28.5.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 141/3 |
SPORAZUM
između Europske unije, Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške o financijskom mehanizumu EGP-a za razdoblje 2014.–2021.
EUROPSKA UNIJA,
ISLAND,
KNEŽEVINA LIHTENŠTAJN,
KRALJEVINA NORVEŠKA,
BUDUĆI DA su se stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) usuglasile o potrebi za smanjivanjem gospodarskih i socijalnih razlika između svojih regija s ciljem promicanja trajnog i uravnoteženog jačanja međusobnih trgovinskih i gospodarskih odnosa,
BUDUĆI DA su, kako bi doprinijele tom cilju, države EFTA-e uspostavile financijski mehanizam u kontekstu Europskoga gospodarskog prostora,
BUDUĆI DA su odredbe kojima se uređuje financijski mehanizam EGP-a za razdoblje 2004.–2009. utvrđene u Protokolu 38.a i Dopuni Protokolu 38.a uz Sporazum o EGP-u,
BUDUĆI DA su odredbe kojima se uređuje financijski mehanizam EGP-a za razdoblje 2009.–2014. utvrđene u Protokolu 38.b i Dopuni Protokolu 38.b uz Sporazum o EGP-u,
BUDUĆI DA još uvijek postoji potreba za smanjivanjem gospodarskih i socijalnih razlika unutar Europskoga gospodarskog prostora te bi stoga trebalo uspostaviti novi mehanizam za financijske doprinose država EFTA-e koje su članice EGP-a za razdoblje 2014.–2021.,
ODLUČILI SU SKLOPITI SLJEDEĆI SPORAZUM:
Članak 1.
Tekst članka 117. Sporazuma o EGP-u zamjenjuje se sljedećim:
„Odredbe kojima se uređuju financijski mehanizmi utvrđene su u Protokolu 38, Protokolu 38.a, Dopuni Protokolu 38.a, Protokolu 38.b, Dopuni Protokolu 38.b i Protokolu 38.c.”
Članak 2.
Iza Protokola 38.b uz Sporazum o EGP-u umeće se novi Protokol 38.c. Tekst Protokola 38.c nalazi se u Prilogu ovom Sporazumu.
Članak 3.
Stranke ratificiraju ili odobravaju ovaj Sporazum u skladu s vlastitim postupcima. Isprave o ratifikaciji ili odobrenju polažu se kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.
Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon polaganja posljednje isprave o ratifikaciji ili odobrenju.
Do završetka postupaka iz stavaka 1. i 2. ovaj se Sporazum privremeno primjenjuje od prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon polaganja posljednje obavijesti u tu svrhu.
Članak 4.
Ovaj Sporazum, koji je sastavljen u jednom izvorniku na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom, islandskom i norveškom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan, pohranjuje se kod Glavnog tajništva Vijeća Europske unije, koje svakoj od stranaka ovog Sporazuma dostavlja po jedan ovjereni primjerak.
Съставено в Брюксел на трети май две хиляди и шестнадесета година.
Hecho en Bruselas, el tres de mayo de dos mil dieciséis.
V Bruselu dne třetího května dva tisíce šestnáct.
Udfærdiget i Bruxelles den tredje maj to tusind og seksten.
Geschehen zu Brüssel am dritten Mai zweitausendsechzehn.
Kahe tuhande kuueteistkümnenda aasta maikuu kolmandal päeval Brüsselis.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις τρεις Μαΐου δύο χιλιάδες δεκαέξι.
Done at Brussels on the third day of May in the year two thousand and sixteen.
Fait à Bruxelles, le trois mai deux mille seize.
Sastavljeno u Bruxellesu trećeg svibnja godine dvije tisuće šesnaeste.
Fatto a Bruxelles, addì tre maggio duemilasedici.
Briselē, divi tūkstoši sešpadsmitā gada trešajā maijā.
Priimta du tūkstančiai šešioliktų metų gegužės trečią dieną Briuselyje.
Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenhatodik év május havának harmadik napján.
