapanje tih posebnih ugovora, javni naručitelji se mogu u pisanom obliku posavjetovati s gospodarskim subjektom koji je ugovorna strana okvirnog ugovora, te od njega prema potrebi zahtijevati dopunu ponude.

4.   Posebni ugovori koji se temelje na okvirnim ugovorima sklopljenim s više gospodarskih subjekata sklapaju se u skladu sa sljedećim postupcima:

Za svaki posebni ugovor, koji se sklapa u skladu s uvjetima navedenima u točki (b) prvog podstavka, javni naručitelji se u pisanom obliku savjetuju s gospodarskim subjektima sposobnima za izvršavanje ugovora, određujući dovoljno dug rok za podnošenje ponuda. Ponude se podnose u pisanom obliku. Javni naručitelji sklapaju svaki posebni ugovor s ponuditeljem koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija odabira određenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.

5.   Proračunske obveze predviđaju se samo za posebne ugovore sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Članak 118.

Objave u vezi s ugovorima koji su obuhvaćeni Direktivom 2004/18/EZ, izuzev ugovora iz njezina Priloga II. B

(Članak 90. Financijske uredbe)

1.   Objavljivanje u vezi s ugovorima čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti iz članaka 157. i 158. sastoji se od prethodne obavijesti, poziva na nadmetanje ili pojednostavljene obavijesti, te obavijesti o sklopljenom ugovoru.

2.   Prethodna obavijest je obavijest kojom javni naručitelji objavljuju indikativne procijenjene ukupne vrijednosti ugovora i okvirnih ugovora po kategorijama usluge ili grupama robe i bitnim karakteristikama ugovora o radovima koje namjeravaju sklopiti u financijskoj godini, ali isključujući ugovore koji su u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje. Prethodna obavijest je obvezna samo ako je procijenjena ukupna vrijednost nabave jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 157. i ako javni naručitelj namjerava iskoristiti mogućnost skraćivanja rokova za primanje ponuda u skladu s člankom 140. stavkom 4.

Prethodnu obavijest objavljuje Ured za službene publikacije Europskih zajednica (OPOCE) ili javni naručitelji u svojem ‚profilu kupca’ kako je navedeno u točki 2.b Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ.

Prethodna obavijest šalje se OPOCE-u ili se objavljuje na profilu kupca čim prije, a najkasnije do 31. ožujka svake financijske godine u slučaju ugovora o nabavi robe i usluga, a u slučaju ugovora o radovima čim je to prije moguće nakon odluke kojom se odobrava program za te ugovore.

Javni naručitelji koji objavljuju prethodnu obavijest na svojem profilu kupca, šalju OPOCE-u elektronički i u skladu s formatom i načinom slanja koji je naveden u točki 3. Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ, obavijest o objavi prethodne obavijesti na profilu kupca.

3.   Poziv na nadmetanje je način na koji javni naručitelji objavljuju svoju namjeru pokretanja postupka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog ugovora ili uspostavljanja dinamičkog sustava nabave u skladu s člankom 125a. Poziv na nadmetanje obvezan je za ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u točkama (a) i (c) članka 158. stavka 1., ne dovodeći u pitanje ugovore sklopljene nakon pregovaračkog postupka, kako je utvrđeno u članku 126. Postupak nije obvezan za posebne ugovore, sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Javni naručitelji koji žele sklopiti poseban ugovor koji se temelji na dinamičkom sustavu nabave svoju namjeru objavljuju putem pojednostavljene obavijesti.

U otvorenom postupku poziv na nadmetanje mora sadržavati datum, vrijeme i, kada je potrebno, mjesto sastanka komisije za otvaranje ponuda, na kojem mogu prisustvovati ponuditelji.

