: 32010R1093 — HR — 26.06.2021

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ

Ovom Uredbom osniva se europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (dalje u tekstu: „Tijelo”).

Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u području primjene Direktive 2002/87/EZ, Direktive 2008/48/EZ ( 1 ), Direktive 2009/110/EZ, Uredbe (EU) br. 575/2013 ( 2 ), Direktive 2013/36/EU ( 3 ), Direktive 2014/49/EU ( 4 ), Direktive 2014/92/EU ( 5 ), Direktive (EU) 2015/2366 ( 6 ) Europskog parlamenta i Vijeća i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na kreditne i financijske institucije i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Tijelu dodjeljuju zadaće. Tijelo djeluje i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 ( 7 ).

Tijelo djeluje i u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u području primjene Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ) i Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) u mjeri u kojoj se ta direktiva i uredba primjenjuju na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru. Tijelo isključivo u tu svrhu obavlja zadaće koje su bilo kojim pravno obvezujućim aktom Unije dodijeljene Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovanom Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) ili Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ). Pri obavljanju tih zadaća Tijelo se savjetuje s tim europskim nadzornim tijelima te ih redovito obavješćuje o svojim aktivnostima koje se odnose na bilo koji subjekt koji je „financijska institucija”, kako je definirana u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ili „sudionik financijskih tržišta”, kako je definiran u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Tijelo djeluje u području djelatnosti kreditnih institucija, financijskih konglomerata, investicijskih društava, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac, u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena zakonodavnim aktima iz stavka 2., među ostalim pitanjima korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvješćivanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje neophodno radi osiguravanja djelotvorne i dosljedne primjene tih akata.

Odredbe ove Uredbe ne dovode u pitanje ovlasti Komisije da, posebno u skladu s člankom 258. UFEU-a, osigura usklađenost s pravom Unije.

Cilj je Tijela zaštititi javni interes doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U okviru svojih nadležnosti Tijelo doprinosi:

▼B

(a)

poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući posebno pouzdanu, efektivnu i dosljednu razinu regulative i nadzora;

(b)

osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednom funkcioniranju financijskih tržišta;

(c)

jačanju međunarodne koordinacije nadzora;

(d)

sprečavanju regulatorne arbitraže i promicanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja;

▼M8

(e)

osiguranju da preuzimanje kreditnog rizika i drugih rizika bude primjereno regulirano i nadzirano;

(f)

poboljšanju zaštite korisnika i potrošača;

▼M8

(g)

jačanju konvergencije nadzora na cijelom unutarnjem tržištu; te

(h)

sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.

▼M8

U te svrhe Tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene akata iz stavka 2. ovog članka, potiče konvergenciju nadzora i daje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a.

▼B

U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju financijske institucije čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realno gospodarstvo.

▼M8

Pri obavljanju svojih zadaća Tijelo djeluje neovisno, objektivno te na nediskriminirajući i transparentan način u interesu Unije kao cjeline i poštuje načelo proporcionalnosti, prema potrebi. Tijelo odgovara za svoj rad i djeluje časno i savjesno te osigurava pošteno postupanje prema svim dionicima.

▼M8

Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Tijela, posebno smjernica, preporuka, mišljenja, pitanja i odgovora, nacrta regulatornih standarda i nacrta provedbenih standarda, u potpunosti su u skladu s primjenjivim odredbama ove Uredbe i zakonodavnih akata iz stavka 2. U mjeri u kojoj je to u skladu s navedenim odredbama dopušteno i relevantno, djelovanjima i mjerama Tijela na odgovarajući način uzimaju se u obzir, u skladu s načelom proporcionalnosti, priroda, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju financijske institucije, društva, nekog drugog subjekta ili u financijskoj djelatnosti na koje utječu djelovanja i mjere Tijela.

Tijelo kao svoj sastavni dio osniva odbor koji ga savjetuje o načinu na koji bi se, u potpunom skladu s primjenjivim pravilima, njegovim djelovanjima i mjerama trebale uzimati u obzir specifične razlike u sektoru koje se odnose na prirodu, opseg i složenost rizika, na poslovne modele i prakse kao i na veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta u mjeri u kojoj su ti čimbenici relevantni s obzirom na dotična pravila.

Tijelo je dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni je cilj ESFS-a osigurati odgovarajuću provedbu pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osigurali povjerenje u financijski sustav u cjelini te djelotvorna i dostatna zaštita korisnicima i potrošačima financijskih usluga.

ESFS obuhvaća sljedeće:

(a)

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), za potrebe zadaća određenih u Uredbi (EU) br. 1092/2010 i ovoj Uredbi;

(b)

Tijelo;

(c)

europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 );

(d)

europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 );

(e)

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela (dalje u tekstu: Zajednički odbor), za potrebe provedbe zadaća određenih u člancima od 54. do 57. ove Uredbe, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010;

▼M1

(f)

nadležna ili nadzorna tijela navedena u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, uključujući Europsku središnju banku u odnosu na zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013, Uredbom (EU) br. 1094/2010 i Uredbom (EU) br. 1095/2010.

▼B

Tijelo redovito i blisko surađuje s ESRB-om, kao i s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala) preko Zajedničkog odbora, osiguravajući međusektorsku dosljednost u radu i donoseći zajednička stajališta u području nadzora financijskih konglomerata i drugih međusektorskih pitanja.

U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) sudionici u ESFS-u moraju surađivati s povjerenjem i potpunim uzajamnim poštovanjem, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te od Tijela prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Tijela koja su sudionici u ESFS-u moraju nadzirati financijske institucije koje posluju u Uniji u skladu s aktima iz članka 1. stavka 2.

Ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti svih nadležnih tijela koje se moraju provoditi u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Tijela iz članka 2. stavka 2. točaka od (a) do (d) odgovaraju Europskom parlamentu i Vijeću. Europska središnja banka odgovara Europskom parlamentu i Vijeću u vezi s izvršenjem svojih nadzornih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013 u skladu s tom uredbom.

U skladu s člankom 226. UFEU-a Tijelo u potpunosti surađuje s Europskim parlamentom tijekom svih istraga koje se provode na temelju tog članka.

Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim o rezultatima rada predsjednika te do 15. lipnja svake godine dostavlja to izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

Na zahtjev Europskog parlamenta predsjednik sudjeluje na saslušanju u Europskom parlamentu o rezultatima rada Tijela. Saslušanje se održava barem jedanput godišnje. Predsjednik daje izjavu pred Europskim parlamentom i odgovara na sva pitanja koja mu postave zastupnici u Europskom parlamentu, kad god se to zatraži.

Predsjednik u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o aktivnostima Tijela kada se to zatraži, a najkasnije 15 dana prije davanja izjave iz stavka 4.

Osim informacija iz članaka od 11. do 18. i članaka 20. i 33., izvješće sadržava i sve relevantne informacije koje Europski parlament zatraži na ad hoc osnovi.

Tijelo u usmenom ili pisanom obliku odgovara na sva pitanja koja su mu uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

Predsjednik na zahtjev održava povjerljive rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom, potpredsjednicima i koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta. Svi sudionici poštuju obvezu čuvanja poslovne tajne.

Ne dovodeći u pitanje njegove obveze čuvanja povjerljivosti koje proizlaze iz sudjelovanja na međunarodnim forumima, Tijelo na zahtjev izvješćuje Europski parlament o svojem doprinosu ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na takvim međunarodnim forumima.

Tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

U svakoj državi članici Tijelo mora imati najširu pravnu sposobnost koju nacionalno pravo priznaje pravnim osobama. Ono može, posebno, stjecati pokretnine i nekretnine i njima raspolagati, te biti stranka u sudskim postupcima.

Tijelo zastupa predsjednik.

Mjesto sjedišta Tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, dijeljenje s drugim agencijama Unije usluga administrativne podrške i usluga upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Tijela. Do 30. ožujka 2019. i svakih 12 mjeseci nakon toga Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti europskih nadzornih tijela s navedenim zahtjevom.

Tijelo ima sljedeće zadaće:

▼M8

(a)

na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi definiranju visokokvalitetnih zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi, posebno izradom nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te drugih mjera, među ostalim mišljenjâ;

(aa)

izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad financijskim institucijama u Uniji u kojem treba utvrditi najbolje nadzorne prakse i visokokvalitetne metodologije i postupke te u kojem se u obzir uzimaju, među ostalim, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta;

▼M8

(ab)

izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji u kojem treba utvrditi najbolje prakse i visokokvalitetne metodologije i postupke za sanaciju, uzimajući u obzir rad Jedinstvenog sanacijskog odbora i promjenjive poslovne prakse i poslovne modele te veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta;

▼M8

(b)

doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno tako što doprinosi zajedničkoj kulturi u području nadzora, osigurava dosljednu, učinkovitu i djelotvornu primjenu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., sprječava regulatornu arbitražu, promiče i prati nadzornu neovisnost, posreduje u neslaganjima među nadležnim tijelima i rješava ta neslaganja, osigurava djelotvoran i dosljedan nadzor nad financijskim institucijama, osigurava usklađeno funkcioniranje kolegijâ nadzornih tijela i poduzima mjere, među ostalim, u izvanrednim situacijama;

▼M1

(c)

olakšava delegaciju zadaća i odgovornosti među nadležnim tijelima;

▼B

(d)

blisko surađuje s ESRB-om, posebno tako što ESRB-u osigurava potrebne informacije za obavljanje njegovih zadaća i osiguravanjem odgovarajućeg daljnjeg praćenja upozorenja i preporuka ESRB-a;

▼M8

(e)

organizira i provodi stručne preglede nadležnih tijela te u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje prakse kako bi se poboljšala usklađenost rezultata nadzora;

(f)

prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova kreditiranja, posebno kućanstava i malih i srednjih poduzeća i u području inovativnih financijskih usluga razmatrajući na odgovarajući način kretanja koja se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika;

(g)

provodi tržišne analize radi informiranja o obavljanju funkcija Tijela;

(h)

promiče, prema potrebi, zaštitu deponenata, potrošača i ulagatelja, posebno u odnosu na nedostatke u prekograničnom kontekstu i uzimajući u obzir povezane rizike;

▼M1

(i)

promiče dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela, praćenje, procjenu i mjerenje sistemskih rizika, razvoj i koordinaciju planova oporavka i sanacije, pružanje visoke razine zaštite deponenata i ulagatelja u cijeloj Uniji i razvoju metoda za sanaciju posrnulih financijskih institucija i procjeni potrebe za odgovarajućim financijskim instrumentima, s ciljem poticanja suradnje između nadležnih tijela uključenih u upravljanje krizom u vezi s prekograničnim institucijama koje bi mogle predstavljati sistemski rizik, u skladu s člancima od 21. do 26;

▼M8

(ia)

doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije o financijskim podacima;

▼B

(j)

ispunjava sve druge posebne zadaće navedene u ovoj Uredbi ili u drugim zakonodavnim aktima;

(k)

objavljuje i redovito ažurira na svojoj internetskoj stranici informacije koje se odnose na njegovo područje djelovanja, posebno u okviru njegove nadležnosti, o registriranim financijskim institucijama kako bi osiguralo da informacije budu lako dostupne javnosti;

▼M8

(ka)

na svojim internetskim stranicama objavljuje i redovito ažurira sve regulatorne tehničke standarde, provedbene tehničke standarde, smjernice, preporuke te pitanja i odgovore za svaki zakonodavni akt iz članka 1. stavka 2., uključujući preglede koji se odnose na postojeće stanje radova koji su u tijeku i planirane rokove za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda i nacrta provedbenih tehničkih standarda;

▼M1 —————

▼M8

(l)

doprinosi sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, uključujući promicanjem dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, odnosno članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

1.a

Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, Tijelo:

(a)

koristi sve ovlasti koje su mu na raspolaganju; i

▼M8

(b)

vodeći na odgovarajući način računa o cilju osiguravanja sigurnosti i stabilnosti financijskih institucija, u potpunosti uzima u obzir različite vrste, poslovne modele i veličine financijskih institucija; i

▼M8

(c)

uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika.

Da bi ostvarilo zadaće navedene u stavku 1., Tijelo ima ovlasti navedene u ovoj Uredbi, a posebno za:

(a)

pripremu nacrta regulatornih tehničkih standarda u posebnim slučajevima navedenima u članku 10.;

(b)

pripremu nacrta provedbenih tehničkih standarda u posebnim slučajevima navedenima u članku 15.;

(c)

izdavanje smjernica i preporuka kao što je određeno u članku 16.;

▼M8

(ca)

izdavanje preporuka kako je utvrđeno u članku 29.a.;

▼B

(d)

izdavanje preporuka u posebnim slučajevima navedenima u članku 17. stavku 3.;

▼M8

(da)

izdavanje upozorenja u skladu s člankom 9. stavkom 3.;

▼B

(e)

donošenje pojedinačnih odluka upućenih nadležnim tijelima u posebnim slučajevima navedenima u članku 18. stavku 3. i članku 19. stavku 3.;

(f)

u slučajevima u kojima se izravno primjenjuje pravo Unije, donošenje pojedinačnih odluka upućenih financijskim institucijama u posebnim slučajevima navedenima u članku 17. stavku 6., članku 18. stavku 4. i članku 19. stavku 4.;

▼M8

(g)

davanje mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je predviđeno u članku 16.a.;

▼M8

(ga)

pružanje odgovora na pitanja, kako je utvrđeno u članku 16.b.;

(gb)

poduzimanje mjera u skladu s člankom 9.c.;

▼B

(h)

prikupljanje potrebnih informacija koje se odnose na financijske institucije kako je utvrđeno člankom 35.;

(i)

razvijanje zajedničkih metodologija za procjenu učinka karakteristika proizvoda i procesa distribucije na financijski položaj institucija i na zaštitu potrošača;

(j)

osiguravanje centralno dostupne baze podataka registriranih financijskih institucija u području svoje nadležnosti, ako je to navedeno u aktima iz članka 1. stavka 2.

Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Tijelo djeluje na temelju zakonodavnog okvira i unutar njegovih granica te na odgovarajući način vodi računa o načelu proporcionalnosti, prema potrebi, i boljoj regulativi, među ostalim i o rezultatima analiza troškova i koristi u skladu s ovom Uredbom.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.

Tijelo ima vodeću ulogu na tržištu za financijske proizvode ili usluge namijenjene potrošačima u promicanju transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na cijelom unutarnjem tržištu, među ostalim:

▼M8

(a)

prikupljanjem i analizom podataka o potrošačkim trendovima, kao što su kretanja troškova i naknada za maloprodajne financijske usluge i proizvode u državama članicama, te izvješćivanjem o tome;

▼M8

(aa)

provedbom detaljnih tematskih preispitivanja ponašanja na tržištu, usuglašavanjem razumijevanja tržišnih praksi radi utvrđivanja potencijalnih problema i analize njihova učinka;

(ab)

izradom pokazatelja rizika za građanstvo radi pravodobnog utvrđivanja potencijalnih uzroka nastanka štete za potrošače;

▼B

(b)

pregledom i koordinacijom inicijativa nadležnih tijela koje se odnose na financijsku pismenost i obrazovanje;

(c)

razvojem standarda osposobljavanja za sektor; te

(d)

doprinošenjem razvoju zajedničkih pravila objavljivanja;

▼M8

(e)

doprinošenjem utvrđivanju jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu na kojem potrošači i ostali korisnici financijskih usluga imaju pravedan pristup financijskim uslugama i proizvodima;

(f)

poticanjem napretka u područjima regulative i nadzora koji bi mogao omogućiti veću usklađenost i integraciju na razini Unije; te

(g)

koordiniranjem aktivnosti tajne kupnje koje provode nadležna tijela, ako je to primjenjivo.

