01/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

90


32005R1261


L 201/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.2005.


UREDBA KOMISIJE (EZ, EURATOM) br. 1261/2005

od 20. srpnja 2005.

o izmjeni Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (1), a posebno njezin članak 183.,

nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Vijećem, Sudom Europskih zajednica, Revizorskim sudom, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija, Europskim ombudsmanom i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

budući da:

(1)

Uredba (EZ, Euratom) br. 1605/2002, dalje u tekstu „Financijska uredba”, predviđa da institucije Zajednice za vlastite ugovore moraju udovoljavati pravilima iz Direktiva, koja se primjenjuju na države članice. Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (2) izmijenila je ta pravila. Zato bi, prema potrebi, izmjene iz Direktive 2004/18/EZ trebalo uvrstiti u Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 (3), kojom se prenose pravila Direktive Vijeća 92/50/EEZ (4) u vezi sa sklapanjem ugovora o javnim uslugama u interna financijska pravila institucija.

(2)

Te izmjene posebno se odnose na nove mogućnosti elektroničkog postupka sklapanja ugovora, uključujući novi dinamički sustav nabave uobičajenih artikala, postupak natjecateljskog dijaloga, pravila kojima se uređuju ugovori proglašeni tajnima i primjenu okvirnih sporazuma – koji se iz praktičnih razloga i dalje odnose na okvirne sporazume za potrebe izvršenja proračuna Zajednice, na taj način omogućujući da se od strana okvirnog sporazuma traži da se natječu za sklapanje posebnih ugovora – i stavljajući dodatni naglasak na socijalne i ekološke dimenzije u evaluaciji ponuda. Primjenjive granične vrijednosti također su revidirane za ugovore o uslugama koji ne podliježu sporazumu Svjetske trgovinske organizacije. Direktiva 2004/18/EZ također usklađuje odredbe koje se primjenjuju na tri glavne kategorije ugovora, u pogledu oglašavanja, tehničkih specifikacija i izračuna vrijednosti ugovora.

(3)

Nadalje, odredbe u vezi s načinima identificiranja kamata za predfinanciranje pokazale su se pretjerano ograničavajućima. Stoga bi trebalo odobriti mogućnost korištenja svih računovodstvenih metoda za identificiranje takvih kamata.

(4)

Članak 31. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 utvrđuje popis temeljnih akata za potrebe članka 49. Financijske uredbe, ali ne uključuje cijeli raspon pravnih instrumenata raspoloživih Vijeću u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Stoga bi trebalo proširiti popis tako da uključuje odluke o sklapanju međunarodnih sporazuma i odluka o hitnim akcijama ograničenog trajanja za rješavanje kriznih situacija.

(5)

Također je prikladno utvrditi postupak za obavješćivanje neuspješnih natjecatelja i ponuditelja u postupcima javne nabave, koje su za svoj račun provele institucije. Takve informacije bi se trebale pružiti prije potpisivanja ugovora, te bi također neuspješnim natjecateljima i ponuditeljima trebalo priopćiti razloge odbijanja njihovih prijava i ponuda. Uvođenje takvog postupka obavješćivanja osmišljeno je kako bi institucije podlijegale obvezi koju je Sud Europskih zajednica uveo državama članicama.

(6)

Iskustvo je pokazalo da su se sadašnji postupci utvrđeni u vezi s ugovorima male vrijednosti i ugovorima za nabavu pravnih usluga, koji su stroži od odredbi Direktive 2004/18/EZ, u praksi pokazali previše složeni. Stoga bi trebali biti fleksibilniji, posebno u vezi mjera oglašavanja i popratne dokumentacije koju treba pribaviti, ovisno o procjeni rizika dužnosnika za ovjeravanje. U potonjem slučaju javni naručitelj uvijek mora moći opravdati svoj izbor.

(7)

Nakon liberalizacije poštanskog sektora trebalo bi ukloniti diskriminaciju koja je oduvijek postojala između registrirane pošte i dostave putem kurirskih službi, budući da se u oba slučaja izdaje potvrda o primitku pošiljke, koja može vrijediti kao dokaz datuma slanja ponuda.

(8)

Trebalo bi predvidjeti da institucije Zajednice koristiti rječnik utvrđen u Uredbi br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o Jedinstvenom rječniku javne nabave (5).

(9)

31. siječanj, rok za donošenje godišnjeg programa rada za bespovratna sredstva, pokazao se vrlo kratkim ili čak nemogućim za ispuniti, posebno u slučajevima kasnog donošenja temeljnih akata ili pilot projekata, ili zbog razloga u vezi s postupcima odbora. Stoga bi trebalo odrediti rok koji nije toliko kratak, iako program i dalje treba unaprijed stvarati publicitet i biti osnovni uvjet za izvršenje proračuna.

(10)

Odredbe u vezi s prirodom revizija, koje se zahtijevaju kao potpora zahtjevima za plaćanje i graničnim vrijednostima koje se primjenjuju s tim u vezi pokazale su se dvosmislenima ili nepotrebno kompliciranima. Stoga bi ih trebalo pojednostaviti i racionalizirati.

(11)

U području humanitarne pomoći, korisnici bespovratnih sredstava općenito su vezani uz Komisiju sporazumima o partnerstvu koji predviđaju opće i redovne mjere revizije i kontrole. S obzirom na vlastitu analizu rizika upravljanja, dužnosnik za ovjeravanje može smatrati da takve mjere nude jamstva jednaka onima iz revizije računa za određeno djelovanje, što se zahtjeva kao potpora zahtjevima za plaćanje preostalog iznosa. U takvim je okolnostima radi pojednostavljenja upravljanja primjereno dozvoliti dužnosniku za ovjeravanje, da za plaćanja preostalih iznosa ne zahtijeva reviziju.

(12)

Radi povećanja djelotvornosti korištenja sredstava Zajednice, prikladno je omogućiti širi pristup paušalnom financiranju, čime bi se povećala odgovornost korisnika kao i njihove obveze u pogledu rezultata.

(13)

Uredbu (EZ, Euratom) br. 2342/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ, Euratom) br. 2342/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 4. stavku 2. uvodna rečenica i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„Dužnosnici za ovjeravanje osiguravaju da se na temelju sporazuma koji su sklopljeni s korisnicima i posrednicima:

(a)

takvo predfinanciranje plaća na bankovne račune ili podračune koji omogućuju identifikaciju sredstava i pripadajućih kamata; u protivnom, računovodstvene metode korisnika ili posrednika moraju omogućiti identifikaciju sredstava koje je uplatila Zajednica i kamata ili drugih naknada ostvarenih tim sredstvima;”

2.

U članku 31. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, temeljni akt može imati jedan od oblika iz članka 13. stavka 2., članka 14., članka 23. stavka 2. i članka 24. Ugovora o Europskoj uniji.

U kriznim situacijama iz članka 168. stavka 2. ove Uredbe te za djelovanja ograničenog trajanja temeljni akt može također imati jedan od oblika iz članka 13. stavka 3. i članka 23. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji.”;

3.

Članak 116. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 2. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovor za nabavu robe, koji uključuje postavljanje i instalaciju, smatra se ugovorom o nabavi robe”;

(b)

U stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovori o radovima obuhvaćaju izvršavanje, ili i izvršavanje i plan rada ili radova koji se odnose na jednu ili više aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) ili realizaciju na bilo koji način rada koji odgovara zahtjevima naručitelja.

(c)

U stavku 4. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Te su usluge navedene u prilozima II.A i II.B Direktivi 2004/18/EZ”;

(d)

U stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ugovor, čiji su predmet usluge i uključuje radove koji su samo uzgredni u odnosu na glavni predmet ugovora, smatraju se ugovorom o uslugama.

Ugovor čiji su predmet usluge obuhvaćene Prilogom II.A Direktivi 2004/18/EZ i usluge obuhvaćene njezinim Prilogom II.B, smatraju se obuhvaćenim Prilogom II.A ako vrijednost usluga navedenih u tom Prilogu prelazi vrijednost usluga navedenih u Prilogu II.B.”;

(e)

Umeće se sljedeći stavak 5.a.:

„5.a.   Opis različitih vrsta ugovora temelji se na referentnoj nomenklaturi koja je dio jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) u smislu Uredbe (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

U slučaju razlika između CPV-a i statističke klasifikacije gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE), iz Priloga I. Direktivi 2004/18/EZ ili razlika između CPV-a i Središnje klasifikacije proizvoda (CPC) (privremena verzija), navedene u Prilogu II. toj istoj Direktivi, prednost ima nomenklatura NACE, odnosno nomenklatura CPC, tim redoslijedom.

(f)

Stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6.   Pojmovi ‚izvoditelj’, ‚dobavljač’ i ‚pružatelj usluga’ odnose se na svaku fizičku ili pravnu osobu ili javne subjekte ili konzorcije takvih osoba i/ili tijela koji izvršavaju radove, isporučuju robu ili pružaju usluge. Pojam ‚gospodarski subjekt’ obuhvaća ‚izvoditelje’, ‚dobavljače’ i ‚pružatelje usluga’. Gospodarski subjekti koji su podnijeli ponude nazivaju se ‚ponuditelji’. Oni koji su zatražili da im se odobri sudjelovanje u ograničenom postupku, uključujući natjecateljski dijalog, ili u pregovaračkom postupku, nazivaju se ‚natjecatelji’.