Javni naručitelji izjavljuju odobravaju li ili ne varijante ponude, te određuju minimalnu razinu stupnjeva sposobnosti koju zahtijevaju ako koriste mogućnost predviđenu u članku 135. stavku 2., drugom podstavku. Oni navode uvjete sposobnosti iz članka 135. koje namjeravaju koristiti, najmanji broj natjecatelja koje namjeravaju pozvati za podnošenje ponuda i, prema potrebi, njihov najveći broj, te objektivne i nediskriminirajuće kriterije koje namjeravaju primijeniti radi ograničavanja broja, u skladu s člankom 123. stavkom 1., drugim podstavkom.

Ako postoji neograničen, izravan i potpun pristup pozivu za podnošenje ponuda elektroničkim sredstvima, posebno u dinamičkim sustavima nabave iz članka 125.a., internetska adresa na kojoj se može proučiti dokumentacija treba se nalaziti u pozivu na nadmetanje.

Javni naručitelji, koji žele organizirati natječaj objavljuju obavijest o svojoj namjeri.

4.   U obavijesti o sklopljenom ugovoru objavljuje se ishod postupka sklapanja ugovora, okvirnih ugovora ili ugovora koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave. U slučaju ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., obavijest o sklopljenom ugovoru je obvezna. Ona nije obvezna za posebne ugovore koji se temelje na okvirnim ugovorima.

Obavijest o sklopljenom ugovoru šalje se OPOCE-u najkasnije u roku 48 kalendarskih dana od završetka postupka, odnosno od datuma potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora. Međutim, obavijesti koje se odnose na ugovore koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave mogu se zajedno grupirati na tromjesečnoj osnovi. U takvim slučajevima obavijesti se šalju OPOCE-u najkasnije u roku 48 dana od završetka svakog tromjesečja.

Javni naručitelji koji su održali natječaj šalju OPOCE-u obavijest o rezultatima natječaja.

5.   Obavijesti se sastavljaju u skladu sa standardnim obrascima koje je Komisija donijela u skladu s Direktivom 2004/18/EZ.”;

5.

Članak 119. mijenja se kako slijedi:

6.

U članku 120. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Rok iz prvog podstavka skraćuje se na pet kalendarskih dana u slučaju ubrzanih postupaka iz članka 142.”;

7.

U članku 122. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pozivi za podnošenje ponuda otvoreni su ako svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu. To također vrijedi i u slučaju dinamičkih sustava nabave iz članka 125.a.

Pozivi za podnošenje ponuda ograničeni su ako se svi gospodarski subjekti mogu prijaviti za sudjelovanje, ali samo natjecatelji koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. i koji su istodobno pisanim putem pozvani od strane javnog naručitelja mogu podnijeti ponudu ili rješenje u okviru postupka natjecateljskog dijaloga iz članka 125.b.

Faza odabira može se ponoviti za svaki pojedini ugovor, također i u slučaju natjecateljskog dijaloga ili može uključivati sastavljanje popisa potencijalnih natjecatelja u okviru ograničenog postupka iz članka 128.”;

8.

Članak 123. mijenja se kako slijedi:

9.

U članku 124. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako naručitelji mogu u skladu s člankom 127. sklapati ugovore putem pregovaračkog postupka nakon objavljivanja poziva na nadmetanje, oni mogu urediti da se pregovarački postupak provodi u fazama, i da se smanji broj ponuda o kojima će se pregovarati tako da se primjenjuju kriteriji za odabir iz poziva na nadmetanje ili specifikacija.

Korištenje te mogućnosti navodi se u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama.”;

10.

U članku 125. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Povjerenstvo za odabir može tražiti od natjecatelja da radi pojašnjenja projekta odgovore na pitanja koja su evidentirana u izvješću. Sastavlja se cjelovito izvješće o proizašlom dijalogu.”;

11.

Umeću se članci 125.a i 125.b:

„Članak 125a.

Dinamički sustav nabave

(Članak 91. Financijske uredbe)

1.   Dinamički sustav nabave, kako je naveden u članku 1. stavku 6. i članku 33. Direktive 2004/18/EZ, u potpunosti je elektronički postupak za uobičajene nabave, koji je otvoren tijekom čitavog trajanja svakom gospodarskom subjektu koji zadovoljava uvjete sposobnosti i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijama i svom dodatnom dokumentacijom. Indikativne ponude mogu se poboljšati u svakom trenutku pod uvjetom da su i dalje u skladu sa specifikacijama.