Magħmul fi Brussell, fit-tielet jum ta' Mejju fis-sena elfejn u sittax.
Gedaan te Brussel, drie mei tweeduizend zestien.
Sporządzono w Brukseli dnia trzeciego maja roku dwa tysiące szesnastego.
Feito em Bruxelas, em três de maio de dois mil e dezasseis.
Întocmit la Bruxelles la trei mai două mii șaisprezece.
V Bruseli tretieho mája dvetisícšestnásť.
V Bruslju, dne tretjega maja leta dva tisoč šestnajst.
Tehty Brysselissä kolmantena päivänä toukokuuta vuonna kaksituhattakuusitoista.
Som skedde i Bryssel den tredje maj år tjugohundrasexton.
Gjört í Brussel þriðja dag maímánaðar árið tvö þúsund og sextán.
Utferdiget i Brussel den tredje mai to tusen og seksten.
За Европейския съюз
Рог la Unión Europea
Za Evropskou unii
For Den Europæiske Union
Für die Europäische Union
Euroopa Liidu nimel
Για την Ευρωπαϊκή Ένωση
For the European Union
Pour l'Union européenne
Za Europsku uniju
Per l'Unione europea
Eiropas Savienības vārdā –
Europos Sąjungos vardu
Az Európai Unió részéről
Għall-Unjoni Ewropea
Voor de Europese Unie
W imieniu Unii Europejskiej
Pela União Europeia
Pentru Uniunea Europeană
Za Európsku úniu
Za Evropsko unijo
Euroopan unionin puolesta
För Europeiska unionen
Fyrir Ísland
Für das Fürstentum Liechtenstein
For Kongeriket Norge
PRILOG
PROTOKOL 38.C
o financijskom mehanizmu EGP-a (2014.–2021.)
Članak 1.
1. Island, Lihtenštajn i Norveška („države EFTA-e”) doprinose smanjivanju gospodarskih i socijalnih razlika u Europskom gospodarskom prostoru i jačanju svojih odnosa s državama korisnicama putem financijskih doprinosa u prioritetnim sektorima navedenima u članku 3.
2. Svi programi i aktivnosti koji se financiraju iz financijskog mehanizma EGP-a za razdoblje 2014.–2021. temelje se na zajedničkim vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina.
Članak 2.
1. Ukupni financijski doprinos predviđen u članku 1. iznosi 1 548,1 milijuna EUR i stavlja se na raspolaganje u godišnjim obrocima od 221,16 milijuna EUR u razdoblju od 1. svibnja 2014. do uključivo 30. travnja 2021.
2. Ukupni iznos sastoji se od sredstava koja se dodjeljuju pojedinim zemljama kako je navedeno u članku 6. i globalnog fonda za regionalnu suradnju kako je navedeno u članku 7.
Članak 3.
1. Sredstva koja se dodjeljuju pojedinim zemljama stavljaju se na raspolaganje za sljedeće prioritetne sektore:
(a) |
inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost; |
(b) |
socijalnu uključenost, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva; |
(c) |
okoliš, energiju, klimatske promjene i niskougljično gospodarstvo; |
(d) |
kulturu, civilno društvo, dobro upravljanje, temeljna prava i slobode; |
(e) |
pravosuđe i unutarnje poslove. |
Programska područja unutar prioritetnih sektora u kojima se navode ciljevi i područja potpore utvrđena su u Prilogu ovom Protokolu.
2. |
|
Članak 4.
1. Za postizanje usredotočenosti na prioritetne sektore i osiguravanje učinkovite provedbe, u skladu s općim ciljevima iz članka 1. te uzimajući u obzir strategiju Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, uključujući usmjerenost na zapošljavanje, nacionalne prioritete, preporuke za pojedinačne zemlje i sporazume o partnerstvu u okviru kohezijske politike EU-a sklopljene s Europskom komisijom, države EFTA-e sa svakom državom korisnicom sklapaju memorandum o razumijevanju u skladu s člankom 10. stavkom 3.