Konzorciji gospodarskih subjekata ovlašteni su podnositi ponude ili sudjelovati kao natjecatelji. Za podnošenje ponude ili zahtjeva za sudjelovanje javni naručitelji ne mogu zahtijevati da konzorciji gospodarskih subjekata moraju imati određeni pravni oblik, ali se od odabranog konzorcija može zahtijevati da prihvati određeni pravni oblik nakon što je s njim sklopljen ugovor, ako je takva promjena potrebna za pravilno izvršavanje ugovora.

7.   Službe institucija Zajednice smatraju se javnim naručiteljima, osim ako između sebe donesu administrativne mjere o pružanju usluga, isporuci roba ili izvršavanju radova.”;

4.

Članci 117. i 118. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 117.

Okvirni ugovori i posebni ugovori

(Članak 88. Financijske uredbe)

1.   Okvirni ugovor je ugovor između jednog ili više javnih naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata s namjerom da se utvrde uvjeti pod kojima se sklapaju ugovori koji se mogu sklopiti tijekom određenog razdoblja, posebno s obzirom na cijenu i, prema potrebi, predviđene količine. Kad se okvirni ugovor sklapa s više gospodarskih subjekata, potonjih mora biti najmanje tri, ako postoji dovoljan broj gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju kriterije odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje ispunjavaju kriterije odabira.

Okvirni ugovor s više gospodarskih subjekata može se sklopiti u obliku zasebnih ugovora, ali s jednakim uvjetima.

Trajanje okvirnih ugovora ne smije biti duže od četiri godine, osim u iznimnim slučajevima koje posebno opravdava predmet okvirnih ugovora.

Javni naručitelji ne smiju zloupotrebljavati okvirne ugovore ili ih koristiti na takav način da im je svrha ili učinak da sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje.

Okvirni ugovori se za potrebe postupka sklapanja, uključujući oglašavanje, smatraju ugovorima o javnoj nabavi.

2.   Posebni ugovori, koji se temelje na okvirnim ugovorima sklapaju se u skladu s uvjetima okvirnog ugovora, isključivo između javnih naručitelja i gospodarskih subjekata koji su izvorno bili strane okvirnog ugovora.

Prilikom sklapanja posebnih ugovora, ugovorne strane ne smiju bitno mijenjati uvjete utvrđene u tom okvirnom ugovoru, posebno u slučaju iz stavka 3.

3.   Kad se okvirni ugovor sklapa s jednim gospodarskim subjektom, posebni ugovori sklapaju se u okviru uvjeta utvrđenih u okvirnom ugovoru.

Za sklapanje tih posebnih ugovora, javni naručitelji se mogu u pisanom obliku posavjetovati s gospodarskim subjektom koji je ugovorna strana okvirnog ugovora, te od njega prema potrebi zahtijevati dopunu ponude.

4.   Posebni ugovori koji se temelje na okvirnim ugovorima sklopljenim s više gospodarskih subjekata sklapaju se u skladu sa sljedećim postupcima:

(a)

primjenom uvjeta određenih u okvirnom ugovoru bez ponovnog otvaranja nadmetanja;

(b)

ako u samom okvirnom ugovoru nisu utvrđeni svi uvjeti, nakon što su se ugovorne strane ponovo nadmetale na temelju istih i, prema potrebi, preciznije određenih uvjeta te, gdje je potrebno, na temelju drugih uvjeta navedenih u specifikacijama okvirnog ugovora.

Za svaki posebni ugovor, koji se sklapa u skladu s uvjetima navedenima u točki (b) prvog podstavka, javni naručitelji se u pisanom obliku savjetuju s gospodarskim subjektima sposobnima za izvršavanje ugovora, određujući dovoljno dug rok za podnošenje ponuda. Ponude se podnose u pisanom obliku. Javni naručitelji sklapaju svaki posebni ugovor s ponuditeljem koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija odabira određenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.

5.   Proračunske obveze predviđaju se samo za posebne ugovore sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Članak 118.

Objave u vezi s ugovorima koji su obuhvaćeni Direktivom 2004/18/EZ, izuzev ugovora iz njezina Priloga II. B

(Članak 90. Financijske uredbe)

1.   Objavljivanje u vezi s ugovorima čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti iz članaka 157. i 158. sastoji se od prethodne obavijesti, poziva na nadmetanje ili pojednostavljene obavijesti, te obavijesti o sklopljenom ugovoru.

2.   Prethodna obavijest je obavijest kojom javni naručitelji objavljuju indikativne procijenjene ukupne vrijednosti ugovora i okvirnih ugovora po kategorijama usluge ili grupama robe i bitnim karakteristikama ugovora o radovima koje namjeravaju sklopiti u financijskoj godini, ali isključujući ugovore koji su u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje. Prethodna obavijest je obvezna samo ako je procijenjena ukupna vrijednost nabave jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 157. i ako javni naručitelj namjerava iskoristiti mogućnost skraćivanja rokova za primanje ponuda u skladu s člankom 140. stavkom 4.

Prethodnu obavijest objavljuje Ured za službene publikacije Europskih zajednica (OPOCE) ili javni naručitelji u svojem ‚profilu kupca’ kako je navedeno u točki 2.b Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ.

Prethodna obavijest šalje se OPOCE-u ili se objavljuje na profilu kupca čim prije, a najkasnije do 31. ožujka svake financijske godine u slučaju ugovora o nabavi robe i usluga, a u slučaju ugovora o radovima čim je to prije moguće nakon odluke kojom se odobrava program za te ugovore.

Javni naručitelji koji objavljuju prethodnu obavijest na svojem profilu kupca, šalju OPOCE-u elektronički i u skladu s formatom i načinom slanja koji je naveden u točki 3. Priloga VIII. Direktivi 2004/18/EZ, obavijest o objavi prethodne obavijesti na profilu kupca.

3.   Poziv na nadmetanje je način na koji javni naručitelji objavljuju svoju namjeru pokretanja postupka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog ugovora ili uspostavljanja dinamičkog sustava nabave u skladu s člankom 125a. Poziv na nadmetanje obvezan je za ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u točkama (a) i (c) članka 158. stavka 1., ne dovodeći u pitanje ugovore sklopljene nakon pregovaračkog postupka, kako je utvrđeno u članku 126. Postupak nije obvezan za posebne ugovore, sklopljene na temelju okvirnih ugovora.

Javni naručitelji koji žele sklopiti poseban ugovor koji se temelji na dinamičkom sustavu nabave svoju namjeru objavljuju putem pojednostavljene obavijesti.

U otvorenom postupku poziv na nadmetanje mora sadržavati datum, vrijeme i, kada je potrebno, mjesto sastanka komisije za otvaranje ponuda, na kojem mogu prisustvovati ponuditelji.

Javni naručitelji izjavljuju odobravaju li ili ne varijante ponude, te određuju minimalnu razinu stupnjeva sposobnosti koju zahtijevaju ako koriste mogućnost predviđenu u članku 135. stavku 2., drugom podstavku. Oni navode uvjete sposobnosti iz članka 135. koje namjeravaju koristiti, najmanji broj natjecatelja koje namjeravaju pozvati za podnošenje ponuda i, prema potrebi, njihov najveći broj, te objektivne i nediskriminirajuće kriterije koje namjeravaju primijeniti radi ograničavanja broja, u skladu s člankom 123. stavkom 1., drugim podstavkom.

Ako postoji neograničen, izravan i potpun pristup pozivu za podnošenje ponuda elektroničkim sredstvima, posebno u dinamičkim sustavima nabave iz članka 125.a., internetska adresa na kojoj se može proučiti dokumentacija treba se nalaziti u pozivu na nadmetanje.

Javni naručitelji, koji žele organizirati natječaj objavljuju obavijest o svojoj namjeri.

4.   U obavijesti o sklopljenom ugovoru objavljuje se ishod postupka sklapanja ugovora, okvirnih ugovora ili ugovora koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave. U slučaju ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., obavijest o sklopljenom ugovoru je obvezna. Ona nije obvezna za posebne ugovore koji se temelje na okvirnim ugovorima.

Obavijest o sklopljenom ugovoru šalje se OPOCE-u najkasnije u roku 48 kalendarskih dana od završetka postupka, odnosno od datuma potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora. Međutim, obavijesti koje se odnose na ugovore koji se temelje na dinamičkom sustavu nabave mogu se zajedno grupirati na tromjesečnoj osnovi. U takvim slučajevima obavijesti se šalju OPOCE-u najkasnije u roku 48 dana od završetka svakog tromjesečja.

Javni naručitelji koji su održali natječaj šalju OPOCE-u obavijest o rezultatima natječaja.

5.   Obavijesti se sastavljaju u skladu sa standardnim obrascima koje je Komisija donijela u skladu s Direktivom 2004/18/EZ.”;

5.

Članak 119. mijenja se kako slijedi:

(a)

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 119.

Objava u vezi s ugovorima koji nisu obuhvaćeni Direktivom 2004/18/EZ, te s ugovorima iz njezina Priloga II. B

(Članak 90. Financijske uredbe)”;

(b)

Stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

Prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ugovori čija je vrijednost niža od graničnih vrijednosti iz članka 158. te ugovori o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ objavljuju se na odgovarajući način kako bi se osiguralo konkurentno nadmetanje i nepristranost prilikom postupka javne nabave.”;

ii.

Točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

godišnje objavljivanje popisa izvoditelja u kojem se navodi predmet i vrijednost sklopljenog ugovora, za ugovore čija je vrijednost jednaka ili veća od 13 800 eura.”;

iii.