2.   Za potrebe uspostavljanja dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje u kojem se navodi da se koristi dinamički sustav nabave i koji sadrži uputu na internetsku adresu koja nudi neograničen, izravan i potpun pristup specifikacijama i svim dodatnim dokumentima od trenutka objavljivanja poziva do isteka sustava.

U specifikacijama, između ostalog, javni naručitelji navode vrstu nabava predviđenih u okviru tog sustava, kao i sve potrebne informacije u vezi sa sustavom nabave, korištenu elektroničku opremu te rješenja i specifikacije o tehničkim vezama.

3.   Javni naručitelji tijekom trajanja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom subjektu pružaju mogućnost podnošenja indikativne ponude radi primanja u sustav prema uvjetima iz stavka 1. Procjenu završavaju u roku najviše 15 dana od dana podnošenja indikativne ponude. Međutim, mogu produljiti razdoblje evaluacije pod uvjetom da u međuvremenu nije upućen niti jedan poziv na dostavu ponuda.

Naručitelj u najkraćem mogućem roku obavješćuje ponuditelje da su primljeni u dinamički sustav nabave ili da je njihova ponuda odbijena.

4.   Svaki posebni ugovor predmet je poziva na dostavu ponuda. Prije upućivanja tog poziva, naručitelji objavljuju pojednostavljenu obavijest u dinamičkom sustavu nabave kojom se pozivaju svi zainteresirani gospodarski subjekti da dostave indikativne ponude u roku koji ne smije biti kraći od 15 dana od dana slanja pojednostavljene obavijesti. Javni naručitelji ne mogu nastaviti s nadmetanjem dok ne završe ocjenjivanje svih indikativnih ponuda zaprimljenih u tom roku.

Javni naručitelji pozivaju sve ponuditelje primljene u sustav da podnesu ponudu u razumnom roku. Na temelju kriterija za odabir utvrđenih u pozivu na nadmetanje za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji sklapaju ugovor s ponuditeljem koji je ponudio najbolju vrijednost za novac. Ti se kriteriji mogu, ako je potrebno, točnije odrediti u pozivu na dostavu ponuda.

5.   Dinamički sustav nabave ne smije trajati duže od četiri godine, osim u iznimnim opravdanim slučajevima.

Javni naručitelji ne smiju koristiti taj sustav kako bi spriječili, ograničili ili narušili tržišno natjecanje.

Zainteresiranim gospodarskim subjektima ili sudionicima u sustavu ne smiju se zaračunati nikakvi troškovi.

Članak 125b.

Natjecateljski dijalog

(Članak 91. Financijske uredbe)

1.   U slučaju posebno složenih ugovora, ako javni naručitelj smatra da izravno korištenje otvorenog postupka ili postojećih pravila koja važe za ograničeni postupak neće omogućiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji nudi najbolju vrijednost za novac, naručitelj može primijeniti natjecateljski dijalog iz članka 29. Direktive 2004/18/EZ.

Ugovor se smatra ‚posebno složenim’ ako javni naručitelj nije objektivno u mogućnosti utvrditi tehnička sredstva potrebna za ispunjavanje zahtjeva ili ciljeva, ili ne može odrediti pravnu ili financijsku strukturu projekta.

2.   Javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje kojim utvrđuju svoje potrebe i zahtjeve određene u tom pozivu i/ili u opisnoj dokumentaciji.

3.   Javni naručitelji započinju dijalog s natjecateljima koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. kako bi prepoznali i utvrdili odgovarajuća sredstva za zadovoljavanje svojih potreba.

Javni naručitelji tijekom dijaloga trebaju osigurati jednak tretman svim ponuditeljima i povjerljivost predloženih rješenja ili drugih informacija koje su natjecatelji koji sudjeluju u dijalogu priopćili, osim ako oni ne pristanu na njihovo objavljivanje.