Tijelo prati nove i postojeće financijske djelatnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržištâ te konvergencije i djelotvornosti regulatornih i nadzornih praksi.

Tijelo može isto tako izdavati upozorenja u slučaju da financijska djelatnost ozbiljno ugrožava ciljeve navedene u članku 1. stavku 5.

Tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije koji okuplja sva relevantna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača radi poboljšanja zaštite potrošača, postizanja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom tretmanu novih ili inovativnih financijskih djelatnosti te pružanja savjeta koje Tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 22 ) kako bi se izbjegli dupliciranje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Tijelo može kao promatrače u Odbor pozvati i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.

Tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji korisnicima ili potrošačima mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu ili mogu ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako je to potrebno zbog izvanredne situacije, u skladu s uvjetima iz članka 18. i pod tim uvjetima.

Tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.

Država članica može od Tijela zatražiti da razmotri svoju odluku. U tom slučaju Tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.

Tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

Posebne zadaće koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma

Tijelo u okviru svojih nadležnosti preuzima vodeću, koordinacijsku i nadzornu ulogu u promicanju integriteta, transparentnosti i sigurnosti u financijskom sustavu donošenjem mjera za sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u tom sustavu. U skladu s načelom proporcionalnosti te mjere ne smiju prekoračivati ono što je nužno za postizanje ciljeva ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. te se pri njihovu donošenju mora na odgovarajući način voditi računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika, poslovnim praksama, poslovnim modelima i veličini subjekata financijskog sektora i financijskih tržišta. Te mjere uključuju:

(a)

prikupljanje informacija od nadležnih tijela o nedostatcima koji su utvrđeni tijekom postupaka nadzora i izdavanja odobrenja za rad koji su u tijeku, u postupcima i procedurama, sustavima upravljanja, u pogledu prikladnosti i primjerenosti, stjecanja kvalificiranih udjela, poslovnih modela i aktivnosti subjekata financijskog sektora u vezi sa sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma te o mjerama koje su nadležna tijela poduzela kao odgovor na sljedeće bitne nedostatke koji utječu na jedan ili više zahtjeva zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 odnosno svih nacionalnih propisa kojima se oni prenose, a u pogledu sprečavanja i suzbijanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma:

kršenje ili moguće kršenje takvih zahtjeva koje je počinio subjekt financijskog sektora,

ii.

neodgovarajuća ili nedjelotvorna primjena takvih zahtjeva od strane subjekta financijskog sektora, ili

iii.

neodgovarajuća ili nedjelotvorna primjena internih politika i postupaka, od strane subjekta financijskog sektora, namijenjenih osiguravanju poštovanja takvih zahtjeva

Nadležna tijela sve te informacije dostavljaju Tijelu dodatno uz sve ostale obveze u skladu s člankom 35. ove Uredbe te pravodobno obavješćuju Tijelo o svim naknadnim razvojima događaja u vezi s dostavljenim informacijama. Tijelo blisko surađuje s financijsko-obavještajnim jedinicama EU-a (FOJ-evi), kako su navedeni u Direktivi (EU) 2015/849, poštujući pritom njihov status i obveze i bez nepotrebnog dupliciranja napora.

Nadležna tijela mogu u skladu s nacionalnim pravom razmijeniti sa središnjom bazom podataka iz stavka 2. sve dodatne informacije koje smatraju relevantnima za sprečavanje i suzbijanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(b)

blisku koordinaciju i, prema potrebi, razmjenu informacija s nadležnim tijelima, uključujući Europsku središnju banku u vezi s pitanjima koja se odnose na zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013 i tijelima kojima je povjerena javna dužnost nadzora nad obveznicima navedenima u članku 2. stavku 1. točkama 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849, kao i s FOJ-evima, poštujući pritom status i obveze FOJ-eva u skladu s Direktivom (EU) 2015/849;

(c)

izradu zajedničkih smjernica i standarda za sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u financijskom sektoru i promicanje njihove dosljedne primjene, osobito izradom nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s mandatima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., smjernica, preporuka te drugih mjera, među ostalim mišljenjâ, koji se temelje na zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2;

(d)

pružanje pomoći nadležnim tijelima na njihov izričit zahtjev;

(e)

praćenje tržišnih kretanja i procjenu osjetljivosti i rizika u odnosu na pranje novca i financiranje terorizma u financijskom sektoru.

Tijelo do 31. prosinca 2020. izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje definicija nedostataka kako je navedeno u prvom podstavku točki (a), uključujući odgovarajuće situacije u kojima se nedostatci mogu pojaviti, bitnost nedostatka i praktična primjena informacija koje je Tijelo prikupilo, kao i vrsta informacija koju bi trebalo dostaviti u skladu s prvim podstavkom točkom (a). Tijelo pri izradi tih tehničkih standarda uzima u obzir količinu informacija koje treba dostaviti i potrebu da se izbjegne dupliciranje napora. Tijelo određuje i aranžmane kojima se jamči djelotvornost i povjerljivost.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14.

Tijelo uspostavlja i ažurira središnju bazu podataka s informacijama prikupljenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a). Tijelo osigurava analizu tih informacija te njihovu dostupnost nadležnim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti. Tijelo može, prema potrebi, nacionalnim pravosudnim tijelima i nadležnim tijelima dotične države članice dostaviti dokaze koji su u njegovu posjedu i koji bi mogli dovesti do pokretanja kaznenog postupka, u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima. Tijelo također može, prema potrebi, dostaviti dokaze Uredu europskog javnog tužitelja ako se ti dokazi odnose na kaznena djela koja jesu ili bi mogla biti u nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 ( 23 ).

Nadležna tijela mogu Tijelu uputiti obrazložene zahtjeve za informacije o subjektima financijskog sektora koje su relevantne za njihove nadzorne aktivnosti u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Tijelo ocjenjuje navedene zahtjeve te pravodobno i na temelju načela nužnosti pristupa informacijama dostavlja informacije koje su zatražila nadležna tijela. Ako ne dostavi tražene informacije, Tijelo o tome obavješćuje nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev i daje objašnjenje zašto te informacije nisu dostavljene. Tijelo obavješćuje nadležno tijelo ili bilo koje drugo tijelo ili instituciju koji su prvi dostavili zatražene informacije o identitetu nadležnog tijela koje je podnijelo zahtjev za informacije, identitetu dotičnog subjekta financijskog sektora, razlogu za podnošenje zahtjeva za informacije, kao i o tome jesu li informacije razmijenjene. Osim toga, Tijelo analizira informacije kako bi na vlastitu inicijativu razmijenilo relevantne informacije s nadležnim tijelima za potrebe njihovih nadzornih aktivnosti u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Ako razmijeni relevantne informacije, Tijelo o tome obavješćuje nadležno tijelo koje je prvo dostavilo informacije. Tijelo također provodi analizu na agregatnoj osnovi za potrebe davanja mišljenja koje je dužno donijeti u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive (EU) 2015/849.

Tijelo do 31. prosinca 2020. izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje način na koji se analiza informacija mora provesti i učiniti dostupnom nadležnim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14.

Tijelo promiče konvergenciju nadzornih procesa iz Direktive (EU) 2015/849, među ostalim tako što provodi stručne preglede i objavljuje s time povezana izvješća te poduzima daljnje mjere u skladu s člankom 30. ove Uredbe. Tijelo pri provedbi takvih pregleda u skladu s člankom 30. ove Uredbe uzima u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i međuvladina tijela nadležna u području sprečavanja pranja novca ili financiranja terorizma, kao i dvogodišnje izvješće Komisije iz članka 6. Direktive (EU) 2015/849 te procjene rizika koje su provele države članice u skladu s člankom 7. te direktive.

Tijelo, uz sudjelovanje nadležnih tijela, provodi procjene rizika strategija, kapaciteta i resursa nadležnih tijela za suočavanje s najvažnijim novonastalim rizicima povezanima s pranjem novca i financiranjem terorizma na razini Unije, kako je utvrđeno u nadnacionalnoj procjeni rizika. Ono provodi te procjene rizika posebno u svrhu davanja mišljenja koje je dužno donijeti u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive (EU) 2015/849. Tijelo provodi procjene rizika na temelju informacija koje su mu dostupne, među ostalim stručnih pregleda u skladu s člankom 30. ove Uredbe, njegove analize informacija na agregatnoj osnovi prikupljenih za potrebe središnje baze podataka u skladu sa stavkom 2. ovog članka, kao i relevantnih evaluacija, procjena ili izvješća koje su sastavile međunarodne organizacije i međuvladina tijela nadležna u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te procjene rizika koje su provele države članice u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2015/849. Tijelo procjene rizika stavlja na raspolaganje svim nadležnim tijelima.

Za potrebe prvog podstavka ovog stavka Tijelo putem internog odbora osnovanog stavkom 7. ovog članka izrađuje i primjenjuje metode kojima se omogućuju objektivna procjena, kao i kvalitetno i dosljedno preispitivanje procjena i primjene metodologije te kojima se osiguravaju jednaki uvjeti. Taj interni odbor provodi preispitivanje kvalitete i dosljednosti procjena rizika. On izrađuje nacrte procjena rizika koje treba donijeti Odbor nadzornih tijela u skladu s člankom 44.

U slučajevima kada postoje naznake da su subjekti financijskog sektora prekršili zahtjeve utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849 i kada postoji prekogranična dimenzija s trećim zemljama, Tijelo ima vodeću ulogu u pružanju doprinosa olakšavanju suradnje između nadležnih tijela u Uniji i relevantnih tijela trećih zemalja, ako je to potrebno. Tom ulogom Tijela ne dovode se u pitanje redoviti kontakti nadležnih tijela s tijelima trećih zemalja.

Tijelo osniva stalni interni odbor za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma koji koordinira mjere s ciljem sprečavanja i suzbijanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i priprema, u skladu s Uredbom (EU) 2015/847 i Direktivom (EU) 2015/849, sve nacrte odluka koje Tijelo mora donijeti u skladu s člankom 44. ove Uredbe.

Odbor iz stavka 7. sastavljen je od predstavnika na visokoj razini tijela vlasti i tijela svih država članica koja su nadležna osigurati da subjekti financijskog sektora poštuju Uredbu (EU) 2015/847 i Direktivu (EU) 2015/849, koji imaju stručno znanje i ovlasti za donošenje odluka u području sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, kao i predstavnika na visokoj razini Tijela, europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), koji imaju stručno znanje o različitim poslovnim modelima i posebnostima sektora. Predstavnici na visokoj razini Tijela i tih drugih europskih nadzornih tijela sudjeluju na sastancima odbora bez prava glasa. Osim toga, Komisija, ESRB i nadzorni odbor Europske središnje banke imenuju po jednog predstavnika na visokoj razini koji na sastancima tog odbora sudjeluju kao promatrači. Predsjednika tog odbora između sebe biraju članovi tog odbora s pravom glasa.

Svaka institucija, tijelo vlasti i tijelo iz prvog podstavka imenuju zamjenika iz redova svog osoblja, koji može zamijeniti člana ako je on spriječen prisustvovati sastanku. Države članice u kojima je više od jednog tijela nadležno osigurati da subjekti financijskog sektora poštuju Direktivu (EU) 2015/849 mogu imenovati jednog predstavnika za svako nadležno tijelo. Neovisno o broju nadležnih tijela koja imaju predstavnika na sastanku, svaka država članica ima jedan glas. Taj odbor može osnovati interne radne skupine koje se bave specifičnim aspektima njegova rada s ciljem izrade nacrta odluka tog odbora. U tim skupinama mogu sudjelovati članovi osoblja svih nadležnih tijela zastupljenih u tom odboru i članovi osoblja Tijela, europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) te europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) te europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) mogu u bilo kojem trenutku podnijeti pisana očitovanja o bilo kojem nacrtu odluke odbora iz stavka 7. ovog članka. Odbor nadzornih tijela na odgovarajući način razmatra takva očitovanja prije donošenja konačne odluke. Ako se nacrt odluke temelji na ovlastima koje su Tijelu dodijeljene u skladu s člancima 9.b, 17. ili 19. ili je s njima povezan te se odnosi na:

(a)

financijske institucije, kako su definirane u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ili bilo koje nadležno tijelo koje ih nadzire, ili

(b)

sudionike financijskih tržišta, kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ili bilo koje nadležno tijelo koje ih nadzire.

Tijelo može donijeti odluku samo u suglasnoti s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), u slučaju iz točke (a), ili s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), u slučaju iz točke (b). Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) ili europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) dostavlja svoje stajalište Tijelu u roku od 20 dana od datuma nacrta odluke koju je odbor donio. Ako ne dostave Tijelu svoje stajalište u roku od 20 dana niti zatraže na odgovarajući način opravdano produljenje roka za dostavu tih stajališta, smatra se da je dogovor postignut.

Zahtjev za istragu u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca ili financiranja terorizma

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje i suzbijanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, Tijelo može, ako ima naznake o bitnim kršenjima, zatražiti od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke iii. da: (a) istraži je li subjekt financijskog sektora prekršio pravo Unije i, ako se to pravo Unije sastoji od direktiva ili se njime izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, je li prekršio nacionalno pravo u mjeri u kojoj se njime prenose direktive ili ostvaruju mogućnosti dopuštene državama članicama pravom Unije; (b) razmotri izricanje sankcija tom subjektu zbog tih kršenja. Ono također može, prema potrebi, od nadležnog tijela iz članka 4. točke (2) podtočke iii. zatražiti da razmotri donošenje pojedinačne odluke upućene tom subjektu financijskog sektora u kojoj od njega zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze u skladu s izravno primjenjivim pravom Unije ili u skladu s nacionalnim pravom u mjeri u kojoj se njime prenose direktive ili ostvaruju mogućnosti dopuštene državama članicama pravom Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja. Zahtjevima iz ovog stavka ne smije se ometati provedba postojećih nadzornih mjera nadležnog tijela kojemu je zahtjev upućen.

Nadležno tijelo ispunjava svaki zahtjev koji mu je upućen u skladu sa stavkom 1. i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od deset radnih dana obavješćuje Tijelo o koracima koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi ispunilo taj zahtjev.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne obavijesti Tijelo u roku od 10 radnih dana o koracima koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi postupanja u skladu sa stavkom 2. ovog članka, primjenjuje se članak 17. ove Uredbe.

Tijelo poduzima mjere iz stavka 2. ovog članka samo u iznimnim okolnostima kada smatra da bi primjena jednog od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo kojeg od delegiranih ili provedbenih akata koji se na njemu temelje mogla stvoriti bitne probleme zbog nekog od sljedećih razloga:

(a)

Tijelo smatra da bi odredbe iz tog akta mogle biti u izravnom sukobu s nekim drugim relevantnim aktom;

(b)

ako je akt jedan od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., nepostojanje delegiranih ili provedbenih akata kojima bi se dopunio ili pojasnio dotični akt moglo bi izazvati opravdane sumnje u pravne posljedice zakonodavnog akta ili njegovu pravilnu primjenu;

(c)

nepostojanje smjernica i preporuka iz članka 16. moglo bi izazvati praktične poteškoće pri primjeni relevantnog zakonodavnog akta.

U slučajevima iz stavka 1. Tijelo nadležnim tijelima i Komisiji šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje.

U slučajevima iz stavka 1. točaka (a) i (b) Tijelo Komisiji dostavlja mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema, prema prosudbi Tijela. Tijelo objavljuje svoje mišljenje.

