32006D0976

ODLUKA VIJEĆA

od 19. prosinca 2006.

o posebnom programu za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. – 2011.)

(2006/976/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7. prvi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja sa Znanstvenim i tehničkim odborom,

budući da:

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime se donosi posebni program za aktivnosti nuklearnih istraživanja i osposobljavanja u području energije fuzije, nuklearne fisije i zaštite od zračenja u sklopu Sedmog okvirnog programa, dalje u tekstu „posebni program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2011.

Članak 2.

Posebni program podupire aktivnosti za istraživanje i osposobljavanje u području nuklearne energije, podupirući cijeli niz istraživačkih radnji koje se provode u sljedećim tematskim područjima:

Ciljevi i osnovne odrednice tih aktivnosti navedeni su u Prilogu.

Članak 3.

U skladu s člankom 3. Okvirnog programa, iznos koji se smatra potrebnim za izvršenje posebnog programa jest 2 234 milijuna EUR, od čega je do 15 % namijenjeno za administrativne izdatke Komisije. Taj se iznos raspodjeljuje na sljedeći način:

Članak 4.

Sve istraživačke aktivnosti koje se provode u okviru posebnog programa provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima.

Članak 5.

1.   Posebni program provodi se prema shemama financiranja utvrđenima u Prilogu II. Okvirnom programu.

2.   Na ovaj se posebni program primjenjuju pravila za sudjelovanje i širenje.

Članak 6.

1.   Komisija izrađuje radni program za provedbu ovog posebnog programa u kojem se detaljno navode ciljevi te znanstveni i tehnološki prioriteti navedeni u Prilogu, sheme financiranja koje će se koristiti za područja za koja se raspisuju pozivi na podnošenje prijedloga te vremenski raspored za provedbu.

2.   Radni program u obzir uzima relevantne istraživačke aktivnosti koje provode države članice, pridružene države te europske i međunarodne organizacije. Radni program ažurira se prema potrebi.

3.   U radnom programu odredit će se kriteriji na temelju kojih će se obavljati evaluacija prijedloga za neizravna djelovanja u okviru shema financiranja te odabir projekata. Kriteriji će se odnositi na izvrsnost, utjecaj i provedbu, a u tom okviru u radnom programu može se dalje određivati ili nadopunjivati dodatne zahtjeve i podatke za ponderiranje ili utvrđivanje pragova.

4.   U radnom programu mogu se odrediti:

Članak 7.

1.   Komisija je odgovorna za provedbu posebnog programa.

2.   Za potrebe provedbe posebnog programa Komisiji u radu pomaže savjetodavni odbor. Sastav tog odbora može varirati, ovisno o raznim temama na dnevnom redu odbora. Za aspekte povezane s fisijom sastav odbora te detaljna pravila rada i postupci koji se na njega primjenjuju se oni koji su utvrđeni su u Odluci Vijeća 84/338/Euratom, EZUČ, EEZ od 29. lipnja 1984. o strukturama i postupcima za upravljanje i koordinaciju istraživačkih, razvojnih i demonstracijskih aktivnosti Zajednice (10). Na aspekte povezane s fuzijom primjenjuju se oni koji su utvrđeni u Odluci Vijeća od 16. prosinca 1980. o osnivanju Savjetodavnog odbora za fuzijski program (11).

3.   Komisija redovito obavješćuje odbor o ukupnom napretku u provedbi posebnog programa te mu pruža pravodobne informacije o svim djelovanjima u području ITR-a koja se predlažu ili financiraju u okviru ovog programa.

Članak 8.

Komisija osigurava neovisno praćenje, procjenu i preispitivanje predviđene u članku 6. Okvirnog programa koji se provode u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u područjima obuhvaćenima posebnim programom.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 10.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

(1)  Mišljenje od 30. studenoga 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 185, 8.8.2006., str. 10.

(3)  SL L 400, 30.12.2006., str. 60. Odluka kako je ispravljena u SL L 54, 22.2.2007., str. 21.

(4)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(5)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3.).