Javni naručitelji mogu omogućiti da se postupak odvija u uzastopnim fazama, kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se treba raspravljati tijekom faze dijaloga, primjenjujući kriterije za odabir u pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji, ako je ta mogućnost predviđena u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji.

4.   Nakon obavješćivanja sudionika o završetku dijaloga, javni naručitelji ih pozivaju na predaju konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja koja su predstavili i odredili tijekom dijaloga. Te ponude moraju sadržavati sve zahtijevane i potrebne elemente za izvršavanje projekta.

Na zahtjev javnog naručitelja te se ponude pojašnjavaju, utvrđuju i usklađuju, pod uvjetom da se time ne promijene temeljni elementi ponude ili poziva za dostavu ponuda, čije bi promjene mogle narušiti tržišno natjecanje ili imati diskriminirajući učinak.

Na zahtjev javnog naručitelja može se od ponuditelja, za kojeg se utvrdilo da je predao ponudu s najboljom vrijednosti za novac, zatražiti da pojasni sve aspekte ponude ili potvrdi obveze sadržane u ponudi, pod uvjetom da se kao posljedica toga ne promijene bitni aspekti ponude ili poziva na dostavu ponuda, te de se time ne prouzroči narušavanje tržišnog natjecanja ili nastanak diskriminacije.

5.   Javni naručitelji mogu odrediti nagrade ili plaćanja sudionicima u dijalogu.”;

12.

Članak 126. mijenja se kako slijedi:

13.

Članak 127. mijenja se kako slijedi:

14.

U članku 129. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Ugovori čija je vrijednost manja od 3 500 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.

4.   Plaćanja stavke rashoda čija je vrijednost manja od 200 eura mogu se sastojati od plaćanja na temelju faktura, bez prethodnog prihvaćanja ponude.”;

15.

Članak 130. mijenja se kako slijedi:

16.

Članak 131. mijenja se kako slijedi:

17.

Članak 134. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 134.

Dokaz

(Članci 93. do 96. Financijske uredbe)

1.   Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u jednoj od situacija opisanih u točkama (a), (b) ili (e) članka 93. stavka 1. Financijske uredbe, predočenje izvatka iz sudskog registra novijeg datuma ili, ako se to ne može dostaviti, odgovarajući dokument novijeg datuma koji je izdalo sudsko ili upravno tijelo matične države ili države podrijetla, kojim se dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni. Javni naručitelj kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u situaciji opisanoj u točki (d) članka 93. stavka 1. Financijske uredbe prihvaća potvrdu novijeg datuma koju izda nadležno tijelo predmetne države.

2.   Ako predmetna država ne izda dokument ili potvrdu iz stavka 1., te u drugim slučajevima isključenja u skladu s člancima 93. i 94. Financijske uredbe, ona se može zamijeniti izjavom pod prisegom ili, ako to nije moguće, svečanom izjavom zainteresirane strane pred sudskim ili upravnim tijelom, bilježnikom ili osposobljenim strukovnim tijelom matične države ili države podrijetla.

Za ugovore čija je vrijednost manja od 50 000 eura javni naručitelj može, ovisno o analizi rizika, zatražiti od natjecatelja ili ponuditelja da predoči samo službenu izjavu kojom potvrđuje da se ne nalaze u jednoj od situacija iz članaka 93. i 94. Financijske uredbe.

3.   Ovisno o nacionalnom zakonodavstvu države u kojoj ponuditelj ili natjecatelj imaju poslovni nastan, dokumenti iz stavaka 1. i 2. odnose se na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, kada javni naručitelj smatra da je to potrebno, direktore tvrtke ili svaku osobu ovlaštenu za zastupanje, odlučivanje ili nadzor u vezi s natjecateljem ili ponuditeljem.