U slučaju iz stavka 1. točke (c) ovog članka Tijelo što prije ocjenjuje je li potrebno donijeti relevantne smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Tijelo postupa žurno, posebno kako bi se, kad god je to moguće, spriječili problemi iz stavka 1.

Ako je to potrebno u slučajevima iz stavka 1. i do donošenja i primjene novih mjera nakon poduzimanja koraka iz stavka 2., Tijelo izdaje mišljenja o specifičnim odredbama akata iz stavka 1. radi daljnjeg poticanja usklađenih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih i provedbenih praksi te zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije.

Ako na temelju informacija koje dobije osobito od nadležnih tijela smatra da bilo koji od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo koji delegirani ili provedbeni akti koji se na njima temelji stvaraju bitne iznimne probleme koji se odnose na povjerenje u tržište, zaštitu potrošača, klijenata ili ulagatelja, uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili tržišta robe ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela, Tijelo nadležnim tijelima i Komisiji bez nepotrebne odgode šalje dopis u kojem detaljno navodi probleme za koje smatra da postoje. Tijelo može Komisiji dostaviti mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema. Tijelo objavljuje svoje mišljenje.

Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda. Tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje.

Prije nego što regulatorne tehničke standarde podnese Komisiji Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Tijelo traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća Tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga nije donijela ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

Ako Tijelo nije podnijelo nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

Samo ako Tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje svoj nacrt regulatornog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana navedenog u četvrtom podstavku Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji za razdoblje od četiri godine od 16. prosinca 2010. Komisija izrađuje izvješće u vezi s delegiranom ovlasti najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja osim ako ga Europski parlament ili Vijeće ne opozovu u skladu s člankom 14.

Čim donese regulatorni tehnički standard, Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima iz članaka od 12. do 14.

Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.

Institucija koja je započela interni postupak za odlučivanje o opozivu delegiranja ovlasti nastoji o tome obavijestiti drugu instituciju i Komisiju u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, uz navođenje delegirane ovlasti koja bi mogla biti predmetom opoziva.

Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke odmah ili na kasniji datum naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost regulatornih tehničkih standarda koji su već na snazi. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Europski parlament ili Vijeće mogu uložiti prigovor na regulatorni tehnički standard u razdoblju od tri mjeseca od datuma obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je donijela Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za tri mjeseca.

Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.

Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog razdoblja ako i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor.

Regulatorni tehnički standard na koji Europski parlament ili Vijeće ulože prigovor u razdoblju iz stavka 1. ne stupa na snagu. U skladu s člankom 296. UFEU-a, institucija koja ulaže prigovor dužna je navesti razloge za ulaganje prigovora na regulatorni tehnički standard.

U slučaju da Komisija ne potvrdi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga izmjeni u skladu s člankom 10., Komisija o tome obavješćuje Tijelo, Europski parlament i Vijeće, navodeći svoje razloge.

Prema potrebi, Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati odgovornog člana Komisije zajedno s predsjednikom Tijela u roku mjesec dana od obavijesti iz stavka 1. na izvanredan sastanak nadležnog odbora Europskog parlamenta ili Vijeća da iznesu i objasne razlike u svojim stajalištima.

Ako Europski parlament i Vijeće dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda s pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a, u područjima koja su navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda. Tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Tijelo traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Tijelo, bez prethodne koordinacije s Tijelom, kako je određeno u ovom članku.

Ako Tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.

Samo ako Tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom, bez nacrta Tijela.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana navedenog u četvrtom podstavku Tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Tijelo, bez prethodnog usklađivanja s Tijelom, kako je određeno u ovom članku.

Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standard”. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Tijelo izdaje smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili svim financijskim institucijama i izdaje preporuke namijenjene jednom ili više nadležnih tijela ili jednoj ili više financijskih institucija.

Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.

Tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37. Ako Tijelo ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete Interesne skupine za bankarstvo, dužno je za to navesti razloge.

2.a

U smjernicama i preporukama ne smije se samo upućivati na elemente zakonodavnih akata niti samo preuzimati te elemente. Prije izdavanja nove smjernice ili preporuke Tijelo najprije preispituje postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjeglo svako dupliciranje.

Nadležna tijela i financijske institucije moraju ulagati napore da se usklade s tim smjernicama i preporukama.

U razdoblju od dva mjeseca od izdavanja smjernice ili preporuke svako nadležno tijelo dužno je potvrditi da je usklađeno ili da se namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. U slučaju da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti, dužno je o tome obavijestiti Tijelo, navodeći svoje razloge.

Tijelo objavljuje činjenicu da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. Tijelo također može odlučiti, na pojedinačnoj osnovi, objaviti razloge koje je navelo nadležno tijelo za neusklađivanje s tom smjernicom ili preporukom. Nadležno tijelo mora o toj objavi biti unaprijed obaviješteno.

Ako se to zahtijeva u toj smjernici ili preporuci, financijske institucije moraju jasno i detaljno izvješćivati o tome jesu li usklađene s tom smjernicom ili preporukom.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane.

Na zahtjev Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije ili na vlastitu inicijativu Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti.

Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

Kada je riječ o procjenama iz članka 22. Direktive 2013/36/EU za koje je u skladu s tim člankom obvezno savjetovanje među nadležnim tijelima iz dviju ili više država članica, Tijelo može na zahtjev jednog od dotičnih nadležnih tijela donijeti i objaviti mišljenje o tim procjenama. Mišljenje se donosi žurno, a u svakom slučaju prije kraja razdoblja procjene iz tog članka.

Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji na njihov zahtjev dostaviti tehničke savjete u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela te institucije i tijela Unije, može Tijelu na bilo kojem službenom jeziku Unije postaviti pitanja u vezi s praktičnom primjenom ili provedbom odredbi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., povezanih delegiranih i provedbenih akata te smjernica i preporuka donesenih na temelju tih zakonodavnih akata.

Prije nego što Tijelu postave pitanje financijske institucije razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.

Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Tijelo može zatražiti dodatno objašnjenje pitanja koja je postavila fizička ili pravna osoba iz ovog stavka.

Odgovori Tijela na pitanja iz stavka 1. nisu obvezujući. Odgovori moraju biti dostupni barem na jeziku na kojem je pitanje podneseno.

Tijelo uvodi internetski alat dostupan na njegovim internetskim stranicama te upravlja njime, za potrebe podnošenja pitanja te pravodobne objave svih primljenih pitanja kao i svih odgovora na sva dopuštena pitanja u skladu sa stavkom 1., osim ako je takva objava protivna legitimnom interesu navedenih osoba ili bi uključivala rizike za stabilnost financijskog sustava. Tijelo može odbaciti pitanja na koja ne namjerava odgovoriti. Tijelo objavljuje odbačena pitanja na svojim internetskim stranicama tijekom razdoblja od dva mjeseca.

Tri člana Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa mogu od Odbora nadzornih tijela zatražiti da u skladu s člankom 44. odluči hoće li predmet dopuštenog pitanja iz stavka 1. ovog članka razmatrati u smjernicama u skladu s člankom 16., zatražiti savjete Interesne skupine iz članka 37., revidirati pitanja i odgovore u odgovarajućim vremenskim razmacima, provesti otvorena javna savjetovanja ili analizirati potencijalne povezane troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak dotičnog nacrta pitanja i odgovora ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. U slučaju uključivanja Interesne skupine iz članka 37. primjenjuje se dužnost čuvanja povjerljivosti.

Tijelo prosljeđuje Komisiji pitanja za koja je potrebno tumačenje prava Unije. Tijelo objavljuje sve odgovore koje dostavi Komisija.

Ako nadležno tijelo ne primjenjuje akte iz članka 1. stavka 2., ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja kršenje prava Unije, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde utvrđene u skladu s člancima od 10. do 15., a posebno ako nije osiguralo da financijska institucija zadovoljava zahtjeve propisane tim aktima, Tijelo djeluje u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka.

Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za bankarstvo ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kada se to temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, Tijelo opisuje način na koji namjerava postupiti u tom predmetu i, prema potrebi, istražuje navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., nadležno tijelo, bez odgode, pruža Tijelu sve informacije koje Tijelo smatra neophodnim za istragu, uključujući i kako se akti navedeni u članku 1. stavku 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., Tijelo može, nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, drugim nadležnim tijelima izravno uputiti valjano opravdan i obrazložen zahtjev za informacije kad god se pokaže ili se smatra da je zahtjev za informacije upućen dotičnom nadležnom tijelu nedovoljan da bi se dobile informacije koje se smatraju potrebnima u svrhu provedbe istrage navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.

Adresat takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

2.a

Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz ove Uredbe i prije izdavanja preporuke iz stavka 3., Tijelo stupa u kontakt s dotičnim nadležnim tijelom ako smatra da je to primjereno kako bi se razriješilo pitanje kršenja prava Unije, a kako bi pokušalo postići dogovor o mjerama koje su potrebne da bi nadležno tijelo poštovalo pravo Unije.

Najkasnije dva mjeseca od početka istrage, Tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.

Nadležno tijelo izvješćuje u roku deset radnih dana od primitka preporuke Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.

Ako se nadležno tijelo nije uskladilo s pravom Unije u roku mjesec dana od primitka preporuke Tijela, Komisija može, nakon što ju je Tijelo o tome obavijestilo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje u kojemu od nadležnog tijela zahtijeva da poduzme mjere potrebne za usklađivanje s pravom Unije. Formalno mišljenje Komisije uzima u obzir preporuku Tijela.

Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije tri mjeseca od donošenja preporuke. Komisija može produljiti to razdoblje za mjesec dana.

Nadležno tijelo dužno je u roku deset radnih dana od primitka formalnog mišljenja iz stavka 4. izvijestiti Komisiju i Tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti radi usklađivanja s tim formalnim mišljenjem.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Tijelo može, ako su relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjivi na financijske institucije ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca i financiranja terorizma, na subjekte financijskog sektora, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora kojom se od njih zahtijeva da poduzmu sve potrebne mjere kako bi ispunili svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, kada se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora, Tijelo može donijeti odluku u kojoj od nadležnog tijela zahtijeva da se uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden. Ako nadležno tijelo ne poštuje tu odluku, Tijelo može donijeti i odluku u skladu s prvim podstavkom. U tu svrhu Tijelo primjenjuje sve relevantne odredbe prava Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo u mjeri u kojoj se njime prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama trenutno izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno pravo u mjeri u kojoj su se takve mogućnosti ostvarile.

Odluka Tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu sa stavkom 4. ili odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo mora navesti koja se nadležna tijela i financijske institucije nisu uskladili s formalnim mišljenjem ili odlukama iz stavaka 4. i 6. ovog članka.

Tijelo raspolaže posebnim sustavima prijavljivanja za primanje i obradu informacija od fizičkih ili pravnih osoba koje podnose prijave o stvarnim ili mogućim povredama, zlouporabi prava ili neprimjeni prava Unije.

Fizičke ili pravne osobe koje podnose prijave putem tih sustava moraju biti zaštićene od odmazde u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća ( 24 ), kada je to primjenjivo.

Tijelo osigurava anonimno ili povjerljivo te sigurno dostavljanje svih informacija. Ako smatra da dostavljene informacije sadržavaju dokaze ili značajne naznake o nekoj bitnoj povredi, Tijelo dostavlja povratne informacije osobi koja je podnijela prijavu.

U slučaju nepovoljnih kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije, Tijelo aktivno olakšava i, ako to smatra potrebnim, koordinira sve mjere koje su poduzela odgovarajuća nadležna nadzorna tijela.

Kako bi bilo u mogućnosti vršiti tu ulogu olakšavanja i koordiniranja, Tijelo se u cijelosti obavješćuje o svim relevantnim kretanjima i poziva se da kao promatrač sudjeluje u svim relevantnim skupovima odgovarajućih nadležnih nadzornih tijela.

Vijeće, uz savjetovanje s Komisijom i ESRB-om te, prema potrebi, s europskim nadzornim tijelima, može donijeti odluku upućenu Tijelu kojom se utvrđuje postojanje izvanredne situacije u smislu ove Uredbe, nakon zahtjeva Tijela, Komisije ili ESRB-a. Vijeće mora preispitivati tu odluku u odgovarajućim razmacima, a najmanje jednom mjesečno. Ako odluka ne bude obnovljena na kraju jednomjesečnog razdoblja, ona automatski prestaje važiti. Vijeće može u bilo kojem trenutku objaviti prestanak izvanredne situacije.

Ako ESRB ili Tijelo smatraju da može nastati izvanredna situacija, oni izdaju povjerljivu preporuku upućenu Vijeću i dostavljaju mu procjenu situacije. Vijeće zatim procjenjuje postoji li potreba za sastankom. U tom je postupku zajamčena povjerljivost.

Ako Vijeće utvrdi postojanje izvanredne situacije, ono o tomu bez odlaganja izvješćuje Europski parlament i Komisiju.

Ako je Vijeće donijelo odluku na temelju stavka 2. ovog članka te u iznimnim okolnostima kada je potrebno koordinirano djelovanje nadležnih tijela kao odgovor na nepovoljna kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti pravilno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava u Uniji ili zaštitu korisnika i potrošača, Tijelo može donijeti pojedinačne odluke u kojima od nadležnih tijela zahtijeva da poduzmu potrebne mjere u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. kako bi se suočila s takvim kretanjima na način da se osigura da financijske institucije i nadležna tijela ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tim zakonodavnim aktima.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela iz stavka 3. u razdoblju propisanom u toj odluci, u slučaju da su relevantni zahtjevi propisani u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s tim aktima izravno primjenjivi na financijske institucije, Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji kojom zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze prema tom zakonodavstvu, uključujući prestanak bilo kakve prakse. To se primjenjuje samo u situacijama u kojima nadležno tijelo ne primjenjuje zakonodavne akte iz članka 1. stavka 2., uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde donesene u skladu s tim aktima, ili ih primjenjuje na način za koji se čini da predstavlja očito kršenje tih akata te ako je potrebno hitno ispravljanje radi ponovnog uspostavljanja urednog funkcioniranja i cjelovitosti financijskih tržišta i stabilnosti cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela.

Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 4. prevladavaju nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Sve mjere nadležnih tijela u vezi s pitanjima koja su predmet odluka na temelju stavka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.

U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a)

na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;

(b)

u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. propisuje da Tijelo može pomoći na vlastitu inicijativu kada je postojanje neslaganja među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga.

U slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.

1.a

Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Tijelo o nepostizanju dogovora:

(a)

kada je rok za postizanje dogovora među nadležnim tijelima utvrđen u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., a nastupi bilo koji od sljedećih događaja:

rok je istekao; ili

ii.

najmanje dva dotična nadležna tijela donijela su na temelju objektivnih razloga zaključak o postojanju neslaganja;

(b)

kada rok za postizanje dogovora među nadležnim tijelima nije utvrđen u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., a nastupi bilo koji od sljedećih događaja:

najmanje dva dotična nadležna tijela donijela su na temelju objektivnih razloga zaključak o postojanju neslaganja; ili

ii.

protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađivanja s tim aktima, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se udovoljava tom zahtjevu.

1.b

Predsjednik procjenjuje treba li Tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako Tijelo intervenira na vlastitu inicijativu, ono o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 3.a, u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.

Tijelo određuje rok za mirenje među nadležnim tijelima uzimajući u obzir relevantne rokove navedene u aktima iz članka 1. stavka 2. kao i složenost i žurnost pitanja. U toj fazi Tijelo djeluje kao posrednik.