Dodaje se sljedeći podstavak:

„Objavljivanje utvrđeno u točki (b) prvog podstavka nije obvezno za posebne ugovore, koji se temelje na okvirnom ugovoru.”;

(c)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Popis izvoditelja s kojima su sklopljeni ugovori u vezi s nekretninama i tajni ugovori iz članka 126. stavka 1. točke (j) objavljuje se jednom godišnje s naznakom predmeta i vrijednosti sklopljenog ugovora. Taj se popis šalje proračunskom tijelu. U slučaju Komisije, popis se prilaže sažetku godišnjeg izvješća o radu iz članka 60. stavka 7. Financijske uredbe.”;

6.

U članku 120. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Rok iz prvog podstavka skraćuje se na pet kalendarskih dana u slučaju ubrzanih postupaka iz članka 142.”;

7.

U članku 122. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pozivi za podnošenje ponuda otvoreni su ako svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu. To također vrijedi i u slučaju dinamičkih sustava nabave iz članka 125.a.

Pozivi za podnošenje ponuda ograničeni su ako se svi gospodarski subjekti mogu prijaviti za sudjelovanje, ali samo natjecatelji koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. i koji su istodobno pisanim putem pozvani od strane javnog naručitelja mogu podnijeti ponudu ili rješenje u okviru postupka natjecateljskog dijaloga iz članka 125.b.

Faza odabira može se ponoviti za svaki pojedini ugovor, također i u slučaju natjecateljskog dijaloga ili može uključivati sastavljanje popisa potencijalnih natjecatelja u okviru ograničenog postupka iz članka 128.”;

8.

Članak 123. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U pregovaračkim postupcima i u ograničenim postupcima nakon natjecateljskog dijaloga, broj natjecatelja pozvanih na pregovaranje ili na podnošenje ponuda ne smije biti manji od tri, pod uvjetom da dovoljan broj natjecatelja zadovoljava uvjete sposobnosti.

Broj natjecatelja pozvanih na podnošenje ponuda mora biti dovoljan da osigura istinsko nadmetanje.

Odredbe iz prvog i drugog podstavka ne odnose se na:

(a)

ugovore male vrijednosti kako je navedeno u članku 129. stavku 3.;

(b)

ugovore o pravnim uslugama u smislu Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ;

(c)

tajne ugovore, iz članka 126. stavka 1. točke (j).”;

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Ako je broj natjecatelja koji ispunjavaju uvjete sposobnosti i koji imaju minimalni stupanj osposobljenosti ispod minimalnog broja natjecatelja iz stavaka 1. i 2., javni naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više natjecatelja koji imaju potrebnu osposobljenost. Međutim, javni naručitelj ne smije uključiti druge gospodarske subjekte koji nisu zatražili sudjelovanje, ili natjecatelje koji nemaju potrebnu osposobljenost.”;

9.

U članku 124. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako naručitelji mogu u skladu s člankom 127. sklapati ugovore putem pregovaračkog postupka nakon objavljivanja poziva na nadmetanje, oni mogu urediti da se pregovarački postupak provodi u fazama, i da se smanji broj ponuda o kojima će se pregovarati tako da se primjenjuju kriteriji za odabir iz poziva na nadmetanje ili specifikacija.

Korištenje te mogućnosti navodi se u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama.”;

10.

U članku 125. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Povjerenstvo za odabir može tražiti od natjecatelja da radi pojašnjenja projekta odgovore na pitanja koja su evidentirana u izvješću. Sastavlja se cjelovito izvješće o proizašlom dijalogu.”;

11.

Umeću se članci 125.a i 125.b:

„Članak 125a.

Dinamički sustav nabave

(Članak 91. Financijske uredbe)

1.   Dinamički sustav nabave, kako je naveden u članku 1. stavku 6. i članku 33. Direktive 2004/18/EZ, u potpunosti je elektronički postupak za uobičajene nabave, koji je otvoren tijekom čitavog trajanja svakom gospodarskom subjektu koji zadovoljava uvjete sposobnosti i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijama i svom dodatnom dokumentacijom. Indikativne ponude mogu se poboljšati u svakom trenutku pod uvjetom da su i dalje u skladu sa specifikacijama.

2.   Za potrebe uspostavljanja dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje u kojem se navodi da se koristi dinamički sustav nabave i koji sadrži uputu na internetsku adresu koja nudi neograničen, izravan i potpun pristup specifikacijama i svim dodatnim dokumentima od trenutka objavljivanja poziva do isteka sustava.

U specifikacijama, između ostalog, javni naručitelji navode vrstu nabava predviđenih u okviru tog sustava, kao i sve potrebne informacije u vezi sa sustavom nabave, korištenu elektroničku opremu te rješenja i specifikacije o tehničkim vezama.

3.   Javni naručitelji tijekom trajanja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom subjektu pružaju mogućnost podnošenja indikativne ponude radi primanja u sustav prema uvjetima iz stavka 1. Procjenu završavaju u roku najviše 15 dana od dana podnošenja indikativne ponude. Međutim, mogu produljiti razdoblje evaluacije pod uvjetom da u međuvremenu nije upućen niti jedan poziv na dostavu ponuda.

Naručitelj u najkraćem mogućem roku obavješćuje ponuditelje da su primljeni u dinamički sustav nabave ili da je njihova ponuda odbijena.

4.   Svaki posebni ugovor predmet je poziva na dostavu ponuda. Prije upućivanja tog poziva, naručitelji objavljuju pojednostavljenu obavijest u dinamičkom sustavu nabave kojom se pozivaju svi zainteresirani gospodarski subjekti da dostave indikativne ponude u roku koji ne smije biti kraći od 15 dana od dana slanja pojednostavljene obavijesti. Javni naručitelji ne mogu nastaviti s nadmetanjem dok ne završe ocjenjivanje svih indikativnih ponuda zaprimljenih u tom roku.

Javni naručitelji pozivaju sve ponuditelje primljene u sustav da podnesu ponudu u razumnom roku. Na temelju kriterija za odabir utvrđenih u pozivu na nadmetanje za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji sklapaju ugovor s ponuditeljem koji je ponudio najbolju vrijednost za novac. Ti se kriteriji mogu, ako je potrebno, točnije odrediti u pozivu na dostavu ponuda.

5.   Dinamički sustav nabave ne smije trajati duže od četiri godine, osim u iznimnim opravdanim slučajevima.

Javni naručitelji ne smiju koristiti taj sustav kako bi spriječili, ograničili ili narušili tržišno natjecanje.

Zainteresiranim gospodarskim subjektima ili sudionicima u sustavu ne smiju se zaračunati nikakvi troškovi.

Članak 125b.

Natjecateljski dijalog

(Članak 91. Financijske uredbe)

1.   U slučaju posebno složenih ugovora, ako javni naručitelj smatra da izravno korištenje otvorenog postupka ili postojećih pravila koja važe za ograničeni postupak neće omogućiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji nudi najbolju vrijednost za novac, naručitelj može primijeniti natjecateljski dijalog iz članka 29. Direktive 2004/18/EZ.

Ugovor se smatra ‚posebno složenim’ ako javni naručitelj nije objektivno u mogućnosti utvrditi tehnička sredstva potrebna za ispunjavanje zahtjeva ili ciljeva, ili ne može odrediti pravnu ili financijsku strukturu projekta.

2.   Javni naručitelji objavljuju poziv na nadmetanje kojim utvrđuju svoje potrebe i zahtjeve određene u tom pozivu i/ili u opisnoj dokumentaciji.

3.   Javni naručitelji započinju dijalog s natjecateljima koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti iz članka 135. kako bi prepoznali i utvrdili odgovarajuća sredstva za zadovoljavanje svojih potreba.

Javni naručitelji tijekom dijaloga trebaju osigurati jednak tretman svim ponuditeljima i povjerljivost predloženih rješenja ili drugih informacija koje su natjecatelji koji sudjeluju u dijalogu priopćili, osim ako oni ne pristanu na njihovo objavljivanje.

Javni naručitelji mogu omogućiti da se postupak odvija u uzastopnim fazama, kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se treba raspravljati tijekom faze dijaloga, primjenjujući kriterije za odabir u pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji, ako je ta mogućnost predviđena u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji.

4.   Nakon obavješćivanja sudionika o završetku dijaloga, javni naručitelji ih pozivaju na predaju konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja koja su predstavili i odredili tijekom dijaloga. Te ponude moraju sadržavati sve zahtijevane i potrebne elemente za izvršavanje projekta.

Na zahtjev javnog naručitelja te se ponude pojašnjavaju, utvrđuju i usklađuju, pod uvjetom da se time ne promijene temeljni elementi ponude ili poziva za dostavu ponuda, čije bi promjene mogle narušiti tržišno natjecanje ili imati diskriminirajući učinak.

Na zahtjev javnog naručitelja može se od ponuditelja, za kojeg se utvrdilo da je predao ponudu s najboljom vrijednosti za novac, zatražiti da pojasni sve aspekte ponude ili potvrdi obveze sadržane u ponudi, pod uvjetom da se kao posljedica toga ne promijene bitni aspekti ponude ili poziva na dostavu ponuda, te de se time ne prouzroči narušavanje tržišnog natjecanja ili nastanak diskriminacije.

5.   Javni naručitelji mogu odrediti nagrade ili plaćanja sudionicima u dijalogu.”;

12.