(6)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(7)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(8)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(9)  Od iznosa predviđenog za istraživanja energije fuzije najmanje 900 milijuna EUR bit će izdvojeno za aktivnosti različite od izgradnje ITER-a, navedene u Prilogu.

(10)  SL L 177, 4.7.1984., str. 25.

(11)  Još nije objavljena, kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2005/336/Euratom (SL L 108, 29.4.2005., str. 64.).

PRILOG

ZNANSTVENI I TEHNOLOŠKI CILJEVI, OSNOVNE ODREDNICE TEMA I AKTIVNOSTI

1.   Uvod

Nuklearna energija trenutačno čini jednu trećinu ukupne električne energije potrošene u EU-u te, kao najznačajniji izvor električne energije za pokrivanje temeljnih opterećenja koji tijekom rada nuklearne elektrane ne proizvodi CO2, čini važan predmet rasprave o sredstvima za suzbijanje klimatskih promjena i smanjivanje europske ovisnosti o uvoznoj energiji.

Fuzija potencijalno može imati najvažniji doprinos u ostvarivanju održive i sigurne opskrbe EU-a energijom u idućim desetljećima nakon što na tržište uđu komercijalni fuzijski reaktori, pri čemu je ITER najvažniji korak u ostvarivanju tog cilja. Ostvarenje projekta ITER stoga se nalazi u središtu sadašnje strategije EU-a iako mora biti praćen snažnim i usmjerenim europskim programom za istraživanje i razvoj za pripremu za iskorištavanje ITER-a te za razvoj tehnologija i baze znanja koji će biti potrebni tijekom njegovog rada i poslije.

S druge strane, nuklearna fisija i dalje ostaje održiva opcija za države članice koje se žele okoristiti tom tehnologijom za uravnoteženu kombinaciju opskrbe energijom. Aktivnosti povezane s istraživanjem i osposobljavanjem od najveće su važnosti u osiguravanju stalne visoke razine sadašnje i buduće sigurnosti, održavanju napretka s ciljem provedbe rješenja za održivo zbrinjavanje otpada te unaprjeđivanju učinkovitosti i konkurentnosti cijelog sektora. Istraživanja u području zaštite od zračenja čine osnovni aspekt ove politike, osiguravajući optimalnu sigurnost javnosti i radne snage u svim medicinskim i industrijskim primjenama.

Ako Europa želi ostati konkurentna, na svim je područjima potrebna odgovarajuća razina ulaganja da bi se postigla najviša razina učinkovitosti, za što je potreban usklađen pristup na razini EU-a uz stalnu suradnju država članica te uz značajne napore na održavanju infrastrukture, kompetencije i znanja. Općenito, istraživanja će također biti potrebna za otkrivanje novih znanstvenih i tehnoloških mogućnosti te zbog fleksibilnog odgovora na nove potrebe politike koje nastaju za vrijeme trajanja Okvirnog programa.

2.   Tematska područja istraživanja

2.1.   Energija fuzije

Izgradnja ITER-a u Cadaracheu u Francuskoj i razrada projekata „šireg pristupa” za ubrzani razvoj energije fuzije provodit će se u sklopu međunarodne suradnje. Međunarodni sporazum o ITER-u ustanovit će Organizaciju ITER. Izgradnja ITER-a i projekti šireg pristupa te njihovo korištenje zajedno s drugim sredstvima međunarodne suradnje proširit će takvu suradnju na do sada neviđenu razinu. To će omogućiti značajne dobrobiti za Europu, posebno po pitanju učinkovitosti i mogućeg dijeljenja troškova. Europska agencija (Domestic Agency) za ITER ustanovit će se kao zajedničko poduzeće prema Ugovoru o Euratomu. Preko nje će Euratom ispunjavati svoje međunarodne obveze prema Sporazumu ITER te će na učinkovit i koherentan način osigurati europski doprinos projektu ITER i projektima šireg pristupa, uključujući aktivnosti u području istraživanja i razvoja koje podupiru te projekte.