►M8 Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Odlukom Tijela može se od nadležnih tijela zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijela ili da primijene ovlasti koje imaju u skladu s relevantnim pravom Unije. ◄

3.a

Tijelo obavješćuje dotična nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. kao i o, prema potrebi, svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 3.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela te time ne osigura da financijska institucija ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca ili financiranja terorizma, subjekt financijskog sektora ispunjava zahtjeve koji su na njih izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji ili tom subjektu financijskog sektora kojom se od njih zahtijeva da poduzmu potrebne mjere radi postupanja u skladu sa njihovim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Tijelo također može donijeti odluku u skladu s prvim podstavkom ovog stavka ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora. U tu svrhu Tijelo primjenjuje sve relevantne odredbe prava Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo u mjeri u kojoj se njime prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno pravo u mjeri u kojoj su se takve mogućnosti ostvarile.

Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 4. prevladavaju nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela. Sve mjere nadležnih tijela u vezi s činjenicama koje su predmet odluka na temelju stavka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.

U izvješću iz članka 50. stavka 2. predsjednik Tijela mora navesti prirodu i vrstu sporova među nadležnim tijelima, postignute sporazume i odluke donesene radi rješavanja takvih sporova.

Zajednički odbor dužan je u skladu s postupkom propisanim u članku 19. i članku 56. rješavati međusektorske sporove koji mogu nastati među nadležnim tijelima kako je definirano člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe, Uredbom (EU) 1094/2010 odnosno Uredbom (EU) 1095/2010.

Tijelo unutar područja primjene svojih ovlasti promiče konvergenciju postupaka nadzorne provjere i ocjene u skladu s Direktivom 2013/36/EU kako bi se u Uniji razvili jaki nadzorni standardi.

Tijelo u okviru svojih ovlasti promiče i prati učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela ako su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi Tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući nadzore na licu mjesta koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih.

Tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i skladnog funkcioniranja kolegija nadzornih tijela za prekogranične institucije diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije iz članka 23. i, po potrebi, saziva sastanak kolegija.

Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka Tijelo se smatra „nadležnim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.

Tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s ovlaštenjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i u skladu s člancima od 10. do 15. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s odredbama koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegijâ nadzornih tijela. Tijelo može izdavati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje su donijeli kolegiji nadzornih tijela.

Tijelo ima pravno obvezujuću posredničku ulogu u rješavanju sporova među nadležnim tijelima u skladu s postupkom navedenim u članku 19. Tijelo može donositi nadzorne odluke koje su izravno primjenjive na dotičnu instituciju u skladu s člankom 19.

Tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:

(a)

su uzrokovani narušavanjem cijelog financijskog sustava ili njegova dijela; i

(b)

mogu imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.

Tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su razvili ESRB i Tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

1.a

Najmanje jednom godišnje, Tijelo razmatra prikladnost provođenja procjena otpornosti financijskih institucija diljem Unije u skladu s člankom 32. i obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o svojim razmatranjima. Kad se provode takve procjene diljem Unije, Tijelo, ako smatra prikladnim tako postupiti, objavljuje rezultate za svaku financijsku instituciju sudionicu.

U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemske važnosti, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.

Tijelo također izrađuje odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres kako bi pomoglo u utvrđivanju onih institucija koje mogu predstavljati sistemski rizik. Te institucije moraju biti pod pojačanim nadzorom te, ako je to potrebno, obuhvaćene postupkom za oporavak i sanaciju iz članka 25.

Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za financijske institucije kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji one predstavljaju.

Tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju financijske institucije uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Tijelo može provesti istragu u vezi s određenom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili vrstom ponašanja kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu korisnika ili potrošača.

Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor nadzornih tijela može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.

Za te potrebe Tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.

Zajednički odbor osigurava cjelokupnu i međusektorsku koordinaciju aktivnosti koje se provode u skladu s ovim člankom.

U suradnji s ESRB-om Tijelo izrađuje kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika i odgovarajući sustav testiranja otpornosti na stres, što uključuje evaluaciju mogućnosti povećanja sistemskog rizika koji bi financijske institucije mogle predstavljati u stresnim okolnostima ili takvog rizika koji im prijeti, uključujući mogući sistemski rizik povezan s okolišem. Financijske institucije koje bi mogle predstavljati sistemski rizik podliježu pojačanom nadzoru i, prema potrebi, postupcima za oporavak i sanaciju iz članka 25.

Tijelo u potpunosti mora uzeti u obzir relevantne međunarodne pristupe kada izrađuje kriterije za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika koji predstavljaju financijske institucije, uključujući one koje su utvrdili Odbor za financijsku stabilnost, Međunarodni monetarni fond i Banka za međunarodne namire.

Tijelo osigurava postojanje specijalizirane i kontinuirane sposobnosti učinkovitog odgovora na materijalizaciju sistemskih rizika kao što je navedeno u člancima 22. i 23., posebno s obzirom na institucije koje predstavljaju sistemski rizik.

Tijelo ispunjava zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom i zakonodavstvom iz članka 1. stavka 2. te doprinosi osiguravanju dosljednog i koordiniranog sustava za upravljanje u kriznim situacijama i rješavanje krize u Uniji.

Tijelo aktivno doprinosi i sudjeluje u izradi i koordinaciji djelotvornih, dosljednih i ažuriranih planova za oporavak i sanaciju financijskih institucija. Tijelo također, kada je to predviđeno aktima Unije iz članka 1. stavka 2., pomaže u razvoju postupaka za izvanredne situacije i preventivnih mjera za smanjivanje sistemskog učinka bilo kakvih neuspjeha.

1.a

Tijelo može organizirati i provoditi stručne revizije razmjene podataka i zajedničkih aktivnosti Odbora iz Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnih sanacijskih tijela država članica koje nisu uključene u Jedinstveni sanacijski mehanizam pri sanaciji prekograničnih grupa kako bi se ojačala učinkovitost i dosljednost rezultata. U tu svrhu Tijelo razvija metode kojima se omogućuje objektivna procjena i usporedba.

Tijelo može utvrditi najbolje prakse s ciljem olakšavanja sanacije posrnulih institucija te, posebno, prekograničnih grupa, tako da se izbjegne širenje štetnih učinaka, osiguravajući postojanje odgovarajućih sredstava, uključujući dovoljno resursa te da se omogući institucijama ili grupi da budu sanirane na pravilan, isplativ i pravodoban način.

Tijelo može izraditi regulatorne i provedbene tehničke standarde kao što je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 15.

Tijelo doprinosi jačanju Europskog sustava nacionalnih sustava osiguranja depozita djelujući u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi se osigurala pravilna primjena Direktive 94/19/EZ s ciljem osiguranja da su nacionalni sustavi osiguranja depozita primjereno financirani doprinosima financijskih institucija, kao i onih financijskih institucija koje imaju poslovni nastan i primaju depozite u Uniji, no koje imaju sjedište izvan Unije, kako je određeno Direktivom 94/19/EZ, te osiguranja visoke razine zaštite svim deponentima u usklađenom okviru u cijeloj Uniji, čuvajući nedodirnutom stabilizacijsku, zaštitnu ulogu uzajamnih jamstvenih programa, ako su oni u skladu sa zakonodavstvom Unije.

Članak 16. koji se odnosi na ovlasti Tijela za donošenje smjernica i preporuka primjenjuje se na sustave osiguranja depozita.

Tijelo može izraditi regulatorne i provedbene tehničke standarde kao što je navedeno u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. u skladu s postupkom propisanim člancima od 10. do 15.

Preispitivanje ove Uredbe predviđeno člankom 81. posebno ispituje konvergenciju Europskog sustava nacionalnih sustava osiguranja depozita.

Tijelo doprinosi razvoju metoda za sanaciju posrnulih financijskih institucija, posebno onih koje mogu predstavljati sistemski rizik, tako da se izbjegne širenje zaraze i da se omogući prestanak njihovih aktivnosti na ispravan i pravodoban način, uključujući, gdje je primjenjivo, usklađene i snažne mehanizme financiranja, prema potrebi.

Tijelo predstavlja svoju procjenu o tome postoji li potreba za sustavom usklađenih, snažnih i vjerodostojnih mehanizama financiranja pomoću odgovarajućih financijskih instrumenata povezanih sa skupom koordiniranih dogovora za upravljanje krizom.

Tijelo doprinosi radu u području jednakih pravila igre za sve i kumulativnih učinaka svih sustava davanja i doprinosa financijskih institucija koji mogu biti uvedeni kako bi se osigurala pravedna raspodjela opterećenja i poticaja za obuzdavanje sistemskog rizika kao dijela usklađenog i vjerodostojnog okvira za sanaciju.

Nadležna tijela mogu, uz suglasnost tijela kojemu se delegiraju odgovornosti, delegirati zadaće i odgovornosti Tijelu ili drugim nadležnim tijelima pod uvjetima navedenima u ovom članku. Države članice mogu odrediti konkretne postupke u pogledu delegiranja odgovornosti kojih se treba pridržavati prije nego što njihova nadležna tijela sklope takve sporazume o delegiranju, te mogu ograničiti opseg delegiranja na ono što je neophodno za efektivni nadzor prekograničnih financijskih institucija ili grupa.

Tijelo potiče i olakšava delegiranje zadaća i odgovornosti među nadležnim tijelima utvrđujući one zadaće i odgovornosti koje mogu biti delegirane ili se mogu zajednički izvršavati te promičući najbolje prakse.

Delegiranje odgovornosti rezultira preraspodjelom nadležnosti propisanih aktima iz članka 1. stavka 2. Postupak, provedbu te upravni i sudski nadzor koji se odnose na delegirane odgovornosti uređuje pravo tijela kojemu se delegiraju odgovornosti.

Nadležna tijela moraju obavijestiti Tijelo o sporazumima o delegiranju koje namjeravaju sklopiti. Sporazumi mogu stupiti na snagu najranije mjesec dana nakon obavješćivanja Tijela.

Tijelo može dati mišljenje o namjeravanom sporazumu u roku mjesec dana nakon što je o njemu obaviješteno.

Tijelo odgovarajućim sredstvima objavljuje sve sporazume o delegiranju koje su sklopila nadležna tijela kako bi osiguralo da su sve relevantne stranke obaviještene na odgovarajući način.

Tijelo ima aktivnu ulogu u izgradnji zajedničke kulture u području nadzora i dosljednih nadzornih praksi u Uniji, kao i u osiguravanju ujednačenih postupaka i dosljednih pristupa u cijeloj Uniji. Tijelo provodi najmanje sljedeće aktivnosti:

(a)

daje mišljenje nadležnim tijelima;

▼M8

(aa)

utvrđuje strateške prioritete Unije u području nadzora u skladu s člankom 29.a;

(ab)

osniva koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b s ciljem promicanja konvergencije nadzora i utvrđivanja najboljih praksi;

▼M8

(b)

promiče djelotvornu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, među ostalim o kibersigurnosti i kibernapadima, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene u relevantnim zakonodavnim aktima Unije;

▼B

(c)

doprinosi razvoju visokokvalitetnih i ujednačenih nadzornih standarda, uključujući standarde izvješćivanja, te međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s člankom 1. stavkom 3.;

(d)

preispituje primjenu relevantnih regulatornih i provedbenih tehničkih standarda koje je donijela Komisija te smjernica i preporuka koje je izdalo Tijelo i, prema potrebi, predlaže izmjene; i

▼M8

(e)

uspostavlja sektorske i međusektorske programe osposobljavanja, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću upotrebu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih alata; i

▼M8

(f)

uvodi sustave praćenja za procjenu značajnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika, pri čemu se uzima u obzir Pariški sporazum iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

Tijelo može, prema potrebi, izraditi nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad financijskim institucijama u Uniji, kojim se na odgovarajući način u obzir uzimaju priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. Tijelo također izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. I u Unijinu priručniku o nadzoru i u Unijinu priručniku o sanaciji utvrđuju se najbolje prakse te se opisuju visokokvalitetne metodologije i procesi.

Tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) i alatima i instrumentima iz ovog stavka. Tijelo također analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

Nakon rasprave u Odboru nadzornih tijela i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, postojeće aktivnosti institucija Unije i analize, upozorenja i preporuke koje je objavio ESRB, Tijelo najmanje svake tri godine do 31. ožujka određuje najviše dva prioriteta koja su relevantna na razini Unije i kojima se u obzir uzimaju buduća kretanja i trendovi. Nadležna tijela pri sastavljanju svojih programa rada uzimaju u obzir te prioritete i o tome obavješćuju Tijelo. Tijelo raspravlja o relevantnim aktivnostima nadležnih tijela u sljedećoj godini i donosi zaključke. Tijelo raspravlja o mogućim daljnjim aktivnostima koje mogu uključivati smjernice i preporuke nadležnim tijelima te stručne preglede u određenom području.

Prioriteti koji su relevantni na razini Unije koje je utvrdilo Tijelo ne sprečavaju nadležna tijela da primijene svoje najbolje prakse niti da djeluju na temelju svojih dodatnih prioriteta i kretanja te se u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.

Tijelo periodično provodi stručne preglede pojedinih ili svih aktivnosti nadležnih tijela radi dodatnog jačanja usklađenosti i djelotvornosti rezultata nadzora. Tijelo u tu svrhu izrađuje metode kojima se omogućuju objektivna procjena i usporedba nadležnih tijela koja su predmetom stručnog pregleda. Pri planiranju i provedbi stručnih pregleda u obzir se uzimaju postojeće informacije i provedene evaluacije dotičnog nadležnog tijela, uključujući sve relevantne informacije koje su Tijelu dostavljene u skladu s člankom 35., te sve relevantne informacije od dionika.

Za potrebe ovog članka Tijelo osniva ad hoc odbore za stručne preglede, koje čine članovi osoblja Tijela i članovi nadležnih tijela. Odborima za stručne preglede predsjeda član osoblja Tijela. Nakon savjetovanja s upravnim odborom i na temelju javnog poziva na sudjelovanje predsjednik predlaže predsjednika i članove odbora za stručne preglede, a taj prijedlog odobrava Odbor nadzornih tijela. Smatra se da je prijedlog odobren osim ako Odbor nadzornih tijela u roku od 10 dana od prijedloga predsjednika donese odluku o odbijanju prijedloga.

Stručni pregled uključuje, ali se ne ograničava na procjenu sljedećeg:

(a)

adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti i sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na djelotvornoj primjeni zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. i kapacitetima za odgovor na tržišna kretanja;

(b)

djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u primjeni prava Unije i u nadzornim praksama, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, smjernice i preporuke donesene na temelju članaka od 10. do 16., te mjere u kojoj se nadzornim praksama ostvaruju ciljevi određeni u pravu Unije;

(c)

primjene najboljih praksi koje su razvila pojedina nadležna tijela čije bi preuzimanje moglo biti korisno za druga nadležna tijela;

(d)

djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u pogledu provedbe odredbi donesenih u okviru provedbe prava Unije, uključujući administrativne sankcije i druge administrativne mjere izrečene protiv osoba koje su odgovorne za nepoštovanje tih odredbi.

Tijelo izrađuje izvješće o rezultatima stručnog pregleda. To izvješće o stručnom pregledu sastavlja odbor za stručne preglede i donosi Odbor nadzornih tijela u skladu s člankom 44. stavkom 3.a. Pri izradi tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o stručnom pregledu i osigurali jednaki uvjeti. Upravni odbor posebno ocjenjuje je li metodologija primijenjena na isti način. U izvješću se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima na temelju stručnog pregleda. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka u skladu s člankom 16. i u obliku mišljenjâ u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (a).

U skladu s člankom 16. stavkom 3. nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama.

Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16. Tijelo uzima u obzir rezultate stručnog pregleda, kao i sve ostale informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju prema najkvalitetnijim nadzornim praksama.

Tijelo dostavlja Komisiji mišljenje kada na temelju rezultata stručnog pregleda ili svih ostalih informacija koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno daljnje usklađivanje propisa Unije koji se primjenjuju na financijske institucije ili nadležna tijela.

Tijelo sastavlja izvješće o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvješća o stručnom pregledu. Izvješće o daljnjim mjerama izrađuje odbor za stručne preglede i donosi Odbor nadzornih tijela u skladu s člankom 44. stavkom 3.a. Pri izradi nacrta tog izvješća odbor za stručne preglede savjetuje se s upravnim odborom kako bi se održala dosljednost s drugim izvješćima o daljnjim mjerama. Izvješće o daljnjim mjerama sadržava, ali se ne ograničava na procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje poduzimaju nadležna tijeka koja podliježu stručnom pregledu kao odgovor na daljnje mjere iz izvješća o stručnom pregledu.

Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima koja podliježu stručnom pregledu odbor za stručne preglede utvrđuje obrazložene glavne rezultate stručnog pregleda. Tijelo objavljuje obrazložene glavne rezultate stručnog pregleda i izvješća o daljnjim mjerama iz stavka 6. Ako se obrazloženi glavni rezultati Tijela razlikuju od glavnih rezultata koje je utvrdio odbor za stručne preglede, Tijelo na povjerljivoj osnovi dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji rezultate koje je utvrdio odbor za stručne preglede. Ako je nadležno tijelo koje podliježe stručnom pregledu zabrinuto da bi objava obrazloženih glavnih rezultata koje je Tijelo utvrdilo mogla predstavljati rizik za stabilnost financijskog sustava, ono može taj predmet uputiti Odboru nadzornih tijela. Odbor nadzornih tijela može odlučiti da te dijelove neće objaviti.

Za potrebe ovog članka upravni odbor iznosi prijedlog plana rada za provedbu stručnih pregleda za predstojeće dvije godine, u kojem se među ostalim uzimaju u obzir iskustva stečena u prošlim postupcima provedbe stručnog pregleda i raspravama koordinacijskih skupina iz članka 45.b. Plan rada za provedbu stručnih pregleda zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Plan rada za provedbu stručnih pregleda objavljuje se. U slučaju hitnosti ili nepredviđenih događaja Tijelo može odlučiti provesti dodatne stručne preglede.

Tijelo ima opću koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, posebno u situacijama u kojima bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava u Uniji.

Tijelo promiče koordinirani odgovor Unije, među ostalim:

▼B

(a)

olakšavanjem razmjene informacija među nadležnim tijelima;

▼M1

(b)

određivanjem opsega i, ako je to prikladno, provjerom pouzdanosti informacija koje bi trebale biti na raspolaganju svim dotičnim nadležnim tijelima;

▼B

(c)

provođenjem neobvezujućeg posredovanja, na zahtjev nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu, ne dovodeći u pitanje članak 19.;

▼M1

(d)

obavješćivanjem, bez odlaganja, ESRB-a, Vijeća i Komisije o svim potencijalnim izvanrednim situacijama”;

▼M8

(e)

poduzimanjem odgovarajućih mjera u slučaju kretanja koja mogu ugroziti funkcioniranje financijskih tržišta s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;

▼M8

(ea)

poduzimanjem odgovarajućih mjera radi koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela kako bi se akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšao ulazak na tržište;

▼M1

(f)

centraliziranjem informacija primljenih od nadležnih tijela u skladu s člancima 21. i 35. kao rezultat obveze regulatornog izvješćivanja za institucije. Tijelo dijeli te informacije s drugim odgovarajućim nadležnim tijelima.

Kako bi doprinijelo definiranju zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, prema potrebi uz potporu Odbora za zaštitu potrošača i financijske inovacije, tako što akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšava ulazak na tržište, osobito razmjenom informacija i najbolje prakse. Tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.

Tijelo zajedno s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) uspostavlja sustav za razmjenu informacija relevantnih za ocjenu prikladnosti i primjerenosti imatelja kvalificiranih udjela, direktora i osoba koje u financijskim institucijama obavljaju ključne funkcije, a koju provode nadležna tijela u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Tijelo u svoje procjene uključuje analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.

Tijelo pokreće i koordinira procjene otpornosti, na razini Unije, financijskih institucija na nepovoljna tržišna kretanja. Ono u tu svrhu izrađuje:

(a)

zajedničke metodologije za procjenu učinka ekonomskih scenarija na financijski položaj financijske institucije, uzimajući u obzir među ostalim i rizike koji proizlaze iz nepovoljnih kretanja povezanih s okolišem;

▼M8

(aa)

zajedničke metodologije za identifikaciju financijskih institucija koje se mora uključiti u procjene na razini Unije;

▼M1

(b)

zajedničke pristupe priopćavanju ishoda tih procjena otpornosti financijskih institucija;

▼M8

(c)

zajedničke metodologije za procjenu učinka određenih proizvoda ili distribucijskih procesa na financijsku instituciju;

(d)

zajedničke metodologije za ocjenu imovine, prema potrebi, u svrhu testiranja otpornosti na stres i

▼M8

(e)

zajedničke metodologije za procjenu učinka okolišnih rizika na financijsku stabilnost financijskih institucija.

Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.

Tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili korektivne mjere.

3.a

U svrhu provođenja diljem Unije procjena otpornosti financijskih institucija u skladu s ovim člankom, Tijelo može izravno od tih financijskih institucija zatražiti informacije u skladu s člankom 35. i podložno u njemu utvrđenim uvjetima. Također od nadležnih tijela može zatražiti da provedu posebne nadzore. Može od nadležnih tijela zatražiti da provedu nadzore na licu mjesta te može sudjelovati u takvim nadzorima na licu mjesta, u skladu s člankom 21. i podložno u njemu utvrđenim uvjetima, radi osiguravanja usporedivosti i pouzdanosti metoda, praksi i rezultata.

3.b

Tijelo može od nadležnih tijela zahtijevati da financijske institucije podvrgnu neovisnoj reviziji informacije koje moraju dostaviti u skladu sa stavkom 3.a.

Tijelo osigurava odgovarajuću pokrivenost međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti bliskom suradnjom s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelo (Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala) preko Zajedničkog odbora.

Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Tijelo može uspostaviti kontakte i sklopiti administrativne sporazume s regulatornim, nadzornim i, prema potrebi, sanacijskim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja. Tim sporazumima ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečavaju države članice i njihova nadležna tijela da sklapaju bilateralne ili multilateralne sporazume s tim trećim zemljama.

Ako se treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom koji je na snazi, a koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849, nalazi na popisu jurisdikcija koje imaju strateške nedostatke u svojim nacionalnim režimima suzbijanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koji predstavljaju značajne prijetnje financijskom sustavu Unije, Tijelo ne sklapa administrativne sporazume s regulatornim, nadzornim i, prema potrebi, sanacijskim tijelima te treće zemlje. Time se ne isključuju drugi oblici suradnje Tijela s odgovarajućim tijelima treće zemlje s ciljem smanjenja prijetnji financijskom sustavu Unije.

Tijelo pomaže Komisiji pri izradi odluka o istovjetnosti koje se odnose na regulatorne i nadzorne sustave u trećim zemljama, slijedom posebnog Komisijina zahtjeva za savjetovanje ili kada se to od njega zahtijeva zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Tijelo prati, s posebnim naglaskom na njihove posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, relevantna regulatorna kretanja, nadzorna kretanja i, prema potrebi, kretanja u području sanacije, provedbene prakse te promjene na tržištima trećih zemalja, u mjeri u kojoj su one relevantne za procjene istovjetnosti sustava utemeljene na rizicima u vezi s kojima je Komisija donijela odluke o istovjetnosti na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2.

Nadalje, ono provjerava jesu li i dalje ispunjeni kriteriji na temelju kojih su donesene te odluke o istovjetnosti i svi u njima utvrđeni uvjeti.

Tijelo se može stupiti u kontakt s relevantnim tijelima u trećim zemljama. Tijelo podnosi povjerljivo izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) u kojem sažeto navodi rezultate svojeg praćenja svih trećih zemalja čiji su sustavi istovjetni. U izvješću se poseban naglasak stavlja na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Ako utvrdi da u trećim zemljama iz ovog stavka postoje relevantna kretanja u vezi s regulativom, nadzorom ili, ovisno o slučaju, sanacijom ili provedbenim praksama koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Tijelo na povjerljivoj osnovi i bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.

Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. druge rečenice ovog članka, Tijelo surađuje, ako je to moguće, s relevantnim nadležnim tijelima te, ovisno o slučaju, i sa sanacijskim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. U načelu, ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima u njih uključuje odredbe o sljedećem:

(a)

mehanizmima na temelju kojih Tijelo može ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;

(b)

u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje takvih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući prema potrebi nadzore na licu mjesta.

Tijelo obavješćuje Komisiju ako nadležno tijelo treće zemlje odbije sklopiti takve administrativne sporazume ili ako odbije djelotvornu suradnju.

Tijelo može izraditi model administrativnih sporazuma kako bi se uspostavile usklađene, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija nadzora. Nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi primijenila taj model sporazuma.

U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Tijelo pružilo Komisiji prilikom pripreme odluka o istovjetnosti i praćenju koje provodi Tijelo u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

U okviru svojih ovlasti iz ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. Tijelo doprinosi ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na međunarodnim forumima.

Na zahtjev Tijela, nadležna tijela dostavljaju Tijelu, u utvrđenom obliku, sve potrebne informacije za provođenje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, pod uvjetom da imaju zakonit pristup relevantnim informacijama. Informacije su točne, usklađene, potpune i pravodobne.

Tijelo također može tražiti višekratno dostavljanje informacija u određenim vremenskim razmacima i u utvrđenom obliku ili na usporedivim predlošcima koje je odobrilo Tijelo. Ako je to moguće, takvi se zahtjevi postavljaju na uobičajenim obrascima za izvješćivanje.

Na opravdan zahtjev nadležnog tijela Tijelo pruža sve informacije koje smatra potrebnima kako bi nadležnom tijelu omogućilo obavljanje njegovih zadaća, u skladu s obvezom čuvanja poslovne tajne propisanom sektorskim zakonodavstvom i u članku 70. ove Uredbe.

Prije zahtijevanja informacija u skladu s ovim člankom, te da bi se izbjeglo dupliciranje obveza u pogledu izvješćivanja, Tijelo uzima u obzir sve relevantne postojeće statističke podatke koje pripremaju i distribuiraju Europski statistički sustav i Europski sustav središnjih banaka.

Ako informacije nisu dostupne ili ako ih nadležna tijela ne stave pravodobno na raspolaganje, Tijelo može uputiti opravdan i obrazložen zahtjev drugim nadzornim tijelima, ministarstvu odgovornom za financiranje ako ono ima na raspolaganju bonitetne informacije, nacionalnoj središnjoj banci ili statističkom uredu dotične države članice.

Ako potpune ili točne informacije nisu dostupne ili ako se pravodobno ne učine dostupnima, u skladu sa stavkom 1. ili 5., Tijelo može zahtijevati informacije opravdanim i obrazloženim zahtjevom izravno od:

(a)

relevantne financijske institucije,

(b)

holdinga i/ili podružnica dotične financijske institucije,

(c)

nereguliranih operativnih subjekata unutar financijske skupine ili konglomerata koje su od značaja za financijske aktivnosti relevantnih financijskih institucija.

Primatelji takvog zahtjeva Tijelu brzo i bez nepotrebnog odlaganja dostavljaju jasne, točne, i potpune informacije.

Tijelo obavješćuje relevantna nadležna tijela o zahtjevima u skladu s ovim stavkom i stavkom 5.

Tijelo može upotrebljavati povjerljive informacije koje je primilo u skladu s ovim člankom samo za potrebe obavljanja dužnosti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

7.a

Ako adresati zahtjeva u skladu sa stavkom 6. ne pruže jasne, točne i potpune informacije, Tijelo obavješćuje Europsku središnju banku, ako je to primjenjivo, i odgovarajuća tijela u dotičnim državama članicama koja podložno nacionalnom pravu surađuju s Tijelom s ciljem osiguravanja potpunog pristupa informacijama i svim dokumentima, knjigama ili evidencijama kojima primatelj ima zakonit pristup u svrhu provjere informacija.

Tijelo blisko i redovito surađuje s ESRB-om.

Tijelo osigurava ESRB-u redovite i pravodobne informacije koje su mu potrebne za ostvarivanje njegovih zadaća. Svi podaci koji su potrebni za ostvarivanje njegovih zadaća, a koji nisu u sažetom ili agregiranom obliku bez odgađanja se dostavljaju ESRB-u na njegov obrazložen zahtjev kao što je navedeno u članku 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010. U suradnji s ESRB-om, Tijelo mora imati primjerene interne postupke za prijenos povjerljivih informacija, posebno informacija koje se odnose na pojedine financijske institucije.

Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio Tijelu, Tijelo raspravlja o tom upozorenju ili toj preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornih tijela ili, prema potrebi i ranije, kako bi procijenilo posljedice koje bi takvo upozorenje ili takva preporuka mogli imati na obavljanje njegovih zadaća te moguće daljnje mjere u vezi s time.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja Tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.

Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.

Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio nadležnom tijelu, Tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor nadzornih tijela o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom nadzornih tijela.

Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora nadzornih tijela.

Radi lakšeg savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima relevantnima za zadaće Tijela osniva se Interesna skupina za bankarstvo. Interesna skupina za bankarstvo daje mišljenje o mjerama poduzetima u skladu s člancima od 10. do 15. u vezi s regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima, te u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedine financijske institucije, u skladu s člankom 16. u vezi sa smjernicama i preporukama. Ako je žurno potrebno provesti mjere, a savjetovanje postane nemoguće, Interesna skupina za bankarstvo se obavješćuje što je prije moguće.

Interesna skupina za bankarstvo sastaje se na vlastitu inicijativu prema potrebi, no najmanje četiri puta godišnje.

Interesna skupina za bankarstvo sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

(a)

13 članova koji u uravnoteženom omjeru zastupaju financijske institucije koje posluju u Uniji, od kojih tri člana zastupaju zadruge i štedne banke;

(b)

13 članova koji zastupaju predstavnike zaposlenika financijskih institucija koje posluju u Uniji, potrošače, korisnike bankovnih usluga i predstavnike malih i srednjih poduzeća; te

(c)

četiri člana koji dolaze iz redova neovisnih uglednih akademika.

Članove Interesne skupine za bankarstvo imenuje Odbor nadzornih tijela nakon provedbe javnog i transparentnog selekcijskog postupka. Pri donošenju svoje odluke Odbor nadzornih tijela, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava da se na odgovarajući način uzmu u obzir raznolikost bankarskog sektora, geografska i rodna ravnoteža i zastupljenost dionika iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju se na temelju njihovih kvalifikacija, vještina, relevantnog znanja i dokazane stručnosti.

3.a

Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju predsjednika među članovima te interesne skupine. Mandat predsjednika traje dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za bankarstvo da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.

Tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za Interesnu skupinu za bankarstvo. Članovima Interesne skupine za bankarstvo koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike industrija, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 25 ) (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za bankarstvo može osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za bankarstvo traje četiri godine, nakon čega se provodi novi selekcijski postupak.

Članove Interesne skupine za bankarstvo mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.