2. Savjetovanja s Europskom komisijom održavaju se na strateškoj razini te tijekom pregovora o memorandumima o razumijevanju kako je određeno u članku 10. stavku 3., s ciljem promicanja komplementarnosti i sinergija s kohezijskom politikom EU-a, kao i istraživanja mogućnosti za primjenu financijskih instrumenata radi povećanja učinka financijskih doprinosa.
Članak 5.
1. Doprinos EFTA-e, u odnosu na programe u okviru dodjele sredstava pojedinim zemljama za koje su države korisnice odgovorne za provedbu, ne premašuje 85 % troškova programa, osim ako su države EFTA-e odlučile drukčije.
2. Pravila koja se primjenjuju na državne potpore moraju se poštovati.
3. Odgovornost država EFTA-e za projekte ograničena je na omogućivanje sredstava u skladu s dogovorenim planom. Neće se preuzimati odgovornost prema trećim osobama.
Članak 6.
Sredstva koja se dodjeljuju pojedinim zemljama stavljaju se na raspolaganje za sljedeće države korisnice: Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, prema sljedećoj raspodjeli:
Država korisnica |
Sredstva (u milijunima EUR) |
Bugarska |
115,0 |
Hrvatska |
56,8 |
Cipar |
6,4 |
Češka |
95,5 |
Estonija |
32,3 |
Grčka |
116,7 |
Mađarska |
108,9 |
Latvija |
50,2 |
Litva |
56,2 |
Malta |
4,4 |
Poljska |
397,8 |
Portugal |
102,7 |
Rumunjska |
275,2 |
Slovačka |
54,9 |
Slovenija |
19,9 |
Članak 7.
1. U okviru globalnog fonda za regionalnu suradnju stavlja se na raspolaganje iznos od 55,25 milijuna EUR. Njime se doprinosi postizanju ciljeva financijskog mehanizma EGP-a kako je definirano u članku 1.
2. 70 % sredstava stavlja se na raspolaganje za promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja mladih, s posebnim naglaskom na sljedeća područja:
(a) |
programe mobilnosti u području osposobljavanja i zapošljavanja za mlade ljude, usredotočujući se posebno na mlade koji nisu zaposleni odnosno koji nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja; |
(b) |
programe dvojnog učenja, naukovanja, uključivanje mladih; |
(c) |
dijeljenje znanja, razmjenu najbolje prakse i uzajamno učenje među organizacijama/ustanovama koje pružaju usluge zapošljavanja mladih. |
Taj dio sredstava stavlja se na raspolaganje za projekte koji uključuju države korisnice i druge države članice EU-a u kojima je stopa nezaposlenosti mladih iznad 25 % (Eurostatova referentna godina 2013.), a u njima sudjeluju najmanje dvije zemlje od kojih je barem jedna država korisnica. Države EFTA-e mogu sudjelovati kao partneri.
3. 30 % sredstava stavlja se na raspolaganje za regionalnu suradnju u okviru prioritetnih sektora navedenih u članku 3., posebno za dijeljenje znanja, razmjenu najbolje prakse i izgradnju institucija.
Taj dio sredstava stavlja se na raspolaganje za projekte koji uključuju države korisnice i susjedne treće zemlje. U projektima sudjeluju najmanje tri zemlje od kojih su barem dvije države korisnice. Države EFTA-e mogu sudjelovati kao partneri.
Članak 8.
Države EFTA-e do 2020. provode reviziju na sredini razdoblja s ciljem preraspodjele sredstava za koja nije preuzeta obveza unutar sredstava dodijeljenih pojedinačnim državama korisnicama.
Članak 9.
1. Financijski doprinos predviđen u ovom Protokolu blisko se koordinira s bilateralnim doprinosom iz Norveške predviđenim norveškim financijskim mehanizmom.
2. Države EFTA-e posebno osiguravaju da su postupci za prijavu i načini provedbe za oba financijska mehanizma iz prethodnog stavka u osnovi jednaki.