Europa ima vodeću ulogu u istraživanjima energije fuzije zbog kombinacije jedinstvenog i potpuno integriranog europskog fuzijskog programa koji po svojem tipu odgovara programima Europskog istraživačkog prostora (ERA), snažne i stalne potpore Zajednice, koordinacije od strane Euratoma te razvoja ljudskog kapitala u udrugama za fuziju pri Euratomu. Udruge za fuziju središta su izvrsnosti u istraživanju fuzije i imaju velike suradničke mreže koje se uglavnom temelje na eksperimentalnim osnovama. Izniman tehnološki razvoj koji je postigao Euratom doprinoseći aktivnostima tehničkog projektiranja ITER-a te uspješno korištenje postrojenja JET znatno su doprinijeli daljnjem unaprjeđivanju snažne kohezije europskog fuzijskog programa. Europa je na taj način također stekla znanje i iskustvo potrebno za šire napore u sudjelovanju u svim aspektima istraživanja energije fuzije, uključujući ostvarenje projekta ITER i projekata šireg pristupa. Na podlozi tih postignuća organizacija i upravljanje Sedmim okvirnim programom osigurat će da se istraživanja i razvoj efektivno i učinkovito koordiniraju radi ispunjenja kratkoročnih i dugoročnih ciljeva programa.

Brzi razvoj fuzije također iziskuje široku industrijsku bazu kako bi se osigurala pravodobna distribucija energije fuzije. Europska industrija je do sada već znatno doprinijela aktivnostima tehničkog projektiranja ITER-a. Za vrijeme trajanja Sedmog okvirnog programa europska industrija, uključujući MSP, imat će središnju ulogu u izgradnji ITER-a te će se opredijeliti za potpuno sudjelovanje u razvoju tehnologija energije fuzije za DEMO („demonstracijska” fuzijska elektrana) i buduće fuzijske elektrane.

Projekt ITER i europski projekt istraživanja energije fuzije doprinijet će nekima od hitnih djelovanja koja su u izvještaju skupine na visokoj razini (Kokov izvještaj) prepoznate kao potrebne za daljnji napredak u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. ITER će posebno privući najbolje znanstvenike i inženjere, kao i visokotehnološke industrije u području fuzije. Na taj će se način postići dobrobit za europski fuzijski program te ukupno znanstveno i tehnološko znanje. Znanje i vještine koje će europska industrija steći u izradi sustava i komponenti za ITER, koji moraju zadovoljiti visoke tehnološke zahtjeve, pomoći će povećati njezinu konkurentnost.

Ukupni cilj

Razvijanje baze znanja za izgradnju prototipnih reaktora za elektrane koje su sigurne, održive, odgovorne prema okolišu i gospodarski izvedive, pri čemu je izgradnja ITER-a najvažniji korak naprijed.

Aktivnosti

i.   Ostvarenje ITER-a

To uključuje aktivnosti za zajedničko ostvarenje ITER-a kao međunarodne istraživačke infrastrukture na sljedeći način:

Zajednica će imati posebnu odgovornost u okviru Organizacije ITER kao domaćin projekta te će preuzeti glavnu ulogu, posebno u pogledu pripreme lokacije, uspostave Organizacije ITER, upravljanja i odabira osoblja te pružanja tehničke i administrativne potpore;

Zajednica će kao stranka u projektu ITER sudjelovati u izradi opreme i uređaja koji se nalaze unutar lokacije ITER-a i potrebni su za njegov iskorištavanje te će podupirati projekt tijekom izgradnje;

aktivnosti u području istraživanja i razvoja koje podupiru izgradnju ITER-a provodit će se u okviru udruge za fuziju i europskih industrija. One će uključivati razvoj i testiranje komponenata i sustava.