Interesna skupina za bankarstvo može Tijelu dostaviti savjete u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na zadaće Tijela, s posebnim naglaskom na zadaće utvrđene u člancima od 10. do 16., člancima 29., 30. i 32.

Ako se članovi Interesne skupine za bankarstvo ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.

Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.

Interesna skupina za bankarstvo donosi svoj poslovnik dvotrećinskom većinom svojih članova.

Tijelo objavljuje savjete Interesne skupine za bankarstvo, zasebne savjete svojih članova i rezultate svojih savjetovanja te informacije o načinu na koji su savjeti i rezultati savjetovanja uzeti u obzir.

Tijelo osigurava da nijedna odluka koja je donesena u skladu s člancima 18. ili 19. ni na koji način ne utječe na fiskalne odgovornosti država članica.

Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 19. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Tijelo i Komisiju u roku dva tjedna od dostavljanja odluke Tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.

U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.

U roku od mjesec dana od slanja obavijesti od strane države članice, Tijelo obavješćuje državu članicu zadržava li svoju odluku ili je mijenja ili opoziva. Ako se odluka zadržava ili mijenja, Tijelo navodi da ne utječe na fiskalne odgovornosti.

Ako Tijelo zadrži svoju odluku, Vijeće donosi odluku većinom danih glasova na jednom od svojih sastanaka najkasnije dva mjeseca nakon što je Tijelo obavijestilo državu članicu, kao što je navedeno u četvrtom podstavku, da je odluka Tijela zadržana.

Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o zadržavanju odluke Tijela u skladu s petim podstavkom, odluka Tijela se ukida.

Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 18. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Tijelo, Komisiju i Vijeće u roku tri radna dana od dostavljanja odluke Tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.

U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.

U roku deset radnih dana Vijeće saziva sastanak i običnom većinom svojih članova donosi odluku o tome hoće li odluka Tijela biti opozvana.

Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o opozivu odluke Tijela u skladu s četvrtim podstavkom, suspendiranje odluke Tijela se ukida.

Ako Vijeće donese odluku u skladu sa stavkom 3. da neće opozvati odluku Tijela koja se odnosi na članak 18. stavak 3., a dotična država članica još uvijek smatra da odluka Tijela utječe na njezine fiskalne odgovornosti, ta država članica može obavijestiti Komisiju i Tijelo, te zatražiti od Vijeća da preispita to pitanje. Dotična država članica mora jasno navesti razloge za svoje neslaganje s odlukom Vijeća.

U roku od četiri tjedna od obavijesti iz prvog podstavka, Vijeće potvrđuje svoju izvornu odluku ili donosi novu odluku u skladu sa stavkom 3.

Vijeće može produljiti rok od četiri tjedna za četiri dodatna tjedna ako to zahtijevaju posebne okolnosti slučaja.

Svaka zloporaba ovog članka, posebno s obzirom na odluku Tijela koja nema bitan ili značajan fiskalni učinak, zabranjuje se jer nije u skladu s unutarnjim tržištem.

Pri donošenju odluka u skladu s člancima 17., 18. i 19. Tijelo djeluje u skladu sa stavcima od 2. do 6. ovog članka.

Tijelo obavješćuje sve adresate odluke na službenom jeziku adresata o svojoj namjeri da donese odluku, utvrđujući rok u kojem adresat može iznijeti svoja stajališta o predmetu odluke, uzimajući u potpunosti u obzir žurnost, složenost i moguće posljedice tog pitanja. Adresat može iznijeti svoja stajališta na svojem službenom jeziku. Odredba utvrđena u prvoj rečenici primjenjuje se mutatis mutandis na preporuke iz članka 17. stavka 3.

U odlukama Tijela navode se razlozi na kojima se one temelje.

Adresate odluka Tijela obavješćuje se o pravnim lijekovima koji su im na raspolaganju u skladu s ovom Uredbom.

Ako je donijelo odluku na temelju članka 18. stavka 3. ili stavka 4., Tijelo tu odluku preispituje u primjerenim vremenskim razmacima.

Odluke koje Tijelo donese u skladu s člankom 17., člankom 18. ili člankom 19. objavljuju se. Prilikom objave tih odluka navodi se identitet dotičnog nadležnog tijela ili dotične financijske institucije i glavni sadržaj odluke, osim ako je takva objava u suprotnosti s legitimnim interesima tih financijskih institucija ili sa zaštitom njihovih poslovnih tajni ili ako bi to moglo ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela.

Odbor nadzornih tijela sastoji se od:

▼M8

(a)

predsjednika;

▼B

(b)

rukovoditelja nacionalnog javnog tijela koje je nadležno za nadzor kreditnih institucija u svakoj državi članici, a koji se osobno sastaju najmanje dva puta godišnje;

(c)

jednog predstavnika Komisije, koji nema pravo glasa;

▼M1

(d)

jednog predstavnika kojeg imenuje nadzorni odbor Europske središnje banke, koji nema pravo glasa;

▼B

(e)

jednog predstavnika ESRB-a, koji nema pravo glasa;

(f)

po jednog predstavnika svakoga od drugih dvaju europskih nadzornih tijela, koji nemaju pravo glasa.

Odbor nadzornih tijela redovito, a najmanje dva puta godišnje, saziva sastanke s Interesnom skupinom za bankarstvo.

Svako nadležno tijelo odgovorno je za imenovanje zamjenika na visokoj razini iz svojeg tijela koji može zamijeniti člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točke (b) u slučaju spriječenosti.

Ako tijelo iz stavka 1. točke (b) nije središnja banka, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti povesti predstavnika iz središnje banke države članice koji neće imati pravo glasa.

4.a

U raspravama koje nisu vezane uz pojedine financijske institucije, kako je predviđeno u članku 44. stavku 4., predstavnika kojeg je imenovao nadzorni odbor Europske središnje banke može pratiti predstavnik Europske središnje banke sa stručnim poznavanjem zadaća središnjih banaka.

U državama članicama u kojima je više tijela odgovorno za nadzor u skladu s ovom Uredbom, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku. Unatoč tome, kada tema o kojoj raspravlja Odbor nadzornih tijela nije u području nadležnosti nacionalnog tijela koje predstavlja član iz stavka 1. točke (b), tog člana može pratiti predstavnik relevantnog nacionalnog tijela, koji nema pravo glasa.

Za potrebe djelovanja u području primjene Direktive 94/19/EZ člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točke (b) može, prema potrebi, pratiti predstavnik relevantnih tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita u svakoj državi članici, koji nema pravo glasa.

Za potrebe djelovanja unutar područja primjene Direktive 2014/59/EU, člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točke (b) može u svakoj državi članici prema potrebi pratiti predstavnik sanacijskog tijela, koji nema pravo glasa.

Za potrebe djelovanja u području primjene Direktive 2014/59/EU predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora ima ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.

Odbor nadzornih tijela može dopustiti prisutnost promatrača.

Izvršni direktor može sudjelovati na sastancima Odbora nadzornih tijela bez prava glasa.

Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisâ o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u pojedinoj državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.

Odbor nadzornih tijela na vlastiti zahtjev ili na zahtjev predsjednika može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su mu dodijeljene. Na zahtjev upravnog odbora ili predsjednika Odbor nadzornih tijela može osnovati interne odbore za posebne zadaće koje su dodijeljene upravnom odboru. Odbor nadzornih tijela može odrediti da se određene jasno definirane zadaće i odluke delegiraju internim odborima, upravnom odboru ili predsjedniku.

Za potrebe članka 17. i ne dovodeći u pitanje ulogu odbora iz članka 9.a stavka 7., predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor nadzornih tijela. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnog tijela za koje postoji sumnja da je prekršilo pravo Unije niti smiju imati bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelom.

Za potrebe članka 19. i ne dovodeći u pitanje ulogu odbora iz članka 9.a stavka 7., predsjednik podnosi prijedlog odluke o sazivanju neovisnog povjerenstva koju donosi Odbor nadzornih tijela. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje. Šest drugih članova ne smiju biti predstavnici nadležnih tijela između kojih postoji neslaganje niti smiju imati bilo kakav interes u predmetu ni izravne veze s dotičnim nadležnim tijelima.

Za potrebe provedbe istrage predviđene u članku 22. stavku 4. prvom podstavku, predsjednik može predložiti odluku o pokretanju istrage i odluku o sazivanju neovisnog povjerenstva, o čemu odlučuje Odbor nadzornih tijela. Neovisno povjerenstvo sastoji se od predsjednika i šest drugih članova koje predlaže predsjednik nakon savjetovanja s upravnim odborom i slijedom javnog poziva na sudjelovanje.

Povjerenstva iz stavaka 2. i 3. ovog članka ili predsjednik predlažu odluke u skladu s člankom 17. ili člankom 19. o kojima konačnu odluku donosi Odbor nadzornih tijela, osim kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka prezentira Odboru nadzornih tijela rezultate istrage provedene u skladu s člankom 22. stavkom 4. prvim podstavkom.

Odbor nadzornih tijela donosi poslovnik povjerenstava navedenih u ovom članku.

U provedbi zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom članovi Odbora nadzornih tijela djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove Odbora nadzornih tijela u obavljanju njihovih zadaća.

Članovi Odbora nadzornih tijela, predsjednik i predstavnici koji nemaju pravo glasa te promatrači koji sudjeluju na sastancima Odbora nadzornih tijela daju uoči tih sastanaka točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasanju o tim točkama.

Odbor nadzornih tijela u svojem poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za pravila o izjavi o postojanju ili nepostojanju interesa iz stavka 3. i za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime.

Odbor nadzornih tijela daje smjernice za rad Tijelu i odgovoran je za donošenje odluka iz poglavlja II. Odbor nadzornih tijela na prijedlog relevantnog internog odbora ili povjerenstva, predsjednika ili upravnog odbora, ovisno o slučaju, donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Tijela te daje savjete iz poglavlja II.

Prije 30. rujna svake godine Odbor nadzornih tijela donosi program rada Tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga upravnog odbora, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

Na temelju prijedloga upravnog odbora Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim i o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.

Odbor nadzornih tijela donosi višegodišnji program rada Tijela, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Višegodišnji program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.

Odbor nadzornih tijela donosi proračun u skladu s člankom 63.

Odbor nadzornih tijela ima disciplinske ovlasti nad predsjednikom i izvršnim direktorom. On može izvršnog direktora razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.

Ne dovodeći u pitanje članak 70., Tijelo u roku od šest tjedana od svakog sastanka Odbora nadzornih tijela Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapisnik tog sastanka, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka s komentarima. Taj zapisnik ne sadržava rasprave u okviru Odbora nadzornih tijela koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Odluke Odbora nadzornih tijela donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. UEU-a i u članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, koja uključuje barem običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje su države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 („države članice sudionice”) i običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje nisu države članice sudionice („države članice nesudionice”).

U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor nadzornih tijela nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora nadzornih tijela donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. te odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke na temelju obične većine svojih članova s pravom glasa, koja uključuje običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

Sastanke Odbora nadzornih tijela saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne trećine članova Odbora nadzornih tijela, a njima predsjeda predsjednik.

Odbor nadzornih tijela donosi i objavljuje svoj poslovnik.

3.a

U vezi s odlukama u skladu s člankom 30. Odbor nadzornih tijela glasuje o predloženim odlukama pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornih tijela raspravlja i odlučuje o nacrtu odluke u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. ovog članka.

3.b

U vezi s odlukama u skladu s člancima 17. i 19. Odbor nadzornih tijela glasuje o predloženoj odluci pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova iz nadležnih tijela država članica sudionica ili obična većina članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornih tijela raspravlja o nacrtu odluke te je može donijeti običnom većinom glasova članova Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa, što uključuje običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

Odstupajući od prvog podstavka, od dana kada četvoro ili manje članova s pravom glasa dolazi iz nadležnih tijela država članica nesudionica, odluka se donosi običnom većinom članova s pravom glasa Odbora nadzornih tijela, koja uključuje barem jedan glas članova koji dolaze iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne prisustvuju raspravama u okviru Odbora nadzornih tijela koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na izvršnog direktora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.

4.a

Predsjednik Tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Tijela, Odbor nadzornih tijela Tijela pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.

Upravni odbor sastoji se od predsjednika i šest članova Odbora nadzornih tijela koje su između sebe izabrali članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa.

Osim predsjednika, svaki član upravnog odbora ima zamjenika koji ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti.

Mandat članova koje je izabrao Odbor nadzornih tijela traje dvije i pol godine. Taj se mandat može jednom produljiti. Sastav upravnog odbora mora biti rodno uravnotežen i proporcionalan te odražavati Uniju u cjelini. U upravni odbor moraju biti uključena najmanje dva predstavnika država članica nesudionica. Mandati se preklapaju i primjenjuje se odgovarajući sustav rotacije.

Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova, a sastancima predsjeda predsjednik. Upravni odbor sastaje se prije svakog sastanka Odbora nadzornih tijela i onoliko često koliko to upravni odbor smatra potrebnim. Upravni odbor sastaje se najmanje pet puta godišnje.

Članovima upravnog odbora mogu, podložno poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci. Članovi koji nemaju pravo glasa, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju raspravama u okviru upravnog odbora koje se odnose na pojedinačne financijske institucije.

Odluke upravnog odbora donose se običnom većinom njegovih članova uz nastojanje da se postigne konsenzus. Svaki član ima jedan glas. Predsjednik je član s pravom glasa.

Izvršni direktor i predstavnik Komisije sudjeluju bez prava glasa na sastancima upravnog odbora. Predstavnik Komisije ima pravo glasa o pitanjima iz članka 63.

Upravni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

Upravni odbor može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela osnovati koordinacijske skupine za određene teme za koje bi mogla biti potrebna koordinacija s obzirom na specifična tržišna kretanja. Upravni odbor osniva koordinacijske skupine za određene teme na zahtjev pet članova Odbora nadzornih tijela.

Sva nadležna tijela sudjeluju u koordinacijskim skupinama te im u skladu s člankom 35. dostavljaju informacije koje su koordinacijskim skupinama potrebne da bi obavile svoje koordinacijske zadaće u skladu sa svojim mandatom. Rad koordinacijskih skupina temelji se na informacijama koje su dostavila nadležna tijela i eventualnim rezultatima koje je utvrdilo Tijelo.

Koordinacijskim skupinama predsjeda član upravnog odbora. Svake godine član upravnog odbora koji je zadužen za određenu koordinacijsku skupinu izvješćuje Odbor nadzornih tijela o glavnim elementima rasprava i rezultata te, kada je to relevantno, predlaže regulatorne daljnje mjere ili stručni pregled u dotičnom području. Nadležna tijela obavješćuju Tijelo o načinu na koji su u svojim aktivnostima u obzir uzela rad koordinacijskih skupina.

Pri praćenju tržišnih kretanja koja mogu biti u fokusu rada koordinacijskih skupina Tijelo može od nadležnih tijela u skladu s člankom 35. zahtijevati da dostave informacije koje su potrebne kako bi Tijelo moglo obavljati svoju ulogu praćenja.

Članovi upravnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove upravnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.

Upravni odbor mora osigurati da Tijelo provodi svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu povjerene u skladu s ovom Uredbom.

Upravni odbor predlaže godišnji i višegodišnji program rada koji donosi Odbor nadzornih tijela.

Upravni odbor izvršava svoje proračunske ovlasti u skladu s člancima 63. i 64.

3.a

Upravni odbor može razmatrati sva pitanja, osim u vezi sa zadaćama utvrđenima u člancima 9.a, 9.b i 30. kao i člancima 17. i 19. o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, te dati mišljenje i iznijeti prijedloge o tim pitanjima.