Članak 126. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

Uvodna rečenica i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„Bez obzira na procijenjenu vrijednost ugovora, javni naručitelji mogu koristiti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje u sljedećim slučajevima:

(a)

ako u otvorenom ili ograničenom postupku do kraja početne faze postupka nisu podnesene ponude ili nisu podnesene prikladne ponude, pod uvjetom da izvorni uvjeti ugovora nisu bitno izmijenjeni, kako je to navedeno u pozivu za podnošenje ponuda iz članka 130.;”

ii.

Točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

ako je nužno, zbog izuzetne hitnosti izazvane nepredvidljivim događajima koji se ne mogu pripisati javnim naručiteljima, nije moguće udovoljiti utvrđenim rokovima za druge postupke iz članaka 140., 141. i 142;”

iii.

Točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e)

za dodatne usluge i radove koji nisu u prvobitnom prijedlogu projekta niti u prvom sklopljenom ugovoru, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za pružanje usluga ili izvršavanje radova, podložno uvjetima navedenima u stavku 2.;

(f)

za nove usluge ili radove koji se sastoje od ponavljanja sličnih usluga ili radova povjerenih gospodarskom subjektu s kojim je taj isti javni naručitelj ranije sklopio ugovor, pod uvjetom da se te usluge ili radovi usklade s osnovnim projektom i da je taj projekt predmet prvog ugovora sklopljenog u otvorenom ili ograničenom postupku, podložno uvjetima navedenima u stavku 3.;”

iv.

U točki (g) dodaju su sljedeće podtočke:

„iii.

u slučaju robe, koja kotira i kupljena je na tržištu robe;

iv.

u slučaju nabave po posebno povoljnim uvjetima od dobavljača koji trajno prekida svoje poslovanje, od stečajnih upravitelja ili likvidatora stečaja, ili po sporazumu s vjerovnicima, ili sličnom postupku u skladu s nacionalnim pravom;”

v.

Točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i)

za ugovore o pravnim uslugama u smislu Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ, pod uvjetom da su takvi ugovori na odgovarajući način objavljeni;”

vi.

Dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)

za ugovore koje su institucije ili nadležna tijela ovlaštena od strane institucija proglasila tajnima ili za ugovore čije izvršavanje mora biti praćeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu s važećim propisima, ili ako to zahtijeva zaštita osnovnih interesa Zajednice ili Unije.”;

vii.

Dodaje se sljedeći podstavak:

„Javni naručitelji mogu primijeniti i pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva na nadmetanje u slučaju ugovora čija je vrijednost manja od 13 800 eura.”;

(b)

U stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U slučajevima iz točke (f) prvog podstavka stavka 1. mogućnost korištenja pregovaračkog postupka navodi se čim se objavi konkurentno nadmetanje za prvi ugovor, te se ukupni procijenjeni iznos za sljedeće usluge ili radove uzima u obzir prilikom obračuna graničnih vrijednosti iz članka 158.”;

13.

Članak 127. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

uvodna rečenica i točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„Javni naručitelji mogu koristiti pregovarački postupak nakon što objave poziv na nadmetanje, bez obzira na procijenjenu vrijednost ugovora, u sljedećim slučajevima:

(a)

kod podnošenja nepravilnih ili neprihvatljivih ponuda, posebno u vezi s uvjetima sposobnosti ili kriterijima za odabir ponude, slijedom dovršenog otvorenog ili ograničenog postupka ili natjecateljskog dijaloga, uz uvjet da izvorni uvjeti ugovora određeni u pozivu za dostavu ponuda iz članka 130. nisu bitno izmijenjeni, ne dovodeći u pitanje primjenu stavka 2.;

(b)

u iznimnim slučajevima koji uključuju radove, robu ili usluge gdje narav ili rizici ne dozvoljavaju da ponuditelj prethodno odredi ukupnu cijenu;”

ii.

Točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

za ugovore o uslugama iz Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ, podložno točkama (i) i (j) prvog podstavka članka 126. stavka 1. ove Uredbe i njegovog drugog podstavka.”;

(b)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U slučajevima iz stavka 1. točke (a) javni naručitelji ne trebaju objaviti poziv na nadmetanje, ako u pregovarački postupak uključe sve ponuditelje i samo one ponuditelje koji ispunjavaju uvjete sposobnosti koji su tijekom prethodnog postupka podnijeli ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave.”;

14.

U članku 129. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Ugovori čija je vrijednost manja od 3 500 eura mogu se sklopiti na temelju samo jedne ponude.

4.   Plaćanja stavke rashoda čija je vrijednost manja od 200 eura mogu se sastojati od plaćanja na temelju faktura, bez prethodnog prihvaćanja ponude.”;

15.

Članak 130. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

poziv za dostavu ponuda, pregovaranje, ili sudjelovanje u dijalogu u skladu s postupkom iz članka 125.b.;

(b)

priložene specifikacije ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga iz članka 125.b., dokument koji opisuje potrebe i zahtjeve javnog naručitelja, ili uputa na internetsku adresu na kojoj se takve specifikacije ili dokument mogu pregledati.”;

(b)

Stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

uvodna rečenica i točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„Pozivi za podnošenje ponuda, pregovaranje, ili sudjelovanje u dijalogu najmanje:

(a)

navode pravila koja uređuju podnošenje i prezentiranje ponuda, posebno uključujući zadnji datum i vrijeme podnošenja, zahtjeve u pogledu korištenja standardnog obrasca za odgovor, dokumente koje treba priložiti, uključujući one koji dokazuju financijsku, ekonomsku, tehničku i stručnu sposobnost iz članka 135., ako nisu specificirani u pozivu na nadmetanje, te adresu na koju ih treba poslati;

(b)

navode da podnošenje ponude podrazumijeva prihvaćanje specifikacija iz stavka 1. na koje se ponuda odnosi te da podnošenje obvezuje izvoditelja s kojim se sklapa ugovor tijekom izvršenja ugovora;”

ii.

Dodaje se sljedeća točka (e):

„(e)

specificiraju, u slučaju natjecateljskog dijaloga, utvrđeni datum i adresu za početak faze savjetovanja.”;

(c)

Stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

određivanje razloga za isključenje i uvjeta sposobnosti koji se primjenjuju na ugovor, osim u ograničenom postupku, uključujući i postupke nakon natjecateljskog dijaloga, te u pregovaračkim postupcima nakon objave poziva iz članka 127.; u takvim se slučajevima ta mjerila pojavljuju isključivo u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na iskaz interesa;

(b)

određivanje kriterija za odabir ponude i njihov relativni značaj ili, prema potrebi, silazni redoslijed važnosti, ako to nije navedeno u pozivu na nadmetanje;”

ii.

Točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

minimalne zahtjeve čije se varijante moraju ispuniti u postupcima iz članka 138. stavka 2., u skladu s kojima se ugovor sklapa s ponuditeljem koji nudi najbolju vrijednost za novac, ako je javni naručitelj u pozivu na nadmetanje naveo da su takve varijante dopuštene.”;

iii.

Dodaje se točka (g):

„(g)

u dinamičkim sustavima nabave iz članka 125a. prirodu predviđenih nabava, kao i sve potrebne informacije vezane uz sustav nabave, korištenu elektroničku opremu, te rješenja i specifikacije o tehničkim vezama.”;

16.

Članak 131. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

kad god je moguće, kriterije pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili nacrt za sve korisnike;”

(b)

U stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

u pogledu izvršavanja ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključiti ekološke karakteristike i koje treba dovoljno detaljno opisati kako bi se ponuditeljima omogućilo utvrđivanje svrhe ugovora, a javnim naručiteljima sklapanje ugovora; ili”;

(c)

U stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odgovarajućim sredstvom smatra se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o testiranju koje je izdalo priznato tijelo.”;

(d)

U stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ponuditelj mora javnom naručitelju na zadovoljavajući način dokazati bilo kojim odgovarajućim sredstvima da njegova ponuda zadovoljava izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je utvrdio javni naručitelj. Odgovarajućim sredstvom smatra se tehnička dokumentacija proizvođača ili izvješće o testiranju koje je izdalo priznato tijelo.”;

(e)

Umeću se sljedeći stavci 5.a i 5.b koji glase:

„5.a   Ako javni naručitelji utvrde ekološke karakteristike u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, mogu koristiti detaljne specifikacije ili, prema potrebi, njihove dijelove kako je utvrđeno europskim, multinacionalnim ili nacionalnim eko-oznakama ili bilo kojim drugim eko-oznakama, pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a)

korištene specifikacije prikladne su za utvrđivanje karakteristike roba ili usluga koje su predmet ugovora;

(b)

zahtjevi za oznakama oblikovani su na temelju znanstvenih informacija;

(c)

eko-oznake usvajaju se na temelju postupka u kojem mogu sudjelovati sve dotične strane, kao na primjer državna tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša;

(d)

eko-oznake dostupne su svim zainteresiranim stranama.

Javni naručitelji mogu naznačiti da se za usluge ili proizvode koji imaju eko-oznaku podrazumijeva da su u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u ugovornoj dokumentaciji. Naručitelji prihvaćaju bilo koje drugo odgovarajuće sredstvo dokazivanja, kao na primjer tehničku dokumentaciju proizvođača ili izvješće o testiranju koje izdaje priznato tijelo.

5.b   Za potrebe stavaka 4., 5. i 5.a, priznato tijelo je laboratorij za testiranje i kalibraciju ili tijelo za izdavanje potvrde i inspekcije koje udovoljava primjenjivim europskim standardima.”;

17.

Članak 134. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 134.