ii.   Istraživanje i razvoj u pripremi za rad ITER-a

Usmjereni fizikalno-tehnološki program imat će cilj konsolidaciju projektnih odabira u vezi s ITER-om i pripremu za brzo stavljanje ITER-a u pogon, značajno skraćivanje vremena i smanjenje troškova potrebnih da bi se postigli osnovni cijevi projekta. Provodit će se putem koordiniranih eksperimentalnih i teorijskih aktivnosti te modeliranja uz upotrebu postrojenja JET i drugih uređaja s magnetnim zatočenjem, postojećih, budućih ili onih u izgradnji (tokamaci, stelatoriji, RFP-i), i drugih uređaja kojima raspolažu udruge, te će osigurati potreban utjecaj Europe na projekt ITER i pripremiti Europu za važnu ulogu u njegovom korištenju. Program će uključivati:

U početnoj fazi Okvirnog programa provest će se pregled postrojenja u okviru programa, pri čemu će se ocijeniti mogućnost postupnog isključivanja postojećih postrojenja te uzeti u obzir potreba za novim uređajima zajedno s upotrebom ITER-a. Pregled će se upotrijebiti kao osnova za moguću potporu novim ili nadograđenim uređajima kako bi se osiguralo da program zadrži adekvatan niz fuzijskih postrojenja za relevantna istraživanja i razvoj.

iii.   Tehnološke aktivnosti u pripremi za DEMO

U udrugama i industriji dalje će se razvijati ključne tehnologije i materijali potrebni za izdavanje dozvola, izgradnju i rad DEMO-a da bi ih se testiralo u ITER-u i da bi se europskoj industriji omogućila izgradnja DEMO-a i razvoj budućih fuzijskih elektrana. Provodit će se sljedeće aktivnosti:

iv.   Dugoročne aktivnosti u području istraživanja i razvoja

Nastavno na aktivnosti posebno usmjerene na projekte ITER i DEMO, fuzijski će program razviti kompetencije i proširiti bazu znanja na područjima od strateške važnosti za buduće fuzijske elektrane. Te će istraživačke djelatnosti dovesti do bolje tehničke i gospodarske izvedivosti energije fuzije. U sklopu Sedmog okvirnog programa posebna djelovanja u tom smislu uključivat će sljedeće:

Nastavit će se postojeće aktivnosti u području istraživanja inercijalne energije fuzije što će i dalje biti predmet nadzora u okviru civilnih istraživačkih aktivnosti država članica u području inercijalnog zatočenja.

v.   Ljudski resursi, obrazovanje i osposobljavanje

Osiguravanje adekvatnih ljudskih resursa i visoke razine suradnje unutar programa kako u odnosu na neposredne, tako i u odnosu na srednjoročne potrebe ITER-a te za daljnji razvoj fuzije provodit će se putem:

vi.   Infrastrukture

Izgradnja projekta ITER u Europi u međunarodnom okviru Organizacije ITER bit će element novih istraživačkih infrastruktura s jakom europskom dimenzijom.

vii.   Postupci prijenosa tehnologije

ITER će zahtijevati nove i fleksibilnije organizacijske strukture u svrhu omogućavanja brzog prijenosa postupka inovacija i ostvarenog tehnološkog napretka na industriju, kako bi se mogli zadovoljiti izazovi koji će omogućiti europskoj industriji da postane konkurentnija.

viii.   Odgovor na nastajuće i nepredviđene potrebe politike

„Brzi program” za razvoj energije fuzije mogao bi dovesti energiju fuzije ranije na tržište kao dio šire politike rješavanja pitanja povezanih sa sigurnošću opskrbe Europe energijom, klimatskim promjenama i održivim razvojem. Glavni cilj i osnovna prekretnica „brzog programa” bilo bi ranije ostvarenje DEMO-a. U sklopu Sedmog okvirnog programa to bi uključivalo aktivnosti i projekte koji su dio šireg međunarodnog pristupa energiji fuzije, a koje provodi Euratom u suradnji s partnerima ITER-a.

2.2.   Nuklearna fisija i zaštita od zračenja

Neizravna djelovanja provodit će se u pet dolje opisanih glavnih područja aktivnosti. Ukupni je cilj posebno unaprijediti sigurnosne izvedbe, učinkovitost izvora i isplativost nuklearne fisije te upotrebu zračenja u industriji i medicini. Međutim, unutar programa postoje važne međusektorske poveznice, tako da je potrebno adekvatno prilagoditi interakcije između različitih aktivnosti. U tom je pogledu potpora osposobljavanju i istraživačkim infrastrukturama od najveće važnosti. Ključni aspekt svih projekata koje financira Zajednica u tom sektoru moraju biti potrebe povezane s osposobljavanjem, a one će zajedno s potporom infrastrukturama biti osnovna komponenta u rješavanju pitanja povezanih s nuklearnim kompetencijama.