Upravni odbor donosi politiku osoblja Tijela i, u skladu s člankom 68. stavkom 2., potrebne provedbene mjere Pravilnika o osoblju.

Upravni odbor donosi posebne odredbe o pravu na pristup dokumentima Tijela u skladu s člankom 72.

Upravni odbor predlaže Odboru nadzornih tijela da odobri godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim o dužnostima predsjednika.

Upravni odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

Upravni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući na odgovarajući način u obzir prijedlog Odbora nadzornih tijela.

Članovi upravnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Tijelo zastupa predsjednik koji je neovisni stručnjak zaposlen na puno radno vrijeme.

Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora nadzornika, uključujući utvrđivanje dnevnog reda koji treba usvojiti Odbor nadzornika, sazivanje sastanaka i iznošenje točaka o kojima se treba donijeti odluka te predsjeda sastancima Odbora nadzornika.

Predsjednik je odgovoran za utvrđivanje dnevnog reda upravljačkog odbora koji treba usvojiti upravljački odbor i predsjeda sastancima upravljačkog odbora.

Predsjednik može pozvati upravljački odbor da razmotri osnivanje koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b.

Predsjednika se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, slijedom otvorenog selekcijskog postupka u kojem se poštuje načelo rodne ravnoteže i koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor nadzornih tijela sastavlja, uz pomoć Komisije, uži popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za obavljanje dužnosti predsjednika. Na temelju užeg popisa kandidata Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika nakon potvrde od strane Europskog parlamenta.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.

Odbor nadzornih tijela također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravnog odbora.

Mandat predsjednika traje pet godina i može se još jedanput produljiti.

Tijekom devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg mandata predsjednika Odbor nadzornih tijela ocjenjuje:

(a)

rezultate postignute u prvom mandatu i način na koji su ostvareni;

(b)

dužnosti i zahtjeve Tijela u sljedećim godinama.

Za potrebe procjene iz prvog podstavka zadaće predsjednika obavlja potpredsjednik.

Vijeće na prijedlog Odbora nadzornika i uz pomoć Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka može jedanput produljiti mandat predsjednika.

Predsjednika se može razriješiti dužnosti samo zbog ozbiljnih razloga. Predsjednika može razriješiti dužnosti samo Europski parlament slijedom odluke Vijeća koja je donesena nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora nadzornika u vezi sa zadaćama predsjednika, predsjednik ne traži niti prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednika nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

Predsjednik obavješćuje javnost o svim sastancima održanima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i o primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Tijelom upravlja izvršni direktor koji je neovisni stručnjak zaposlen na puno radno vrijeme.

Izvršnog direktora imenuje Odbor nadzornih tijela, nakon potvrđivanja Europskog parlamenta, na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima, i iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu te rukovodećeg iskustva, nakon provedbe otvorenog selekcijskog postupka.

Mandat izvršnog direktora traje pet godina i može se jedanput produljiti.

Tijekom devet mjeseci prije kraja mandata izvršnog direktora Odbor nadzornih tijela posebno ocjenjuje:

(a)

rezultate postignute u prvom mandatu i način na koji su ostvareni;

(b)

dužnosti i zahtjeve Tijela u sljedećim godinama.

Uzimajući u obzir ocjenu iz prvog podstavka, Odbor nadzornih tijela može jedanput produljiti mandat izvršnog direktora.

Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo na temelju odluke Odbora nadzornih tijela.

Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće uloge upravnog odbora i Odbora nadzornih tijela s obzirom na zadaće izvršnog direktora, izvršni direktor ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na izvršnog direktora u obavljanju njegovih zadaća.

U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., izvršnog direktora nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

Izvršni direktor čini javnima održane sastanke i primljene usluge ugošćenja. Izdaci se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju

Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Tijelom i priprema rad upravnog odbora.

Izvršni direktor odgovoran je za provedbu godišnjeg programa rada Tijela prema smjernicama Odbora nadzornih tijela i pod kontrolom upravnog odbora.

Izvršni direktor poduzima potrebne mjere, posebno donošenje internih administrativnih uputa i objavljivanja obavijesti, kako bi se osiguralo funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom.

Izvršni direktor priprema višegodišnji program rada kako je navedeno u članku 47. stavku 2.

Svake godine do 30. lipnja, izvršni direktor priprema program rada za sljedeću godinu kako je navedeno u članku 47. stavku 2.

Izvršni direktor priprema prednacrt proračuna Tijela na temelju članka 63. te izvršava proračun Tijela u skladu s člankom 64.

Izvršni direktor svake godine priprema nacrt izvješća koji sadrži odjeljak o regulatornim i nadzornim aktivnostima Tijela i odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima.

S obzirom na osoblje Tijela, izvršni direktor izvršava ovlasti propisane člankom 68. i upravlja pitanjima koja se odnose na osoblje.

Ovime se osniva Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Tijelo redovito i blisko surađuje s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kako bi osiguralo međusektorsku usklađenost, pri čemu u obzir uzima posebnosti sektora, posebno vezano za:

—

financijske konglomerate i, ako je to propisano pravom Unije, bonitetnu konsolidaciju,

▼B

—

računovodstvo i reviziju,

—

mikrobonitetne analize međusektorskih kretanja, rizika i osjetljivosti za financijsku stabilnost,

—

investicijske proizvode za građanstvo,

▼M8

—

kibersigurnost,

—

razmjenu informacija i najbolje prakse s ESRB-om i drugim europskim nadzornim tijelima,

▼M8

—

maloprodajne financijske usluge i pitanja koja se odnose na zaštitu deponenata, potrošača i ulagatelja, te

—

savjete Odbora osnovanog u skladu s člankom 1. stavkom 6.

Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 te u djelotvornom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s tom direktivom.

Zajednički odbor ima svoje osoblje koje osiguravaju europska nadzorna tijela i koje obavlja zadaće kao stalno tajništvo. Tijelo osigurava odgovarajuća sredstva za administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.

Ako financijska institucija obuhvaća više različitih sektora, Zajednički odbor rješava sporove u skladu s člankom 56.

Zajednički odbor sastoji se od predsjednika europskih nadzornih tijela i, prema potrebi, predsjednika bilo kojeg pododbora koji je osnovan u skladu s člankom 57.

Izvršni direktor, predstavnik Komisije i ESRB-a pozivaju se kao promatrači na sastanke Zajedničkog odbora, kao i bilo kojeg pododbora iz članka 57.

Predsjednika Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije iz redova predsjednika europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.

Zajednički odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnik može odrediti dodatne sudionike na sastancima Zajedničkog odbora.

Predsjednik Tijela redovito obavješćuje Odbor nadzornih tijela o stajalištima zauzetima na sastancima Zajedničkog odbora.

U okviru svojih zadaća iz poglavlja II. ove Uredbe, te posebno uzimajući u obzir provedbu Direktive 2002/87/EZ, Tijelo, prema potrebi, donosi konsenzusom zajednička stajališta s, ovisno o slučaju, europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Ako je to propisano pravom Unije, mjere u skladu s člancima od 10. do 16. i odluke u skladu s člancima 17., 18. i 19. ove Uredbe u vezi s primjenom Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koje su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) ili europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), istodobno donose, ovisno o slučaju, Tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

Zajednički odbor može osnovati pododbore radi pripreme nacrta zajedničkih stajališta i zajedničkih akata za Zajednički odbor.

Svaki pododbor sastoji se od osoba navedenih u članku 55. stavku 1. i jednog predstavnika na visokoj razini koji je zaposlenik relevantnog nadležnog tijela iz svake države članice.

Svaki pododbor iz redova predstavnika relevantnih nadležnih tijela bira predsjednika, koji djeluje i kao promatrač u Zajedničkom odboru.

Za potrebe članka 56. u okviru Zajedničkog odbora osniva se Pododbor za financijske konglomerate.

Zajednički odbor na svojim internetskim stranicama objavljuje sve osnovane pododbore, uključujući njihove mandate te popis njihovih članova i njihovih dužnosti u pododboru.

Osniva se Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.

Žalbeno vijeće sastoji se od šest članova i šest zamjenika članova koji su ugledne osobe s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u područjima bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući sadašnje osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija ili tijela Unije uključenih u aktivnosti Nadzornog tijela te članove Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje. Članovi i zamjenici članova moraju biti državljani jedne od država članica i odlično poznavati barem dva službena jezika Unije. Žalbeno vijeće mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti, među ostalim i o proporcionalnosti, izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.

Upravni odbor Tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s užeg popisa kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Nakon što zaprimi uži popis kandidata Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god se to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu, što isključuje izjave, pitanja ili odgovore koji se odnose na pojedinačne predmete o kojima je Odbor donio odluku ili o kojima je donošenje odluke u tijeku.

Mandat članova Odbora za žalbe traje pet godina. Taj je mandat moguće jedanput produljiti.

Član Odbora za žalbe kojeg je imenovao upravni odbor Tijela ne razrješuje se dužnosti za vrijeme svojeg mandata, osim ako je proglašen krivim za ozbiljan propust i upravni odbor donese takvu odluku nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Odluke Odbora za žalbe donose se na temelju većine od barem četiriju od šest njegovih članova. Ako je odluka na koju je podnesena žalba u području primjene ove Uredbe, većina potrebna za donošenje odluke mora uključivati barem jednog od dvaju članova Odbora za žalbe koje je imenovalo Tijelo.

Odbor za žalbe saziva njegov predsjedsjednik prema potrebi.

Europska nadzorna tijela moraju preko Zajedničkog odbora osigurati odgovarajuću operativnu i tajničku potporu Odboru za žalbe.

Članovi odbora za žalbe neovisni su u donošenju svojih odluka. Oni ne smiju biti vezani bilo kakvim uputama. Ne smiju obavljati nikakve druge dužnosti s obzirom na Tijelo, njegov upravni odbor ili njegov Odbor nadzornih tijela.

Članovi Odbora za žalbe i osoblje Tijela koje pruža operativnu i tajničku potporu ne smiju sudjelovati u žalbenim postupcima u kojima imaju bilo kakav osobni interes ako su prethodno bili uključeni kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke protiv koje je podnesena žalba.

Ako zbog razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ili iz bilo kojih drugih razloga, član Odbora za žalbe smatra da neki drugi član ne bi trebao sudjelovati u nekom žalbenom postupku, dužan je o tome izvijestiti Odbor za žalbe.

Svaka stranka u žalbenom postupku može iznijeti prigovor u vezi sa sudjelovanjem nekog člana Odbora za žalbe na temelju razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ili zbog sumnje da djeluje pristrano.

Prigovor se ne može temeljiti na nacionalnosti članova, a također je neprihvatljiv ako stranka u žalbenom postupku, iako svjesna da postoji razlog za prigovor, ipak poduzima postupovnu mjeru, a ne iznose prigovor na sastav Odbora za žalbe.

Odbor za žalbe odlučuje o mjeri koju je potrebno poduzeti u slučajevima navedenima u stavcima 1. i 2., bez sudjelovanja dotičnog člana.

Radi donošenja takve odluke dotičnog člana zamjenjuje njegov zamjenik u Odboru za žalbe. Ako je zamjenik u sličnoj situaciji, predsjednik određuje zamjenu među ostalim zamjenicima koji su na raspolaganju.

Članovi Odbora za žalbe obvezuju se djelovati neovisno i u javnom interesu.

S tim ciljem, oni daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojima navode ili da ne postoje nikakvi interesi za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost ili da ne postoji bilo koji izravan ili neizravan interes za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu neovisnost.

Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući nadležna tijela, može se žaliti protiv odluke Tijela iz članaka 17., 18. i 19. i protiv svake druge odluke koju je Tijelo donijelo u skladu s aktima Unije iz članka 1. stavka 2. koja je naslovljena na tu osobu, ili protiv odluke koja se, iako je u obliku odluke naslovljene na drugu osobu, od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Tijelu u pisanom obliku u roku tri mjeseca od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je Tijelo objavilo svoju odluku.

Žalba podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak.

Međutim, Odbor za žalbe može suspendirati primjenu osporavane odluke ako smatra da to okolnosti zahtijevaju.

Ako je žalba dopuštena, Odbor za žalbe ispituje je li osnovana. On poziva stranke u žalbenom postupku da u određenom roku podnesu primjedbe na njegove obavijesti ili na priopćenja drugih stranaka u žalbenom postupku. Stranke u žalbenom postupku imaju pravo dati usmene izjave.

Odbor za žalbe može potvrditi odluku koju je donijelo nadležno tijelo Tijela ili može proslijediti slučaj nadležnom tijelu Tijela. To tijelo obvezuje odluka Odbora za žalbe te ono donosi izmijenjenu odluku o dotičnom slučaju.

Odbor za žalbe donosi i objavljuje svoj poslovnik.

Odluke koje donosi Odbor za žalbe moraju biti obrazložene, a Tijelo ih mora objaviti.

Svaka fizička ili pravna osoba može Komisiji poslati obrazloženi savjet ako ta osoba smatra da je Tijelo prekoračilo svoje ovlasti, među ostalim i nepoštovanjem načela proporcionalnosti iz članka 1. stavka 5., kada je djelovalo u skladu s člancima 16. i 16.b te ako je to od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.

U skladu s člankom 263. UFEU-a, može se pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, kojom se osporava odluka koju je donio Odbor za žalbe ili Tijelo u slučajevima kada ne postoji pravo žalbe Odboru za žalbe.

Države članice i institucije Unije, kao i sve fizičke ili pravne osobe, mogu pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije protiv odluka Tijela u skladu s člankom 263. UFEU-a.

U slučaju da Tijelo ima obvezu djelovati, a ne donese odluku, postupak zbog propuštanja djelovanja može se pokrenuti pred Sudom Europske unije u skladu s člankom 265. UFEU-a.

Od Tijela se zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera kako bi se postupilo u skladu s presudom Suda Europske unije.

Prihodi Tijela, europskog tijela u skladu s člankom 70. Uredbe (EZ, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 26 ) („Financijska uredba”), sastoje se, posebno, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

▼B

(a)

obveznih doprinosa nacionalnih javnih tijela nadležnih za nadzor financijskih institucija koji se uplaćuju u skladu s formulom koja se temelji na ponderiranju glasova kao što je navedeno u članku 3. stavku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama. Za potrebe ovog članka, članak 3. stavak 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama nastavlja se primjenjivati i nakon roka koji je u njemu utvrđen, tj. 31. listopada 2014.;

(b)

subvencije Unije iz općeg proračuna Europske unije (odjeljak o Komisiji);

(c)

svih naknada koje se plaćaju Tijelu u slučajevima navedenima u relevantnim instrumentima prava Unije;

▼M8

(d)

svih dobrovoljnih doprinosa država članica ili promatrača;

(e)

dogovorenih naknada za publikacije, osposobljavanja i druge usluge koje je pružilo Tijelo ako su ih izričito zatražile jedno nadležno tijelo ili više njih.

Svi dobrovoljni doprinosi država članica ili promatrača iz prvog podstavka točke (d) ne prihvaćaju se ako bi se takvim prihvaćanjem dovela u sumnju neovisnost i nepristranost Tijela. Ne smatra se da se neovisnost Tijela dovodi u sumnju dobrovoljnim doprinosima kojima se nadoknađuju troškovi obavljanja zadaća koje je nadležno tijelo delegiralo Tijelu.

Rashodi Tijela uključuju najmanje troškove za osoblje, naknade za rad, administrativne troškove, troškove za infrastrukturu, stručno osposobljavanje i operativne troškove.

Prihodi i rashodi moraju biti u ravnoteži.