3. Sve važne promjene u kohezijskoj politici Europske unije uzimaju se, prema potrebi, u obzir.
Članak 10.
Na provedbu financijskog mehanizma EGP-a primjenjuje se sljedeće:
1. |
Najviši stupanj transparentnosti, odgovornosti i troškovne učinkovitosti primjenjuje se u svim fazama provedbe, kao i načela dobrog upravljanja, partnerstva i višerazinskog upravljanja, održivog razvoja te ravnopravnosti između muškaraca i žena i nediskriminacije. Ciljevi financijskog mehanizma EGP-a ostvaruju se u okviru bliske suradnje država korisnica i država EFTA-e. |
2. |
|
3. |
Države EFTA-e sa svakom državom korisnicom sklapaju memorandum o razumijevanju koji se odnosi na odgovarajuću dodjelu sredstava pojedinoj zemlji, osim u okviru fonda iz stavka 2. točke (a), u kojem se utvrđuju višegodišnji programski okvir i strukture za upravljanje i kontrolu.
|
4. |
Troškove upravljanja država EFTA-e pokriva ukupni iznos iz članka 2. stavka 1. te se navode u odredbama za provedbu iz stavka 5. ovog članka. |
5. |
Države EFTA-e osnivaju odbor za cjelokupno upravljanje financijskim mehanizmom EGP-a. Daljnje odredbe za provedbu financijskog mehanizma EGP-a izdat će države EFTA-e nakon savjetovanja s državama korisnicama kojima može pomagati Europska komisija. Države EFTA-e nastoje izdati navedene odredbe prije potpisivanja memorandumâ o razumijevanju. |
6. |
Države EFTA-e izvješćuju o svojem doprinosu ciljevima financijskog mehanizma EGP-a i, prema potrebi, jedanaest tematskih ciljeva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020 (1). |
Članak 11.
Po završetku razdoblja utvrđenog u članku 2. i ne dovodeći u pitanje prava i obveze u okviru Sporazuma, ugovorne stranke u kontekstu članka 115. Sporazuma preispituju potrebu za smanjivanjem gospodarskih i socijalnih razlika u Europskom gospodarskom prostoru.
PRILOG PROTOKOLU 38.C
Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost
1. |
Poslovni razvoj, inovacije i MSP-ovi |
2. |
Istraživanje |
3. |
Obrazovanje, stipendije, naukovanja i poduzetništvo mladih |
4. |
Ravnoteža između posla i privatnog života |
Socijalna uključenost, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva
5. |
Izazovi u europskom javnom zdravstvu |
6. |
Osnaživanje i uključivanje Roma |
7. |
Djeca i mladi kojima prijeti siromaštvo |
8. |
Sudjelovanje mladih na tržištu rada |
9. |
Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva |
Okoliš, energija, klimatske promjene i niskougljično gospodarstvo
10. |
Okoliš i ekosustavi |
11. |
Obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, energetska sigurnost |
12. |
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama |
Kultura, civilno društvo, dobro upravljanje te temeljna prava i slobode
13. |
Kulturno poduzetništvo, kulturna baština i kulturna suradnja |
14. |
Civilno društvo |
15. |
Dobro upravljanje, odgovorne institucije, transparentnost |
16. |
Ljudska prava – provedba na nacionalnoj razini |
Pravosuđe i unutarnji poslovi
17. |
Azil i migracije |
18. |
Zatvorske službe i pritvor |
19. |
Međunarodna policijska suradnja i borba protiv kriminala |
20. |
Djelotvornost i učinkovitost pravosudnog sustava, jačanje vladavine prava |
21. |
Obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje |
22. |
Sprečavanje katastrofa i pripravnost |
(1) 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija; 2. poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete; 3. jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”), poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture; 4. podršku prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima; 5. promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika i upravljanje njima; 6. očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa; 7. promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža; 8. promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; 9. promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije; 10. ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje; 11. jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika te učinkovite javne uprave.