Potreban je zajednički europski pogled na ključne probleme i pristupe u skladu s potrebom da se osnaži Europski istraživački prostor. Uspostavit će se poveznice između nacionalnih programa te će se promicati umrežavanje s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama, uključujući SAD, NND, Kanadu i Japan. Gdje postoji jasan interes Zajednice, Euratom mora imati aktivnu ulogu u postojećim forumima koji koordiniraju aktivnosti u području ITR-a (istraživanja i tehnološkog razvoja) na međunarodnoj razini. Ako je potrebno, osigurat će se koordinacija s programom izravnih djelovanja koje provodi JRC u tom području, kao i s neizravnim djelovanjima u okviru istraživanja energije fuzije.

Jednako važne poveznice moraju se uspostaviti s istraživanjima u Okvirnom programu EZ-a, posebno s aktivnostima u području europskih standarda, obrazovanja i osposobljavanja, zaštite okoliša, istraživanja materijala, upravljanja, zajedničke infrastrukture, sigurnosti, sigurnosne kulture i energetike. U brojnim tematskim područjima ključna značajka aktivnosti bit će međunarodna suradnja.

i.   Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Ciljevi

Preko ITR-a usmjerenog prema provedbi, aktivnosti imaju cilj uspostaviti čvrstu znanstvenu i tehnološku osnovu za predstavljanje tehnologija i sigurnosti odlaganja istrošenog goriva i dugoživućeg radioaktivnog otpada u geološke formacije, poduprijeti razvoj zajedničkog europskog pogleda na glavna pitanja povezana sa zbrinjavanjem i odlaganjem otpada te istražiti načine za smanjivanje količine i/ili opasnosti otpada razdiobom i transmutacijom ili drugim tehnikama.

Aktivnosti

Odlaganje u geološka odlagališta: ITR u području geološkog odlaganja visoko radioaktivnog i/ili dugoživućeg otpada, uključujući tehničke studije i predstavljanje rješenja za odlaganje, in situ određivanje osobina stijena za odlaganje (u generičkim podzemnim istraživačkim laboratorijima i istraživačkim laboratorijima na pojedinim lokacijama), razumijevanje okoliša u kojemu se nalazi odlagalište, studije o relevantnim procesima na obližnjem (oblik otpada i postavljene pregrade) i udaljenom terenu (podloga i mogućnost širenja u biosferu), razvoj trajnih metodologija za procjenu izvedivosti i sigurnosti te proučavanje upravljanja i socijalnih pitanja povezanih s odobravanjem javnosti.

Razdioba i transmutacija: ITR u svim tehničkim područjima razdiobe i transmutacije koji mogu biti temelj razvoja pilotskih postrojenja i demonstracijskih sustava za najnaprednije postupke razdiobe i sustave transmutacije, uključujući potkritične i kritične sustave u pogledu smanjenja količina i opasnosti od visoko radioaktivnog dugoživućeg otpada koji nastaje u preradi istrošenog nuklearnog goriva. Istraživanja će također obuhvatiti potencijal koncepata koji proizvode manje otpada u proizvodnji nuklearne energije, uključujući učinkovitiju upotrebu fisijskih materijala u postojećim reaktorima.

ii.   Sustavi reaktora

Ciljevi

Cilj je tih djelovanja osigurati stalan i siguran rad svih relevantnih vrsti postojećih postrojenja i, kao doprinos proširenju raznolikosti i sigurnosti opskrbe te suzbijanju globalnog zatopljenja, istražiti potencijal naprednije tehnologije kako bi se ostvarila još sigurnije, u odnosu na izvore učinkovitije i konkurentnije iskorištavanje nuklearne energije.