Procjena svih prihoda i rashoda Tijela priprema se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, te se iskazuje u proračunu Tijela.

Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt jedinstvenog programskog dokumenta Tijela za sljedeće tri financijske godine u kojemu se navode predviđeni prihodi i rashodi te informacije o osoblju, na temelju godišnjeg i višegodišnjeg planiranja programa te ga zajedno s planom radnih mjesta dostavlja upravnom odboru i Odboru nadzornih tijela.

Odbor nadzornih tijela donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta za sljedeće tri financijske godine na temelju nacrta koji je odobrio upravni odbor.

Upravni odbor dostavlja Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću kao i Europskom revizorskom sudu jedinstveni programski dokument do 31. siječnja.

Uzimajući u obzir jedinstveni programski dokument Komisija u nacrt proračuna Unije uključuje procjenu koju smatra potrebnom s obzirom na plan radnih mjesta i iznos doprinosa za uravnoteženje kojim tereti opći proračun Europske unije u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta Tijela. Europski parlament i Vijeće odobravaju proračunska sredstva kao doprinos uravnoteženom financiranju Tijela.

Proračun Tijela donosi Odbor nadzornih tijela. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi na odgovarajući način usklađuje.

Upravni odbor bez nepotrebne odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svojoj namjeri provedbe svakog projekta koji bi mogao imati značajne financijske posljedice za financiranje njegova proračuna, a posebno svakog projekta koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada.

Ne dovodeći u pitanje članke 266. i 267. Financijske uredbe odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća zahtijeva se za svaki projekt koji bi mogao imati značajne financijske ili dugoročne posljedice za financiranje proračuna Tijela, a posebno za svaki projekt koji se odnosi na nekretnine, kao što su zakup ili kupnja zgrada, uključujući klauzule o raskidu.

Izvršni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava godišnji proračun Tijela.

Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu privremenu računovodstvenu dokumentaciju do 1. ožujka sljedeće godine. Članak 70. ne sprječava Tijelo da Revizorskom sudu dostavi sve informacije koje on zatraži, a koje su u njegovoj nadležnosti.

Računovodstveni službenik Tijela do 1. ožujka sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije potrebne računovodstvene informacije za potrebe konsolidacije na način i u formatu koje odredi računovodstveni službenik Komisije.

Računovodstveni službenik Tijela do 31. ožujka sljedeće godine dostavlja i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora nadzornih tijela, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu.

Nakon što primi opažanja Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Tijela u skladu s člankom 246. Financijske uredbe, računovodstveni službenik Tijela sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Tijela. Tu završnu računovodstvenu dokumentaciju izvršni direktor dostavlja Odboru nadzornih tijela koji o njoj iznosi mišljenje.

Računovodstveni službenik Tijela do 1. srpnja sljedeće godine dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu završnu računovodstvenu dokumentaciju zajedno s mišljenjem Odbora nadzornih tijela.

Računovodstveni službenik Tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 15. lipnja svake godine i paket dokumentacije u standardiziranom formatu koji je odredio računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.

Završna računovodstvena dokumentacija objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

Izvršni direktor do 30. rujna dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja, a presliku tog odgovora također dostavlja upravnom odboru i Komisiji.

Izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu, na njegov zahtjev i kako je predviđeno u članku 261. stavku 3. Financijske uredbe, sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka razrješnice za dotičnu financijsku godinu.

10.

Na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje Tijelu razrješnicu za izvršenje proračuna za financijsku godinu N.

11.

Tijelo daje obrazloženo mišljenje o stajalištu Europskog parlamenta i o svim ostalim opažanjima Europskog parlamenta iz postupka davanja razrješnice.

Financijska pravila koja se primjenjuju na Tijelo donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 ( 27 ) osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe funkcioniranja Tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.

Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 28 ) primjenjuje se na Tijelo bez ograničenja.

Tijelo mora pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu o unutarnjim istragama OLAF-a i odmah donijeti odgovarajuće odredbe za cjelokupno osoblje Tijela.

Odluke o financiranju te sporazumi i provedbeni instrumenti koji iz njih proizlaze izričito određuju da Revizorski sud i OLAF mogu, u slučaju potrebe, provoditi izravne kontrole korisnika novčanih sredstava koje je isplatilo Tijelo, kao i osoblja odgovornog za dodjelu tih novčanih sredstava.

Na Tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u.

Na osoblje Tijela, uključujući njegovog izvršnog direktora i njegovog predsjednika, primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja radi njihove primjene zajednički donose institucije Unije.

Upravni odbor, uz suglasnost Komisije, donosi potrebne provedbene mjere u skladu s postupcima iz članka 110. Pravilnika o osoblju.

U pogledu svojeg osoblja Tijelo izvršava ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanja i koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora.

Upravni odbor donosi odredbe koje omogućuju da nacionalni stručnjaci iz država članica budu upućeni u Tijelo.

U slučaju izvanugovorne odgovornosti Tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica nadoknađuje svaku štetu koju je uzrokovalo Tijelo ili njegovo osoblje u obavljanju svojih dužnosti. Sud Europske unije nadležan je za sve sporove u vezi s nadoknadom takve štete.

Relevantne odredbe koje se primjenjuju na osoblje Tijela uređuju osobnu financijsku odgovornost i disciplinsku odgovornost osoblja Tijela prema Tijelu.

Članovi Odbora nadzornih tijela i svi članovi osoblja Tijela, uključujući službenike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i relevantnih odredbi zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

Ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom, nikakve povjerljive informacije koje su primile osobe iz stavka 1. u obavljanju svojih dužnosti ne smiju biti otkrivene bilo kojoj osobi ili tijelu, osim u sažetom ili agregiranom obliku, tako da se ne može utvrditi identitet pojedine financijske institucije.

Obveza iz stavka 1. ovog članka i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja

2.a

Upravni odbor i Odbor nadzornih tijela osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio upravni odbor i Odbor nadzornih tijela ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz stavaka 1. i 2.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima upravnog odbora i Odbora nadzornih tijela i koji sudjeluju u aktivnostima Tijela.

Stavcima 1. i 2. ne sprječava se Tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.

Te informacije podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. Tijelo u svojem internom poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za provedbu pravila o čuvanju povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

Tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 ( 29 ).

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća ( 30 ) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.

Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje se na dokumente koje čuva Tijelo.

Upravni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Na odluke koje je donijelo Tijelo u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 moguće je uputiti pritužbu Europskom ombudsmanu ili se u vezi s njima može pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, nakon žalbe Odboru za žalbe, prema potrebi, u skladu s uvjetima propisanima člancima 228. i 263. UFEU-a.

Na Tijelo se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1 o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici ( 31 ).

Upravni odbor odlučuje o internim pravilima u pogledu jezika za Tijelo.

Usluge prijevoda koje su potrebne za funkcioniranje Tijela pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji su sklopili nakon odobrenja upravljačkog odbora.

Država članica mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi omogućila pravilno funkcioniranje Tijela, uključujući višejezično, europski orijentirano školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Sudjelovanje u radu Tijela otvoreno je trećim zemljama koje su sklopile sporazume s Unijom kojima su prihvatile i primjenjuju pravo Unije u područjima nadležnosti Tijela kao što je navedeno u članku 1. stavku 2.

Tijelo može surađivati s državama iz stavka 1. koje primjenjuju zakonodavstvo koje je priznato kao istovjetno u područjima nadležnosti Tijela iz članka 1. stavka 2., kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila u skladu s člankom 216. UFEU-a.

Prema relevantnim odredbama sporazuma iz stavaka 1. i 2., propisuje se uređenje koje određuje, osobito, prirodu, opseg i postupovne aspekte uključenosti zemalja iz stavka 1. u rad Tijela, uključujući odredbe koje se odnose na financijske doprinose i osoblje. Njima se može osigurati sudjelovanje u Odboru nadzornih tijela u ulozi promatrača, ali se i osigurava da te zemlje ne prisustvuju bilo kakvim raspravama koje se odnose na pojedine financijske institucije, osim ako za to postoji izravan interes.

Tijelo se smatra pravnim sljednikom Odbora europskih nadzornih tijela za bankarstvo (CEBS). Na dan osnivanja Tijela sva imovina i obveze te svi poslovi CEBS-a koji su u tijeku automatski se prenose na Tijelo. CEBS sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CEBS i Komisija provode reviziju tog izvješća i odobravaju ga.

Odstupajući od članka 68., svi ugovori o radu i sporazumi o upućivanju zaposlenika koje je sklopio CEBS ili njegovo Tajništvo i koji su na snazi 1. siječnja 2011. moraju se poštovati do datuma njihovog isteka. Oni se ne smiju produljivati.

Svim članovima osoblja na koje se odnose ugovori iz stavka 1. nudi se mogućnost sklapanja ugovora za privremene službenike u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika na različitim stupnjevima, kao što je navedeno u kadrovskom planu Tijela.

Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora provest će interni selekcijski postupak ograničen na osoblje koje ima ugovore s CEBS-om ili njegovim Tajništvom kako bi se provjerile sposobnosti, učinkovitost i integritet osoba koje bi se zaposlile. U interni selekcijskom postupku u potpunosti se uzimaju u obzir vještine i iskustvo koje je pojedinac pokazao u svojem prethodnom radu.

Uspješnim kandidatima se ovisno o vrsti i razini funkcija koje će obavljati nude ugovori za privremene službenike za razdoblje koje je barem jednako preostalom razdoblju iz prijašnjeg ugovora.

Relevantno nacionalno pravo koje se odnosi na ugovore o radu i ostali relevantni instrumenti i dalje se primjenjuju na članove osoblja koji su već imali ugovore, a koji su odlučili da se neće prijaviti za ugovore za privremene službenike ili kojima ne budu ponuđeni ugovori za privremene službenike u skladu sa stavkom 2.

Države članice donose odgovarajuće odredbe kako bi osigurale učinkovitu primjenu ove Uredbe.

Odluka br. 716/2009/EZ izmjenjuje se tako da se CEBS uklanja s popisa korisnika iz odjeljka B Priloga toj Odluci.

Odluka Komisije 2009/78/EZ o osnivanju CEBS-a stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2011.

Komisija do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga objavljuje opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Tijela i o postupcima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi. U tom se izvješću, među ostalim, evaluira:

(a)

djelotvornost i konvergencija koje su ostvarila nadležna tijela u nadzornim praksama:

neovisnost nadležnih tijela i konvergencija standarda koji su istovjetni korporativnom upravljanju;

▼B

ii.

nepristranost, objektivnost i autonomija Tijela;

(b)

funkcioniranje kolegija nadzornih tijela;

(c)

napredak ostvaren u konvergenciji u područjima sprečavanja krize, upravljanja u kriznim situacijama i rješavanje krize, uključujući mehanizme financiranja Unije;

(d)

uloga Tijela u pogledu sistemskog rizika;

(e)

primjena zaštitne odredbe utvrđene člankom 38.;

(f)

primjena obvezujuće posredničke uloge utvrđene člankom 19;

▼M8

(g)

funkcioniranje Zajedničkog odbora;

(h)

prepreke za bonitetnu konsolidaciju ili učinak na bonitetnu konsolidaciju u skladu s člankom 8.

▼B

Izvješće iz stavka 1. također mora ispitati:

(a)

je li primjereno nastaviti sa zasebnim nadzorom bankovnog tržišta, tržišta osiguranja, strukovnih mirovina, vrijednosnih papira i financijskih tržišta;

(b)

je li primjereno provoditi bonitetan nadzor i nadzor poslovanja odvojeno ili od strane istog nadzornog tijela;

(c)

je li primjereno pojednostavniti i pojačati arhitekturu ESFS-a kako bi se povećala usklađenost između makro i mikro razina te među europskim nadzornim tijelima;

(d)

je li razvoj ESFS-a usklađen s globalnim razvojem;

(e)

postoji li dovoljno različitosti i izvrsnosti u ESFS-u;

(f)

jesu li odgovornost i transparentnost primjerene u odnosu na zahtjeve u pogledu objavljivanja;

(g)

jesu li resursi Tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;

(h)

je li primjereno da sjedište Tijela ostane isto ili je primjereno preseliti europska nadzorna tijela u jedno sjedište kako bi se poboljšala koordinacija između njih.

2.a

Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu primjene članka 9.c.

2.b

Nakon savjetovanja sa svim relevantnim nadležnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i djelotvornosti posebnih zadaća koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, a koje su dodijeljene Tijelu u skladu s člankom 1. stavkom 2., člankom 8. stavkom 1. točkom (l) i člancima 9.a, 9.b, 17. i 19. ove Uredbe. U okviru svoje procjene Komisija analizira interakciju tih zadaća i zadaća dodijeljenih europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kao i pravnu praktičnost ovlasti Tijela u mjeri u kojoj se njima omogućuje da Tijelo temelji svoje mjere na nacionalnom pravu kojim se prenose direktive ili ostvaruju različite mogućnosti. Osim toga, na temelju sveobuhvatne analize troškova i koristi te radi jamčenja dosljednosti, učinkovitosti i djelotvornosti, Komisija temeljito istražuje mogućnost dodjele posebnih zadaća u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca ili financiranja terorizma jednoj od postojećih agencija na razini EU-a ili agenciji na razini EU-a koja bi se u tu svrhu osnovala.

Komisija u vezi s pitanjem izravnog nadzora nad paneuropskim institucijama ili infrastrukturama te uzimajući u obzir tržišna kretanja, stabilnost unutarnjeg tržišta i koheziju cijele Unije, sastavlja godišnje izvješće o prikladnosti povjeravanja Tijelu dodatnih nadzornih odgovornosti u tom području.

Izvješće i, prema potrebi, priloženi prijedlozi dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.

Od dana kada broj država članica nesudionica dosegne četiri, Komisija, uzimajući u obzir sva iskustva stečena primjenom ove Uredbe, preispituje provođenje postupaka glasovanja opisanih u člancima 41. i 44. te o tome izvješćuje Europski parlament, Europsko vijeće i Vijeće.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2011., osim članka 76. i članka 77. stavaka 1. i 2. koji se primjenjuju od dana njezinog stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

( 1 ) Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

( 2 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

( 3 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

( 4 ) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).

( 5 ) Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.).

( 6 ) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

( 7 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013, str. 63.).

( 8 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 9 ) Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

( 10 ) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

( 11 ) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

( 14 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

( 15 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

( 16 ) Direktiva 2014/17/ЕU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.).

( 17 ) Uredba (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica (SL L 123, 19.5.2015., str. 1.).

( 18 ) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

( 19 ) Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).

( 20 ) Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (SL L 314, 5.12.2019., str. 1.).

( 21 ) Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i o izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019., str. 64.).

( 22 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

( 23 ) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

( 24 ) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

( 26 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

( 27 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

( 28 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

( 29 ) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53).

( 30 ) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).


		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) br. 1022/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada 2013.	L 287	5	29.10.2013
►M2	DIREKTIVA 2014/17/ЕU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 4. veljače 2014.	L 60	34	28.2.2014
►M3	DIREKTIVA 2014/59/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. svibnja 2014.	L 173	190	12.6.2014
►M4	UREDBA (EU) br. 806/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. srpnja 2014.	L 225	1	30.7.2014
M5	DIREKTIVA (EU) 2015/2366 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. studenoga 2015.	L 337	35	23.12.2015
►M6	UREDBA (EU) 2018/1717 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. studenoga 2018.	L 291	1	16.11.2018
►M7	UREDBA (EU) 2019/2033 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2019.	L 314	1	5.12.2019
►M8	UREDBA (EU) 2019/2175 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2019.	L 334	1	27.12.2019