4.   U slučaju postojanja dvojbe o osobnoj situaciji natjecatelja ili ponuditelja, javni naručitelji mogu od nadležnih tijela iz stavka 1. zatražiti sve podatke koje smatraju nužnima u vezi s navedenom situacijom.”;

18.

Članak 135. mijenja se kako slijedi:

(19)

Članak 136. mijenja se kako slijedi:

20.

Članak 137. mijenja se kako slijedi:

21.

U članku 138. stavku 3. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Javni naručitelj u pozivu na nadmetanje, u specifikaciji ili opisnoj dokumentaciji navodi relativni značaj koji pridaje svakom kriteriju za određivanje najbolje vrijednosti za novac. Taj značaj može biti izraženo kao niz vrijednosti s odgovarajućim maksimalnim rasponom.

Relativni značaj koji se pridaje cijeni u odnosu na druge kriterije ne smije dovesti do toga da cijena nema utjecaja na izbor izvoditelja, ne dovodeći u pitanje raspon naknada određenih usluga koje su institucije utvrdile, kao što su one namijenjene stručnjacima za potrebe ocjenjivanja.”;

22.

Umeće se članak 138.a:

„Članak 138a.

Primjena elektroničkih dražbi

(Članak 97. stavak 2. Financijske uredbe)

1.   U otvorenim, ograničenim ili pregovaračkim postupcima iz članka 127. stavka l. točke (a), javni naručitelji mogu odlučiti da elektronička dražba prethodi sklapanju ugovora o javnoj nabavi, kako je predviđeno u članku 54. Direktive 2004/18/EZ, kada je moguće specifikacije ugovora precizno utvrditi.

Elektroničku dražbu je moguće izvesti pod tim istim okolnostima pri ponovnoj provedbi nadmetanja za stranke okvirnog ugovora iz članka 117. stavka 4. točke (b) ove Uredbe, kao i prilikom nadmetanja za sklapanje ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave iz članka 125a.

Elektronička dražba temelji se ili isključivo na cijenama, u kojem slučaju se ugovor sklapa s ponuditeljem s najnižom cijenom, ili na cijenama i/ili vrijednostima svojstava ponuda navedenih u specifikacijama, kad se ugovor sklapa s ponuditeljem koji nudi najbolju vrijednost za novac.

2.   Javni naručitelji koji odluče održati elektroničku dražbu taj podatak navode u pozivu na nadmetanje.

Specifikacije uključuju sljedeće pojedinosti:

3.   Javni naručitelji prije provođenja elektroničke dražbe obavljaju potpunu početnu procjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijima za odabir i njihovog vrednovanja.

Svi ponuditelji koji su predali prihvatljive ponude, istodobno se elektroničkim putem pozivaju da ponude nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv sadržava sve bitne informacije za pojedinačno priključenje na korištenu elektroničku opremu, te se navodi datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može odvijati u više uzastopnih faza. Elektronička dražba ne smije započeti prije isteka dva radna dana nakon datuma slanja poziva.

4.   Kada se sklapa ugovor na temelju ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, pozivu se prilažu rezultati potpune procjene relevantne ponude, provedene u skladu s vrednovanjem kako je utvrđeno u prvom podstavku članka 138. stavka 3.

U pozivu se također navodi matematička formula koja se primjenjuje u elektroničkoj dražbi za utvrđivanje automatskih promjena u redoslijedu na temelju novih cijena i/ili novih vrijednosti koje su podnesene. Ta formula uključuje važnost svih fiksnih kriterija za utvrđivanje ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama; za tu potrebu se svi rasponi unaprijed umanjuju na određenu vrijednost.

U slučajevima, kada su odobrene varijante ponude, za svaku varijantu ponude osigurava se zasebna formula.

5.   Tijekom svake pojedine faze elektroničke dražbe, javni naručitelji svim ponuditeljima trenutačno šalju dovoljno podataka kako bi barem u svakom trenutku mogli utvrditi svoj relativni položaj. Također mogu priopćavati i druge informacije u vezi s ostalim podnesenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da je tako navedeno u specifikacijama. Također mogu u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju se otkriti identiteti ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.