Aktivnosti

Sigurnost nuklearnih postrojenja: ITR u području pogonske sigurnosti sadašnjih i budućih nuklearnih postrojenja, posebno u vezi s procjenom životnog vijeka elektrane i njegovim upravljanjem, sigurnosnom kulturom (smanjivanje rizika ljudske ili organizacijske pogreške na najmanju moguću mjeru), naprednim metodologijama za procjenu sigurnosti, alatima za numeričku simulaciju, instrumentacijom i nadzorom te sprečavanjem i ublažavanjem teških nesreća uz povezane aktivnosti za optimizaciju upravljanja znanja i očuvanje kompetencija.

Napredni nuklearni sustavi: ITR za poboljšanje učinkovitosti sadašnjih sustava i goriva te, u suradnji s međunarodnim postignućima u tom području kao što su Međunarodni forum za razvoj reaktora IV. generacije, za istraživanje aspekata odabranih naprednih reaktorskih sustava da bi se procijenio njihov potencijal, otpornost na širenje nuklearnog oružja i utjecaj na dugoročnu održivost, uključujući buduće istraživačke aktivnosti (1) (posebno istraživanje materijala) i proučavanje gorivnog ciklusa te inovativnih goriva i aspekata zbrinjavanja otpada.

iii.   Zaštita od zračenja

Ciljevi

Sigurna upotreba zračenja u medicini i industriji počiva na ispravnoj politici zaštite od zračenja i njezinoj učinkovitoj provedbi te ostaje prioritet programa. Istraživanje ima ključnu ulogu u održavanju i poboljšavanju standarda zaštite te je to zajednički cilj svih aktivnosti u okviru programa. Istraživanje također ima važan cilj podupiranja politika Zajednice i njihove učinkovite provedbe te brzog i učinkovitog odgovora na nastajuće potrebe.

Ključni cilj tog istraživanja bit će pomoć u razrješenju kontroverznog pitanja rizika od dugotrajnog izlaganja niskom zračenju. Rješenje tog znanstvenog i regulatornog pitanja potencijalno ima značajne posljedice po troškove i/ili zdravlje u vezi s upotrebom zračenja u medicini i industriji.

Aktivnosti

iv.   Infrastrukture

Ciljevi

Istraživačke infrastrukture osnovni su dio ITR-a u nuklearnoj znanosti i tehnologiji te radiološkim znanostima, od vrlo velikih i skupih mreža elektrana i laboratorija do puno manjih objekata kao što su baze podataka, alati za numeričku simulaciju i banke tkiva. Ciljevi su programa pružiti potporu ključnim infrastrukturama koje imaju jasno izraženu europsku dodanu vrijednost, posebno radi uspostavljanja kritične mase i zamjene starih postrojenja kao što su istraživački reaktori. Na taj će se način pojačati uspjeh prethodnih programa Zajednice koji su olakšali transnacionalni pristup i suradnju između takvih infrastruktura te će se doprinijeti održanju visokih standarda tehničkih postignuća, inovacija i sigurnosti u europskom nuklearnom sektoru.

Infrastrukture također značajno doprinose osposobljavanju znanstvenika i inženjera.

Aktivnosti

v.   Ljudski resursi, mobilnost i osposobljavanje

Ciljevi

Zbog brige za održavanje zahtijevane visoke razine stručnog znanja i ljudskih resursa u svim sektorima nuklearne fisije i zaštite od zračenja te zbog posljedica koje ona osobito može imati na sposobnost očuvanja trenutnih visokih razina nuklearne sigurnosti, program će biti usmjeren na potporu, kroz različite mjere, širenju znanstvenih sposobnosti i znanja u cijelom sektoru. Cilj je tih mjera što je prije moguće osigurati raspoloživost odgovarajuće kvalificiranih istraživača, inženjera i tehničara te osigurati jednaku vrijednost kvalifikacija u svim državama članicama, na primjer kroz zajedničke aktivnosti osposobljavanja i poboljšanu usklađenost između obrazovnih institucija EU-a ili poboljšano osposobljavanje i mobilnost studenata i znanstvenika. Samo istinski europski pristup može osigurati nužne poticaje i usklađene razine visokog obrazovanja i osposobljavanja te na taj način poticati mobilnost nove generacije znanstvenika i ispuniti potrebe inženjera, koji su suočeni sa znanstvenim i tehnološkim izazovima sutrašnjice u sve bolje integriranom nuklearnom sektoru, za usavršavanje tijekom cjelokupnog poslovnog doba.