Dokaz

(Članci 93. do 96. Financijske uredbe)

1.   Javni naručitelj prihvaća kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u jednoj od situacija opisanih u točkama (a), (b) ili (e) članka 93. stavka 1. Financijske uredbe, predočenje izvatka iz sudskog registra novijeg datuma ili, ako se to ne može dostaviti, odgovarajući dokument novijeg datuma koji je izdalo sudsko ili upravno tijelo matične države ili države podrijetla, kojim se dokazuje da su ti zahtjevi ispunjeni. Javni naručitelj kao zadovoljavajući dokaz da natjecatelj ili ponuditelj nije u situaciji opisanoj u točki (d) članka 93. stavka 1. Financijske uredbe prihvaća potvrdu novijeg datuma koju izda nadležno tijelo predmetne države.

2.   Ako predmetna država ne izda dokument ili potvrdu iz stavka 1., te u drugim slučajevima isključenja u skladu s člancima 93. i 94. Financijske uredbe, ona se može zamijeniti izjavom pod prisegom ili, ako to nije moguće, svečanom izjavom zainteresirane strane pred sudskim ili upravnim tijelom, bilježnikom ili osposobljenim strukovnim tijelom matične države ili države podrijetla.

Za ugovore čija je vrijednost manja od 50 000 eura javni naručitelj može, ovisno o analizi rizika, zatražiti od natjecatelja ili ponuditelja da predoči samo službenu izjavu kojom potvrđuje da se ne nalaze u jednoj od situacija iz članaka 93. i 94. Financijske uredbe.

3.   Ovisno o nacionalnom zakonodavstvu države u kojoj ponuditelj ili natjecatelj imaju poslovni nastan, dokumenti iz stavaka 1. i 2. odnose se na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, kada javni naručitelj smatra da je to potrebno, direktore tvrtke ili svaku osobu ovlaštenu za zastupanje, odlučivanje ili nadzor u vezi s natjecateljem ili ponuditeljem.

4.   U slučaju postojanja dvojbe o osobnoj situaciji natjecatelja ili ponuditelja, javni naručitelji mogu od nadležnih tijela iz stavka 1. zatražiti sve podatke koje smatraju nužnima u vezi s navedenom situacijom.”;

18.

Članak 135. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Informacije koje zahtijeva javni naručitelj kao dokaz financijske, ekonomske, tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja i minimalni stupnjevi osposobljenosti potrebni u skladu sa stavkom 2., ne smiju izlaziti iz okvira predmeta ugovora i moraju voditi računa o zakonitim interesima gospodarskih subjekata, posebno s obzirom na zaštitu tehničkih i poslovnih tajni poduzeća.”;

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.   Za ugovore čija je vrijednost manja od 50 000 eura, naručitelj može ovisno o analizi rizika odlučiti od natjecatelja ili ponuditelja ne zatražiti dokaz njihove financijske, ekonomske, tehničke i stručne sposobnosti. U tom se slučaju ne može izvršiti nikakvo predfinanciranje niti privremeno plaćanje.”;

(19)

Članak 136. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnosti može se posebno dostaviti u obliku jednog ili više sljedećih dokumenata:”;

(b)

U stavak 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Pod istim uvjetima konzorcij gospodarskih subjekata iz članka 116. stavka 6., može se osloniti na sposobnost članova konzorcija ili drugih subjekata.”;

20.

Članak 137. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

Uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Dokaz o tehničkoj i stručnoj sposobnosti gospodarskih subjekata može se dostaviti na temelju sljedećih dokumenata, ovisno o prirodi, količini ili opsegu i svrsi isporuka, usluga, ili radova koji se trebaju izvršiti:”;

ii.

Točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

opis tehničke opreme i mjera za osiguranje kvalitete robe i usluga, te opis studijskih i istraživačkih mogućnosti poduzeća;”

iii.

Dodaje se točka (i):

„(i)

navođenje mjera upravljanja zaštitom okoliša, koje gospodarski subjekt može koristiti za ugovore o javnim radovima i ugovore o javnim uslugama te samo u odgovarajućim slučajevima”;

(b)

Umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a   Ako javni naručitelji zahtijevaju da se prilože potvrde izdane od neovisnih tijela koja potvrđuju da se gospodarski subjekt pridržava određenih normi osiguranja kvalitete, te se potvrde moraju odnositi na sustave za osiguranje kvalitete koji se temelje na odgovarajućem nizu europskih standarda koje potvrđuju tijela u skladu s nizom europskih standarda koji se odnose na izdavanje potvrda.

3.b   Ako javni naručitelji zahtijevaju da se prilože potvrde neovisnih tijela, nadležnih za potvrđivanje da se gospodarski subjekt pridržava određenih normi upravljanja zaštitom okoliša, one se moraju odnositi na Program Zajednice za gospodarenje okolišem i reviziju okoliša (EMAS), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8), ili na norme gospodarenja okolišem koji se temelje na odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama potvrđenima od strane tijela u skladu sa zakonodavstvom Zajednice ili u skladu s europskim ili međunarodnim normama koje se odnose na izdavanje potvrda. Naručitelji priznaju jednake potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također prihvaćaju druge dokaze s jednakim mjerama gospodarenja okolišem, koje predlažu gospodarski subjekti.

(c)

U stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Pod istim uvjetima konzorcij gospodarskih subjekata iz članka 116. stavka 6., može se osloniti na sposobnost članova konzorcija ili drugih subjekata.”;

21.

U članku 138. stavku 3. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Javni naručitelj u pozivu na nadmetanje, u specifikaciji ili opisnoj dokumentaciji navodi relativni značaj koji pridaje svakom kriteriju za određivanje najbolje vrijednosti za novac. Taj značaj može biti izraženo kao niz vrijednosti s odgovarajućim maksimalnim rasponom.

Relativni značaj koji se pridaje cijeni u odnosu na druge kriterije ne smije dovesti do toga da cijena nema utjecaja na izbor izvoditelja, ne dovodeći u pitanje raspon naknada određenih usluga koje su institucije utvrdile, kao što su one namijenjene stručnjacima za potrebe ocjenjivanja.”;

22.

Umeće se članak 138.a:

„Članak 138a.

Primjena elektroničkih dražbi

(Članak 97. stavak 2. Financijske uredbe)

1.   U otvorenim, ograničenim ili pregovaračkim postupcima iz članka 127. stavka l. točke (a), javni naručitelji mogu odlučiti da elektronička dražba prethodi sklapanju ugovora o javnoj nabavi, kako je predviđeno u članku 54. Direktive 2004/18/EZ, kada je moguće specifikacije ugovora precizno utvrditi.

Elektroničku dražbu je moguće izvesti pod tim istim okolnostima pri ponovnoj provedbi nadmetanja za stranke okvirnog ugovora iz članka 117. stavka 4. točke (b) ove Uredbe, kao i prilikom nadmetanja za sklapanje ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave iz članka 125a.

Elektronička dražba temelji se ili isključivo na cijenama, u kojem slučaju se ugovor sklapa s ponuditeljem s najnižom cijenom, ili na cijenama i/ili vrijednostima svojstava ponuda navedenih u specifikacijama, kad se ugovor sklapa s ponuditeljem koji nudi najbolju vrijednost za novac.

2.   Javni naručitelji koji odluče održati elektroničku dražbu taj podatak navode u pozivu na nadmetanje.

Specifikacije uključuju sljedeće pojedinosti:

(a)

svojstva, čije su vrijednosti predmet elektroničke dražbe, pod uvjetom da su ta svojstva kvantitativno mjerljiva, te da se mogu izraziti brojkama ili postocima;

(b)

moguće granice vrijednosti koje mogu biti podnesene, budući da proizlaze iz specifikacija predmeta ugovora;

(c)

informacije koje će biti na raspolaganju ponuditeljima za vrijeme elektroničke dražbe i, ako je prikladno, trenutak kada će im ti podaci biti na raspolaganju;

(d)

relevantne informacije o postupku elektroničke dražbe;

(e)

uvjete pod kojima će ponuditelji moći dati svoje ponude i, posebno, minimalne razlike koje su, ako je prikladno, potrebne tijekom davanja ponuda;

(f)

bitne informacije o korištenju elektroničke opreme, te o tehničkim modalitetima i specifikacijama za priključak.

3.   Javni naručitelji prije provođenja elektroničke dražbe obavljaju potpunu početnu procjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijima za odabir i njihovog vrednovanja.

Svi ponuditelji koji su predali prihvatljive ponude, istodobno se elektroničkim putem pozivaju da ponude nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv sadržava sve bitne informacije za pojedinačno priključenje na korištenu elektroničku opremu, te se navodi datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može odvijati u više uzastopnih faza. Elektronička dražba ne smije započeti prije isteka dva radna dana nakon datuma slanja poziva.

4.   Kada se sklapa ugovor na temelju ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, pozivu se prilažu rezultati potpune procjene relevantne ponude, provedene u skladu s vrednovanjem kako je utvrđeno u prvom podstavku članka 138. stavka 3.

U pozivu se također navodi matematička formula koja se primjenjuje u elektroničkoj dražbi za utvrđivanje automatskih promjena u redoslijedu na temelju novih cijena i/ili novih vrijednosti koje su podnesene. Ta formula uključuje važnost svih fiksnih kriterija za utvrđivanje ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama; za tu potrebu se svi rasponi unaprijed umanjuju na određenu vrijednost.

U slučajevima, kada su odobrene varijante ponude, za svaku varijantu ponude osigurava se zasebna formula.