6.   Javni naručitelji zatvaraju elektroničku dražbu na jedan ili više sljedećih načina:

U slučaju da javni naručitelji odluče zatvoriti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), i prema potrebi u kombinaciji s aranžmanima iz točke (b), vremenski plan za svaku fazu dražbe navodi se u pozivu za sudjelovanje na dražbi.

7.   Nakon zatvaranja elektroničke dražbe, javni naručitelji sklapaju ugovor u skladu s člankom 138. na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Javni naručitelji ne smiju zloupotrebljavati elektroničke dražbe, ili ih koristiti s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ili izmjene predmeta ugovora, kako je stavljen na nadmetanje putem objavljenog poziva na nadmetanje i određen u specifikaciji.”;

23.

U članku 139. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Ova obrazloženja mogu se odnositi posebno na poštovanje važećih propisa u vezi sa zaštitom na radu i radnim uvjetima koji su na snazi na mjestu gdje se obavlja rad, usluga ili opskrba.”;

24.

Članak 140. mijenja se kako slijedi:

25.

Članak 141. mijenja se kako slijedi:

26.

Članak 142. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 142.

Rokovi u hitnim slučajevima

(Članak 98. stavak 1. Financijske uredbe)

1.   Kod ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, kada opravdana hitnost dovede do nemogućnosti ispunjenja minimalnih rokova iz članka 140. stavka 3., javni naručitelji mogu odrediti sljedeće rokove, izražene u kalendarskim danima:

2.   Kod ograničenih postupaka i ubrzanih pregovaračkih postupaka, pod uvjetom da su pravodobno zatražene, dodatne informacije o specifikacijama priopćavaju se svim natjecateljima ili ponuditeljima najkasnije četiri kalendarska dana prije isteka roka za primanje ponuda.”;

27.

Članak 143. mijenja se kako slijedi:

28.

Članak 145. mijenja se kako slijedi:

29.

Članak 146. mijenja se kako slijedi:

30.

Članak 147. mijenja se kako slijedi:

31.

U članku 148. dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5.   U slučaju ugovora o pravnim uslugama u smislu Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ, javni naručitelj može stupiti u vezu s ponuditeljima radi provjere uvjeta sposobnosti i/ili kriterija za odabir.”;

32.

Članak 149. mijenja se kako slijedi:

33.

Naslov članka 154. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 154.

Utvrđivanje odgovarajuće razine za izračun graničnih vrijednosti

(Članci 104. i 105. Financijske uredbe)”;

34.

U članku 155. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U slučajevima kada se predmet ugovora o robama, uslugama ili radovima razdijeli u više dijelova, svaki je dio predmet zasebnog ugovora i vrijednost svakog dijela uzima se u obzir kod ukupne procjene primjenjive granične vrijednosti.

U slučajevima kada je ukupna vrijednost dijelova jednaka ili viša od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., na svaki se dio primjenjuju odredbe članka 90. stavka 1. i članka 91. stavaka 1. i 2. Financijske uredbe, osim na one s procijenjenom vrijednošću manjom od 80 000 eura u slučaju ugovora o uslugama ili robama, ili ugovora čija je vrijednost manja od milijun eura u slučaju ugovora o radovima, pod uvjetom da ukupan iznos tih dijelova ne prelazi 20 % sveukupne vrijednosti svih dijelova predmetnog ugovora.”;

35.

Članak 156. mijenja se kako slijedi:

36.

Članak 157. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 157.

Granične vrijednosti za prethodne obavijesti

(Članak 105. Financijske uredbe)

Granične vrijednosti iz članka 118. za objavu prethodne obavijesti su:

37.

U članku 158. naslov i stavak 1. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 158.

Granične vrijednosti za primjenu postupaka na temelju Direktive 2004/18/EZ

(Članak 105. Financijske uredbe)

1.   Granične vrijednosti iz članka 105. Financijske uredbe su:

38.