Aktivnosti

3.   Etički aspekti

Tijekom provedbe ovog programa i istraživačkih aktivnosti koje proizlaze iz njega potrebno je poštovati temeljna etička načela. Ona, među ostalim, uključuju načela iz Povelje EU-a o temeljnim pravima, uključujući sljedeće: zaštitu ljudskog dostojanstva i ljudskog života, zaštitu osobnih podataka i privatnosti, kao i zaštitu životinja i okoliša u skladu s pravom Zajednice i najnovijim verzijama odgovarajućih međunarodnih konvencija, smjernica i pravila ponašanja, npr. Helsinške deklaracije, Konvencije Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini, potpisane u Oviedu 4. travnja 1997. i njezinih dodatnih protokola, Konvencije UN-a o pravima djeteta, Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio Unesco, Konvencije UN-a o biološkom i toksičnom oružju (BTWC), Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu i odgovarajućih rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Također će se u obzir uzeti mišljenja Europske skupine savjetnika o etičkim posljedicama biotehnologije (od 1991. do 1997. godine) te mišljenja Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama (od 1998. godine).

U skladu s načelom supsidijarnosti i raznolikosti u Europi postojećih pristupa, sudionici u istraživačkim projektima moraju se ponašati u skladu sa zakonima, propisima i etičkim pravilima na snazi u zemljama u kojima će se istraživanja provoditi. U svakom slučaju primjenjuju se nacionalni propisi te se istraživanja koja su zabranjena u bilo kojoj državi članici ili nekoj drugoj zemlji neće podržati financiranjem Zajednice koje će se provoditi u toj državi članici ili drugoj zemlji.

Oni koji provode istraživačke projekte prema potrebi moraju zatražiti odobrenje od nadležnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora prije početka aktivnosti u području ITR-a. Komisija će također sustavno provoditi etičke provjere prijedloga koji se bave etički osjetljivim pitanjima ili u slučaju da etički aspekti nisu adekvatno razmotreni. U specifičnim se slučajevima etička provjera može izvršiti tijekom provedbe projekta.

Protokol o zaštiti i dobrobiti životinja priložen Ugovoru zahtijeva od Zajednice da posveti punu pozornost zahtjevima dobrobiti životinja prilikom stvaranja i provedbe politika Zajednice, uključujući istraživanja. Direktivom Vijeća 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o zaštiti životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (3) zahtijeva se da svi pokusi budu izrađeni tako da se izbjegne nevolja i nepotrebna bol i patnja pokusnih životinja; koriste životinje u najmanjem mogućem broju; uključuju životinje s najnižom razinom neurofiziološke osjetljivosti; te prouzrokuju najmanje boli, patnje, nevolje ili trajnih oštećenja. Mijenjanje genetskog nasljeđa životinja i kloniranje životinja mogu se razmatrati samo ako su ciljevi etički opravdani, a uvjeti takvi da jamče dobrobit životinja te se uvažavaju načela biološke raznolikosti. Tijekom provedbe ovog programa Komisija će redovito pratiti znanstvena postignuća i nacionalne i međunarodne propise tako da se u obzir uzmu svi razvoji događaja.

(1)  Važno je podsjetiti da u okviru posebnog programa EZ-a „Ideje” ERC podupire pionirska istraživanja u svim područjima temeljnih znanstvenih i tehnoloških istraživanja.

(2)  Dio Sedmog okvirnog programa Europske zajednice.

(3)  SL L 358, 18.12.1986., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2003/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 230, 16.9.2003., str. 32.).

  翻译：

查看mercari原页面

收藏该商品

立即下单