5.   Tijekom svake pojedine faze elektroničke dražbe, javni naručitelji svim ponuditeljima trenutačno šalju dovoljno podataka kako bi barem u svakom trenutku mogli utvrditi svoj relativni položaj. Također mogu priopćavati i druge informacije u vezi s ostalim podnesenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da je tako navedeno u specifikacijama. Također mogu u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju se otkriti identiteti ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.

6.   Javni naručitelji zatvaraju elektroničku dražbu na jedan ili više sljedećih načina:

(a)

u pozivu za sudjelovanje na dražbi navode unaprijed određeni datum i vrijeme;

(b)

kada ne prime nove cijene ili vrijednosti, koje bi odgovarale zahtjevima u vezi minimalnih razlika. U tom slučaju naručitelji navode u pozivu za sudjelovanje na dražbi vrijeme koje može proteći nakon zaprimanja zadnjeg podnošenja, a prije zatvaranja elektroničke dražbe;

(c)

kada su završene sve faze u dražbi čiji je broj određen u pozivu za sudjelovanje na dražbi.

U slučaju da javni naručitelji odluče zatvoriti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), i prema potrebi u kombinaciji s aranžmanima iz točke (b), vremenski plan za svaku fazu dražbe navodi se u pozivu za sudjelovanje na dražbi.

7.   Nakon zatvaranja elektroničke dražbe, javni naručitelji sklapaju ugovor u skladu s člankom 138. na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Javni naručitelji ne smiju zloupotrebljavati elektroničke dražbe, ili ih koristiti s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ili izmjene predmeta ugovora, kako je stavljen na nadmetanje putem objavljenog poziva na nadmetanje i određen u specifikaciji.”;

23.

U članku 139. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Ova obrazloženja mogu se odnositi posebno na poštovanje važećih propisa u vezi sa zaštitom na radu i radnim uvjetima koji su na snazi na mjestu gdje se obavlja rad, usluga ili opskrba.”;

24.

Članak 140. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   U otvorenom postupku čija je vrijednost jednaka ili iznad graničnih vrijednosti iz članka 158., rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 52 dana od dana kada je poslan poziv na nadmetanje.

3.   U ograničenom postupku, uključujući slučajeve korištenja natjecateljskog dijaloga iz članka 125.b i u pregovaračkom postupku s objavom poziva na nadmetanje, s vrijednošću ugovora jednakom ili iznad graničnih vrijednosti iz članka 158., rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 37 dana od dana kada je poslan poziv na nadmetanje.

U ograničenom postupku za ugovore čija je vrijednosti jednaka ili iznad graničnih vrijednosti iz članka158., rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 40 dana od dana kada je poslan poziv na dostavu ponuda.

Međutim, u ograničenim postupcima nakon poziva za iskaz interesa iz članka 128., rok za podnošenje ponuda ne smije biti kraći od 21 dan od dana kada je poslan poziv na dostavu ponuda.

4.   Ako je javni naručitelj u skladu s člankom 118. stavkom 2. poslao na objavljivanje prethodnu obavijest ili je sam objavio prethodnu obavijest u profilu kupca, općenito vrijedi da se rok za podnošenje ponuda može skratiti na 36 dana, ali nikako ne može biti kraći od 22 dana od dana kad je poslan poziv na nadmetanje ili poziv na dostavu ponuda.

Skraćeni rokovi iz prvog podstavka su dozvoljeni samo ako prethodna obavijest zadovoljava sljedeće uvjete:

(a)

sadrži sve potrebne informacije za poziv na nadmetanje, u onoj mjeri u kojoj su te informacije dostupne u vrijeme objavljivanja obavijesti;

(b)

poslana je na objavljivanje u razdoblju između 52 dana i 12 mjeseci prije dana kada je poslan poziv na nadmetanje.”

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5.   Rokovi za primitak ponuda mogu se skratiti za pet dana ako je elektroničkim putem omogućen neograničen i izravan pristup dokumentaciji vezanoj za poziv na nadmetanje, od dana objavljivanja poziva na nadmetanje ili poziva na iskaz interesa.”;

25.

Članak 141. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Uz uvjet da je zahtjev podnesen dovoljno prije roka za podnošenje ponuda, specifikacije ili opisna dokumentacija iz postupka navedenog u članku 125.b te dodatna dokumentacija šalju se u roku šest kalendarskih dana od primitka zahtjeva svim gospodarskim subjektima koji su zatražili specifikacije ili iskazali interes za sudjelovanje u dijalogu ili podnošenju ponuda, podložno odredbama stavka 4. Javni naručitelji nisu dužni odgovoriti na zahtjeve za slanje dokumentacije koji su podneseni manje od pet radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.

2.   Uz uvjet da je zahtjev podnesen dovoljno prije roka za podnošenje ponuda, dodatne informacije koje se odnose na specifikacije, opisnu dokumentaciju ili dodatnu dokumentaciju dostavljaju se istodobno svim gospodarskim subjektima koji su zatražili specifikacije ili su izrazili interes za sudjelovanje u dijalogu ili za podnošenje ponuda najkasnije u roku od šest dana prije isteka roka za primitak ponuda, ili u slučaju zahtjeva za informacijama koji se prime u roku kraćem od osam kalendarskih dana prije isteka roka za primitak ponuda, čim je to prije moguće nakon primitka zahtjeva. Javni naručitelji nisu dužni odgovoriti na zahtjeve za dodatnim informacijama koji su podneseni manje od pet radnih dana prije isteka roka za podnošenje ponuda.”;

(b)

Stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Kod otvorenog postupka, uključujući dinamičke sustave nabave iz članka 125.a, ako je pristup pozivu na dostavu ponuda i cijeloj dodatnoj dokumentaciji potpuno i izravno dostupan elektroničkim putem, odredbe stavka 1. se ne primjenjuju. U pozivu na nadmetanje iz članka 118. stavka 3. navodi se internetska adresa na kojoj je omogućen pristup toj dokumentaciji.”;

26.

Članak 142. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 142.

Rokovi u hitnim slučajevima

(Članak 98. stavak 1. Financijske uredbe)

1.   Kod ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, kada opravdana hitnost dovede do nemogućnosti ispunjenja minimalnih rokova iz članka 140. stavka 3., javni naručitelji mogu odrediti sljedeće rokove, izražene u kalendarskim danima:

(a)

rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ne smije biti kraći od 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, ili 10 dana u slučaju slanja obavijesti Uredu za službene publikacije Europskih zajednica (OPOCE) elektroničkim putem;

(b)

rok za primanje ponuda ne smije biti kraći od 10 dana od dana slanja poziva na dostavu ponuda.

2.   Kod ograničenih postupaka i ubrzanih pregovaračkih postupaka, pod uvjetom da su pravodobno zatražene, dodatne informacije o specifikacijama priopćavaju se svim natjecateljima ili ponuditeljima najkasnije četiri kalendarska dana prije isteka roka za primanje ponuda.”;

27.

Članak 143. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Postupke za podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje određuje javni naručitelj koji može odabrati isključiv način podnošenja. Ponude i zahtjevi za sudjelovanje mogu se dostaviti pismom ili elektroničkim putem. Zahtjevi za sudjelovanje također se mogu dostaviti i telefaksom.

Odabrano sredstvo komunikacije nije diskriminirajuće i ne ograničava gospodarskim subjektima pristup postupku sklapanja ugovora.

Odabrano sredstvo komunikacije je takvo da osigurava da su sljedeći uvjeti zadovoljeni:

(a)

svaka podnesena ponuda sadrži sve potrebne informacije za njenu evaluaciju;

(b)

očuvana je cjelovitost podataka;

(c)

očuvana je povjerljivost ponuda i javni naručitelji ispituju sadržaj ponuda tek nakon isteka roka određenog za podnošenje ponuda.

Kada je to potrebno za potrebe pravnog dokaza, tijela za imenovanja mogu odlučiti da zahtjevi za sudjelovanje koje su podneseni telefaksom moraju biti potvrđeni pismom ili elektronički, što je prije moguće, a svakako prije roka utvrđenog u člancima 140. i 251.

Javni naručitelji mogu zahtijevati da se elektronički poslanim ponudama doda napredni elektronički potpis za potrebe Direktive 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(b)

Umeće se sljedeći stavak 1.a koji glasi:

„1.a   U slučajevima kada javni naručitelj odobri podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje elektroničkim putem, korišteni alati i njihova tehnička obilježja ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti općenito dostupni i interoperabilni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije koji su u općoj upotrebi. Ponuditeljima ili natjecateljima moraju biti dostupne informacije koje se odnose na specifikacije potrebne za podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, uključujući enkripciju.

Uređaji za elektroničko primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje moraju odgovarati uvjetima iz Priloga X. Direktivi 2004/18/EZ”;

(c)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Kad se ponude dostavljaju pismom, ponuditelji mogu podnijeti ponude:

(a)

putem pošte ili kurirske službe, pri čemu se u pozivu na dostavu ponuda navodi da dokaz čini datum otpreme, poštanski žig ili datum na potvrdi o primitku;

(b)

osobnom dostavom u poslovne prostorije institucije (ponuditelj osobno ili putem predstavnika); za te se potrebe u pozivu na dostavu ponuda navodi služba kojoj se ponude trebaju dostaviti uz potpisanu i datiranu potvrdu, pored informacija iz članka 130. stavka 2. točke (a).”;

28.