U članku 164. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

39.

U članku 165. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na stipendije za studije, istraživanje ili osposobljavanje, koje se isplaćuju fizičkim osobama, niti na nagrade koje se dodjeljuju na temelju natječaja, kao ni u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

40.

Članak 166. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 166.

Godišnje programiranje

(Članak 110. stavak 1. Financijske uredbe)

1.   Svaki odgovorni dužnosnik za ovjeravanje priprema godišnji program rada za bespovratna sredstva, koji usvaja Komisija. Objavljuje se na internetskoj stranici Komisije za bespovratna sredstva u najkraćem mogućem roku na početku godine, a najkasnije do 31. ožujka svake financijske godine.

Program rada navodi temeljni akt, ciljeve, terminski plan za pozive za podnošenje ponuda, s indikativnim iznosom i očekivanim rezultatima.

2.   Sve bitne promjene u programu rada tijekom godine također se usvajaju i objavljuju kako je to određeno u stavku 1.”;

41.

U članku 168. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

42.

U članku 169. stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

43.

U članku 172. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Korisnik dostavlja dokaz o osiguranom sufinanciranju, bilo iz vlastitih sredstava, u obliku sufinanciranja od strane trećih osoba, ili u naravi, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

44.

Članak 180. mijenja se kako slijedi:

45.

Članak 181. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 181.

Paušalno financiranje

(Članak 117. Financijske uredbe)

1.   Osim stipendija i nagrada, Komisija može odobriti i korištenje doprinosa u paušalnom iznosu, čija je vrijednost jednaka ili manja od 10 000 eura ili korištenje troškova po jedinici. Također može na temelju razmjera priloženih uz Pravilnik o osoblju ili prema godišnjem odobrenju Komisije odobriti dnevnice za troškove poslovnog puta.

2.   Različiti oblici financiranja iz stavka 1. mogu se kombinirati tako da jedan korisnik pokriva različite kategorije odgovarajućih troškova.

Odlukom Komisije iz stavka 1. utvrđuje se najviši iznos za ukupno takvo financiranje, odobreno bespovratnim sredstvom ili vrstom bespovratnih sredstava.

3.   Sporazumom o bespovratnom sredstvu može se odobriti paušalno financiranje neizravnih troškova korisnika do najviše 7 % ukupnih prihvatljivih troškova za djelovanje, osim ako korisnik prima bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna Zajednice. Gornja granica od 7 % može se premašiti na temelju obrazložene odluke Komisije.

4.   Za osiguranje usklađenosti s načelima sufinanciranja, neprofitabilnosti i dobrog financijskog upravljanja, Komisija ocjenjuje i određuje oblike financiranja iz stavka 1., kao i uvjete po kojima se oni mogu kombinirati. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje najmanje svake dvije godine ponovo razmatra te oblike financiranja. Komisija sukladno tome potvrđuje ili izmjenjuje svoju prvotnu odluku iz stavka 1.”;

46.

Članak 182. mijenja se kako slijedi:

47.

Članak 183. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 183.

Suspenzija i smanjenje bespovratnih sredstava

(Članak 119. Financijske uredbe)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje suspendira plaćanja u sljedećim slučajevima:

Ovisno o fazi u postupku, dužnosnik za ovjeravanje nakon pružanja prilike korisniku ili korisnicima da iznesu svoje napomene, smanjuje bespovratna sredstva ili traži vraćanje u proporcionalnom iznosu.”;

48.

U članku 234. stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za plaćanja u valuti države primateljice računi u eurima otvaraju se kod financijske institucije u državi primatelja ili u jednoj od država članica u ime Komisije ili zajedničkom suglasnošću u ime primatelja.”;

49.

U članku 241. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako javni naručitelj ne primi najmanje tri valjane ponude, postupak se mora poništiti i započeti iznova. Ako ni u ponovljenom postupku nema tri valjane ponude, naručitelj može sklopiti ugovor na temelju jedne valjane ponude.”