Članak 145. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Svi zahtjevi za sudjelovanje i ponude koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 143. otvaraju se.”;

(b)

U stavku 2., drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija za otvaranje ponuda sastavljena je od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dvije organizacijske jedinice odgovarajuće institucije, koje nisu međusobno hijerarhijski povezane, od kojih barem jedna nije odgovorna dužnosniku za ovjeravanje. Kako bi se izbjegao sukob interesa, te osobe podliježu obvezama utvrđenim u članku 52. Financijske uredbe. U predstavništvima i lokalnim jedinicama iz članka 254. ili odvojenim jedinicama u državama članicama, ako nema posebnih jedinica, ne primjenjuje se zahtjev u vezi s organizacijskim jedinicama koje nisu međusobno hijerarhijski povezane.”;

(c)

U stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučajevima kada se ponude dostavljaju poštom, jedan ili više članova komisije za otvaranje ponuda parafira dokumente, koji dokazuju datum i vrijeme slanja svake ponude”;

29.

Članak 146. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Sve zahtjeve za sudjelovanje i ponude za koje je proglašeno da ispunjavaju formalne uvjete evaluira i rangira komisija za evaluaciju, koja se imenuje za svaku od te dvije faze na temelju prethodno objavljenih razloga za isključenje, uvjeta sposobnosti, odnosno kriterija za odabir.”;

(b)

Stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

Prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija za evaluaciju sastavljena je od najmanje tri osobe koje predstavljaju najmanje dvije organizacijska jedinice odgovarajuće institucije, koje nisu međusobno hijerarhijski povezane, od kojih barem jedna nije odgovorna dužnosniku za ovjeravanje.

Kako bi se izbjegao sukob interesa, te osobe podliježu obvezama utvrđenim u članku 52. Financijske uredbe.

U predstavništvima i lokalnim jedinicama iz članka 254. ili odvojenim jedinicama u državama članicama, ako nema posebnih jedinica, ne primjenjuje se zahtjev u vezi s organizacijskim jedinicama koje nisu međusobno hijerarhijski povezane.”;

ii.

Dodaje se sljedeći četvrti podstavak:

„Na temelju odluke odgovornog dužnosnika za ovjeravanje, komisiji mogu pomagati vanjski stručnjaci. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava da ti stručnjaci zadovoljavaju obveze iz članka 52. Financijske uredbe.”;

(c)

Stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

Drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Međutim, komisija za evaluaciju ili javni naručitelj mogu od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da dostavi dodatnu dokumentaciju ili da pojasni predanu popratnu dokumentaciju, u vezi s razlozima za isključenje i uvjetima sposobnosti, unutar roka koji odredi.”;

ii.

Dodaje se sljedeći treći podstavak:

„Prihvatljivima se smatraju zahtjevi za sudjelovanje i ponude koji nisu isključeni i koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti.”;

30.

Članak 147. mijenja se kako slijedi:

(a)

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Rezultati evaluacije

(Članak 99. Financijske uredbe)”;

(b)

U stavku 2. uvodna rečenica i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„Pisani zapisnik iz stavka 1. sadrži najmanje sljedeće:

(a)

naziv i adresu javnog naručitelja, predmet i vrijednost ugovora, okvirnog ugovora ili dinamičkog sustava nabave”;

(c)

Stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

Točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

naziv i adresa javnog naručitelja, predmet i vrijednost ugovora, okvirnog ugovora ili dinamičkog sustava nabave”;

ii.

Točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

u slučaju pregovaračkih postupaka i natjecateljskog dijaloga, okolnosti iz članaka 125.b, 126., 127., 242., 244., 246. i 247. koje opravdaju njihovo korištenje”;

31.

U članku 148. dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5.   U slučaju ugovora o pravnim uslugama u smislu Priloga II.B Direktivi 2004/18/EZ, javni naručitelj može stupiti u vezu s ponuditeljima radi provjere uvjeta sposobnosti i/ili kriterija za odabir.”;

32.

Članak 149. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Javni naručitelji u najkraćem mogućem roku obavješćuju natjecatelje i ponuditelje o odlukama koje donesu u vezi sa sklapanjem ugovora ili okvirnog ugovora, ili primanjem u dinamički sustav nabave, uključujući razloge za svaku negativnu odluku o sklapanju ugovora ili okvirnog ugovora, ili uspostavu dinamičkog sustava nabave koji je bio predmet konkurentnog nadmetanja ili uključujući razloge za ponavljanje postupka.”;

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   U slučaju ugovora koji je sklopila institucija Zajednice za svoj vlastiti račun u skladu s člankom 105. Financijske uredbe, javni naručitelj istodobno i pojedinačno obavješćuje sve neuspješne ponuditelje ili natjecatelje da njihova prijava ili ponuda nisu prihvaćeni, u najkraćem mogućem roku nakon odluke o sklapanju ugovora, a najkasnije unutar idućih tjedan dana, poštom i telefaksom, ili elektroničkom poštom; uz navođenje razloga za neprihvaćanje ponude ili prijave za svaki pojedini slučaj.

Uz obavješćivanje neuspješnih natjecatelja ili ponuditelja o neprihvaćanju njihovih ponuda ili prijava, javni naručitelj istodobno obavješćuje uspješnog ponuditelja o odluci o sklapanju ugovora, uz navođenje činjenica da ta odluka ne čini obvezu za javnog naručitelja.

Neuspješni ponuditelji ili natjecatelji mogu zatražiti dodatne informacije o razlozima za njihovo odbijanje u pisanom obliku poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom, a svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljivu ponudu imaju pravo dobiti informacije o obilježjima i relativnim vrijednostima prihvaćene ponude i nazivu uspješnog ponuditelja, ne dovodeći u pitanje drugi podstavak članka 100. stavka 2. Financijske uredbe. Javni naručitelj odgovara najkasnije u roku od petnaest kalendarskih dana od primitka zahtjeva.

Javni naručitelj ne smije potpisati ugovor ili okvirni ugovor s uspješnim ponuditeljem prije isteka dva kalendarska tjedna od dana istovremenog slanja odluka o odbijanju i sklapanju. Ako je potrebno, potpisivanje ugovora može se suspendirati zbog dodatnog ispitivanja, ako je to opravdano zahtjevima ili pritužbama neuspješnih ponuditelja ili natjecatelja dostavljenima tijekom dva kalendarska tjedna nakon odluke o odbijanju ili sklapanju, ili bilo kakvim drugim odgovarajućim informacijama primljenima u tom razdoblju. U tom slučaju svi natjecatelji ili ponuditelji obavješćuju se unutar tri radna dana od odluke o suspenziji.”;

33.

Naslov članka 154. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 154.

Utvrđivanje odgovarajuće razine za izračun graničnih vrijednosti

(Članci 104. i 105. Financijske uredbe)”;

34.

U članku 155. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U slučajevima kada se predmet ugovora o robama, uslugama ili radovima razdijeli u više dijelova, svaki je dio predmet zasebnog ugovora i vrijednost svakog dijela uzima se u obzir kod ukupne procjene primjenjive granične vrijednosti.

U slučajevima kada je ukupna vrijednost dijelova jednaka ili viša od graničnih vrijednosti utvrđenih u članku 158., na svaki se dio primjenjuju odredbe članka 90. stavka 1. i članka 91. stavaka 1. i 2. Financijske uredbe, osim na one s procijenjenom vrijednošću manjom od 80 000 eura u slučaju ugovora o uslugama ili robama, ili ugovora čija je vrijednost manja od milijun eura u slučaju ugovora o radovima, pod uvjetom da ukupan iznos tih dijelova ne prelazi 20 % sveukupne vrijednosti svih dijelova predmetnog ugovora.”;

35.

Članak 156. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Javni naručitelj pri izračunu procijenjene vrijednosti ugovora uključuje ukupnu procijenjenu naknadu izvoditelju.

U slučajevima kada ugovor uključuje opciju ili mogućnost obnove ugovora, osnova za izračun je najviša odobrena vrijednost, uključujući korištenje opcijskih klauzula i obnove.

Ova procjena se vrši pri slanju poziva na nadmetanje, a u slučajevima kada nema takve objave, kada javni naručitelj pokrene postupak sklapanja ugovora.”;

(b)

Umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a   Za okvirne ugovore i dinamički sustav nabave vrijednost koja se uzima u obzir je najviša vrijednost svih ugovora predviđenih tijekom ukupnog trajanja okvirnog ugovora ili dinamičkog sustava nabave.”;

(c)

Stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

Točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

u slučaju usluga osiguranja, visina premije i drugi oblici naknade”;

ii.

Točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

u slučaju natječaja, pristojbe, provizije i drugi oblici naknada.”;

36.

Članak 157. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 157.

Granične vrijednosti za prethodne obavijesti

(Članak 105. Financijske uredbe)

Granične vrijednosti iz članka 118. za objavu prethodne obavijesti su:

(a)

750 000 eura za ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama, navedene u Prilogu II.A Direktivi 2004/18/EZ;

(b)

5 923 000 eura za ugovore o radovima.”;

37.

U članku 158. naslov i stavak 1. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 158.

Granične vrijednosti za primjenu postupaka na temelju Direktive 2004/18/EZ

(Članak 105. Financijske uredbe)

1.   Granične vrijednosti iz članka 105. Financijske uredbe su:

(a)

154 000 eura za ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama, navedene u Prilogu II.A Direktivi 2004/18/EZ, osim ugovora o istraživanju i razvoju navedenih u kategoriji 8. tog Priloga;

(b)

236 000 eura za ugovore o uslugama, navedene u Prilogu II.B Direktivi 2004/18/EZ i za ugovore o istraživanju i razvoju navedene u kategoriji 8. tog Priloga;

(c)

5 923 000 eura za ugovore o radovima.”;

38.

U članku 164. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

Točka (d) alineja ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

najviše stope financiranja troškova djelovanja ili odobrenog programa rada, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

(b)

Točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

procijenjeni proračun i podaci o prihvatljivim troškovima djelovanja ili odobrenog programa rada, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

39.

U članku 165. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na stipendije za studije, istraživanje ili osposobljavanje, koje se isplaćuju fizičkim osobama, niti na nagrade koje se dodjeljuju na temelju natječaja, kao ni u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

40.

Članak 166. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 166.

Godišnje programiranje

(Članak 110. stavak 1. Financijske uredbe)

1.   Svaki odgovorni dužnosnik za ovjeravanje priprema godišnji program rada za bespovratna sredstva, koji usvaja Komisija. Objavljuje se na internetskoj stranici Komisije za bespovratna sredstva u najkraćem mogućem roku na početku godine, a najkasnije do 31. ožujka svake financijske godine.

Program rada navodi temeljni akt, ciljeve, terminski plan za pozive za podnošenje ponuda, s indikativnim iznosom i očekivanim rezultatima.

2.   Sve bitne promjene u programu rada tijekom godine također se usvajaju i objavljuju kako je to određeno u stavku 1.”;

41.

U članku 168. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

tijelima koja su temeljnim aktom utvrđena kao primatelji potpore za potrebe članka 49. Financijske uredbe, na način kako je obrazloženo u članku 31. ove Uredbe.”;

42.

U članku 169. stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

dodijeljeni iznos, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1., stope financiranja troškova djelovanja ili odobrenog programa rada.”;

43.

U članku 172. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Korisnik dostavlja dokaz o osiguranom sufinanciranju, bilo iz vlastitih sredstava, u obliku sufinanciranja od strane trećih osoba, ili u naravi, osim u slučajevima doprinosa u paušalnom iznosu i troškova po jedinici iz članka 181. stavka 1.”;

44.

Članak 180. mijenja se kako slijedi:

(a)

Umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a   Ne dovodeći u pitanje članak 104., korisnik jamči da su informacije u zahtjevu za plaćanje potpune, pouzdane i istinite. Također potvrđuje da se mogući nastali troškovi mogu smatrati prihvatljivima u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima, te da su zahtjevi za plaćanje potkrijepljeni odgovarajućom popratnom dokumentacijom, koju je moguće provjeriti.”;

(b)

Stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može kao potporu bilo kojem plaćanju i na temelju svoje analize rizika zahtijevati vanjsku reviziju financijskih izvještaja i povezanih računa, koju izvršava ovlašteni revizor. U slučaju bespovratnog sredstva za djelovanje ili bespovratnog sredstva za poslovanje, revizorsko izvješće prilaže se zahtjevu za plaćanje. Njegova je svrha službeno potvrditi da su troškovi koje je korisnik iskazao u financijskim izvještajima na kojima je temeljen zahtjev za plaćanje stvarni, točni i prihvatljivi u skladu sa sporazumom o bespovratnim sredstvima.

Vanjska revizija obvezna je za privremena plaćanja po financijskoj godini i za plaćanje preostalog iznosa u sljedećim slučajevima:

(a)

bespovratnih sredstava za djelovanje u visini od 750 000 eura ili više;

(b)

bespovratnih sredstava za poslovanje u visini od 100 000 eura ili više.”;

ii.

Treći podstavak se briše;

iii.

Četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ovisno o njegovoj analizi rizika, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može također i odustati od obveze izvršavanja vanjske revizije u slučaju:

(a)

javnih tijela i međunarodnih organizacija iz članka 43.;

(b)

korisnika bespovratnih sredstava u vezi s humanitarnom pomoći i upravljanjem kriznim situacijama, osim u vezi s plaćanjem preostalog iznosa;

(c)

za plaćanja preostalog iznosa korisnika bespovratnih sredstava vezanih uz humanitarnu pomoć koji su potpisali okvirni sporazum o partnerstvu iz članka 163. i koji imaju svoje mjesto u sustavu kontrole koji nudi jednaka jamstva za takva plaćanja.”;

45.

Članak 181. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 181.

Paušalno financiranje

(Članak 117. Financijske uredbe)

1.   Osim stipendija i nagrada, Komisija može odobriti i korištenje doprinosa u paušalnom iznosu, čija je vrijednost jednaka ili manja od 10 000 eura ili korištenje troškova po jedinici. Također može na temelju razmjera priloženih uz Pravilnik o osoblju ili prema godišnjem odobrenju Komisije odobriti dnevnice za troškove poslovnog puta.

2.   Različiti oblici financiranja iz stavka 1. mogu se kombinirati tako da jedan korisnik pokriva različite kategorije odgovarajućih troškova.

Odlukom Komisije iz stavka 1. utvrđuje se najviši iznos za ukupno takvo financiranje, odobreno bespovratnim sredstvom ili vrstom bespovratnih sredstava.

3.   Sporazumom o bespovratnom sredstvu može se odobriti paušalno financiranje neizravnih troškova korisnika do najviše 7 % ukupnih prihvatljivih troškova za djelovanje, osim ako korisnik prima bespovratna sredstva za poslovanje koja se financiraju iz proračuna Zajednice. Gornja granica od 7 % može se premašiti na temelju obrazložene odluke Komisije.

4.   Za osiguranje usklađenosti s načelima sufinanciranja, neprofitabilnosti i dobrog financijskog upravljanja, Komisija ocjenjuje i određuje oblike financiranja iz stavka 1., kao i uvjete po kojima se oni mogu kombinirati. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje najmanje svake dvije godine ponovo razmatra te oblike financiranja. Komisija sukladno tome potvrđuje ili izmjenjuje svoju prvotnu odluku iz stavka 1.”;

46.

Članak 182. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Takvo jamstvo također može zatražiti i odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, ovisno o njegovoj analizi rizika, obzirom na način financiranja određen u sporazumu o bespovratnim sredstvima.”;

(b)

U stavku 3. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Jamstvo polaže ovlaštena banka ili financijska institucija osnovana u jednoj od država članica. Ako korisnik ima sjedište u trećoj zemlji, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje može pristati da banka ili financijska institucija osnovana u toj trećoj zemlji položi jamstvo ako smatra da banka ili financijska institucija nude jednaku sigurnost i svojstva kao i banka ili financijska institucija sa sjedištem u državi članici.

Na zahtjev korisnika i po odobrenju odgovornog dužnosnika za ovjeravanje to se jamstvo može zamijeniti zajedničkim i pojedinačnim jamstvom treće strane ili neopozivim i bezuvjetnim zajedničkim jamstvom korisnika aktivnosti koji su ujedno i ugovorne strane istog sporazuma o bespovratnom sredstvu.”;

(c)

U stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„U slučajevima iz drugog podstavka stavka 1., jamstvo se vraća nakon plaćanja preostalog iznosa.”;

47.

Članak 183. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 183.

Suspenzija i smanjenje bespovratnih sredstava

(Članak 119. Financijske uredbe)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje suspendira plaćanja u sljedećim slučajevima:

(a)

ako dogovoreno djelovanje ili program rada uopće nisu izvedeni, ili nisu pravilno, u cijelosti ili pravodobno izvedeni;

(b)

ako su uplaćeni iznosi koji premašuju gornje granice financiranja utvrđene u sporazumu;

(c)

ako su iznosi koji su uplaćeni u skladu sa sporazumom o bespovratnom sredstvu veći od stvarnih troškova korisnika za djelovanje ili ako proračun poslovanja otkriva naknadni višak.

Ovisno o fazi u postupku, dužnosnik za ovjeravanje nakon pružanja prilike korisniku ili korisnicima da iznesu svoje napomene, smanjuje bespovratna sredstva ili traži vraćanje u proporcionalnom iznosu.”;

48.

U članku 234. stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za plaćanja u valuti države primateljice računi u eurima otvaraju se kod financijske institucije u državi primatelja ili u jednoj od država članica u ime Komisije ili zajedničkom suglasnošću u ime primatelja.”;

49.

U članku 241. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako javni naručitelj ne primi najmanje tri valjane ponude, postupak se mora poništiti i započeti iznova. Ako ni u ponovljenom postupku nema tri valjane ponude, naručitelj može sklopiti ugovor na temelju jedne valjane ponude.”

Članak 2.

Za postupke javne nabave i postupke dodjeljivanja bespovratnih sredstava koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ove Uredbe i dalje vrijede pravila koja se primjenjuju u trenutku pokretanja tih postupaka.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. srpnja 2005.

Za Komisiju

Dalia GRYBAUSKAITÉ

Članica Komisije


(1)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(2)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1874/2004 (SL L 326, 29.10.2004., str. 17.).

(3)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(4)  SL L 209, 24.7.1992., str. 1. Direktiva stavljena izvan snage Direktivom 2004/18/EZ.

(5)  SL L 340, 16.12.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2151/2003 (SL L 329, 17.12.2003., str. 1.).

(6)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114.”;

(7)  SL L 340, 16.12.2002., str. 1.”;

(8)  SL L 114, 24.4.2001., str. 1.”;

(9)  SL L 13, 19.1.2000., str. 12.”;


  翻译: