UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. prosinca 2013.

o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenja Odbora regija (2),

uzimajući u obzir mišljenja Revizorskog suda (3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

DONIJELI SU OVU UREDBU:

DIO PRVI

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) koji funkcioniraju u skladu sa zajedničkim okvirom („europski strukturni i investicijski fondovi” - „ESI fondovi”). Njome se također utvrđuju odredbe potrebne za osiguravanje učinkovitosti ESI fondova i njihove međusobne koordinacije te njihove koordinacije s instrumentima Unije. Zajednička pravila koja se primjenjuju na ESI fondove navedena su u dijelu drugom.

U dijelu trećem utvrđuju se opća pravila kojima se uređuju EFRR, ESF (zajedno nazvani „strukturni fondovi”) i Kohezijski fond u pogledu zadataka, prioritetnih ciljeva i organizacija strukturnih fondova i Kohezijskog fonda („fondovi”), kriteriji koje države članice i regije moraju ispuniti kako bi ostvarile pravo na potporu iz fondova, raspoloživi financijski resursi te kriteriji njihove dodjele.

U dijelu četvrtom utvrđuju se opća pravila koja se primjenjuju na fondove i EFPR u vezi s upravljanjem i nadzorom, financijskim upravljanjem, računima i financijskim korekcijama.

Pravila utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i posebne odredbe utvrđene sljedećim uredbama („uredbe za pojedine fondove”) u skladu s petim stavkom ovog članka:

Dio drugi ove Uredbe primjenjuje se na sve ESI fondove, osim kad su izričito dozvoljena odstupanja. U dijelovima trećem i četvrtom ove Uredbe utvrđuju se dodatna pravila uz dio drugi koja se primjenjuju na fondove, odnosno na fondove i EFPR i u njima se izričito mogu dozvoliti odstupanja u predmetnim uredbama za pojedine fondove. U uredbama za pojedine fondove mogu biti utvrđena dodatna pravila uz dio drugi ove Uredbe za ESI fondove, uz dio treći ove Uredbe za fondove i uz dio četvrti ove Uredbe za fondove i EFPR. Dodatna pravila u uredbama za pojedine fondove nisu u suprotnosti s dijelovima drugim, trećim ili četvrtim ove Uredbe. U slučaju dvojbi u vezi s primjenom odredbi, dio drugi ove Uredbe ima veću snagu od pravila za pojedine fondove, a dijelovi drugi, treći i četvrti ove Uredbe imaju veću snagu od uredbi za pojedine fondove.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Izračun vremenskih ograničenja za odluke Komisije

U skladu s člankom 16. stavcima 2. i 3., člankom 29. stavkom 3., člankom 30. stavcima 2. i 3., člankom 102. stavkom 2., člankom 107. stavkom 2. i člankom 108. stavkom 3., Komisiji je određeno vremensko ograničenje za usvajanje i izmjenu odluke provedbenim aktom, vremensko ograničenje ne uključuje razdoblje koje počinje danom nakon datuma slanja primjedaba Komisije državi članici i traje sve dok država članica ne odgovori na primjedbe.

DIO DRUGI

ZAJEDNIČKE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ESI FONDOVE

GLAVA I.

NAČELA POTPORE UNIJE ESI FONDOVIMA

Članak 4.

Opća načela

1.   ESI fondovi u višegodišnjim programima osiguravaju potporu kojom se dopunjuju nacionalne, regionalne i lokalne intervencije radi provedbe strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, kao i zadaća pojedinih fondova u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, uzimajući u obzir relevantne integrirane smjernice Europa 2020. i relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a te relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a i, prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalni program reformi.

2.   Komisija i države članice, uzimajući u obzir poseban kontekst svake države članice, osiguravaju da potpora iz ESI fondova bude u skladu s relevantnim politikama, horizontalnim načelima iz članaka 5., 7. i 8. i prioritetima Unije te da se njome dopunjuju drugi instrumenti Unije.

3.   Potpora iz ESI fondova primjenjuje se u bliskoj suradnji Komisije i država članica u skladu s načelom supsidijarnosti.

4.   Države članice na odgovarajućoj teritorijalnoj razini, u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom, i tijela koja su one odredile u tu svrhu trebaju biti odgovorni za pripremu i provedbu programa i izvršavanje svojih zadataka u partnerstvu s relevantnim partnerima navedenima u članku 5., u skladu s ovom Uredbom i pravilima za pojedine fondove.

5.   Pri određivanju mehanizama primjene ESI fondova i korištenja tim fondovima, a posebno financijskih i administrativnih sredstava potrebnih za pripremu i provedbu programâ, u odnosu na praćenje, izvješćivanje, evaluaciju, upravljanje i kontrolu, poštuje se načelo proporcionalnosti, vodeći računa o razini dodijeljene potpore te uzimajući u obzir opći cilj smanjenja administrativnog opterećenja tijela uključenih u upravljanje i kontrolu programa.

6.   U skladu sa svojim odgovornostima Komisija i države članice osiguravaju koordinaciju između ESI fondova te ESI fondova i drugih relevantnih politika, strategija i instrumenata Unije, uključujući one koji se nalaze u okviru vanjskog djelovanja Unije.

7.   Dio proračuna Unije koji se dodjeljuje za ESI fondove izvršava se u okviru dijeljenog upravljanja između država članica i Komisije u skladu s člankom 59. Financijske uredbe, uz iznimku iznosa Kohezijskog fonda koji se prenosi u CEF naveden u članku 92. stavku 6. ove Uredbe te inovativnih aktivnosti Komisije u skladu s člankom 8. Uredbe o EFRR-u te tehničke pomoći na inicijativu Komisije i potpore izravnom upravljanju u skladu s Uredbom o EFPR-u.

8.   Komisija i države članice primjenjuju načelo dobrog financijskog upravljanja u skladu s člankom 30. Financijske uredbe.

9.   Komisija i države članice osiguravaju učinkovitost ESI fondova tijekom pripreme i provedbe, u odnosu na praćenje, izvješćivanje i evaluaciju.

10.   Komisija i države članice postupaju u skladu sa svojim ulogama u ESI fondovima radi smanjenja administrativnog opterećenja korisnika.

Članak 5.

Partnerstvo i upravljanje na više razina

1.   Za sporazum o partnerstvu i svaki pojedini program svaka država članica, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom, organizira partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. Partnerstvo također uključuje sljedeće partnere:

2.   U skladu s načelom upravljanja na više razina države članice uključuju partnere iz stavka 1. u izradu sporazuma o partnerstvu i izvještaja o napretku i tijekom izrade i provedbe programa, uključujući sudjelovanjem u odborima za praćenje programa u skladu s člankom 48.

3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 149. kako bi osigurala europski kodeks ponašanja za partnerstvo („kodeks ponašanja”) u svrhu podupiranja i olakšavanja državama članicama u organizaciji partnerstava, u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka. Kodeksom ponašanja određuje se okvir unutar kojeg države članice u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom, kao i svojim nacionalnim i regionalnim nadležnostima, ostvaruju provedbu partnerstva. Kodeks ponašanja, potpuno poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, utvrđuje sljedeće elemente:

Odredbe kodeksa ponašanja ni na koji način neće osporavati relevantne odredbe ove Uredbe ili pravila za pojedine fondove.

4.   O delegiranom aktu iz stavka 3. ovog članka o Europskom kodeksu ponašanja o partnerstvu Komisija istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće do 18. travnja 2014. Taj delegirani akt ne određuje datum početka primjene raniji od datuma njegova donošenja.

5.   Kršenje obveza nametnutih državi članici, bilo ovim člankom ili delegiranim aktom usvojenim u skladu sa stavkom 3. ovog članka ne predstavlja nepravilnost koja vodi do financijske korekcije prema članku 85.

6.   Komisija se najmanje jednom godišnje za svaki od ESI fondova savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o primjeni potpore iz tog ESI fonda te o ishodu obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

Članak 6.

Usklađenost s pravom Unije i nacionalnim pravom

Operacije koje podupiru ESI fondovi bit će u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom koji se tiče njegove primjene („primjenjivo pravo”)

Članak 7.

Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije

Države članice i Komisija osiguravaju da se promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i integracija rodne perspektive uzmu u obzir tijekom izrade i provedbe programa, uključujući u odnosu na njegovo praćenje, izvješćivanje i evaluaciju.

Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom izrade i provedbe programa. Dostupnost za osobe s invaliditetom posebno se uzima u obzir tijekom izrade i provedbe programa.

Članak 8.

Održivi razvoj

Ciljevi ESI fondova ostvaruju se u skladu s načelom održivog razvoja i promicanjem cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”.

Tijekom izrade i provedbe sporazuma o partnerstvu i programa države članice i Komisija promiču zahtjeve za zaštitu okoliša, učinkovitost resursa, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu istima, bioraznolikost, spremnost na katastrofe te prevenciju rizika i upravljanje njima. Države članice pružaju informacije o potpori ciljevima na području klimatskih promjena koristeći se metodologijom utemeljenom na kategorijama intervencija ili mjerama kako je prikladno za svaki od fondova. Ta metodologija sastoji se od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje iz ESI fondova, na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora doprinosi ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima. Specifično ponderiranje razlikuje se o tome doprinosi li potpora značajno ili umjereno ciljevima klimatskih promjena. Tamo gdje potpora ne doprinosi značajno tim ciljevima ili je doprinos beznačajan, dodjeljuje se ponderirana vrijednost nula. U slučaju EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda ponderirane vrijednosti dodaju se kategorijama intervencije koje su uspostavljene unutar nomenklature koju je usvojila Komisija. U slučaju EPFRR-a ponderiranje se dodaje žarišnim područjima navedenim u uredbi EPFRR-a, a u slučaju EFPR-a dodaje se vrijednostima navedenim u Uredbi o EFPR-u.

Komisija provedbenim aktom određuje jedinstvene uvjete za svaki od ESI fondova za primjenu ove metodologije iz drugog stavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

GLAVA II.

STRATEŠKI PRISTUP

POGLAVLJE I.

Tematski ciljevi ESI fondova i Zajedničkog strateškog okvira

Članak 9.

Tematski ciljevi

Kako bi doprinijelo strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, kao i zadaćama pojedinih fondova u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, svaki ESI fond podupire sljedeće tematske ciljeve:

Tematski ciljevi pretaču se u prioritete za pojedine ESI fondove i utvrđuju u pravilima za pojedine fondove.

Članak 10.

Zajednički strateški okvir

1.   Radi promicanja usklađenog, uravnoteženog i održivog razvoja Unije uspostavlja se Zajednički strateški okvir („ZSO”), određen u Prilogu I. ZSO-om se utvrđuju strateška temeljna načela kako bi se olakšao proces programiranja i sektorska i teritorijalna koordinacija intervencija Unije u okviru ESI fondova te koordinacija s drugim relevantnim politikama i instrumentima Unije u skladu s ciljevima strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, uzimajući u obzir ključna teritorijalna pitanja za razne vrste teritorija.

2.   Strateška temeljna načela utvrđena ZSO utvrđuju se u skladu sa svrhom i opsegom potpore koju pruža svaki ESI fond, u skladu s pravilima kojima se uređuje rad svakog ESI fonda, kao što je definirano u ovoj Uredbi i pravilima za pojedine fondove. ZSO ne nameće dodatne obveze državama članicama izvan onih obuhvaćenih okvirom relevantnih sektorskih politika Unije.

3.   ZSO olakšava izradu sporazuma o partnerstvu i programa u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti te uzima u obzir nacionalne i regionalne nadležnosti pri odlučivanju o posebnim i odgovarajućim mjerama politike i koordinacije.

Članak 11.

Sadržaj

ZSO-om se utvrđuju:

Članak 12.

Revizija

Ako postoje znatne promjene socijalne ili ekonomske situacije u Uniji ili strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, Komisija može podnijeti prijedlog za pregled ZSO-a, ili Europski parlament ili Vijeće, postupajući u skladu s člancima 225. odnosno 241. UFEU-a, mogu zatražiti od Komisije da podnese takav prijedlog.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kako bi se dopunili ili izmijenili odjeljci 4 i 7. Priloga I. kad je potrebno uzeti u obzir promjene politika ili instrumenata Unije navedenih u odjeljku 4. ili promjene aktivnosti suradnje navedenih u odjeljku 7., ili uzeti u obzir uvođenje novih politika, instrumenata ili aktivnosti suradnje Unije.

Članak 13.

Smjernice za korisnike

1.   Komisija priprema smjernice za učinkovito pristupanje i korištenje ESI fondovima te za iskorištavanje komplementarnosti s ostalim instrumentima relevantnih politika Unije.

2.   Smjernice se sastavljaju do 30. lipnja 2014. i sadržavaju pregled dostupnih relevantnih instrumenata na razini Unije za svaki tematski cilj, s detaljnim izvorima informacija, primjerima dobre prakse za kombiniranje dostupnih instrumenata financiranja u okviru područja politike, opis relevantnih tijela i tijela uključenih u upravljanje svakim instrumentom, kontrolni popis za potencijalne korisnike kako bi im se pružila pomoć pri određivanju najprikladnijeg izvora financiranja.

3.   Smjernice se objavljuju na internetskim stranicama relevantne glavne uprave Europske komisije. Komisija i upravljačka tijela, postupajući u skladu s pravilima za pojedine fondove. te u suradnji s Odborom regija, osiguravaju prosljeđivanje smjernica potencijalnim korisnicima.

POGLAVLJE II.

Sporazum o partnerstvu

Članak 14.

Izrada sporazuma o partnerstvu

1.   Svaka država članica izrađuje sporazum o partnerstvu za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

2.   Sporazum o partnerstvu sastavljaju države članice u suradnji s partnerima iz članka 5. Sporazum se izrađuje u dijalogu s Komisijom. Države članice sastavljaju sporazum o partnerstvu utemeljen na transparentnim postupcima u odnosu na javnost te u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.

3.   Sporazumom o partnerstvu obuhvaća se cjelokupna potpora iz ESI fondova u dotičnoj državi članici.

4.   Svaka država članica Komisiji dostavlja svoj sporazum o partnerstvu do 22. travnja 2014.

5.   Kada jedna ili više uredbi za pojedine fondove ne stupi na snagu ili se ne očekuje da će stupiti na snagu do 22. veljace 2014., sporazum o partnerstvu koji podnosi država članica u skladu sa stavkom 4. ne treba sadržavati elemente iz članka 15. stavka 1. točke (a) podtočaka ii., iii., iv. i vi. za ESI fond koji je pogođen tim odgađanjem ili očekivanim odgađanjem stupanja na snagu uredbe za pojedini fond.

Članak 15.

Sadržaj sporazuma o partnerstvu

1.   Sporazumom o partnerstvu utvrđuju se:

2.   Sporazum o partnerstvu također navodi:

Članak 16.

Usvajanje i izmjena sporazuma o partnerstvu

1.   Komisija ocjenjuje usklađenost sporazuma o partnerstvu s ovom Uredbom, uzimajući u obzir nacionalni program reformi i, prema potrebi, relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, kao i ex ante evaluaciju programa, te o svojim primjedbama obavješćuje u roku od tri mjeseca od dana kada država članica podnese sporazum o partnerstvu. Dotična država članica pruža sve potrebne dodatne informacije i prema potrebi revidira sporazum o partnerstvu.

2.   Komisija provedbenim aktima donosi odluku o odobravanju elemenata sporazuma o partnerstvu koji su obuhvaćeni člankom 15. stavkom 1. i onih koji su obuhvaćeni člankom 15. stavkom 2. u slučajevima kada se država članica koristi odredbama članka 96. stavka 8., za elemente za koje je potrebna odluka Komisije iz članka 96. stavka 10., najkasnije četiri mjeseca nakon što je država članica predala svoj sporazum o partnerstvu, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način. Sporazum o partnerstvu ne stupa na snagu prije 1. siječnja 2014.

3.   Komisija za svaku državu članicu priprema izvješće o ishodu pregovora koji se odnose na sporazume o partnerstvu i programe, uključujući pregled ključnih problema, najkasnije do 31. prosinca 2015. To se izvješće istodobno podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

4.   Ako država članica predloži izmjenu elemenata sporazuma o partnerstvu obuhvaćenih odlukom Komisije kao što je navedeno u stavku 2., Komisija vrši procjenu u skladu sa stavkom 1. i prema potrebi provedbenim aktima donosi odluku o odobravanju izmjene u roku od tri mjeseca od dana kada je država članica podnijela izmjenu.

5.   Ako država članica mijenja elemente sporazuma o partnerstvu koji nisu obuhvaćeni odlukom Komisije kao što je navedeno u stavku 2., ona će o tome obavijestiti Komisiju unutar mjesec dana od dana odluke o izvršenju izmjene.

Članak 17.

Donošenje revidiranog sporazuma o partnerstvu u slučaju odgode stupanja na snagu uredbe za pojedini fond

1.   Kada se primjenjuje članak 14. stavak 5. svaka država članica podnosi Komisiji revidirani sporazum o partnerstvu koji uključuje elemente koji u sporazumu o partnerstvu nedostaju za dotični ESI fond, u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe za pojedini fond koji je bio predmet odgode.

2.   Komisija utvrđuje je li revidirani sporazum o partnerstvu u skladu s tom Uredbom prema članku 16. stavku 1. i provedbenim aktom donosi odluku i odobrava revidirani sporazum o partnerstvu u skladu s člankom 16. stavkom 2.

POGLAVLJE III.

Tematska koncentracija, ex ante uvjeti i pregled uspješnosti

Članak 18.

Tematska koncentracija

Države članice u skladu s pravilima za pojedine fondove koncentriraju potporu na intervencije kojima se ostvaruje najveća dodana vrijednost strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, uzimajući u obzir ključne teritorijalne izazove različitih vrsta teritorija u skladu sa ZSO-om, probleme identificirane u nacionalnim programima reformi i, prema potrebi, relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a te relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a. Odredbe o tematskoj koncentraciji obuhvaćene pravilima za pojedine fondove ne primjenjuju se na tehničku pomoć.

Članak 19.

Ex ante uvjeti

1.   Države članice procjenjuju u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom te u kontekstu pripreme programa i, prema potrebi, sporazuma o partnerstvu, primjenjuju li se ex ante uvjeti propisani u pravilima za pojedine fondove i opći ex-ante uvjeti iz dijela II. Priloga XI. na specifične ciljeve u okviru prioriteta njihovih programa te jesu li ispunjeni primjenjivi ex ante uvjeti.

Ex ante uvjeti primjenjuju se samo i ako su u skladu s definicijom utvrđenom u članku 2. točki 33. ispunjena s obzirom na specifične ciljeve provedene u okviru prioriteta programa. Ne dovodeći u pitanje definiciju utvrđenu u članku 2. točki 33., pri procjeni primjenjivosti uzima se u obzir načelo proporcionalnosti, u skladu s člankom 4. stavkom 5. prema potrebi uzimajući u obzir razinu dodijeljene potpore. Procjena ispunjenja ograničena je na kriterije utvrđene u pravilima za pojedine fondove i u dijelu II. Priloga XI.

2.   U sporazumu o partnerstvu daje se sažetak procjene ispunjavanja primjenjivih ex ante uvjeta na nacionalnoj razini i za one koji, u skladu s procjenom iz stavka 2., nisu ispunjeni na dan podnošenja sporazuma o partnerstvu, mjere koje je potrebno poduzeti, nadležna tijela te raspored za provedbu tih mjera. U svakom programu navodi se koji se od ex ante uvjeta navedenih u relevantnim pravilima za pojedine fondove i općim ex ante uvjetima iz dijela II. Priloga XI. primjenjuju na njega i koji su od njih, u skladu s ocjenom iz stavka 1., ispunjeni na dan podnošenja sporazuma o partnerstvu i programa. Ako primjenjivi ex ante uvjeti nisu ispunjeni, program sadrži opis mjera koje se trebaju poduzeti, nadležna tijela i raspored za njihovu provedbu. Države članice ispunjavaju te ex ante uvjete najkasnije do 31. prosinca 2016. godine i izvješćuju o njihovom ispunjavanju najkasnije u godišnjem izvješću o provedbi za 2017. u skladu s člankom 50. stavkom 4. ili izvješću o napretku za 2017., u skladu s člankom 52. stavkom 2. točkom (c).

3.   Komisija procjenjuje dosljednost i prikladnost informacija koje je dostavila država članica o primjenjivosti ex ante uvjeta i o ispunjavanju primjenjivih ex ante uvjeta u okviru svoje ocjene programa i, prema potrebi, sporazuma o partnerstvu.

Pri procjeni primjenjivosti od strane Komisije u skladu s člankom 4. stavkom 5. u obzir se uzima načelo proporcionalnosti, prema potrebi uzimajući u obzir razinu dodijeljene potpore. Ocjenjivanje ispunjavanja od strane Komisije ograničeno je na kriterije utvrđene u pravilima za pojedine fondove i kriterije iz dijela II. Priloga XI. i u skladu je s nacionalnim i regionalnim nadležnostima s obzirom na specifične i prikladne političke mjere koje uključuju sadržaj strategija.

4.   U slučaju neslaganja između Komisije i države članice o primjenjivosti ex ante uvjeta na specifične ciljeve prioriteta programa ili njegova ispunjenja, i primjenjivost u skladu s definicijom iz članka 2. točke 33. i neispunjenje utvrđuje Komisija.

5.   Komisija pri donošenju programa može odlučiti obustaviti sva ili dio međuplaćanja na ime mjerodavnog prioriteta tvog programa ovisno o zadovoljavajućem dovršetku aktivnosti iz stavka 2., ako je potrebno kako bi se izbjeglo značajnije ugrožavanje učinkovitog i djelotvornog ostvarenja specifičnih ciljeva predmetnog prioriteta. Neprovođenje aktivnosti za ispunjavanje nekog primjenjivog ex ante uvjeta koji nije bio ispunjen na dan predaje sporazuma o partnerstvu i dotičnih programa, do roka utvrđenog u stavku 2., Komisiji predstavlja temelj za obustavu međuplaćanja na ime obuhvaćenih prioriteta programa. U oba slučaja, opseg obustave je razmjeran, uzimajući u obzir aktivnosti koje treba poduzeti i ugrožena sredstva.

6.   Stavak 5. nije primjenjiv u slučaju sporazuma između Komisije i države članice o neprimjenjivosti ex ante uvjeta ili o činjenici da je primjenjivi ex ante uvjet ispunjen, kako je navedeno u odobrenju programa i sporazuma o partnerstvu ili ako u roku od 60 dana od podnošenja relevantnog izvješća iz stavka 2. nema primjedbi Komisije.

7.   Komisija bez odgode ukida obustavu međuplaćanja za prioritete kada država članica poduzme potrebne mjere ispunjenja ex ante uvjeta primjenjivih na dotični program koji nisu bili ispunjeni u vrijeme odluke Komisije o obustavi. Ona isto tako bez odlaganja ukida obustavu ako se, zbog izmjene programa vezano uz predmetni prioritet, mjerodavni ex ante uvjet više ne primjenjuje.

8.   Stavci od 1. do 7. ne primjenjuju se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

Članak 20.

Pričuva za ostvarenje postignuća

6 % sredstava dodijeljenih EFRR-u, ESF-u i Kohezijskom fondu u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iz članka 89. stavka 2. točke (a) ove Uredbe, kao i EPFRR-u i mjerama financiranima u okviru dijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom o EFPR-u čine pričuvu za ostvarenje postignuća koja se uspostavlja sporazumom o partnerstvu i u programima i dodjeljuje se posebnim prioritetima u skladu s člankom 22. ove Uredbe.

Sljedeća sredstva isključena su u svrhu izračuna pričuve za ostvarenje postignuća:

Članak 21.

Pregled uspješnosti

1.   Komisija će u suradnji s državama članicama izvršiti pregled uspješnosti programa u svakoj državi članici 2019. godine („pregled uspješnosti”), uzimajući u obzir okvir za procjenu ostvarenja postignuća utvrđen odgovarajućim programima. Metoda određivanja okvira za procjenu ostvarenja postignuća utvrđena je u Prilogu II.

2.   Pregledom uspješnosti se ispituje ostvarivanje ključnih etapa programa na razini prioriteta na temelju informacija i ocjena iznesenih u godišnjem izvješću o provedbi koje će države članice podnijeti 2019.

Članak 22.

Primjena okvira za procjenu ostvarenja postignuća

1.   Pričuva za ostvarenje postignuća predstavlja između 5 i 7 % dodjele sredstava svakom prioritetu u okviru programa, osim prioriteta namijenjenih tehničkoj pomoći i programa namijenjenih financijskim instrumentima u skladu s člankom 39. Ukupan iznos pričuve za ostvarenje postignuća koji dodjeljuje fond i kategorija regije iznosi 6 %. Iznosi koji odgovaraju pričuvi za ostvarenje postignuća određeni su programima raščlanjenima prema prioritetima i, ako je potrebno, po ESI fondovima i kategorijama regija.

2.   Na temelju pregleda uspješnosti Komisija će u roku od dva mjeseca od primitka godišnjeg izvješća o provedbi u 2019. godini za svaki ESI fond i svaku državu provedbenim aktima donijeti odluku o utvrđivanju programa i prioriteta čije su ključne etape ostvarene, navodeći te informacije po ESI fondu i po kategoriji, gdje prioritet obuhvaća više od jednog fonda ili kategorije regije.

3.   Pričuva za ostvarenje postignuća dodjeljuje se samo programima i prioritetima koji su ostvarili ključne etape. Ako su prioritetima ostvarene ključne etape, smatra se da je iznos pričuve za ostvarenje postignuća određen za prioritet definitivno dodijeljen na temelju odluke Komisije iz stavka 2.

4.   Ako prioritetima nisu ostvarene ključne etape, država članica predlaže ponovnu dodjelu odgovarajućeg iznosa pričuve za ostvarenje postignuća prioritetima utvrđenim odlukom Komisije iz stavka 2. te druge izmjene programa koje proizlaze iz ponovne dodjele pričuve za ostvarenje postignuća, najkasnije tri mjeseca nakon donošenja odluke iz stavka 2.

Komisija odobrava izmjenu dotičnih programa u skladu s člankom 30. stavcima 3.i 4. Ako država članica ne dostavi informacije u skladu s člankom 50. stavcima 5. i 6., pričuva za ostvarenje postignuća za dotične programe i prioritete ne dodjeljuje se tim programima ili prioritetima.

5.   Prijedlog države članice da se ponovno dodijeli pričuva za ostvarenje postignuća usklađen je sa zahtjevima za tematskom koncentracijom, minimalnim iznosima sredstava utvrđenih ovom Uredbom i pravilima za pojedine fondove. Odstupajući od toga, kada jednim prioritetom ili više njih povezanih sa zahtjevima za tematskom koncentracijom ili minimalnim iznosima sredstava nisu ostvarene ključne etape, države članice mogu predložiti ponovnu dodjelu pričuve, koja nije u skladu sa spomenutim zahtjevima i minimalnim iznosima.

6.   Ako na temelju pregleda uspješnosti za neki prioritet postoji dokaz o ozbiljnom neuspjehu s obzirom na ostvarivanje ključnih etapa tog prioreiteta u vezi s financijskim pokazateljima i pokazateljima ostvarenja te ključnim koracima provedbe utvrđenima u okviru za procjenu ostvarenja postignuća, i da su razlog tomu neuspjehu jasno utvrđene slabosti provedbe o kojima je Komisija u skladu s člankom 50. stavkom 8. i u bliskoj suradnji prethodno obavijestila dotičnu državu članicu, a ta država članica nije poduzela potrebnu korektivnu mjeru kako bi otklonila te slabosti, Komisija može, no ne prije pet mjeseci od takve obavijesti, obustaviti sva međuplaćanja za određeni prioritet programa ili jedan dio tih plaćanja u skladu s postupkom utvrđenim pravilima za pojedine fondove.

Komisija bez odgode ukida obustavu međuplaćanja kada država članica poduzme potrebnu korektivnu mjeru. Ako se korektivna mjera odnosi na prijenos financijskih sredstava u druge programe ili prioritete koji su ostvarili svoje ključne etape, Komisija provedbenim aktom odobrava potrebnu izmjenu dotičnih programa u skladu s člankom 30. stavkom 2. Odstupajući od članka 30. stavka 2., Komisija u takvim slučajevima odlučuje o izmjeni najkasnije dva mjeseca nakon što država članica podnese zahtjev za izmjenom.

7.   Kad na temelju ispitivanja konačnog izvješća o provedbi programa Komisija utvrdi ozbiljan propust u postizanju ciljeva koji se odnose isključivo na financijske pokazatelje, pokazatelje ostvarenja i ključne korake provedbe navedene u okviru za procjenu ostvarenja postignuća, zbog jasno utvrđenih slabosti provedbe o kojima je Komisija u skladu s člankom 50. stavkom 8. i bliskom suradnjom prethodno obavijestila dotičnu državu članicu, a ta država članica nije poduzela potrebnu korektivnu mjeru kako bi otklonila tu slabost, Komisija može, neovisno o članku 85., primijeniti financijske korekcije u pogledu dotičnih prioriteta u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Pri primjeni financijskih korekcija Komisija uzima u obzir, uz dužno poštovanje načela proporcionalnosti, razinu apsorpcije i vanjske čimbenike koji doprinose neuspjehu.

Financijske korekcije ne primjenjuju se ako je do neuspjeha u ostvarivanju ciljeva došlo zbog društveno-gospodarskih ili okolišnih čimbenika, važnih promjena u gospodarskim ili okolišnim uvjetima u dotičnoj državi članici ili zbog više sile koja znatno utječe na provedbu dotičnih prioriteta.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kako bi utvrdila detaljna pravila za kriterije za određivanje razine financijske korekcij koju treba primijeniti.

Komisija donosi provedbene akte o kojima se određuju detaljni mehanizmi za osiguravanje usklađenog pristupa određivanju ključnih etapa i ciljeva u okviru za procjenu ostvarenja postignuća za svaki prioritet i za procjenu ostvarivanja ključnih etapa i ciljeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

POGLAVLJE IV.

Mjere povezane s dobrim gospodarskim upravljanjem

Članak 23.

Mjere koje povezuju učinkovitost ESI fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem

1.   Komisija može zatražiti od države članice da pregleda i predloži izmjene svog sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa, tamo gdje je to potrebno kako bi se podržala primjena relevantnih preporuka Vijeća ili optimizirao učinak rasta ESI fondova u državama članicama koje primaju financijsku potporu.

Takav se zahtjev može tražiti u sljedeće svrhe:

Za potrebe drugog podstavka točke (b), smatra se da je svaki od uvjeta zadovoljen ako je takva pomoć stavljena na raspolaganje državi članici prije ili nakon 21. prosinca 2013. i ostaje joj na raspolaganju.

2.   Zahtjev koji Komisija uputi državi članici u skladu sa stavkom 1. opravdan je, s obzirom na potrebu za podržavanjem primjene relevantnih preporuka ili prema potrebi za maksimalnim povećanjem učinka dostupnih ESI fondova na rast i konkurentnost, te navodi programe ili prioritete na koje smatra da se odnosi te vrstu očekivanih izmjena. Takav se zahtjev neće tražiti prije 2015. ili nakon 2019., ni u vezi s istim programima dvije uzastopne godine.

3.   Država članica dostavlja svoj odgovor na zahtjev iz stavka 1. u roku od dva mjeseca od njegovog primanja, navodeći izmjene koje smatra nužnima u sporazumu o partnerstvu i programima, razloge tih izmjena, programe u pitanju te prikazuje u glavnim crtama vrstu predloženih izmjena i njihov očekivani utjecaj na provedbu preporuka i provedbu ESI fondova. Komisija prema potrebi daje primjedbe u roku od mjesec dana od primanja tog odgovora.

4.   Država članica podnosi prijedlog za izmjenu sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja odgovora iz stavka 3.

5.   Ako Komisija nije predala primjedbe ili ako smatra da su predane primjedbe uzete u obzir na odgovarajući način, ona donosi odluku kojom se odobravaju izmjene sporazumu o partnerstvu i relevantnim programima bez neopravdane odgode i u svakom slučaju najkasnije tri mjeseca nakon što ih država članica preda u skladu sa stavkom 3.

6.   Ako država članica ne poduzme učinkovite aktivnosti kao odgovor na zahtjev u skladu sa stavkom 1., u rokovima utvrđenim u stavcima 3. i 4., Komisija može, u roku od tri mjeseca nakon svojih primjedbi u skladu sa stavkom 3. ili nakon predaje prijedloga države članice u skladu sa stavkom 4., predložiti Vijeću obustavu dijela ili svih plaćanja za programe ili prioritete u pitanju. U svom prijedlogu Komisija utvrđuje razloge za zaključak da država članica nije poduzela učinkovite aktivnosti. Prilikom davanja prijedloga Komisija uzima u obzir sve relevantne informacije i temeljito razmatra sve elemente koji proizlaze iz strukturnog dijaloga i mišljenja koja se iznose preko njega u skladu sa stavkom 15.

Vijeće odlučuje o prijedlogu provedbenim aktom. Ta se provedbena odluka primjenjuje samo u odnosu na zahtjeve za plaćanjem koji su predani nakon datuma donošenja tog provedbenog akta.

7.   Opseg i razina obustave plaćanja određenih u skladu sa stavkom 6. razmjerni su i učinkoviti te poštuju jednakost postupanja između država članica, posebno u odnosu na utjecaj obustave na gospodarstvo države članice u pitanju. Programi koji se trebaju obustaviti određuju se na temelju potreba utvrđenih u zahtjevu iz stavaka 1. i 2.

Obustava plaćanja ne prelazi 50 % plaćanja svakog programa u pitanju. Odlukom se može omogućiti povećanje razine obustave do 100 % plaćanja ako država članica ne poduzme učinkovite aktivnosti kao odgovor na zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1., u roku od tri mjeseca od donošenja odluke o obustavi plaćanja iz stavka 6.

8.   Ako je država članica predložila izmjene sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa kako je zahtijevala Komisija, Vijeće na temelju prijedloga Komisije odlučuje o ukidanju obustave plaćanja.

9.   Komisija Vijeću daje prijedlog o obustavi dijela ili svih obveza ili plaćanja za programe države članice u sljedećim slučajevima:

Prilikom davanja prijedloga Komisija poštuje odredbe stavka 11. i uzima u obzir sve relevantne informacije u tom pogledu te temeljito razmatra sve elemente koji proizlaze iz strukturiranog dijaloga i mišljenja koja se iznose preko njega u skladu sa stavkom 15.

Prednost se daje obustavi obveza: plaćanja se obustavljaju samo kada je potrebno trenutno djelovanje i u slučaju značajnog nepoštovanja. Obustava plaćanja primjenjuje se na zahtjeve za plaćanja koji su predani za programe u pitanju nakon datuma odluke o obustavi.

10.   Smatra se da je Vijeće prihvatilo prijedlog Komisije iz stavka 9. u vezi s obustavom obveza osim ako Vijeće ne odluči, provedbenim aktima, odbiti takav prijedlog kvalificiranom većinom u roku od mjesec dana od podnošenja prijedloga Komisije. Obustava obveza primjenjuje se na obveze iz ESI fondova za državu članicu u pitanju od 1. siječnja godine nakon donošenja odluke o obustavi.

Vijeće provedbenim aktima donosi odluku o prijedlogu Komisije iz stavka 9. u vezi s obustavom plaćanja.

11.   Opseg i razina obustave obveza ili plaćanja koji se trebaju odrediti na temelju stavka 10. razmjerni su, njima se poštuje jednakost postupanja između država članica i uzimaju u obzir gospodarske i socijalne okolnosti država članica u pitanju, posebno razina nezaposlenosti države članice u pitanju u odnosu na prosjek Unije i utjecaj obustave na gospodarstvo te države članice. Utjecaj obustave na programe od ključne važnosti za razmatranje štetnih gospodarskih i socijalnih uvjeta poseban je činitelj koji se treba uzeti u obzir.

Detaljne odredbe za određivanje opsega i razine obustava utvrđene su u Prilogu III.

Obustava obveza podliježe nižem ograničenju od navedenih ograničenja:

12.   Ne dovodeći u pitanje pravila opozivanja utvrđena u člancima od 86. do 88. Komisija bez odgode ukida obustavu obveza u sljedećim slučajevima:

Prilikom ukidanja obustave obveza Vijeće, na prijedlog Komisije, odlučuje ponovno planirati proračunska sredstva za obustavljene obveze u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013.

Vijeće na prijedlog Komisije donosi odluku o ukidanju obustave plaćanja ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti utvrđeni u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c).

13.   Stavci od 6. do 12. ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu u mjeri u kojoj se obustava obveza ili plaćanja odnosi na pitanja obuhvaćena stavkom 1. drugim podstavkom točkama (a) i (b) te točkom (c) podtočkom iii. ili stavkom 9. prvim podstavkom točkama (a), (b) ili (c).

14.   Ovaj članak ne primjenjuje se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

15.   Komisija obavješćuje Europski parlament o provedbi ovog članka. Posebno kada je jedan od uvjeta utvrđenih u stavku 6. ili stavku 9. prvom podstavku točkama od (a) do (e) ispunjen za državu članicu, Komisija odmah obavještćuje Europski parlament te navodi pojedinosti ESI fondova i programa koji bi mogli podlijegati obustavi obveza ili plaćanja.

Europski parlament može pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni ovog članka, uzimajući posebno u obzir prosljeđivanje informacija iz prvog podstavka.

Komisija prosljeđuje prijedlog obustave obveza ili plaćanja ili prijedlog ukidanja takve obustave Europskom parlamentu i Vijeću odmah nakon njegova usvajanja. Europski parlament može pozvati Komisiju da objasni razloge za svoj prijedlog.

16.   Komisija 2017. provodi reviziju primjene ovog članka. U tu svrhu Komisija priprema izvješće koje prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću, a kojemu se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

17.   Tamo gdje se javljaju znatne promjene društvene ili gospodarske situacije u Uniji, Komisija može podnijeti prijedlog za reviziju primjene ovog članka ili Europski parlament ili Vijeće, postupajući u skladu s člankom 225. odnosno člankom 241. UFEU-a, mogu zatražiti od Komisije da podnese takav prijedlog.

Članak 24.

Isplate većih iznosa državi članici s privremenim proračunskim poteškoćama

1.   Na zahtjev države članice međuplaćanja i konačne isplate mogu se povećati za 10 postotnih bodova iznad stope sufinanciranja koja se primjenjuje na svaki prioritet EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda ili na svaku mjeru EPFRR-a i EFPR-a. Ako država članica ispunjava jedan od sljedećih uvjeta nakon 21. prosinca 2013., povećana stopa, koja ne smije premašiti 100 % primjenjuje se na sve zahtjeve te države članice za plaćanje za razdoblje do 30. lipnja 2016.

Ovaj stavak ne primjenjuje se na programe u okviru Uredbe o ETS-u.

2.   Neovisno o stavku 1., potpora Unije u obliku međuplaćanja i konačne isplate ne smije biti viša od javne potpore ili maksimalnog iznosa potpore iz ESI fondova za svaki prioritet EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda ili za svaku mjeru EPFRR-a i EFPR-a, u skladu s odlukom Komisije kojom se odobrava program.

3.   Komisija razmatra primjenu stavaka 1. i 2. te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće sa svojom ocjenom te, prema potrebi, zakonodavni prijedlog prije 30. lipnja 2016.

Članak 25.

Upravljanje tehničkom pomoći namijenjenoj državama članicama s privremenim proračunskim poteškoćama

1.   Na zahtjev države članice s privremenim proračunskim poteškoćama koja ispunjava uvjete iz članka 24. stavka 1., dio sredstava predviđen člankom 59. koji je programiran u skladu s pravilima za pojedine fondove može, u suglasnosti s Komisijom, biti prebačen za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako bi se provele mjere u vezi s predmetnom državom članicom u skladu s člankom 58. stavkom 1. trećim podstavkom točkom (k) izravnim ili neizravnim upravljanjem.

2.   Sredstva iz stavka 1. nadopunjavaju iznose utvrđene u skladu s najvišim iznosima određenima u pravilima za pojedine fondove za tehničku pomoć na inicijativu Komisije. Ako je najviši iznos tehničke pomoći na inicijativu države članice utvrđen pravilima za pojedine fondove, iznos koji se prebacuje navodi se radi izračuna usklađenosti s tim najvišim iznosom.

3.   Država članica transfer iz stavka 2. zahtijeva za kalendarsku godinu tijekom koje ispunjava uvjete iz članka 24. stavka 1. do 31. siječnja godine tijekom koje se transfer izvršava. Zahtjev mora biti popraćen prijedlogom izmjene jednog ili više programa iz kojih će se izvršiti transfer. Odgovarajuće izmjene unose se u sporazum o partnerstvu u skladu s člankom 30. stavkom 2. u kojemu se utvrđuje ukupni iznos koji se svake godine prebacuje Komisiji.

Ako država članica 1. siječnja 2014. ispunjava uvjete iz članka 24. stavka 1., ona može zahtjev za tu godinu podnijeti istovremeno s podnošenjem svojeg sporazuma o partnerstvu u kojem se utvrđuje iznos koji se treba prebaciti za tehničku pomoć na inicijativu Komisije.

GLAVA III.

PROGRAMIRANJE

POGLAVLJE I.

Opće odredbe o ESI fondovima

Članak 26.

Priprema programa

1.   ESI fondovi primjenjuju se kroz programe u skladu sa sporazumom o partnerstvu. Svaki program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

2.   Programe izrađuju države članice ili tijelo koje su one za to odredile, u suradnji s partnerima iz članka 5. Države članice sastavljaju programe koji se temelje na transparentnim postupcima u odnosu na javnost u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.

3.   Države članice i Komisija surađuju kako bi osigurale učinkovitu koordinaciju u izradi i provedbi programa za ESI fondove, uključujući, prema potrebi, programe financirane iz više fondova za fondove, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

4.   Države članice Komisiji podnose programe u roku od tri mjeseca nakon podnošenja sporazuma o partnerstvu. Programi u okviru europske teritorijalne suradnje podnose se do 22. rujna 2014. Uz sve programe prilaže se ex ante ocjena u skladu s člankom 55.

5.   Kada jedna ili više uredbi za pojedine fondove za ESI fondove stupi na snagu u razdoblju između 22. veljace 2014. i 22. lipnja 2014., program ili programi koje ESI fond podupire na koje utječe odgađanje stupanja na snagu uredbe za pojedini fond, predaju se u roku od tri mjeseca nakon podnošenja revidiranog sporazuma o partnerstvu iz članka 17. stavka 1.

6.   Kada jedna ili više uredbi za pojedine fondove za ESI fondove stupi na snagu kasnije od 22. lipnja 2014., program ili programi koje ESI fond podupire na koje utječe odgađanje stupanja na snagu uredbe za pojedini fond, predaju se u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu uredbe za pojedini fond koja je bila predmetom odgađanja.

Članak 27.

Sadržaj programa

1.   Svakim programom utvrđuje se strategija doprinosa tog programa strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, koja je u skladu s odredbama ove Uredbe, pravilima za pojedine fondove i sadržajem sporazuma o partnerstvu.

Svaki program obuhvaća mehanizme kojima se osigurava djelotvorna, učinkovita i usklađena primjena ESI fondova te aktivnosti za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika.

2.   U svakom programu određuju se prioriteti u okviru kojih se utvrđuju specifični ciljevi, financijska sredstva potpore iz ESI fondova i odgovarajuće nacionalno sufinanciranje, uključujući iznose koji se odnose na pričuve za ostvarenje postignuća koje može biti javno ili privatno u skladu s pravilima za pojedine fondove.

3.   Kada države članice i regije sudjeluju u makroregionalnim strategijama ili strategijama morskih bazena, relevantnim programom u skladu s potrebama programskog područja kako ih je utvrdila država članica utvrđuje se doprinos planiranih intervencija tim strategijama.

4.   U okviru svakog prioriteta utvrđuju se pokazatelji i odgovarajući ciljevi izraženi u smislu količine ili kvalitete, u skladu s pravilima za pojedine fondove, radi procjene napretka u provedbi programa usmjerenih na ostvarivanje ciljeva, a služe kao temelj za praćenje, evaluaciju i pregled uspješnosti. Ti pokazatelji obuhvaćaju:

Za svaki ESI fond pravilima za pojedine fondove utvrđuju se zajednički pokazatelji, a mogu se utvrditi i odredbe povezane s pokazateljima za pojedine programe.

5.   Svaki program, osim onih koji se isključivo odnose na tehničku pomoć, obuhvaća opis, u skladu s pravilima mjera za pojedine fondove, aktivnosti kako bi se uzela u obzir načela iz članaka 5., 7. i 8.

6.   U svakom programu, osim u onima u kojima se tehnička pomoć pruža u skladu s posebnim programom, utvrđuje se okvirni iznos potpore koji će se upotrijebiti za ciljeve na području klimatskih promjena, na temelju metodologije iz članka 8.

7.   Države članice izrađuju program u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Članak 28.

Posebne odredbe o sadržaju programa namijenjenih zajedničkim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju koji osiguravaju olakšicu kapitala, a koje provodi EIB

1.   Odstupajući od članka 27., posebni programi iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) uključuju:

2.   Odstupajući od članka 55., ex ante procjena iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (a) smatra se ex ante ocjenom takvih programa.

3.   Za potrebe programa iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) ove Uredbe, članak 6. stavak 2. i članak 59. stavci 5. i 6. Uredbe o EPFRR-u se ne primjenjuju se. Uz elemente iz stavka 1. ovog članka, na programe u okviru EPFRR-a primjenjuju se samo odredbe iz članka 8. stavka 1. točke (c) podtočke i., točaka (f), (h) i (i) te točke (m) podtočaka od i. do iii. Uredbe o EPFRR-u.

Članak 29.

Postupak usvajanja programa

1.   Komisija procjenjuje usklađenost programa s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove, njihovim učinkovitim doprinosom odabranim tematskim ciljevima i prioritetima Unije specifičnima za svaki ESI fond te također usklađenost sa sporazumom o partnerstvu, uzimajući u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, kao i ex ante evaluaciju. Procjena se posebno odnosi na prikladnost strategije programa, odgovarajuće ciljeve, pokazatelje, ciljeve i dodjelu proračunskih sredstava.

2.   Odstupajući od stavka 1., Komisija ne treba utvrđivati usklađenost namjenskih operativnih programa Inicijative za zapošljavanje mladih iz članka 18. drugog stavka točke (a) Uredbe o ESF-u i namjenskih operativnih programa iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) ove Uredbe sa sporazumom o partnerstvu ako na dan predaje namjenskog operativnog programa država članica nije podnijela svoj sporazum o partnerstvu.

3.   Komisija daje primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja programa. Država članica dostavlja Komisiji sve dodatne nužne informacije i prema potrebi revidira predloženi program.

4.   U skladu s pravilima za pojedine fondove Komisija odobrava svaki program najkasnije šest mjeseci nakon što ga je država članica predala, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način, ali ne prije 1. siječnja 2014. ili prije nego što Komisija donese odluku o odobravanju sporazuma o partnerstvu.

Odstupajući od navedenog, Komisija može odobriti programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” prije donošenja odluke o odobrenju sporazuma o partnerstvu, namjenske operativne programe za Inicijativu za zapošljavanje mladih iz članka 18. drugog stavka točke (a) Uredbe o ESF-u i namjenske operativne programe iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) prije podnošenja sporazuma o partnerstvu.

Članak 30.

Izmjena programa

1.   Zahtjevi za izmjenu programa koje podnosi država članica moraju biti valjano opravdani, a u njima se posebno mora utvrditi predviđeni učinak promjena na program ostvarivanja strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te specifičnih ciljeva utvrđenih programom, uzimajući u obzir ovu Uredbu, pravila za pojedine fondove, horizontalna načela iz članaka 5., 7. i 8. kao i sporazum o partnerstvu. Uz njih se prilaže revidirani program.

2.   Komisija procjenjuje informacije dostavljene u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir obrazloženje države članice. Komisija može navesti svoje primjedbe u roku od mjesec dana nakon predaje revidiranog programa, a država članica mora Komisiji pružiti sve potrebne dodatne informacije. Komisija u skladu s pravilima za pojedine fondove odobrava zahtjeve za izmjenu programa što je prije moguće, ali ne kasnije od tri mjeseca nakon što ih je država članica predala, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način.

Ako izmjena programa utječe na informacije pružene u sporazumu o partnerstvu u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) podtočkama iii., iv. i vi., odobrenje izmjene programa od strane Komisije istodobno je odobrenje posljedične revizije informacija u sporazumu o partnerstvu.

3.   Odstupajući od stavka 2., kad se Komisiji podnosi zahtjev za promjenu kako bi se preraspodijelila pričuva za ostvarenje postignuća nakon pregleda uspješnosti, Komisija daje primjedbe samo u slučaju kada predložena dodjela sredstava nije u skladu s mjerodavnim pravilima ili nije u skladu s razvojnim potrebama države članice ili regije ili za sobom povlači znatan rizik da se svrha i ciljevi iz prijedloga neće ostvariti. Komisija odobrava zahtjev za izmjenu programa što je prije moguće, ali ne kasnije od dva mjeseca nakon što ga je država članica službeno predala, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na odgovarajući način. Komisijino odobrenje izmjene programa istovremeno je odobrenje naknadne provjere informacija iz sporazuma o partnerstvu

4.   Odstupajući od stavka 2., posebne odredbe za izmjenu operativnih programa mogu se utvrditi u Uredbi o EFPR-u.

Članak 31.

Sudjelovanje EIB-a

1.   Na zahtjev države članice EIB može sudjelovati u izradi sporazuma o partnerstvu te u aktivnostima pripreme operacija, posebno velikih projekata, financijskih instrumenata i JPP-a.

2.   Komisija se prije usvajanja sporazuma o partnerstvu ili programa može savjetovati s EIB-om.

3.   Komisija može tražiti od EIB-a da ispita tehničku kvalitetu i ekonomsku, financijsku održivost i održivost velikih projekata te da joj pomogne u primjeni ili razvoju financijskih instrumenata.

4.   Pri provedbi odredbi iz ove Uredbe Komisija EIB-u može dodijeliti bespovratna sredstva ili ugovore o javnim uslugama koji obuhvaćaju inicijative koje se provode na višegodišnjoj osnovi. Doprinosi iz proračuna Unije za takva bespovratna sredstva ili ugovore o javnim uslugama izdvajaju se na godišnjoj osnovi.

POGLAVLJE II.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

Članak 32.

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

1.   Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice podržava EPFRR, koji je nazvan „lokalni razvoj LEADER” i koji mogu podržati EFRR, ESF ili EFPR. Za potrebe ovog poglavlja, ti se fondovi dalje u tekstu nazivaju „dotični ESI fondovi”.

2.   Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice:

3.   Pomoć iz dotičnih ESI fondova lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice bit će dosljedna i usklađena među dotičnim ESI fondovima. To se osigurava, između ostalog, koordiniranom izgradnjom kapaciteta, odabirom, odobravanjem i financiranjem strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i lokalnih akcijskih skupina.

4.   Ako izborni odbor za strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koji je osnovan u skladu s člankom 33. stavkom 3. utvrdi da provedba odabrane strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice zahtijeva potporu više od jednog fonda, može se u skladu s nacionalnim pravilima i procedurama imenovati glavni fond za potporu tekućih troškova i troškova vođenja u skladu s člankom 35. stavkom 1. točkama (d) i (e) za strategiju lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

5.   Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice koji podupiru dotični ESI fondovi provodi se u okviru jednog ili više prioriteta relevantnih programa u skladu s pravilima dotičnih ESI fondova za pojedine fondove.

Članak 33.

Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice

1.   Strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice sadrži barem sljedeće elemente:

2.   Države članice utvrđuju kriterije za odabir strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

3.   Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice odabire odbor koji u tu svrhu osniva odgovorno upravljačko tijelo ili tijela koja je odobrilo odgovorno upravljačko tijelo ili tijela.

4.   Prvi krug odabira strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice završava najkasnije u roku od dvije godine od odobrenja sporazuma o partnerstvu. Države članice mogu odabrati dodatne strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice poslije tog datuma, ali najkasnije 31. prosinca 2017.

5.   Odlukom koja odobrava strategiju lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđuju se sredstva za dodjeljivanje za svaki od dotičnih ESI fondova. Odlukom se određuju i odgovornosti za zadatke upravljanja i kontrole u okviru jednog ili više programa koji se odnose na strategiju lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

6.   Područje navedeno u stavku 1. točki (a) nema manje od 10 000 niti više od 150 000 stanovnika. Međutim, Komisija može u propisno opravdanim slučajevima i na temelju prijedloga države članice usvojiti ili izmijeniti ta ograničenja stanovništva u svojoj odluci na temelju članka 15. stavka 2. ili 3. o odobravanju odnosno izmjeni sporazuma o partnerstvu u slučaju te države članice, kako bi se uzela u obzir rijetko ili gusto naseljena područja ili kako bi se osigurala teritorijalna usklađenost područja uključenih u strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Članak 34.

Lokalne akcijske skupine

1.   Lokalne akcijske skupine oblikuju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Države članice utvrđuju zasebne uloge lokalne akcijske skupine i tijela nadležnih za provedbu relevantnih programa, za sve provedbene zadatke koji se odnose na strategiju lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

2.   Odgovorno upravljačko tijelo ili tijela osiguravaju da lokalne akcijske skupine odaberu jednog partnera iz skupine kao glavnog partnera u administrativnim i financijskim pitanjima ili da se udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom.

3.   Zadaci lokalnih akcijskih skupina uključuju:

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (b), lokalna akcijska skupina može biti korisnik operacija i provoditi ih u skladu sa strategijom lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

5.   U slučaju aktivnosti suradnje lokalnih akcijskih grupa navedenih u članku 35. stavku 1. točki (c), zadatke navedene u stavku 3. točki (f) ovog članka može izvršiti odgovorno upravljačko tijelo.

Članak 35.

Potpora lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice iz ESI fondova

1.   Potpora lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice iz dotičnih ESI fondova u pitanju uključuje:

2.   Potpora za tekuće troškove i vođenje, kako je navedeno u stavku 1. točkama (d) i (e), ne premašuje 25 % ukupnih javnih rashoda koji su nastali u okviru strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

POGLAVLJE III.

Teritorijalni razvoj

Članak 36.

Integrirana teritorijalna ulaganja

1.   Kad strategija urbanog razvoja ili druga teritorijalna strategija ili teritorijalni pakt iz članka 12. stavka 1. Uredbe o ESF-u zahtijevaju integrirani pristup koji uključuje investicije iz ESF-a, EFRR-a ili Kohezijskog fonda u okviru više od jedne prioritetne osi jednog ili više operativnih programa, aktivnosti se mogu provoditi kao integrirana teritorijalna ulaganja („ITU”).

Aktivnosti koje se provode kao ITU mogu se nadopuniti financijskom potporom iz EPFRR-a ili EFPR-a.

2.   Kad ITU ima potporu ESF-a, EFRR-a ili Kohezijskog fonda, odgovarajući operativni program ili programi opisuju pristup upotrebi instrumenta ITU-a te okvirna financijska sredstva iz svake prioritetne osi dodijeljena u skladu s pravilima za pojedine fondove.

Kada se ITU nadopunjuje potporom iz EPFRR-a ili EFPR-a, dodijeljena okvirna financijska sredstva te obuhvaćene mjere utvrđuju se u odgovarajućem programu ili programima u skladu s pravilima za pojedine fondove.

3.   Država članica ili upravljačko tijelo mogu odrediti jedno ili više posredničkih tijela, uključujući lokalne vlasti, tijela za regionalni razvoj ili nevladine organizacije za upravljanje i provedbu ITU-a u skladu s pravilima za pojedine fondove.

4.   Država članica ili nadležna upravljačka tijela moraju osigurati da sustav praćenja programa ili više njih omogućava utvrđivanje operacija i neposrednih rezultata prioriteta koji doprinosi ITU-u.

GLAVA IV.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Članak 37.

Financijski instrumenti

1.   ESI fondovi mogu se koristiti za potporu financijskim instrumentima u okviru jednog ili više programa, uključujući i slučajeve kada se organiziraju u okviru fondova fondova, kako bi se doprinijelo ostvarivanju specifičnih ciljeva utvrđenih u okviru prioriteta.

Financijski instrumenti provode se radi potpore investicijama od kojih se očekuje financijska održivost i za koje nije moguće prikupiti dovoljno financijskih sredstava iz tržišnih izvora. Kod primjene ove glave, upravljačka tijela, tijela koja provode fondove fondova i tijela koja provode financijske instrumente poštuju mjerodavno pravo, posebno o državnim potporama i javnoj nabavi.

2.   Potpora financijskih instrumenata temelji se na ex ante procjeni kojom su ustanovljeni nefunkcioniranje tržišta ili neoptimalne investicije te razina potrebe za javnim investicijama, uključujući vrste financijskih instrumenata koji se namjeravaju poduprijeti. Takva ex ante procjena uključuje:

3.   Ex ante procjena iz stavka 2. može se izvoditi u fazama. Ona u svakom slučaju mora biti dovršena prije nego što upravljačko tijelo odluči dodijeliti programske doprinose financijskom instrumentu.

Sažetak nalaza i zaključaka ex ante procjena u odnosu na financijske instrumente objavljuje se u roku od tri mjeseca od njihovog datuma dovršetka.

Ex ante procjena predaje se odboru za praćenje u informativne svrhe u skladu s pravilima za pojedine fondove.

4.   Ako financijski instrumenti podržavaju ulaganja u poduzeća, uključujući MSP-ove, takva potpora mora biti usmjerena na osnivanje novih poduzeća, početni kapital, odnosno, osnivački kapital, kapital za proširenje, kapital za jačanje općih aktivnosti poduzeća ili ostvarivanje novih projekata, ulaz na nova tržišta ili razvoj postojećih poduzeća, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila Unije o državnim potporama i u skladu s pravilima za pojedine fondove. Takva potpora može uključivati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te radni kapital u okviru primjenjivih pravila Unije o državnim potporama i s ciljem poticanja privatnog sektora kao izvora financiranja poduzetništva. Može uključivati i troškove prijenosa vlasničkih prava u poduzećima pod uvjetom da se prijenos izvršava između neovisnih ulagača.

5.   Ulaganja koja se podupiru financijskim instrumentima na datum odluke o ulaganju ne smiju biti fizički dovršena ili u cijelosti provedena.

6.   Ako financijski instrumenti pružaju podršku krajnjim primateljima u infrastrukturnim ulaganjima kako bi pružili podršku urbanom razvoju, urbanom oporavku ili sličnim infrastrukturnim ulaganjima, s ciljem postizanja raznolikosti nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, takva podrška može uključivati iznos potreban za reorganizaciju dužničkog portfelja vezanog za infrastrukturu koja je dio novog ulaganja, do najviše 20 % ukupnog iznosa programske potpore kroz financijski instrument za takva ulaganja.

7.   Financijske instrumente moguće je kombinirati s bespovratnim sredstvima, subvencioniranim kamatnim stopama i subvencioniranim naknadama za jamstvo. Ako se potpora ESI fondova pruža putem financijskih instrumenata i kombinira u jednoj operaciji s drugim oblicima potpore izravno vezanim uz iste krajnje primatelje, uključujući tehničku podršku, subvencionirane kamatne stope i subvencionirane naknade za jamstvo, odredbe koje se primjenjuju na financijske instrumente primjenjuju se i na sve oblike potpore u okviru te operacije. U takvim slučajevima, poštuju se primjenjiva pravila Unije o državnim potporama i mora se voditi posebna evidencija za svaki oblik potpore.

8.   Krajnji primatelji koji primaju potporu iz financijskog instrumenta u okviru određenog ESI fonda mogu primati pomoć iz drugog prioriteta ili programa ESI fondova ili iz nekog drugog instrumenta koji se financira iz proračuna Unije u skladu s primjenjivim pravilima Unije o državnim potporama. U tom slučaju potrebno je voditi odvojenu evidenciju za svaki izvor pomoći, a potpora financijskog instrumenta u okviru ESI fondova dio je operacije s prihvatljivim troškovima koji su različiti od drugih izvora pomoći.

9.   Kombinacija potpore koja se pruža putem bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata kako je navedeno u stavcima 7. i 8. može, u skladu s primjenjivim pravilima Unije o državnim potporama, pokrivati istu stavku izdataka pod uvjetom da zbroj svih oblika potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos predmetne stavke izdataka. Bespovratna sredstva ne smiju se koristiti za povrat sredstava potpore primljene iz financijskih instrumenata. Financijski instrumenti ne smiju se koristiti za predfinanciranje bespovratnih sredstava.

10.   Doprinosi u naravi nisu prihvatljivi izdaci u skladu s financijskim instrumentima, osim u slučaju doprinosa u obliku zemljišta ili nekretnine povezanih s ulaganjima čiji je cilj potpora ruralnom razvoju, urbanom razvoju ili urbanom oporavku, ako su zemljište ili nekretnina dio ulaganja. Takvi doprinosi u obliku zemljišta ili nekretnine prihvatljivi su ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 69. stavku 1.

11.   PDV ne predstavlja prihvatljivi trošak operacije, osim u slučaju PDV-a za koji se ne može dobiti povrat u skladu s nacionalnim propisima o PDV-u. Tretman PDV-a na razini ulaganja krajnjih primatelja ne uzima se u obzir u svrhu utvrđivanja prihvatljivosti troškova u okviru financijskog instrumenta. Međutim, ako se financijski instrumenti kombiniraju s bespovratnim sredstvima iz stavaka 7. i 8. ovog članka, na bespovratna sredstva se primjenjuju odredbe članka 69. stavka 3.

12.   U svrhe primjene ovog članka, primjenjiva pravila Unije o državnim potporama su ona koja su na snazi u trenutku kad upravljačko tijelo ili tijelo koje provodi fond fondova ugovorom obvežu doprinose programa financijskom instrumentu ili kada financijski instrument ugovorom obaveže doprinose programa krajnjem primatelju, ako je primjenjivo.

13.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju dodatna posebna pravila o kupnji zemljišta i kombinaciji tehničke podrške s financijskim instrumentima.

Članak 38.

Provedba financijskih instrumenata

1.   Prilikom provedbe članka 37. upravljačka tijela mogu dodijeliti financijski doprinos sljedećim financijskim instrumentima:

2.   Doprinosi ESI fondova financijskim instrumentima iz stavka 1. točke (a) raspoređuju se u zasebne račune i koriste, u skladu s ciljevima dotičnih ESI fondova, za potporu mjera i krajnjih primatelja u skladu s programom ili programima iz kojih potječu ti doprinosi.

Doprinosi financijskim instrumentima iz prvog podstavka podliježu ovoj Uredbi, osim ako su izričito predviđene iznimke.

Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravila kojima se uređuje uspostava i funkcioniranje financijskih instrumenata u skladu s Financijskom uredbom, osim ako su ta pravila protivna pravilima ove Uredbe, u kojem slučaju prednost ima ova Uredba.

3.   Za financijske instrumente iz stavka 1. točke (b) upravljačko tijelo može dodijeliti financijski doprinos sljedećim financijskim instrumentima:

Komisija donosi provedbene akte u vezi sa standardnim uvjetima s kojima moraju biti usklađeni financijski instrumenti iz prvog podstavka točke (a). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

4.   Kod dodjeljivanja potpore financijskim instrumentima iz stavka 1. točke (b) upravljačko tijelo može:

Kod provedbe financijskog instrumenta, tijela iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) osiguravaju usklađenost s primjenjivim pravom, uključujući pravila o ESI fondovima, državnim potporama, javnoj nabavi i mjerodavnim normama te s primjenjivim zakonodavstvom o sprječavanju pranja novca, borbi protiv terorizma i utaji poreza. Ta se tijela ne osnivaju i ne održavaju poslovne odnose sa subjektima inkorporiranima u teritorijima čije ovlasti ne surađuju s Unijom u smislu primjene međunarodno utvrđenih poreznih standarda te takve zahtjeve preusmjeravaju njihovim ugovornim financijskim posrednicima.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju dodatna posebna pravila o ulozi, odgovornostima i nadležnosti tijela koja provode financijske instrumente, povezani kriteriji za odabir i proizvodi koji se mogu dostavljati putem financijskih instrumenata u skladu s člankom 37. Komisija o tim delegiranim aktima istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće do 22. travnja 2014.

5.   Kada tijela iz stavka 4. prvog podstavka točaka (a) i (b) provode fondove fondova, dio provedbe mogu povjeriti financijskim posrednicima, pod uvjetom da ti subjekti u okviru svoje odgovornosti osiguraju da financijski posrednici ispunjavaju kriterije iz članka 140. stavaka 1., 2. i 4. Financijske uredbe. Financijski posrednici biraju se na osnovi otvorenih, transparentnih, izjednačenih i nediskriminirajućih postupaka, izbjegavajući sukob interesa.

6.   Tijela iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) kojima su povjereni provedbeni zadaci otvaraju povjereničke račune na svoje ime i u ime upravljačkog tijela ili uređuju financijski instrument kao zasebnu financijsku jedinicu unutar financijske institucije. U slučaju zasebne financijske jedinice, radi se računovodstvena razlika između sredstava programa uloženih u financijski instrument iz drugih sredstava na raspolaganju financijske institucije. Sredstvima na povjereničkim računima i takvim zasebnim financijskim jedinicama upravlja se u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i slijedeći odgovarajuća bonitetna pravila te imaju odgovarajuću likvidnost.

7.   Ako se financijski instrument primjenjuje u skladu sa stavkom 4. prvim podstavkom točkama (a) i (b), podložno provedbenoj strukturi financijskog instrumenta, uvjeti za doprinose iz programa financijskim instrumentima propisuju se sporazumima o financiranju u skladu s Prilogom III. na sljedećim razinama:

8.   Za provedene financijske instrumente iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), uvjeti za doprinose iz programa financijskim instrumentima navedeni su u strateškom dokumentu u skladu s Prilogom IV., koji pregledava odbor za praćenje.

9.   Nacionalni javni i privatni doprinosi, uključujući, ako je potrebno, doprinose u naravi iz članka 37. stavka 10., mogu se pružati na razini fonda fondova, na razini financijskog instrumenta ili na razini krajnjih primatelja, u skladu s pravilima za pojedine fondove.

10.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti u vezi s detaljnim aranžmanima prijenosa i upravljanja doprinosima programa kojima upravljaju tijela iz stavka 4. prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 39.

Doprinos iz EFRR-a i EPFRR-a zajedničkom neograničenom jamstvu i financijski instrumenti sekuritizacije u korist MSP-ova koje provodi EIB

1.   Za potrebe ovog članka, „dužničko financiranje” znači zajmovi, leasing ili garancije.

2.   Države članice mogu koristiti EFRR i EPFRR za pružanje financijskog doprinosa financijskim instrumentima iz članka 38. stavka 1. točke (a) kojima direktno upravlja Komisija s provedbenim zadacima povjerenim EIB-u u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iii. i člankom 139. člankom 4. Financijske uredbe, u odnosu na sljedeće aktivnosti:

Financijski doprinos iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka doprinosi junior i/ili mezanin tranšama spomenutog portfelja, ako relevantni financijski posrednik zadrži dovoljan dio rizika portfelja koji je barem jednak zahtjevu za zadržavanjem rizika koji je naveden u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (35) i u Uredbi (EU) br. 575/2013 kako bi se osigurala odgovarajuća usklađenost interesa. U slučaju sekuritizacije iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka, financijski posrednik obvezan je odrediti novo dužničko financiranje prihvatljivim MSP-ovima u skladu s člankom 37. stavkom 4. ove Uredbe.

Svaka država članica koja planira sudjelovati u takvim financijskim instrumentima doprinosi iznosom koji je u skladu s potrebama za dužničkim financiranjem MSP-ova za određenu državu članicu i procijenjenim financijskim potrebama MSP-ova za takvim dužničkim financiranjem, uzimajući u obzir ex ante procjenu iz stavka 4. prvog podstavka točke (a), koji u svakom slučaju nije veći od 7 % dodjele sredstava iz EFRR-a i EPFRR-a državi članici. Ukupan iznos doprinosa iz EFRR-a i EPFRR-a svih država članica koje sudjeluju podliježe općoj gornjoj granici koja iznosi 8 500 000 000 EUR (prema cijenama iz 2011.).

Ako Komisija, savjetujući se pritom s EIB, smatra da je ukupan minimalan doprinos instrumentu koji predstavlja ukupan iznos doprinosa svih uključenih država članica nije dovoljan, uzimajući u obzir minimalnu kritičnu masu definiranu u ex ante ocjeni iz stavka 4. prvog podstavka točke (a), provedba financijskog instrumenta se obustavlja, a doprinosi vraćaju državama članicama.

Ako se država članica i EIB ne mogu složiti oko uvjeta sporazuma o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), država članica podnosi zahtjev za izmjenom programa iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) i doprinos preraspodjeljuje na druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

Ako su zadovoljeni uvjeti za prekid doprinosa država članice instrumentu utvrđenom u sporazumu o financiranju između dotične države članice i EIB-a iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), država članica podnosi zahtjev za izmjenom programa iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) te preraspodjeljuje ostatak doprinosa na druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

Ako je doprinos države članice ukinut, ta država članica može podnijeti zahtjev za izmjenom programa. Kad su neiskorištene proračunske obveze opozvane, neiskorištene proračunske obveze se državi članici u pitanju mogu reprogramirati za druge programe i prioritete u skladu sa zahtjevima za tematskom koncentracijom.

3.   MSP-ovi koji prime novo dužničko financiranje, kao posljedica novog jačanja portfelja od strane financijskog posrednika u kontekstu financijskog instrumenta iz stavka 2., smatraju se krajnjim primateljima doprinosa EFRR-a i EPFRR-a za predmetni financijski instrument.

4.   Financijski doprinos iz stavka 2. zadovoljava sljedeće uvjete:

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje predložak sporazuma o financiranju iz prvog podstavka točke (c). Taj provedbeni akt usvaja se u skladu s postupkom ispitivanja iz članku 150. stavka 3.

5.   U svakoj uključenoj državi članici postiže se minimalno povećanje u ključnim etapama određenim u sporazumu o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c) koji je izračunat kao odnos između novog dužničkog financiranja prihvatljivim MSP-ovima od strane financijskih posrednika i odgovarajućeg doprinosa EFRR-a i EPFRR-a od strane države članice financijskim instrumentima. Takvo minimalno povećanje može se razlikovati među uključenim država članicama.

U slučaju da financijski posrednik ne postigne minimalno povećanje utvrđeno u sporazumu o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c), ugovorno je obvezan platiti kaznu u korist uključene države članice, u skladu s uvjetima određenim u sporazumu o financiranju.

Na izdana jamstva i relevantne sekuritizacijske transakcije neće utjecati neuspjeh financijskog posrednika u postizanju minimalnog povećanja određenog u sporazumu o financiranju.

6.   Odstupajući od članka 38. stavka 2. prvog podstavka, financijski doprinosi iz stavka 2. ovog članka mogu biti raspoređeni u zasebne račune za svaku državu članicu ili, ako dvije ili više uključenih država članica daju svoj pristanak, na jedan račun koji uključuje sve takve države članice koji se koristi u skladu sa specifičnim ciljevima programa iz kojih potječu ti doprinosi.

7.   Odstupajući od članka 41. stavaka 1. i 2. u odnosu na financijske doprinose iz stavka 2. ovog članka, zahtjev države članice za plaćanjem upućen Komisiji podnosi se na temelju 100 % iznosa koji država članica plaća EIB-u u skladu s rasporedom koji je određen u sporazumu o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c) ovog članka. Takvi zahtjevi za plaćanjem temelje se na iznosima koje je zatražio EIB i koji se smatraju potrebnim kako bi pokrili obveze za ugovore o jamstvu ili sekuritizacijske transakcije koje se trebaju završiti u sljedeća tri mjeseca. Plaćanja država članica EIB-u izvršavaju se bez odgađanja i u svakom slučaju prije obveza koje je sklopio EIB.

8.   Na završetku programa prihvatljivi izdaci jednaki su ukupnom iznosu doprinosa programa plaćenih financijskom instrumentu, koji odgovaraju:

9.   Za potrebe članaka 44. i 45., nepozvana jamstva i vraćena sredstva povezana s neograničenim jamstvima i sekuritizacijskim transakcijama, smatraju se sredstvima koja su vraćena financijskim instrumentima. Pri zaključivanju financijskih instrumenata neto prihodi od likvidacije, nakon odbijanja troškova, naknada i plaćanja iznosa kreditorima koji su na višoj razini od onih kojima doprinose EFRR i EPFRR, vraćaju se na pro rata osnovi relevantnim državama članicama prema njihovim doprinosima financijskom instrumentu.

10.   Izvješće iz članka 46. stavka 1. uključuje sljedeće dodatne elemente:

11.   Neovisno o članku 93. stavku 1., sredstva dodijeljena instrumentima na temelju stavka 2. ovog članka mogu se koristiti u svrhu pokretanja novog dužničkog financiranja MSP-ova na cijelom teritoriju države članice, bez obzira na kategorije regije, osim ako je drukčije predviđeno u sporazumu o financiranju iz stavka 4. prvog podstavka točke (c).

12.   Članak 70. ne primjenjuje se na programe pokrenute u svrhu provedbe financijskih instrumenata iz ovog članka.

Članak 40.

Upravljanje i kontrola financijskih instrumenata

1.   Tijela utvrđena u skladu s člankom 124. ove Uredbe za EFRR, Kohezijski fond, ESF, EFPR i člankom 65. Uredbe o EPFRR-u za EPFRR ne provode provjere na licu mjesta operacija koje uključuju financijske instrumente provedene u skladu s člankom 38. stavkom 1. točkom (a). Ta utvrđena tijela dobivaju redovita izvješća o kontroli od tijela kojima je povjerena provedba tih financijskih instrumenata.

2.   Tijela nadležna za reviziju programa ne provode revizije operacija koje uključuju financijske instrumente provedene u skladu s člankom 38. stavkom 1. točkom (a) te sustava upravljanja i kontrole koji se odnose na te financijske instrumente. Ona primaju redovita izvješća o kontroli od revizora koji su određeni u sporazumima kojima se uspostavljaju ti financijski instrumenti.

3.   Tijela odgovorna za reviziju programa provode reviziju na razini krajnjih primatelja samo kada se dogode jedna ili više od sljedećih situacija:

4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o upravljanju i kontroli financijskih instrumenata iz članka 38. stavka 1. točke (b), uključujući kontrole koje provode upravljačka i revizorska tijela, mehanizme čuvanja popratnih dokumenata, elemente koje dokazuju popratni dokumenti te mehanizme upravljanja, kontrolu i reviziju. Komisija o tim delegiranim aktima istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće do 22. travnja 2014.

5.   Tijela koja provode financijske instrumente odgovorna su za dostupnost popratnih dokumenata te krajnjim primateljima ne nameću zahtjeve za vođenjem evidencije koji izlaze izvan okvira onog što je potrebno kako bi mogli ispuniti tu odgovornost.

Članak 41.

Zahtjevi za plaćanje koji uključuju izdatke za financijske instrumente

1.   Što se tiče financijskih instrumenata iz članka 38. stavka 1. točke (a) i financijskih instrumenata iz članka 38. stavka 1. točke (b) provedenih u skladu s člankom 38. stavkom 4. točkama (a) i (b), postupni zahtjevi za međuplaćanja podnose se za programske doprinose koji se plaćaju financijskom instrumentu tijekom razdoblja prihvatljivosti utvrđenog u članku 65. stavku 2. („razdoblje prihvatljivosti”) u skladu sa sljedećim uvjetima:

2.   Što se tiče financijskih instrumenta iz članka 38. stavka 1. točke (b) koji se primjenjuju u skladu s člankom 38. stavkom 4. točkom (c), zahtjevi za međuplaćanje i konačna isplata uključuju ukupni iznos plaćanja koja je izvršilo upravljačko tijelo za ulaganja u krajnje primatelje iz članka 42. stavka 1. točaka (a) i (b).

3.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o utvrđivanju pravila za obustavu plaćanja financijskim instrumentima te sukladne prilagodbe u vezi sa zahtjevima za plaćanje.

4.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjete za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima određuje modele će se koristiti prilikom dodatnog izvješćivanja o financijskim instrumentima sa zahtjevima za plaćanje Komisiji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 42.

Prihvatljivi izdaci po zaključenju programa

1.   Po zaključenju programa prihvatljivi izdaci financijskog instrumenta odgovaraju ukupnom iznosu programskih doprinosa koji je financijski instrument stvarno isplatio ili, u slučaju jamstava, odobrio unutar razdoblja prihvatljivosti, koji odgovara:

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o utvrđivanju posebnih pravila koja se odnose na osnivanje sustava kapitalizacije godišnjih obroka za subvencioniranu kamatnu stopu ili subvencionirane naknade za jamstvo iz prvog podstavka točke (c).

2.   U slučaju instrumenata koji se temelje na vlastitom kapitalu i mikrokreditu, kapitalizirani troškovi upravljanja ili naknade za upravljanje koje se moraju isplatiti u razdoblju od najviše šest godina nakon isteka razdoblja prihvatljivosti za ulaganja u krajnje primatelje, do kojih je došlo za vrijeme trajanja razdoblja prihvatljivosti, koji se ne mogu namiriti u skladu s člancima 44. ili 45., mogu se smatrati prihvatljivim izdacima ako se uplaćuju na založni račun otvoren posebno u tu svrhu.

3.   U slučaju instrumenata koji se temelje na vlastitom kapitalu za poduzeća iz članka 37. stavka 4. za koja je ugovor o financiranju iz članka 38. stavka 7. točke (b) bio potpisan prije 31. prosinca 2017., koja su do kraja razdoblja prihvatljivosti uložila najmanje 55 % programskih sredstava odobrenih u relevantnom sporazumu o financiranju, ograničen iznos plaćanja za ulaganja u krajnje primatelje koja se provode za razdoblje koje ne prelazi četiri godine nakon razdoblja prihvatljivosti, mogu se smatrati prihvatljivim izdacima ako se uplaćuju na založni račun otvoren posebno u tu svrhu, pod uvjetom da su s njima usklađena pravila o državnim potporama te da su svi zahtjevi navedeni u nastavku ispunjeni.

Novčana sredstva isplaćena na založni račun:

Svi iznosi uplaćeni na založni račun koji se ne koriste za ulaganja u konačne primatelje, uplaćeni u razdoblju iz prvog podstavka, koriste se u skladu s člankom 45.

4.   Prihvatljivi izdaci naznačeni u skladu sa stavcima 1. i 2. ne premašuju iznos u visini:

5.   Tijelo koje provodi fond fondova ili tijela koja provode financijske instrumente mogu naplaćivati troškove upravljanja i naknade iz stavka 1. prvog podstavka točke (d) i stavka 2. ovog članka u skladu s člankom 38. stavkom 4. točkama (a) i (b) i ne prelaze pragove definirane u delegiranim aktima iz stavka 6. ovog članka. Budući da troškovi upravljanja obuhvaćaju izravne ili neizravne stavke troškova koji se vraćaju ako postoje dokazi o troškovima, naknade za upravljanje odnose se na dogovorenu cijenu usluga koja je utvrđena putem konkurentnog tržišnog postupka ako je to primjenjivo. Troškovi i naknade za upravljanje temelje se na metodologiji izračuna uspješnosti.

Troškovi i naknade za upravljanje mogu uključivati i mehanizme naknade. Ako su mehanizmi naknade, ili bilo koji njihov dio, naplaćeni krajnjim primateljima, neće biti prijavljeni kao prihvatljivi izdaci.

Troškovi upravljanja i naknade, uključujući one nastale za vrijeme pripremnih radova vezanih uz financijski instrument prije potpisivanja mjerodavnog sporazuma o financiranju, prihvatljivi su od datuma potpisivanja mjerodavnog sporazuma o financiranju.

6.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., određujući posebna pravila za mjerila utvrđivanja troškova i naknada za upravljanje na temelju uspješnosti i primjenjivih pragova, kao i pravila za povrat kapitaliziranih troškova upravljanja i naknada za instrumente koji se temelje na vlastitom kapitalu i mikrokredite.

Članak 43.

Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi

1.   Potpora koja se financijskim instrumentima isplati iz ESI fondova stavlja se na račune otvorene u financijskim institucijama država članica i njih se na privremenoj osnovi ulaže u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja.

2.   Kamate i drugi dobici koji se mogu pripisati potpori iz ESI fondova isplaćenoj financijskim instrumentima koriste se u iste svrhe, uključujući povrat nastalih troškova upravljanja ili plaćanje naknada za upravljanje financijskim instrumentom u skladu s člankom 42. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (d) i izdataka plaćenih u skladu s člankom 42. stavkom 2., kao i inicijalna potpora iz ESI fondova ili unutar istog financijskog instrumenta ili koja slijedi zaključivanje financijskog instrumenta, u ostalim financijskim instrumentima ili oblicima potpore u skladu sa specifičnim ciljevima utvrđenima u okviru prioriteta, do kraja razdoblja prihvatljivosti.

3.   Upravljačko tijelo osigurava vođenje odgovarajuće evidencije korištenja kamata i drugih dobitaka.

Članak 44.

Ponovno korištenje sredstava koja se mogu pripisati potpori iz ESI fondova do kraja razdoblja prihvatljivosti

1.   Sredstva koja se vraćaju financijskim instrumentima iz ulaganja ili iz oslobađanja sredstava odobrenih za ugovore o jamstvu, uključujući kapitalni povrat i dobitke i ostale dohotke ili prihode, kao što su kamate, naknade za jamstvo, dividende, kapitalni dobici ili bilo kakav drugi dohodak koji proizlazi iz ulaganja, i koja se mogu pripisati potpori iz ESI fondova ponovno se koriste u sljedeće svrhe, do potrebnih iznosa i redoslijedom određenim u relevantnim sporazumima o financiranju:

Potreba i razina povlaštene naknade iz prvog podstavka točke (b) utvrđuju se ex ante procjenom. Povlaštena naknada ne premašuje što je potrebno za stvaranje poticaja za privlačenje privatnog dijela sredstava i ne daje preveliku naknadu privatnim ulagačima ili privatnim ulagačima koji djeluju u skladu s načelom tržišnog gospodarstva. Usklađenost interesa osigurava se odgovarajućom podjelom rizika i dobiti i ostvaruje se na normalnoj komercijalnoj osnovi i biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

2.   Upravljačko tijelo osigurava vođenje odgovarajuće evidencije korištenja sredstava iz stavka 1.

Članak 45.

Korištenje sredstava nakon kraja razdoblja prihvatljivosti

Države članice donose potrebne mjere kako bi se osiguralo da se sredstva vraćena financijskim instrumentima, uključujući kapitalni povrat sredstava i dobitke te druge dohotke ili prinose ostvarene tijekom razdoblja od najmanje osam godina poslije kraja razdoblja prihvatljivosti, koji se mogu pripisati potpori iz ESI fondova financijskim instrumentima u skladu s člankom 37., koriste u skladu s ciljevima jednog ili više programa, ili unutar istog financijskog instrumenta ili, nakon izlaza ovih sredstava iz financijskog instrumenta, u drugim financijskim instrumentima pod uvjetom da, u oba slučaja, procjena tržišnih uvjeta pokazuje stalnu potrebu za takvom investicijom, ili u drugim oblicima potpore.

Članak 46.

Izvješće o provedbi financijskih instrumenata

1.   Upravljačko tijelo Komisiji šalje posebno izvješće o operacijama koje sadrže financijske instrumente kao prilog godišnjem izvješću o provedbi.

2.   Posebno izvješće iz stavka 1. za svaki financijski instrument uključuje sljedeće informacije:

Podaci iz prvog podstavka točaka (h) i (j) mogu biti uključeni samo u prilogu godišnjim izvješćima o provedbi koja se predaju u 2017. i 2019. godini te u završnom izvješću o provedbi. Obveze izvješćivanja iz prvog podstavka točaka od (a) do (j) ne primjenjuju se na razini krajnjih primatelja.

3.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte o određivanju modela koji se upotrebljavaju prilikom izvješćivanja Komisije o financijskim podacima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

4.   Svake godine, počevši od 2016., Komisija u roku od šest mjeseci od roka za predaju godišnjih izvješća o provedbi iz članka 111. stavka 1. za EFRR, ESF i Kohezijski fond, članka 75. Uredbe o EPFRR-u za EPFRR, i mjerodavnih odredaba pravila pojedinih fondova za EFPR priprema sažetke podataka o napretku koji je ostvaren u financiranju i provedbi financijskih instrumenata koje su dostavila upravljačka tijela u skladu s ovim člankom. Ti se sažeci dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću i objavljuju.

GLAVA V.

PRAĆENJE I EVALUACIJA

POGLAVLJE I.

Praćenje

Odjeljak I.

Praćenje programa

Članak 47.

Odbor za praćenje

1.   U roku od tri mjeseca od dana kada je bila obaviještena o odluci Komisije kojom je usvojen program, država članica osniva odbor, u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom, za praćenje provedbe tog programa, u suglasnosti s upravljačkim tijelom („odbor za praćenje”).

Država članica može osnovati samo jedan odbor za praćenje za pokrivanje više programa koji se sufinanciraju iz ESI fondova.

2.   Svaki odbor za praćenje sastavlja i donosi vlastiti poslovnik u skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom dotične države članice.

3.   Odbor za praćenje programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” osnivaju države članice koje sudjeluju u programu suradnje i treće zemlje u slučaju da prihvate poziv na sudjelovanje u programu suradnje, u dogovoru s upravljačkim tijelom u roku od tri mjeseca od datuma kada je država članica obaviještena o odluci kojom je usvojen program suradnje. Taj odbor za praćenje sastavlja i donosi vlastiti poslovnik.

Članak 48.

Sastav odbora za praćenje

1.   Država članica odlučuje o sastavu odbora za praćenje pod uvjetom da odbor za praćenje sačinjavaju relevantni predstavnici vlasti država članica i posredničkih tijela te predstavnici partnera iz članka 5. Partneri transparentnim procesom svoje predstavnike uključuju u odbor za praćenje. Svaki član odbora za praćenje može imati glasačko pravo.

Sastav odbora za praćenje programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” utvrđuju države članice koje sudjeluju u programu i treće zemlje nakon što su prihvatile poziv na sudjelovanje u programu suradnje. Odbor za praćenje uključuje relevantne predstavnike tih država članica i bilo koje treće zemlje. Odbor za praćenje može uključivati predstavnike EGTS-a koji provode aktivnosti u vezi s programom unutar područja programa.

2.   Popis članova odbora za praćenje objavljuje se.

3.   Komisija sudjeluje u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.

4.   Ako EIB doprinosi programu, može sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.

5.   Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice ili upravljačkog tijela.

Članak 49.

Dužnosti odbora za praćenje

1.   Odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje i pregledava provedbu programa i napredak u ostvarenju njegovih ciljeva. Pritom uzima u obzir financijske podatke, zajedničke pokazatelje i pokazatelje za pojedine programe, zajedno s promjenama u vrijednosti pokazatelja rezultata i napretka u ostvarenju kvantificiranih ciljnih vrijednosti, kao i ključne etape utvrđene u okviru za procjenu ostvarenja postignuća iz članka 21. stavka 1. i, prema potrebi, rezultate analiza kakvoće.

2.   Odbor za praćenje ispituje sva pitanja koja utječu na uspješnost programa, uključujući zaključke pregleda uspješnosti.

3.   Za svaku izmjenu programa koju predloži upravljačko tijelo potrebno je savjetovati se s odborom za praćenje koji, ako to smatra potrebnim, daje svoje mišljenje.

4.   Odbor za praćenje može dati primjedbe upravljačkom tijelu u vezi s provedbom programa i njegovom evaluacijom, uključujući mjere koje se odnose na smanjenje administrativnog opterećenja korisnika. Odbor za praćenje prati mjere koje su poduzete kao rezultat njegovih primjedbi.

Članak 50.

Izvješća o provedbi

1.   Od 2016. do uključivo 2023. svaka država članica Komisiji podnosi godišnje izvješće o provedbi programa u protekloj financijskoj godini. Svaka država članica Komisiji podnosi konačno izvješće o provedbi programa za EFRR, ESF i Kohezijski fond te godišnje izvješće o provedbi za EPFRR i EFPR u roku utvrđenom u pravilima o pojedinom fondu.

2.   Godišnja izvješća o provedbi sadrže ključne informacije o provedbi programa i njegovim prioritetima pozivanjem na financijske podatke, zajedničke pokazatelje i pokazatelje za pojedine programe i kvantificirane ciljne vrijednosti, uključujući, prema potrebi, promjene u vrijednostima pokazatelja rezultata, te ključne etape utvrđene u okviru za procjenu ostvarenja postignuća od godišnjeg izvješća o provedbi koje se podnosi 2017. Poslani podaci odnose se na vrijednosti za pokazatelje za operacije koje su provedeni u cijelosti kao i, po mogućnosti, uzimajući u obzir fazu provedbe, za odabrane operacije. Također sadrže sažete zaključke svih evaluacija programa koji su postali dostupni protekle financijske godine i moguća pitanja koja utječu na ostvarenje ciljeva programa te poduzete mjere. Godišnje izvješće o provedbi koje se podnosi 2016. može također sadržavati, prema potrebi, mjere koje su poduzete radi ispunjavanja ex ante uvjeta.

3.   Odstupajući od stavka 2., Uredbom o ESF-u mogu se odrediti specifična pravila o podacima koji se prenose za ESF.

4.   Godišnje izvješće o provedbi koje se podnosi 2017. sadrži i ocjenjuje informacije iz stavka 2. i napredak u ostvarenju ciljeva programa, uključujući doprinos ESI fondova promjenama u vrijednosti pokazatelja rezultata, ako su dostupni dokazi iz relevantnog evaluacija. To godišnje izvješće o provedbi sadrži mjere koje su poduzete radi ispunjavanja ex-ante uvjeta koji nisu bili ispunjeni u vrijeme donošenja programa. Također ocjenjuje provedbu mjera kako bi uzeo u obzir načela iz članaka 7. i 8., ulogu partnera iz članka 5. u provedbi programa, te izvješće o potpori koja se koristi za ciljeve povezane s klimatskim promjenama.

5.   Godišnje izvješće o provedbi koje se podnosi 2019. i konačno izvješće o provedbi za ESI fondove uključuje, uz informacije i ocjenu iz stavaka 2. i 3., informacije o napretku u ostvarivanju ciljeva programa i ocjenu tog napretka kao i doprinos programa ostvarenju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast.

6.   Kako bi bila prihvatljiva, godišnja izvješća o provedbi iz stavaka od 1. do 5. moraju sadržavati sve informacije koje se traže u tim stavcima i pravilima za pojedine fondove.

Ako godišnji izvještaj o provedbi nije prihvatljiv Komisija o tomu izvješćuje državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegovog primitka, u protivnome se on smatra prihvatljivim.

7.   Komisija pregledava godišnje i konačno izvješće o provedbi i u roku od dva mjeseca od dana primitka godišnjeg izvješća o provedbi te roku od pet mjeseci od dana primitka konačnog izvješća o provedbi obavješćuje državu članicu o svojim primjedbama. Ako Komisija ne da primjedbe unutar ovih rokova, izvješća se smatraju prihvaćenima.

8.   Komisija može svoje primjedbe uputiti upravljačkom tijelu o pitanjima koja znatno utječu na provedbu programa. Ako se takve primjedbe upute, upravljačko tijelo pruža sve potrebne podatke koji se odnose na te primjedbe i, prema potrebi, obavješćuje Komisiju u roku od tri mjeseca o poduzetim mjerama.

9.   Godišnja izvješća i konačna izvješća o provedbi, kao i sažetak njihovog sadržaja namijenjen građanima, objavljuju se.

Članak 51.

Godišnji pregledni sastanak

1.   Godišnji pregledni sastanak organizira se svake godine od 2016. do uključivo 2023. između Komisije i svake države članice radi pregleda ostvarenja ciljeva svakog programa, uzimajući u obzir godišnje izvješće o provedbi i, prema potrebi, primjedbe Komisije.

2.   Godišnji pregledni sastanak može obuhvaćati više od jednog programa. Godišnji pregledni sastanci za 2017. i 2019. godinu obuhvaćaju sve programe u državama članicama i također uzimaju u obzir izvješća o napretku koja navedenih godina podnese država članica u skladu s člankom 52.

3.   Odstupajući od stavka 1., država članica i Komisija mogu se složiti da neće organizirati godišnji pregledni sastanak za određeni program, osim 2017. i 2019. godine.

4.   Godišnjim preglednim sastankom predsjeda Komisija ili, ako država članica to zahtjeva, supredsjedaju država članica i Komisija.

5.   Država članica osigurava da se poduzmu odgovarajuće mjere u slučaju komentara Komisije nakon godišnjeg preglednog sastanka o pitanjima koja znatno utječu na provedbu programa i, prema potrebi, obavješćuje Komisiju u roku od tri mjeseca o poduzetim mjerama.

Odjeljak II.

Strateški napredak

Članak 52.

Izvješće o napretku

1.   Država članica do 31. kolovoza 2017. i do 31. kolovoza 2019. Komisiji podnosi izvješće o napretku provedbe sporazuma o partnerstvu na dan 31. prosinca 2016., odnosno 31. prosinca 2018.

2.   Izvješće o napretku sadrži informacije i ocjene u vezi s:

3.   Ako Komisija u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja izvješća o napretku utvrdi da su podnesene informacije nepotpune ili nejasne tako da značajno utječu na kakvoću i pouzdanost dotične procjene, može od države članice zatražiti dodatne informacije pod uvjetom da ne uzrokuje neopravdana kašnjenja i da Komisija pruži razloge koji potkrepljuju navodni nedostatak kakvoće i pouzdanosti. Država članica Komisiji dostavlja tražene informacije u roku od tri mjeseca i, prema potrebi, u skladu s njima revidira izvješće o napretku.

4.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima uspostavlja modele koji se koriste prilikom podnošenja izvješća o napretku. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Članak 53.

Izvješća Komisije i rasprava o ESI fondovima

1.   Komisija svake godine od 2016. dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija sažeto izvješće u vezi s programima ESI fondova koje se temelji na godišnjim izvješćima o provedbi koje države članice predaju sukladno članku 50., kao i sažete zaključke dostupnih evaluacija programa. 2017. i 2019. godine sažeto izvješće postaje dijelom strateškog izvješća iz stavka 2.

2.   2017. i 2019. godine Komisija priprema strateško izvješće u kojem sažima izvješća o napretku država članica i koje do 31. prosinca 2017. odnosno 31. prosinca 2019. podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, a navedene institucije pozvane su da o njemu rasprave.

3.   Vijeće raspravlja o strateškom izvješću, a posebno u smislu doprinosa ESI fondova ostvarenju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te se poziva dati svoj doprinos na proljetnom sastanku Europskog vijeća.

4.   Svake dvije godine od 2018. Komisija u svoje Godišnje izvješće o napretku koje podnosi na proljetnom sastanku Europskog vijeća uključuje odjeljak u kojemu sažima najnovija izvješća iz stavaka 1. i 2., a posebno u smislu doprinosa ESI fondova ostvarenju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast.

POGLAVLJE II.

Evaluacija

Članak 54.

Opće odredbe

1.   Evaluacije se provode radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa kao i radi vrednovanja njihove djelotvornosti, učinkovitosti i učinka. Učinak programa vrednuje se u svjetlu zadaće svakog ESI fonda u odnosu na ciljeve Unije za pametan, održiv i uključiv rast i uzimajući u obzir opseg programa u odnosu na, prema potrebi, BDP i nezaposlenost na programskom području.

2.   Države članice osiguravaju potrebna sredstva za provođenje evaluacija te osiguravaju postojanje postupaka za stvaranje i prikupljanje podataka koji su potrebni za evaluacije, uključujući podatke koji se odnose na zajedničke pokazatelje i, prema potrebi, pokazatelje za pojedine programe.

3.   Evaluacije provode unutarnji ili vanjski stručnjaci koji su funkcionalno neovisni o tijelima nadležnima za provedbu programa. Komisija daje smjernice o tome kako se provode evaluacije, odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

4.   Sve se evaluacije stavljaju na raspolaganje javnosti.

Članak 55.

Ex ante evaluacija

1.   Države članice provode ex ante evaluacije radi poboljšanja kvalitete izrade svakog programa.

2.   Za provođenje ex ante evaluacija odgovorno je tijelo koje je nadležno za pripremu programa. One se podnose Komisiji u isto vrijeme kad i program, zajedno sa sažetkom. U pravilima za pojedine fondove mogu se odrediti pragovi do kojih se ex ante evaluacija može kombinirati s ocjenom nekog drugog programa.

3.   Ex ante evaluacije uzimaju u obzir:

4.   Ex ante evaluacije uključuju, prema potrebi, zahtjeve za stratešku procjenu utjecaja na okoliš utvrđene u Direktivi 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (36) uzimajući u obzir potrebe ublažavanja klimatskih promjena.

Članak 56.

Evaluacija tijekom programskog razdoblja

1.   Upravljačko tijelo ili država članica sastavlja plan evaluacije i može obuhvaćati više od jednog programa. On se podnosi u skladu s pravilima za pojedine fondove.

2.   Države članice osiguravaju raspoloživost odgovarajućih kapaciteta za provođenje evaluacija.

3.   Tijekom programskog razdoblja upravljačko tijelo osigurava da se evaluacije, uključujući evaluacije za procjenu djelotvornosti, učinkovitosti i učinka, provode za svaki program na temelju plana evaluacije te da svaka evaluacija bude predmet odgovarajućeg praćenja u skladu s pravilima za pojedine fondove. Najmanje jednom tijekom programskog razdoblja evaluacijom se procjenjuje na koji je način potpora iz fondova ZSO-a doprinijela ostvarenju ciljeva svakog prioriteta. Sve evaluacije pregledava odbor za praćenje i šalje ih Komisiji.

4.   Komisija može na vlastitu inicijativu provesti evaluacije programa. Komisija obavješćuje upravljačko tijelo i rezultati se šalju upravljačkom tijelu te se dostavljaju dotičnom odboru za praćenje.

5.   Stavci 1., 2. i 3. ovog članka ne primjenjuju se za posebne programe iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b).

Članak 57.

Ex post evaluacija

1.   Ex post evaluaciju provodi Komisija ili države članice u uskoj suradnji s Komisijom. Ex post evaluacije ispituju djelotvornost i učinkovitost ESI fondova i njihov doprinos strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast imajući u vidu postavljene ciljeve u toj strategiji Unije i u skladu s posebnim zahtjevima utvrđenima u pravilima za pojedine fondove.

2.   Ex post evaluacija završava do 31. prosinca 2024.

3.   Ex-post evaluaciju posebnih programa iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) provodi Komisija i dovršava je do 31. prosinca 2019.

4.   Do 31. prosinca 2025. Komisija za svaki od ESI fondova priprema sažeto izvješće u kojemu se navode glavni zaključci ex post evaluacija.

GLAVA VI.

TEHNIČKA POMOĆ

Članak 58.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

1.   ESI fondovi mogu na inicijativu Komisije poduprijeti mjere pripreme, praćenja, administrativne i tehničke pomoći, evaluacije, revizije i kontrole koje su potrebne za provedbu ove Uredbe.

Mjere iz prvog podstavka može provesti bilo izravno Komisija, bilo neizravno subjekt i osobe, osim država članica, u skladu s člankom 60. Financijske uredbe.

Mjere iz prvog podstavka posebno mogu uključivati:

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veća sinergija između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i korporativnoj komunikaciji o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj su povezani s općim ciljevima ove Uredbe.

2.   Komisija svake godine putem provedbenog akta postavlja svoje ciljeve o vrsti djelovanja povezanih s mjerama iz stavka 1. kada je predviđen doprinos iz ESI fondova.

Članak 59.

Tehnička pomoć na inicijativu država članica

1.   ESI fondovi mogu na inicijativu države članice poduprijeti mjere za pripremu, upravljanje, praćenje, evaluaciju, prenošenje informacija i komunikaciju, umrežavanje, rješavanje pritužbi te nadzor i reviziju. Država članica može koristiti ESI fondove kako bi poduprla mjere za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika, uključujući sustave elektroničke razmjene podataka, te mjere za jačanje kapaciteta tijela vlasti države članice i korisnika za dodjeljivanje sredstava tih fondova i korištenje njima. ESI fondovi mogu se koristiti i kao potpora mjerama za jačanje kapaciteta relevantnih partnera u skladu s člankom 5. stavkom 3. točkom (e) i kao potpora razmjeni dobre prakse između takvih partnera. Mjere iz ovog stavka mogu se odnositi na prethodna i naredna programska razdoblja.

2.   U pravilima za pojedine fondove mogu se dodati ili isključiti mjere koje se mogu financirati preko tehničke pomoći svakog ESI fonda.

GLAVA VII.

FINANCIJSKA POTPORA IZ ESI FONDOVA

POGLAVLJE I.

Potpora iz ESI fondova

Članak 60.

Utvrđivanje stopa sufinanciranja

1.   U odluci Komisije kojom se usvaja program utvrđuju se stopa ili stope sufinanciranja i najviši iznos potpore iz ESI fondova u skladu s pravilima za pojedine fondove.

2   Mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu ili u ime Komisije mogu se financirati do stope od 100 %.

Članak 61.

Operacije kojima se ostvaruju neto prihodi nakon dovršetka

1.   Ovaj se članak primjenjuje na operacije kojima se ostvaruje neto prihod nakon njihovog dovršetka. U svrhe ovog članka, "neto prihod" znači pritok novca koji izravno plaćaju korisnici roba ili usluga koje proizvodi operacija, troškovi koje izravno snose korisnici za korištenje infrastrukture, prodaju ili iznajmljivanje zemlje ili zgrada, ili plaćanja za usluge umanjen za operativne troškove i troškove zamjene opreme kratkog životnog vijeka koji nastaju za vrijeme odgovarajućeg vremenskog razdoblja. Uštede operativnih troškova koje proizvodi operacija tretiraju se kao neto prihod osim ako su poravnati jednakim smanjenjem operativnih subvencija.

Kada svi troškovi ulaganja nisu prihvatljivi za sufinanciranje, neto prihodi se raspodjeljuju pro rata na prihvatljive i neprihvatljive dijelove troškova ulaganja.

2.   Prihvatljivi izdaci operacije koji će se sufinancirati iz ESI fondova unaprijed se smanjuju vodeći računa o mogućnosti operacije da stvara neto prihod u određenom referentnom razdoblju koje obuhvaća provedbu operacije i razdoblje nakon njezina dovršetka.

3.   Mogući neto prihod od operacije utvrđuje se unaprijed jednom od sljedećih metoda koje je odabralo upravljačko tijelo za sektor, podsektor ili vrstu operacije:

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. u opravdanim slučajevima u svrhu izmjene Priloga V. prilagodbom fiksnih stopa iz tog priloga, uzimajući u obzir povijesne podatke i mogućnost povrata troškova te, kada je primjenjivo, načelo „onečišćivač plaća”.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojima se utvrđuju fiksni iznosi za sektore ili podsektore u područjima informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija te energetske učinkovitosti. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o tim delegiranim aktima najkasnije 30. lipnja 2015.

Nadalje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. u opravdanim slučajevima za dodavanje u Prilog V. sektora ili podsektora, uključujući podsektore za sektore, koji su obuhvaćeni tematskim ciljevima iz članka 9. prvog stavka i koje podržavaju ESI fondovi.

Kada se primjenjuje metoda iz prvog podstavka točke (a), sav neto prihod nastao tijekom provedbe i nakon dovršetka operacije smatra se uzetim u obzir primjenom fiksnog iznosa i stoga se ne može naknadno odbiti od prihvatljivih troškova operacije.

Kada je donošenjem delegiranog akta u skladu s trećim i četvrtim podstavkom utvrđena fiksna stopa za novi sektor ili podsektor, upravljačko tijelo može odlučiti primijeniti metodu iz prvog podstavka točke (a) za nove operacije u odnosu na predmetni sektor ili podsektor.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., kojima se propisuje metoda iz prvog podstavka točke (b). Kada se primjenjuje ta metoda, neto prihod koji je nastao vrijeme provedbe operacije, koji proizlazi iz izvora prihoda koji nisu uzeti u obzir kod utvrđivanja mogućeg neto prihoda operacije, oduzima se od prihvatljivih troškova operacije, najkasnije u trenutku predavanja zahtjeva za završnom isplatom od strane korisnika.

4.   Metoda kojom se neto prihod oduzima od troškova operacije uključenih u zahtjev za plaćanje koji se predaje Komisiji određuje se u skladu s nacionalnim pravilima.

5.   Kao alternativa primjeni metoda iz stavka 3., najveća stopa sufinanciranja iz članka 60. stavka 1. može se, na zahtjev države članice, smanjiti u trenutku donošenja programa za prioritet ili mjeru u skladu s čim bi sve operacije koje će se podupirati u okviru tog prioriteta ili mjera mogle primjenjivati jedinstvenu fiksnu stopu u skladu sa stavkom 3. prvim podstavkom točkom (a). Smanjenje neće biti manje od iznosa izračunanog množenjem najveće stope sufinanciranja unije koja se primjenjuje prema posebnim pravilima fonda s mjerodavnom fiksnom stopom iz stavka 3. prvog podstavka točke (a).

Kad se primjenjuje metoda iz prvog podstavka, sav neto prihod nastao tijekom provedbe i nakon dovršetka operacije smatra se uzetim u obzir primjenom stope umanjenog sufinanciranja i stoga se ne može naknadno odbiti od prihvatljivih troškova operacija.

6.   Ako objektivno nije moguće unaprijed utvrditi prihode prema bilo kojoj od metoda iz stavaka 3. ili 5., neto prihodi ostvareni u razdoblju od tri godine nakon završetka operacije ili do isteka roka za podnošenje dokumenata za završetak programa, određenog u pravilima za pojedine fondove, ovisno o tome što je prije, oduzimaju se od izdataka prijavljenih Komisiji.

7.   Stavci 1. do 6. ne primjenjuju se na:

Neovisno o prvom podstavku točki (b) ovog stavka, ako država članica primjenjuje stavak 5., ona može uključiti u mjerodavan prioritet ili mjeru operacije čiji ukupan prihvatljivi trošak prije primjene stavaka od 1. do 6. ne prelazi 1 000 000 EUR.

8.   Nadalje, stavci od 1. do 6. ne primjenjuju se na operacije za koje se pomoć u okviru programa sastoji od:

Neovisno o prvom podstavku, upravljačko tijelo može primijeniti stavke od 1. do 6. na operacije iz prvog podstavka točaka od (a) do (c) ovog stavka ako je to predviđeno u nacionalnim pravilima.

POGLAVLJE II.

Posebna pravila o potpori iz ESI fondova za JPP-ove

Članak 62.

JPP-ovi

ESI fondovi mogu se upotrebljavati za potporu operacijama JPP-a. Takve operacije JPP-a provode se u skladu s primjenjivim pravom, a posebno pravom o državnoj potpori i javnoj nabavi.

Članak 63.

Korisnik operacija JPP -a

1.   U odnosu na operaciju JPP-a, i odstupajući od članka 2. točke 10., korisnik može biti:

2.   Tijelo javnog prava koje pokreće operaciju JPP-a može predložiti da privatni partner koji se odabire nakon odobrenja operacije bude korisnik za potrebe potpore iz ESI fondova. U tom slučaju, odobravajuća odluka uvjetovana je utvrđivanjem upravljačkog tijela da odabrani privatni partner ispunjava i preuzima sve odgovarajuće obveze korisnika u skladu s ovom Uredbom.

3.   Privatni partner koji je odabran za provedbu operacije može biti zamijenjen kao korisnik za vrijeme provedbe ako je to propisano uvjetima JPP-a ili financijskog sporazuma između privatnog partnera i financijske institucije koja sufinancira operaciju. U tom slučaju, zamjenski privatni partner ili tijelo javnog prava postaje korisnik pod uvjetom da je upravljačko tijelo utvrdilo da zamjenski partner ispunjava i preuzima sve odgovarajuće obveze korisnika u skladu s ovom Uredbom.

4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., koji utvrđuje dodatna pravila o zamjeni korisnika i povezanim odgovornostima.

5.   Zamjena korisnika ne smatra se promjenom vlasništva u smislu članka 71. stavka 1. točke (b) ako poštuje primjenjive uvjete utvrđene u stavku 3. ovog članka i delegiranom aktu donesenom sukladno stavku 4. ovog članka.

Članak 64.

Potpora za operacije JPP -a

1.   U slučaju operacije JPP-a kada je korisnik tijelo javnog prava, za troškove operacije JPP-a do koje je doista došlo i koju je platio privatni partner može se, ne odstupajući od članka 65. stavka 2., smatrati da su ih uzrokovali i platili korisnici i uključeni u zahtjev za plaćanje Komisiji, pod uvjetom da su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

2.   Isplate korisnicima izvršene u smislu troškova uključenih u zahtjev za plaćanje u skladu sa stavkom 1. isplaćuju se na založni račun otvoren za potrebe i u ime korisnika.

3.   Novčana sredstva isplaćena na založni račun iz stavka 2. upotrebljavat će se za isplate u skladu sa sporazumom o JPP-u, što uključuje sve isplate koje će se izvršiti u slučaju raskida sporazuma o JPP-u.

4.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 149., kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi koje treba uključiti u sporazume o JPP-u, a koji su neophodni za primjenu odstupanja utvrđenog u stavku 1. ovog članka, što uključuje odredbe koje se odnose na prekid sporazuma o JPP-u, i za osiguravanje odgovarajućeg revizorskog traga.

POGLAVLJE III.

Prihvatljivost izdataka i trajnost

Članak 65.

Prihvatljivost

1.   Prihvatljivost izdataka određuje se na osnovi nacionalnih pravila, osim ako su u ovoj Uredbi ili na temelju nje utvrđena posebna pravila ili pravila za pojedine fondove.

2.   Izdaci su prihvatljivi za doprinos iz ESI fondova ako su nastali na teret korisnika i ako su plaćeni u razdoblju između datuma podnošenja programa Komisiji ili od 1. siječnja 2014., ovisno o tome što je prije, i 31. prosinca 2023. Osim toga, izdaci su prihvatljivi samo za doprinos iz EPFRR-a ako je agencija za plaćanje zaista isplatila relevantnu pomoć u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2023.

3.   Odstupajući od stavka 2., izdaci u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih prihvatljivi su od 1. rujna 2013.

4.   U slučaju nadoknađenih troškova na temelju članka 67. stavka 1. prvog podstavka točaka (b) i (c) mjere koje čine osnovu za povrat provode se u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2023.

5.   Odstupajući od stavka 4., početni datum koji se odnosi na nadoknađene troškove na temelju članka 67. stavka 1. prvog podstavka točaka (b) i (c) za djelovanja u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih je 1. rujna 2013.

6.   Operacije se ne odabiru za potporu ESI fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je korisnik upravljačkom tijelu podnio zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome je li korisnik izvršio sva plaćanja.

7.   Ovim člankom ne dovode se u pitanje pravila iz članka 58. o prihvatljivosti tehničke pomoći na inicijativu Komisije.

8.   Ovaj se stavak primjenjuje na operacije koje ostvaruju neto prihode za vrijeme svoje provedbe i na koje se ne primjenjuje članak 61. stavci od 1. do 6.

Prihvatljivi izdaci operacije koja će se sufinancirati iz ESI fondova umanjuju se neto prihodima koji nisu uzeti u obzir u trenutku odobrenja operacije i koji su izravno ostvareni samo u vrijeme njezine provedbe, najkasnije do podnošenja završnog zahtjeva za plaćanje od strane korisnika. Kad svi troškovi nisu prihvatljivi za sufinanciranje, neto prihodi raspodjeljuju se pro rata na prihvatljive i neprihvatljive dijelove troškova.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na:

Za potrebe ovog članka i članka 61., svaka isplata koju prima korisnik, a koja proizlazi iz ugovornih sankcija kao rezultat kršenja ugovora između korisnika i treće strane ili trećih strana ili koja se dogodila kao rezultat povlačenja ponude treće strane izabrane u skladu s pravilima javne nabave („polog”) ne smatra se prihodom i ne oduzima se od prihvatljivih izdataka operacije.

9.   Izdaci koji postanu prihvatljivi slijedom izmjene programam prihvatljivi su samo od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji ili, u slučaju primjene članka 96. stavka 11., od dana stupanja na snagu odluke o izmjeni programa.

Pravila za pojedine fondove za EPFR mogu odstupati od prvog podstavka.

10.   Odstupajući od stavka 9., posebne odredbe o početnom datumu prihvatljivosti mogu biti utvrđene u Uredbi o EPFRR-u.

11.   Operacija može dobiti potporu iz jednog ili više ESI fondova ili jednog ili više programa i drugih instrumenata Unije, pod uvjetom da stavka izdatka koja je uključena u zahtjev za plaćanje nadoknade sredstava jednog od ESI fondova ne prima potporu drugog fonda ili instrumenta Unije ili potporu istog fonda u okviru drugog programa.

Članak 66.

Oblici potpore

ESI fondovi koriste se za davanje potpore u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, povratne pomoći i financijskih instrumenata, ili njihovom kombinacijom.

U slučaju povratne pomoći potpora koja se vraća tijelu koje ju je dalo ili drugom nadležnom tijelu države članice vodi se na zasebnom računu ili posebno s računovodstvenim kodovima i ponovno se koristi u istu svrhu ili u skladu s ciljevima programa.

Članak 67.

Oblici bespovratnih sredstava i povratne pomoći

1.   Bespovratna sredstva i povratna pomoć mogu imati bilo koji od sljedećih oblika:

Pravilima za pojedini fond mogu se ograničiti oblici bespovratnih sredstava koji su primjenjivi na pojedine operacije.

2.   Odstupajući od stavka 1., dodatni oblici bespovratnih sredstava i metoda izračuna mogu biti utvrđeni u Uredbi o EFPR-u.

3.   Mogućnosti iz stavka 1. mogu se kombinirati samo ako se svaka odnosi na različitu kategoriju troškova ili ako ih se koristi za različite projekte koji su dio operacije ili za uzastopne faze operacije.

4.   Ako se operacija ili projekt koji je dio operacije provodi isključivo javnom nabavom radova, robe ili usluga, primjenjuje se samo stavak 1. prvi podstavak točka (a). Ako je javna nabava koja je u sklopu operacije, ili projekta koji je dio operacije, ograničena na neke kategorije troškova, mogu se primijeniti sve mogućnosti iz stavka 1.

5.   Iznosi iz stavka 1. prvog podstavka točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:

6.   U dokumentu u kojemu su utvrđeni uvjeti za potporu za svaku operaciju određuje se metoda koja se treba primjenjivati za određivanje troškova operacije i uvjeta plaćanja bespovratnih sredstava.

Članak 68.

Financiranje primjenom fiksnih stopa za neizravne troškove i troškove osoblja za bespovratna sredstva i povratnu pomoć

1.   Ako provedbom operacije nastanu neizravni troškovi, oni se mogu izračunavati fiksnom stopom na jedan od sljedećih načina:

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o definiranju fiksne stope i povezanih metodeaiz prvog podstavka točke (c) ovog stavka.

2.   Za potrebe utvrđivanja troškova osoblja u vezi s provedbom operacije važeća se satnica može izračunati dijeljenjem zadnjega dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća s 1 720 sati.

Članak 69.

Posebna pravila o prihvatljivosti za bespovratna sredstva i povratnu pomoć

1.   Doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje u gotovini, potkrijepljeno računima ili dokumentima iste dokazne vrijednosti mogu biti prihvatljivi pod uvjetom da je to dozvoljeno u pravilima o prihvatljivosti ESI fondova i programa te da su ispunjeni svi sljedeći kriteriji:

Vrijednost zemljišta ili nekretnine iz prvog podstavka točke (d) ovog stavka potvrđuje neovisni kvalificirani stručnjak ili propisno ovlašteno službeno tijelo i ona ne premašuje ograničenje iz stavka 3. točke (b).

2.   Troškovi amortizacije mogu se smatrati prihvatljivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

3.   Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za doprinos iz ESI fondova i iz iznosa potpore prebačenog iz Kohezijskog fonda u CEF, kako je navedeno u članku 92. stavku 6:

Članak 70.

Prihvatljivost operacija ovisno o lokaciji

1.   Operacije koje podupiru ESI fondovi, podložno odstupanjima iz stavaka 2. i 3. i pravilima za pojedine fondove, provode se u programskom području.

2.   Upravljačko tijelo može prihvatiti da se operacija provodi izvan programskog područja, ali unutar Unije pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

3.   Za operacije koje se odnose na tehničku pomoć ili promotivne aktivnosti izdacimogu nastati izvan Unije, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. točke (a) i obveze povezane s upravljanjem, nadzorom i revizijom u vezi s operacijom.

4.   Stavci od 1. do 3. ne primjenjuju se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”, a stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na operacije koje se podupiru iz ESF-a.

Članak 71.

Trajnost operacija

1.   Operacija koja uključuje ulaganje u infrastrukturu ili proizvodno ulaganje vraća doprinos iz ESI fondova u razdoblju od pet godina od završnog plaćanja korisniku ili u razdoblju navedenom u pravilima o državnim potporama i, gdje je primjenjivo, podliježe bilo kojem od sljedećeg:

Iznosi koji su nepropisno isplaćeni u ime operacije vraćaju se državi članici razmjerno razdoblju u kojemu zahtjevi nisu bili ispunjeni.

Države članice mogu smanjiti vremensko ograničenje iz prvog podstavka na tri godine u slučajevima koji se odnose na održavanje ulaganja ili radna mjesta koja su stvorili za MSP-ove.

2.   Operacija koja uključuje ulaganje u infrastrukturu ili proizvodno ulaganje vraća doprinos iz ESI fondova ako u razdoblju od deset godina nakon završnog plaćanja korisniku, proizvodna aktivnost podliježe preseljenju izvan Unije, osim ako je korisnik MSP. Kada doprinos iz ESI fondova dolazi u obliku državnih potpora, razdoblje od deset godina zamjenjuje se rokom koji se primjenjuje prema pravilima o državnim potporama.

3.   Operacije koje podupire ESF i operacije koje podupiru drugi ESI fondovi koji nisu ulaganje u infrastrukturu ili proizvodna ulaganja vraćaju doprinose iz fondova samo ako podliježu obvezi upravljanja ulaganjem u skladu s primjenjivim pravilima o državnoj potpori i u slučaju prestanka ili premještanja proizvodne aktivnosti unutar razdoblja navedenog u tim pravilima.

4.   Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na doprinose financijskim instrumentima ili iz financijskih instrumenata bilo kojoj operaciji u okviru koje proizvodna aktivnost prestaje ili se premješta zbog stečaja koji nije prijevaran.

5.   Stavci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na fizičke osobe koje su korisnici investicijske potpore i koje, nakon završetka investicijske operacije dobiju pravo na potporu te je primaju u okviru Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ako je dotično ulaganje izravno povezano s vrstom aktivnosti koja je određena kao prihvatljiva za potporu iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji.

GLAVA VIII.

UPRAVLJANJE I KONTROLA

POGLAVLJE I.

Sustavi upravljanja i kontrole

Članak 72.

Glavna načela sustava upravljanja i kontrole

Sustavima upravljanja i kontrole u skladu s člankom 4. stavkom 8. predviđeni su:

Članak 73.

Odgovornosti u okviru dijeljenog upravljanja

U skladu s načelom dijeljenog upravljanja države članice i Komisija odgovorne su za upravljanje programima i njihovu kontrolu u skladu sa svojim nadležnostima utvrđenima u ovoj Uredbi i pravilima za pojedine fondove.

Članak 74.

Odgovornost država članica

1.   Države članice ispunjavaju obveze upravljanja, kontrole i revizije te preuzimaju odgovornosti koje iz njih proizlaze i koje su utvrđene u pravilima o dijeljenom upravljanju utvrđenima u Financijskoj uredbi i pravilima za pojedine fondove.

2.   Države članice osiguravaju da su njihovi sustavi upravljanja i kontrole za programe uspostavljeni u skladu s pravilima za pojedine fondove te da ti sustavi uspješno funkcioniraju.

3.   Države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na ESI fondove. Opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Države članice na zahtjev Komisije ispituju žalbe podnesene Komisiji koje su obuhvaćene područjem primjene njihovih mehanizama. Države članice na zahtjev obavješćuju Komisiju o rezultatima tih ispitivanja.

4.   Sve službene razmjene informacija između države članice i Komisije odvijaju se sustavom elektroničke razmjene podataka. Komisija donosi provedbene akte o uspostavi uvjeta koje treba ispunjavati sustav elektroničke razmjene podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

POGLAVLJE II.

Ovlasti i odgovornosti Komisije

Članak 75.

Ovlasti i odgovornosti Komisije

1.   Komisija se na osnovi dostupnih informacija, uključujući podatke o određivanju tijela nadležnih za upravljanje i kontrolu, dokumente koje svake godine dostavljaju ta utvrđena tijela u skladu s člankom 59. stavkom 5. Financijske uredbe, izvješća o kontroli, godišnja izvješća o provedbi i revizije koje provode nacionalna tijela i tijela Unije uvjerava da su države članice uspostavile sustave upravljanja i kontrole koji su u skladu s ovom Uredbom i pravilima za pojedine fondove te da ti sustavi učinkovito funkcioniraju tijekom provedbe programa.

2.   Dužnosnici Komisije ili njezini ovlašteni predstavnici mogu provesti revizije ili provjere na licu mjesta ako su nadležno nacionalno tijelo o tome obavijestili najmanje 12 radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir potrebu izbjegavanja neopravdanog udvostručavanja revizija ili provjera koje izvršava država članica, razinu rizika na proračun Unije i potrebu da se administrativni teret za korisnike svede na najmanju moguću mjeru u skladu s pravilima za pojedine fondove. Predmet tih revizija ili provjera može biti provjera učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u programu ili nekom njegovom dijelu, u operacijama i ocjenama dobrog financijskog upravljanja operacijama ili programima. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama ili provjerama.

Dužnosnici Komisije ili njezini ovlašteni predstavnici, kojima je propisno dana ovlast za provođenje revizija ili provjera na licu mjesta, imaju pristup svim potrebnim evidencijama, dokumentima i metapodacima neovisno o mediju u kojem su pohranjeni, u vezi s operacijama koje podupiru ESI fondovi ili sa sustavima upravljanja i kontrole. Države članice na zahtjev Komisije dostavljaju preslike takve evidencije, dokumenata i metapodataka.

Ovlasti navedene u ovom stavku ne utječu na primjenu nacionalnih odredaba kojima se zadržavaju određena djelovanja za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Službenici i ovlašteni predstavnici Komisije ne sudjeluju u, između ostalog, kućnim posjetima ili službenom ispitivanju osoba u okviru nacionalnog zakonodavstva. Međutim, takvi službenici i ovlašteni predstavnici imaju pristup informacijama koje su dobivene na taj način ne dovodeći u pitanje nadležnost nacionalnih sudova i uz potpuno poštovanje temeljnih prava predmetnih pravnih subjekata.

3.   Komisija od države članice može zahtijevati da poduzme mjere potrebne kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje njezinih sustava upravljanja i kontrole ili točnost izdataka u skladu s pravilima za pojedine fondove.

GLAVA IX.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PREGLED I PRIHVAĆANJE RAČUNA, FINANCIJSKE KOREKCIJE, OPOZIV ODOBRENIH SREDSTAVA

POGLAVLJE I.

Financijsko upravljanje

Članak 76.

Proračunske obveze

Proračunske obveze Unije u vezi sa svakim programom izvršavaju se u godišnjim obrocima za svaki fond u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2020. Proračunske obveze povezane s pričuvom za ostvarenje postignuća u svakom programu izvršavaju se odvojeno od dodjele ostatka sredstava za program.

Odluka Komisije o usvajanju programa predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 84. stavka 2. Financijske uredbe i, nakon obavijesti dotičnoj državi članici, zakonsku obvezu u smislu te Uredbe.

Za svaki program proračunska obveza za prvi obrok slijedi nakon što Komisija usvoji program.

Komisija izvršava proračunske obveze za naredne obroke prije 1. svibnja svake godine na temelju odluke iz drugog stavka ovog članka, osim ako se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.

Nakon primjene okvira za procjenu ostvarenja postignuća u skladu s člankom 22., kada prioriteti ne dosegnu svoje ključne etape, Komisija prema potrebi opoziva odgovarajuća sredstva dodijeljena dotičnim programima u sklopu pričuve za ostvarenje postignuća i ponovo ih stavlja na raspolaganje programima za koje su sredstva povećana kao rezultat izmjene koju je Komisija odobrila u skladu s člankom 22. stavkom 5.

Članak 77.

Zajednička pravila za plaćanje

1.   Komisija plaća doprinos iz ESI fondova za svaki program u skladu s proračunskim odobrenim sredstvima i ovisno o raspoloživom financiranju. Svako se plaćanje knjiži na prvu raspoloživu proračunsku obvezu dotičnog fonda.

2.   Plaćanja povezana s obvezama iz pričuve za ostvarenje postignuća ne isplaćuju se prije konačne dodjele pričuve za ostvarenje postignuća, u skladu s člankom 22. stavcima 3. i 4.

3.   Plaćanja imaju oblik predfinanciranja, međuplaćanja i konačne isplate.

4.   Za oblike potpore iz članka 67. stavka 1. prvog podstavka točaka (b), (c) i (d) te članaka 68. i 69. troškovi izračunani na primjenjivoj osnovi smatraju se prihvatljivim izdacima.

Članak 78.

Zajednička pravila za izračun međuplaćanja i konačne isplate

U pravilima za pojedine fondove utvrđuju se pravila za izračun iznosa koji se vraća u obliku međuplaćanja i konačne isplate. Taj iznos je funkcija posebne stope sufinanciranja koja se primjenjuje na prihvatljive izdatke.

Članak 79.

Zahtjevi za plaćanje

1.   U pravilima za pojedine fondove utvrđuje se posebni postupak za zahtjeve za plaćanje s obzirom na svaki ESI fond, kao i informacije koje treba podnijeti.

2.   Zahtjev za plaćanje koji treba podnijeti Komisiji sadrži sve informacije koje su potrebne kako bi Komisija pripremila račune u skladu s člankom 68. stavkom 3. Financijske uredbe.

Članak 80.

Korištenje eura

Iznosi utvrđeni u programima koje dostavljaju države članice, predviđeni izdaci, izvještaji o izdacima, zahtjevi za plaćanje, računi i izdaci koji se navode u godišnjem i završnom izvješću o provedbi izražavaju se u eurima.

Članak 81.

Plaćanje početnog predfinanciranja

1.   Nakon odluke u kojoj usvaja program, Komisija plaća iznos početnog predfinanciranja za cijelo programsko razdoblje. Iznos početnog predfinanciranja isplaćuje se obročno u skladu s proračunskim potrebama. Iznos obroka određuje se u pravilima za pojedine fondove.

2.   Početno predfinanciranje koristi se samo za plaćanja korisnicima tijekom provedbe programa. Ono se za te potrebe bez odgađanja stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu.

Članak 82.

Poravnanje početnog predfinanciranja

Iznos isplaćen kao početno predfinanciranje u cijelosti se poravnava u računima Komisije ne kasnije od zaključenja programa.

Članak 83.

Prekid roka za plaćanje

1.   Rok za plaćanje u slučaju međuplaćanja može prekinuti dužnosnik za ovjeravanje delegiranjem ovlasti u smislu Financijske uredbe na najviše šest mjeseci ako:

Država članica može se složiti s produljenjem razdoblja prekida na tri dodatna mjeseca.

Pravilima za pojedine fondove za EFPR mogu se utvrditi dodatni temelji za prekid plaćanja zbog neispunjavanja obveza u okviru zajedničke ribarstvene politike, koji trebaju biti proporcionalni, uzimajući u obzir prirodu, ozbiljnost, trajanje i opetovanost neispunjavanja obveza.

2.   Dužnosnik za ovjeravanje delegiranjem ograničava prekid na dio izdataka obuhvaćen zahtjevom za plaćanje na koji su utjecali elementi iz stavka 1. prvog podstavka, osim ako nije moguće identificirati onaj dio izdataka na koji su utjecali. Dužnosnik za ovjeravanje delegiranjem odmah pisanim putem obavješćuje državu članicu i upravljačko tijelo o razlogu prekida i traži od njih da riješe tu situaciju. Prekid okončava dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti čim budu poduzete potrebne mjere.

POGLAVLJE II.

Pregled i prihvaćanje računa

Članak 84.

Rok za pregled i prihvaćanje računa od strane Komisije

Do 31. svibnja godine koja slijedi nakon obračunskog razdoblja, Komisija u skladu s člankom 59. stavkom 6. Financijske uredbe primjenjuje postupke pregleda i prihvaćanja računa i obavješćuje državu članicu o tome prihvaća li da su računi potpuni, točni i istiniti u skladu s pravilima za pojedine fondove.

POGLAVLJE III.

Financijske korekcije

Članak 85.

Financijske korekcije Komisije

1.   Komisija vrši financijske korekcije otkazivanjem cijelog ili dijela doprinosa Unije programu i od države članice zahtijeva povrat sredstava kako bi se iz financiranja Unije isključili izdaci kojima se krši primjenjivo pravo.

2.   Kršenje primjenjivog prava dovodi do financijske korekcije samo u vezi s izdatkom koji je prijavljen Komisiji i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

3.   Pri odlučivanju o financijskoj korekciji iz stavka 1. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost kršenja primjenjivog prava i njegove financijske posljedice na proračun Unije. Komisija obavješćuje Europski parlament o donesenim odlukama o primjeni financijskih korekcija.

4.   Kriteriji i postupci primjene financijskih korekcija utvrđuju se u pravilima za pojedine fondove.

POGLAVLJE IV.

Opoziv odobrenih sredstava

Članak 86.

Načela

1.   Svi se programi podvrgavaju postupku opoziva odobrenih sredstava koji je uspostavljen na temelju toga da se opozivaju iznosi povezani s preuzetom obvezom koji nisu obuhvaćeni predfinanciranjem ili zahtjevom za plaćanje u okviru utvrđenog razdoblja, uključujući svaki zahtjev za plaćanjem koji je u cijelosti ili djelomično predmetom prekida roka plaćanja ili obustave plaćanja.

2.   Preuzeta obveza koja se odnosi na posljednju godinu tog razdoblja opoziva se u skladu s pravilima koja treba slijediti pri zaključivanju programa.

3.   U pravilima za pojedine fondove navodi se točna primjena pravila opoziva za svaki ESI fond.

4.   Bilo koji dio preuzetih obveza koji je još otvoren opoziva se ako bilo koji od dokumenata koji se traže za zaključenje nije podnesen Komisiji do rokova utvrđenih u pravilima za pojedine fondove.

5.   Proračunske obveze u vezi s pričuvom za ostvarenje postignuća podliježu isključivo postupku opoziva iz stavka 4.

Članak 87.

Izuzeće od opoziva odobrenih sredstava

1.   Iznos na koji se opoziv odnosi umanjuje se za iznose jednake onom dijelu proračunskih izdvajanja za koje:

Nacionalna tijela vlasti koja se pozivaju na višu silu u skladu s prvim podstavkom točkom (b) moraju dokazati njezine izravne posljedice na provedbu cijelog ili dijela programa.

Za potrebe prvog podstavka točaka (a) i (b), umanjenje može se zatražiti jednom ako su obustava ili viša sila trajale ne dulje od godine dana, ili onoliko puta koliko odgovara trajanju više sile ili broju godina između datuma sudske ili upravne odluke kojom se suspendira provedba operacije i datuma konačne sudske ili upravne odluke.

2.   Država članica do 31. siječnja Komisiji šalje informacije o izuzećima iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) za iznos koji se mora prijaviti do završetka prethodne godine.

Članak 88.

Postupak

1.   Komisija pravovremeno obavješćuje državu članicu i upravljačko tijelo kada god postoji rizik od primjene pravila opoziva odobrenih sredstava u skladu s člankom 86.

2.   Na osnovi informacija koje primi od 31. siječnja Komisija državu članicu i upravljačko tijelo obavješćuje o iznosu na koji se odnosi opoziv koji proizlazi iz tih informacija.

3.   Država članica ima na raspolaganju dva mjeseca da pristane na iznos koji će biti opozvan ili da dostavi svoje primjedbe.

4.   Država članica do 30. lipnja Komisiji podnosi revidiran financijski plan u kojemu se za dotičnu financijsku godinu navodi umanjeni iznos potpore za jedan ili više prioriteta programa, uzimajući u obzir raspodjelu po fondovima i, prema potrebi, kategorijama regija. Ako se plan ne podnese, Komisija revidira financijski plan tako što za dotičnu financijsku godinu smanjuje doprinos iz ESI fondova. To smanjenje razmjerno se raspoređuje među svim prioritetima.

5.   Komisija najkasnije 30. rujna provedbenim aktima mijenja odluku o usvajanju programa.

DIO TREĆI

OPĆE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA EFRR, ESF I KOHEZIJSKI FOND

GLAVA I.

CILJEVI I FINANCIJSKI OKVIR

POGLAVLJE I.

Zadaća, ciljevi i geografski opseg potpore

Članak 89.

Zadaća i ciljevi

1.   Fondovi doprinose razvoju i provedbi mjera Unije koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u skladu s člankom 174. UFEU-a.

Mjere koje se podupiru fondovima također doprinose ostvarenju strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast.

2.   U svrhu zadaće iz stavka 1., određeni su sljedeći ciljevi:

Članak 90.

Cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta”

1.   Strukturnim fondovima podržava se cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” u svim regijama koje odgovaraju razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 2”) uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 1059/2003, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 105/2007.

2.   Sredstva za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” raspodjeljuju se između sljedećih triju kategorija regija razine NUTS 2:

Razvrstavanje regija prema jednoj od triju kategorija regija određuje se na osnovi toga u kakvom su odnosu BDP po stanovniku svake regije, izmjeren prema paritetu kupovne moći (PKM) i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje od 2007. do 2009., i prosječni BDP država EU-27 za isto referentno razdoblje.

3.   Kohezijski fond daje potporu onim državama članicama čiji je BND po stanovniku, izmjeren prema PKM-u i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje od 2008. do 2010., manji od 90 % prosječnog BND-a po stanovniku država EU-27 za isto referentno razdoblje.

Države članice koje 2013. ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda, ali čiji nominalni BND po stanovniku premašuje 90 % prosječnog BND-a po stanovniku država EU-27, kako je izračunano u skladu s prvim podstavkom, primaju potporu iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi.

4.   Odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj navodi popis regija koje ispunjavaju kriterije triju kategorija regija iz stavka 2. te popis država članica koje ispunjavaju kriterije iz stavka 3. Taj popis vrijedi od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

5.   Komisija u 2016. godini ispituje zadovoljavaju li države članice uvjete za dobivanje potpore iz Kohezijskog fonda na temelju podataka Unije za BND država EU-27 za razdoblje između 2012. i 2014. One države članice čiji je nominalni BND po stanovniku ispod 90 % prosječnog BND-a po stanovniku država EU-27 postaju iznova prihvatljive za dobivanje potpore iz Kohezijskog fonda, a one države članice koje su bile prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda i čiji nominalni BND po stanovniku premašuje 90 % prestaju biti prihvatljive i dodjeljuje im se potpora iz Kohezijskog fonda na prijelaznoj i posebnoj osnovi.

POGLAVLJE II.

Financijski okvir

Članak 91.

Sredstva za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju

1.   Sredstva za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju dostupna za proračunsku obvezu za razdoblje 2014. – 2020. iznose 325 145 694 739 EUR prema cijenama iz 2011., u skladu s godišnjom raščlambom prikazanom u Prilogu VI., od čega 322 145 694 739 EUR predstavlja ukupna sredstva dodijeljena EFRR-u, ESF-u i Kohezijskom fondu, a 3 000 000 000 EUR predstavlja posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih. U svrhu programiranja i kasnijeg uključivanja u opći proračun Unije, iznos sredstava za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju indeksira se za 2 % godišnje.

2.   Komisija donosi odluku, provedbenim aktom, u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilja „Europska teritorijalna suradnja” te godišnja raščlamba sredstava posebne dodjele za Inicijativu za zapošljavanje mladih po državi članici zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s kriterijima i metodologijom koji su određeni u Prilogu VII. odnosno Prilogu VIII., ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka ni članak 92. stavak 8.

3.   0,35 % ukupnih sredstava nakon izuzimanja potpore za CEF iz članka 92. stavka 6. i pomoći za najugroženije osobe iz članka 92. stavka 7. dodjeljuje se tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije.

Članak 92.

Sredstva za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilj „Europska teritorijalna suradnja”

1.   Sredstva za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” iznose 96,33 % ukupnih sredstava (tj. ukupno 313 197 435 409 EUR) i dodjeljuju se kako slijedi:

2.   Osim iznosa navedenog u članku 91. i stavku 1. ovog članka, za godine 2014. i 2015., dodatni iznos od 94 200 000 EUR odnosno 92 400 000 EUR stavlja se na raspolaganje kao što je utvrđeno u „Dodatnim prilagodbama” u okviru Priloga VII. Ti se iznosi utvrđuju u odluci Komisije iz članka 91. stavka 2.

3.   Godine 2016. Komisija u svojoj tehničkoj prilagodbi za 2017. godinu u skladu s člancima 4. i 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 pregledava ukupne dodjele u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” svake države članice za razdoblje 2017. - 2020. te primjenjuje način dodjele utvrđen u stavcima 1. do 16. Priloga VII. na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka i na temelju usporedbe, za države članice podložne ograničenju, između kumulativnog nacionalnog BDP-a za godine 2014. i 2015. i kumulativnog nacionalnog BDP-a za isto razdoblje 2012. u skladu sa stavkom 10. Priloga VII. Kada postoji kumulativna divergencija od više od +/-5 % između pregledane raspodjele sredstava i ukupne raspodjele sredstava, ukupna raspodjela sredstava prilagođava se prema tome. U skladu s člankom 5. Uredbe (EU, Euratom), br. 1311/2013, prilagodbe se dijele u jednakim omjerima tijekom godina 2017. – 2020., a gornja granica financijskog okvira mijenja se na odgovarajući način. Ukupni neto učinak prilagodbe, pozitivan ili negativan, ne prelazi 4 000 000 000 EUR. Nakon tehničke prilagodbe Komisija donosi odluku provedbenim aktima u kojoj se određuje revidirana godišnja raščlamba ukupnih sredstava za svaku državu članicu.

4.   Kako bi se osiguralo da je dovoljno ulaganja usmjereno na zapošljavanje mladih, mobilnost radne snage, znanje, socijalnu uključenost i borbu protiv siromaštva, udio sredstava strukturnih fondova za programiranje operativnih programa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” koji se dodjeljuje ESF-u u svakoj državi članici nije manji od odgovarajućeg udjela ESF-a za tu državu članicu utvrđenog u operativnim programima za ciljeve konvergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja za programsko razdoblje od 2007. do 2013. Tome se udjelu dodaje dodatan iznos za svaku državu članicu koji se određuje u skladu s metodom iz Priloga IX. kako bi se osiguralo da udio ESF-a kao postotak ukupnih kombiniranih sredstava za fondove na razini Unije, isključujući potporu iz Kohezijskog fonda za prometnu infrastrukturu u okviru CEF-a iz stavka 6. i potporu iz strukturnih fondova za pomoć najsiromašnijima iz stavka 7. u državama članicama nije manji od 23,1 %. Za potrebe ovog stavka, ulaganje iz ESF-a u Inicijativu za zapošljavanje mladih smatra se dijelom potpore iz strukturnih fondova dodijeljene ESF-u.

5.   Sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznose 3 000 000 000 EUR iz posebnih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih i najmanje 3 000 000 000 EUR iz ciljanog ulaganja ESF-a.

6.   Iznos potpore iz Kohezijskog fonda koja se treba prenijeti u CEF iznosi 10 000 000 000 EUR. Potrošit će se na projekte prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 isključivo u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda.

Komisija donosi odluku provedbenim aktom u kojoj se određuje iznos za prijenos sredstava iz Kohezijskog fonda svake države članice u CEF, koji će se odrediti razmjerno za cijelo razdoblje. Na odgovarajući se način smanjuje dodjela sredstava iz Kohezijskog fonda za svaku državu članicu.

Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz Kohezijskog fonda iz prvog podstavka unose se u odgovarajuće proračunske stavke CEF-a počevši s proračunskim aktivnostima za 2014.

Iznos prenesen iz Kohezijskog fonda u CEF naveden u prvom podstavku realizira se objavom posebnih poziva za projekte kojima će se ostvariti osnovne mreže ili za projekte i horizontalne aktivnosti utvrđene u dijelu I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1316/2013.

Pravila koja se primjenjuju na sektor prometa u okviru Uredbe (EU) br. 1316/2013 primjenjuju se na posebne pozive iz četvrtog podstavka. Do 31. prosinca 2016. odabirom projekata prihvatljivih za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Od 1. siječnja 2017. sredstva prenesena u CEF koja nisu vezana za projekt prometne infrastrukture stavljaju se na raspolaganje svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda kako bi se financirali projekti prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013.

Kako bi se poduprle države članice prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda, koje mogu imati poteškoća u osmišljavanju projekata koji su dovoljno ozbiljni, kvalitetni, ili oboje, te koji imaju dovoljno dodane vrijednosti za Uniju, posebna se pozornost pridaje mjerama za potporu programa čiji je cilj jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javnih uprava u pogledu izrade i provedbe projekata koji su nabrojeni u dijelu I. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1316/2013. Kako bi se osigurala maksimalna iskoristivost prenesenih sredstava u svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda, Komisija može organizirati dodatne pozive.

7.   Potpora iz strukturnih fondova za pomoć najugroženijim osobama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” iznosi ne manje od 2 500 000 000 EUR i države članice mogu je dobrovoljno povećati, dodatnim potporama, za najviše 1 000 000 000 EUR.

Komisija provedbenim aktom donosi odluku o iznosu koji se treba prenijeti iz sredstava koje strukturni fondovi dodijele svakoj državi članici za pomoć najugroženijim osobama za cijelo razdoblje. Sredstva koje strukturni fondovi dodijele svakoj državi članici smanjuju se na odgovarajući način, na temelju razmjernog smanjenja prema kategoriji regija.

Godišnja odobrena sredstva za potporu iz strukturnih fondova iz prvog podstavka unose se u odgovarajuće proračunske stavke instrumenta za pomoć za najugroženije osobe počevši s proračunskim aktivnostima za 2014.

8.   330 000 000 EUR sredstava iz strukturnih fondova za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” dodjeljuje se inovativnim mjerama u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije u području održivog urbanog razvoja.

9.   Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” iznose 2,75 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2014. - 2020. (tj. ukupno 8 948 259 330 EUR).

10.   Za potrebe ovog članka, članaka 18., 91., 93., 95., 99. i 120., Priloga I. i Priloga X. ove Uredbe, članka 4. Uredbe o EFRR-u, članka 4. i članaka od 16. do 23. Uredbe o ESF-u te članka 3. stavka 3. Uredbe o ETS-u, najudaljenija regija Mayotte smatra se regijom razine NUTS 2 čime potpada pod kategoriju slabije razvijenih regija. Za potrebe članka 3. stavaka 1. i 2. Uredbe o ETS-u, regije Mayotte i Saint Martin smatraju se regijama razine NUTS 3.

Članak 93.

Neprenosivost sredstava između kategorija regija

1.   Ukupna odobrena sredstva dodijeljena svakoj državi članici za slabije razvijene regije, tranzicijske regije i razvijenije regije ne mogu se prenositi između navedenih kategorija regija.

2.   Odstupajući od stavka 1., Komisija može prihvatiti, u propisno opravdanim okolnostima koje su povezane s provedbom jednog tematskog cilja ili više njih, prijedlog države članice iz njezina prvog podnošenja sporazuma o partnerstvu ili, u propisno opravdanim okolnostima, u trenutku raspodjele sredstava za pričuvu za ostvarenje postignuća, ili tijekom veće revizije sporazuma o partnerstvu, da se do 3 % ukupnih odobrenih sredstava za kategoriju regija prenese na druge kategorije regija.

Članak 94.

Neprenosivost sredstava među ciljevima

1.   Ukupna odobrena sredstva dodijeljena svakoj državi članici u odnosu na cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilj „Europska teritorijalna suradnja” nisu prenosiva između tih ciljeva.

2.   Odstupajući od stavka 1. Komisija može, kako bi poduprla djelotvoran doprinos fondova misijama iz članka 89. stavka 1., u propisno opravdanim okolnostima, i podložno uvjetu utvrđenom u stavku 3., prihvatiti provedbenim aktima prijedlog države članice iz njezina prvog podnošenja sporazuma o partnerstvu da prenese dio svojih odobrenih sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja” cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

3.   Udio cilja „Europska teritorijalna suradnja” u državi članici koja daje prijedlog iz stavka 2. nije manji od 35 % ukupno raspodijeljenih sredstava toj državi članici u odnosu na cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta” i cilj „Europska teritorijalna suradnja” te nakon prijenosa nije manji od 25 % tog ukupnog iznosa.

Članak 95.

Dodatnost

1.   Za potrebe ovog članka i Priloga X. primjenjuju se sljedeće definicije:

2.   Potpora fondova cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” ne zamjenjuje javne ili ekvivalentne strukturne rashode države članice.

3.   Države članice održavaju javne ili ekvivalentne strukturne rashode za razdoblje od 2014. do 2020. barem na razini koja prosječno godišnje odgovara referentnoj razini iz sporazuma o partnerstvu.

Pri utvrđivanju referentne razine iz prvog podstavka Komisija i države članice uzimaju u obzir opće makroekonomske uvjete i posebne ili iznimne okolnosti poput privatizacije, iznimne razine javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda države članice u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine i razvoja drugih pokazatelja javnih ulaganja. Također uzimaju u obzir promjene nacionalnih dodijeljenih sredstava iz fondova u odnosu na razdoblje između 2007. i 2013. godine.

4.   Samo u državama članicama u kojima slabije razvijene i tranzicijske regije obuhvaćaju najmanje 15 % ukupnog stanovništva provjerava se je li se u tom razdoblju održala razina javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

U državama članicama u kojima slabije razvijene i tranzicijske regije obuhvaćaju najmanje 65 % ukupnog stanovništva provjera se provodi na nacionalnoj razini.

U državama članicama u kojima slabije razvijene i tranzicijske regije obuhvaćaju više od 15 % i manje od 65 % ukupnog stanovništva provjera se provodi na nacionalnoj razini i regionalnoj razini. U tu svrhu, države članice Komisiji dostavljaju informacije o izdacima u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama u svakoj fazi procesa provjere.

5.   Provjera koja se odnosi na održavanje razine javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” provodi se prilikom podnošenja sporazuma o partnerstvu („ex ante provjera”), 2018. („provjera na sredini razdoblja”) i 2012. („ex post provjera”).

Podrobna pravila o provjeri i dodatnosti navedena su u točki 2. Priloga X.

6.   Ako Komisija utvrdi tijekom ex post provjere da država članica nije zadržala referentnu razinu javnih ili ekvivalentnih strukturnih rashoda u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” koja je utvrđena u sporazumu o partnerstvu i kao što je utvrđeno Prilogom X., Komisija može, u odnosu na stupanj nesukladnosti, napraviti financijsku korekciju usvajanjem odluke putem provedbenog akta. Prilikom odlučivanja toga hoće li napraviti financijsku korekciju Komisija uzima u obzir je li se gospodarska situacija države članice znatno promijenila od provjere na sredini razdoblja. Podrobna pravila o stupnjevima financijskih korekcija navedena su u točki 3. Priloga X.

7.   Stavci od 1. do 6. ne primjenjuju se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

GLAVA II.

PROGRAMIRANJE

POGLAVLJE I.

Opće odredbe o fondovima

Članak 96.

Sadržaj, usvajanje i izmjena operativnih programa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

1.   Operativni program sastoji se od prioritetnih osi. Prioritetna os odnosi se na jedan fond i jednu kategoriju regije, osim u slučaju Kohezijskog fonda, te, ne dovodeći u pitanje članak 59., odgovara tematskom cilju i obuhvaća jedan ili više prioriteta ulaganja za taj tematski cilj, u skladu s pravilima za pojedine fondove. Prema potrebi i kako bi se povećali njezin učinak i djelotvornost u okviru tematski usklađenog integriranog pristupa, prioritetna os može:

Države članice mogu kombinirati dvije ili više mogućnosti iz točaka od (a) do (d).

2.   Operativni program doprinosi strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast te ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te se njime utvrđuje:

3.   Uzimajući u obzir svoj sadržaj i ciljeve, u operativnom programu se opisuje integrirani pristup regionalnom razvoju, uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu te pokazujući na koji način taj operativni program doprinosi ostvarivanju njegovih ciljeva i očekivanih rezultata navodeći, prema potrebi, sljedeće:

4.   Osim toga, u operativnom programu navodi se sljedeće:

5.   Operativnim programom utvrđuje se:

6.   Operativnim programom utvrđuje se i sljedeće, uzimajući u obzir sadržaj sporazuma o partnerstvu te institucionalni okvir država članica:

7.   Svaki operativni program, osim onih u kojima se tehnička pomoć provodi kroz poseban operativni program, ovisno o valjano obrazloženoj ocjeni države članice njihove relevantnosti za sadržaj i ciljeve operativnog programa, uključuje opis:

Države članice mogu podnijeti mišljenje nacionalnih tijela za ravnopravnost spolova u vezi s mjerama navedenima u prvom podstavku točkama (b) i (c) s prijedlogom operativnog programa u sklopu cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

8.   Kada država članica priprema maksimalno jedan operativni program za svaki fond, elementi operativnoga programa iz stavka 2. prvog podstavka točke (a), stavka 3. točaka (a), (c) i (d), stavka 4. te stavka 6. ovog članka mogu se ugraditi samo u skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma o partnerstvu.

9.   Operativni program izrađuje se u skladu s modelom. Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbeni akt kojim određuje taj model. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

10.   Komisija provedbenim aktima donosi odluku kojom se odobravaju svi elementi, uključujući i sve buduće izmjene, operativnoga programa iz ovog članka, osim onih iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) podtočke iv., točke (c) podtočke v. i točke (e), stavaka 4. i 5., stavka 6. točaka (a) i (c) te stavka 7., koji ostaju odgovornost država članica.

11.   Upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju o svakoj odluci o izmjeni elemenata operativnog programa koji nisu obuhvaćeni odlukom Komisije iz stavka 10. u roku od mjesec dana od datuma donošenja te odluke o izmjeni. U odluci o izmjeni navodi se datum njezina stupanja na snagu koji nije raniji od datuma njezina donošenja.

Članak 97.

Posebne odredbe o planiranju potpore za zajedničke instrumente za neograničena jamstva i sekuritizaciju u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

U skladu s člankom 28. operativni programi iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b) uključuju samo elemente iz članka 96. stavka 2. prvog podstavka točke (b) podtočaka i., ii. i iv. te točke (d), članka 96. stavka 5. i članka 96. stavka 6. točke (b).

Članak 98.

Zajednička potpora iz fondova u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

1.   Iz fondova se može pružiti zajednička potpora operativnim programima u sklopu cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

2.   Iz EFRR-a i ESF-a može se financirati, kao dopuna i do granice od 10 % financijskih sredstava Unije za svaku prioritetnu os operativnog programa, dio operativnoga programa čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za zadovoljavajuću provedbu operacije te da su s njom izravno povezani.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

Članak 99.

Geografski opseg operativnih programa u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”

Ako Komisija i države članice ne dogovore drukčije, operativni programi za EFRR i ESF pripremaju se na odgovarajućoj geografskoj razini, barem na razini NUTS 2 u skladu s institucionalnim i pravnim okvirom države članice.

Operativni programi s potporom iz Kohezijskog fonda pripremaju se na nacionalnoj razini.

POGLAVLJE II.

Veliki projekti

Članak 100.

Sadržaj

Kao dio operativnog programa ili operativnih programa koji su bili predmet odluke Komisije u skladu s člankom 96. stavkom 10. ove Uredbe ili člankom 8. stavkom 12. Uredbe o ETS-u, ERFF i KF mogu financijski podržati operaciju koja obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga za izvršenje nedjeljive zadaće precizne gospodarske ili tehničke prirode, s jasno utvrđenim ciljevima čiji ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 50 000 000 EUR te kad je riječ o operacijama koje doprinose tematskom cilju iz članka 9. prvog stavka točke 7., gdje ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 75 000 000 EUR („veliki projekt”). Financijski instrumenti ne smatraju se velikim projektima.

Članak 101.

Podaci koji su nužni za odobravanje velikog projekta

Prije odobravanja velikog projekta, upravljačko tijelo osigurava dostupnost sljedećih podataka:

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje metodologiju koju je, na temelju priznate najbolje prakse, potrebno koristiti pri provođenju analize troškova i koristi iz prvog stavka točke (e). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Na inicijativu države članice, informacije iz prvog stavka točaka od (a) do (i) mogu procijeniti neovisni stručnjaci uz tehničku pomoć Komisije ili, u dogovoru s Komisijom, uz pomoć neovisnih stručnjaka („pregled kvalitete”). Države članice u drugim slučajevima dostavljaju Komisiji informacije iz prvog stavka točaka (a) do (i) čim budu dostupne.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149., kojima utvrđuje metodologiju koja će se koristiti za provedbu pregleda kvalitete velikog projekta.

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje format za dostavljanje informacija iz prvog stavka točaka (a) do (i). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Članak 102.

Odluka o velikom projektu

1.   Ako je veliki projekt dobio pozitivnu ocjenu tijekom pregleda kvalitete koji su proveli neovisni stručnjaci na temelju svoje procjene podataka iz članka 101. prvog stavka, upravljačko tijelo može nastaviti s odabirom velikog projekta u skladu s člankom 125. stavkom 3. Upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju o odabranom velikom projektu. Ta obavijest sastoji se od sljedećih elemenata:

Ako Komisija u roku od tri mjeseca od datuma prijave iz prvog podstavka ne donese odluku u obliku provedbenog akta kojom odbija financijski doprinos, smatra se da je financijski doprinos za veliki projekt koji je odabrala država članica odobren. Komisija odbija financijski doprinos samo ako je utvrdila znatne nedostatke u neovisnom pregledu kvalitete.

Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje format prijave iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

2.   Komisija u slučajevima različitim od onih iz stavka 1. ovog članka ocjenjuje veliki projekt na temelju informacija iz članka 101. kako bi utvrdila opravdanost traženog financijskog doprinosa za veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo u skladu s člankom 125. stavkom 3. Komisija provedbenim aktom donosi odluku o odobravanju financijskog doprinosa za odabrani veliki projekt najkasnije tri mjeseca nakon datuma dostavljanja informacija iz članka 101.

3.   Odobrenje Komisije u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom i stavkom 2. uvjetovano je sklapanjem prvog ugovora o radovima ili, u slučaju operacija koje se provode u okviru struktura JPP-a, o potpisivanju sporazuma o JPP-u između tijela iz javnog sektora i tijela iz privatnog sektora u roku od tri godine od datuma odobrenja. Na opravdan zahtjev države članice, posebno u slučaju kašnjenja uzrokovanih administrativnim i pravnim postupcima vezanim uz provedbu velikih projekata, te ako je zahtjev predan u roku od tri godine, Komisija može donijeti odluku, na temelju provedbenog akta, o produljenju razdoblja za najviše dvije godine.

4.   Ako Komisija ne odobri financijski doprinos za odabrani veliki projekt, ona u svojoj odluci navodi razloge odbijanja.

5.   Veliki projekti prijavljeni Komisiji u skladu sa stavkom 1. ili predani na odobrenje u skladu sa stavkom 2. nalaze se na popisu velikih projekata u operativnom programu.

6.   Troškovi povezani s velikim projektom mogu biti uključeni u zahtjev za plaćanje nakon obavijesti iz stavka 1. ili nakon podnošenja zahtjeva za odobrenje iz stavka 2. Kad Komisija ne odobri veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo, izjava o troškovima ispravlja se na odgovarajući način nakon donošenja odluke Komisije.

Članak 103.

Odluka o velikom projektu koji se provodi u fazama

1.   Odstupajući od članka 101. trećeg stavka i članka 102. stavaka 1. i 2., postupci iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka primjenjuju se na operaciju koja ispunjava sljedeće uvjete:

2.   Upravljačko tijelo može nastaviti s odabirom velikog projekta u skladu s člankom 125. stavkom 3. i predati obavijest koja sadrži sve elemente iz članka 102. stavka 1. prvog podstavka točke (a) zajedno s potvrdom da je ispunjen uvjet iz stavka 1. točke (d) ovog članka. Nije potreban pregled kvalitete od strane neovisnih stručnjaka.

3.   Ako Komisija u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti iz stavka 2. provedbenim aktom ne donese odluku kojom odbija financijski doprinos za veliki projekt, smatra se da je financijski doprinos za veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo odobren. Komisija odbija financijski doprinos samo ako je došlo do velikih promjena u informacijama iz stavka 1. točke (d) ili ako veliki projekt nije u skladu s relevantnim prioritetom jednog ili više predmetnih operativnih programa.

4.   Članak 102. stavci od 3. do 6. primjenjuju se na odluke o velikom projektu koji se provodi u fazama.

POGLAVLJE III.

Zajednički akcijski plan

Članak 104.

Područje primjene

1.   Zajednički akcijski plan je operacija čije se područje primjene definira i kojom se upravlja u skladu s ostvarenjima i rezultatima koje treba postići. Obuhvaća projekt ili skupinu projekata koji ne uključuju osiguravanje infrastrukture te koji se provode pod odgovornošću korisnika u sklopu operativnoga programa ili više njih. Ostvarenja i rezultate zajedničkog akcijskog plana dogovaraju države članice i Komisija i oni doprinose specifičnim ciljevima operativnih programa te čine osnovu potpore iz fondova. Rezultati se odnose na izravne učinke zajedničkog akcijskog plana. Korisnik zajedničkog akcijskog plana je tijelo javnog prava. Zajednički akcijski planovi ne smatraju se velikim projektima.

2.   Javni rashodi dodijeljeni zajedničkom akcijskom planu iznose najmanje 10 000 000 EUR ili 20 % javne potpore operativnoga programa ili više njih, pri čemu se uzima niži iznos. Za potrebe pokretanja pilot projekta najmanji javni rashodi dodijeljeni zajedničkom akcijskom planu za svaki operativni program mogu biti smanjeni na 5 000 000 EUR.

3.   Stavak 2. se ne primjenjuje na operacije koje podupire Inicijativa za zapošljavanje mladih.

Članak 105.

Priprema zajedničkih akcijskih planova

1.   Država članica, upravljačko tijelo ili bilo koje drugo utvrđeno tijelo javnog prava može podnijeti prijedlog za zajednički akcijski plan prilikom predaje dotičnih operativnih programa ili nakon toga. Taj prijedlog sadrži sve informacije iz članka 106.

2.   Zajednički akcijski plan obuhvaća razdoblje između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2023. Neposredni i sekundarni rezultati zajedničkog akcijskog plana podliježu povratu sredstava samo ako ih se postiglo nakon datuma odluke o odobravanju zajedničkog akcijskog plana iz članka 107. i prije kraja razdoblja provedbe definiranog u toj odluci.

Članak 106.

Sadržaj zajedničkih akcijskih planova

Zajednički akcijski plan sadržava:

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima određuje oblik modela zajedničkog akcijskog plana. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Članak 107.

Odluka o zajedničkom akcijskom planu

1.   Komisija procjenjuje zajednički akcijski plan na temelju podataka navedenih u članku 106. kako bi se utvrdila opravdanost predloženog zahtjeva za sredstva iz fondova.

Ako u roku od dva mjeseca od dostavljanja prijedloga zajedničkog akcijskog plana Komisija odluči da on ne ispunjava kriterije za procjenu iz članka 104., o svojim primjedbama obavješćuje državu članicu. Država članica dužna je Komisiji predati sve dodatne zatražene podatke i prema potrebi adekvatno izmijeniti zajednički akcijski plan.

2.   Pod uvjetom da su primjedbe uzete u obzir na odgovarajući način, Komisija provedbenim aktom donosi odluku o odobravanju zajedničkog akcijskog plana najkasnije četiri mjeseca nakon što ga je država članica predala, ali ne prije usvajanja dotičnog operativnoga programa.

3.   Odlukom iz stavka 2. određuje se korisnik te opći i specifični ciljevi zajedničkog akcijskog plana, ključne etape i ciljevi ostvarenja i rezultata, troškovi postizanja tih ključnih etapa, ciljevi ostvarenja i rezultata te plan financiranja za svaki operativni program i prioritet, uključujući ukupni prihvatljivi iznos i iznos javnog izdatka, razdoblje provedbe zajedničkog akcijskog plana i prema potrebi geografski opseg i ciljne skupine zajedničkog akcijskog plana.

4.   Ako Komisija putem provedbenog akta odbije osigurati potporu iz fondova za zajednički akcijski plan, državu članicu obavješćuje o svojim razlozima unutar razdoblja navedenoga u stavku 2.

Članak 108.

Upravljački odbor i izmjene zajedničkog akcijskog plana

1.   Država članica ili upravljačko tijelo osnivaju upravljački odbor za zajednički akcijski plan, zaseban od odbora za praćenje relevantnih operativnih programa. Upravljački odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje i podnosi izvješće upravljačkom tijelu. Upravljačko tijelo izvješćuje relevantni odbor za praćenje o rezultatima rada upravljačkog odbora te napretku provedbe zajedničkog akcijskog plana u skladu s člankom 110. stavkom 1. točkom (e) te člankom 125. stavkom 2. točkom (a).

O sastavu upravljačkog odbora odlučuje država članica u dogovoru s relevantnim upravljačkim tijelom, poštujući načelo partnerstva.

Komisija može sudjelovati u radu upravljačkog odbora u savjetodavnoj ulozi.

2.   Upravljački odbor obavlja sljedeće aktivnosti:

3.   Zahtjevi za izmjenama zajedničkih akcijskih planova koje država članica podnose Komisiji moraju biti valjano obrazloženi. Komisija procjenjuje opravdanost zahtjeva za izmjenama, uzimajući u obzir podatke koje pruži država članica. Komisija može navesti svoje primjedbe, a država članica mora Komisiji pružiti sve potrebne dodatne informacije. Komisija provedbenim aktom donosi odluku o zahtjevu za izmjenama najkasnije tri mjeseca nakon što ga je država članica predala, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije uzete u obzir na zadovoljavajući način. Ako budu odobrene, izmjene stupaju na snagu na datum odluke, osim ako se u odluci navodi drukčije.

Članak 109.

Financijsko upravljanje i kontrola zajedničkog akcijskog plana

1.   Plaćanja korisniku zajedničkog akcijskog plana smatraju se fiksnim iznosima ili standardnim ljestvicama jediničnih troškova. Gornja granica fiksnih iznosa iz članka 67. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ne primjenjuje se.

2.   Isključivi je cilj financijskog upravljanja, kontrole i revizije zajedničkog akcijskog plana provjeriti jesu li uvjeti za plaćanje definirani odlukom o odobravanju zajedničkog akcijskog plana ispunjeni.

3.   Korisnik zajedničkog akcijskog plana i tijela u njegovoj nadležnosti mogu primijeniti svoje računovodstvene prakse za troškove provedbenih operacija. Te računovodstvene prakse i stvarni troškovi korisnika ne podliježu reviziji revizorskog tijela niti Komisije.

GLAVA III.

PRAĆENJE, EVALUACIJA, INFORMIRANJE I KOMUNIKACIJA

POGLAVLJE I.

Praćenje i evaluacija

Članak 110.

Dužnosti odbora za praćenje

1.   Odbor za praćenje posebno ispituje:

2.   Odstupajući od članka 49. stavka 3. odbor za praćenje razmatra i odobrava:

Članak 111.

Izvješća o provedbi za cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta”

1.   Država članica Komisiji predaje godišnje izvješće o provedbi u skladu s člankom 50. stavkom 1. do 31. svibnja 2016. i do istog datuma svake godine nakon toga do 2023. uključujući tu godinu. Izvješće predano 2016. obuhvaća financijske godine 2014. i 2015. kao i razdoblje između početnog datuma prihvatljivosti izdataka i 31. prosinca 2013.

2.   Za izvješća predana 2017. i 2019. rok iz stavka 1. je 30. lipnja.

3.   Godišnja izvješća o provedbi sadržavaju podatke o:

4.   U godišnjim izvješćima o provedbi predanima 2017. i 2019. godine navode se i procjenjuju potrebni podaci iz članka 50. stavka 4. odnosno 5. te informacije navedene u stavku 3. ovog članka zajedno sa sljedećim podacima:

U godišnjim izvješćima o provedbi predanima 2017. i 2019. godine može se, ovisno o sadržaju i ciljevima operativnih programa, navesti podatke i procijeniti sljedeće:

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, a kako bi se osigurala usklađenost izvješća o napretku i sporazuma o partnerstvu, države članice koje nemaju više od jednoga operativnoga programa po fondu mogu u izvješće o napretku uključiti podatke o ex ante uvjetima iz članka 50. stavka 3., podatke koji se traže na temelju članka 50. stavka 4. te podatke iz drugog podstavka točaka (a), (b), (c) i (h) ovog stavka, umjesto godišnjih izvješća o provedbi predanih 2017. odnosno 2019. te završnog izvješća o provedbi, ne dovodeći u pitanje članak 110. stavak 2. točku (b).

5.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima određuje modele godišnjih i konačnih izvješća o provedbi. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Članak 112.

Prijenos financijskih podataka

1.   U svrhu praćenja, država članica do 31. siječnja, 31. srpnja i 31. listopada za svaki operativni program i svaku prioritetnu os Komisiji elektronički dostavlja:

2.   Osim toga, podnesak predan do 31. siječnja mora sadržavati navedene podatke razvrstane po kategoriji intervencije. Smatra se da taj podnesak ispunjava uvjet podnošenja financijskih podataka navedenih u članku 50. stavku 2.

3.   Predviđeni iznos za koji države članice trebaju predati zahtjeve za plaćanje za tekuću financijsku godinu i narednu financijsku godinu prilaže se podnescima koji se predaju do 31. siječnja i 31. srpnja.

4.   Krajnji datum za podatke podnesene u skladu s ovim člankom je kraj mjeseca koji prethodi mjesecu predavanja.

5.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavlja model koji se upotrebljava prilikom dostavljanja financijskih podataka Komisiji za potrebe praćenja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 113.

Kohezijsko izvješće

Izvješće Komisije iz članka 175. UFEU-a obuhvaća:

Članak 114.

Evaluacija

1.   Plan evaluacije izrađuje upravljačko tijelo ili država članica za jedan operativni program ili više njih. Plan evaluacije podnosi se odboru za praćenje najkasnije godinu dana nakon usvajanja operativnog programa.

2.   Upravljačka tijela moraju za svaki operativni program do 31. prosinca 2022. Komisiji predati izvješće koje sadrži sažetak rezultata evaluacija provedenih tijekom programskog razdoblja te glavna ostvarenja i rezultate operativnog programa, prilažući komentare o dostavljenim podacima.

3.   Komisija provodi ex post evaluacije u bliskoj suradnji s državama članicama i upravljačkim tijelima.

4.   Stavci 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se za posebne programe iz članka 39. stavka 4. prvog podstavka točke (b).

POGLAVLJE II.

Informiranje i komunikacija

Članak 115.

Informiranje i komunikacija

1.   Države članice i upravljačka tijela odgovorni su za:

2.   U svrhu osiguranja transparentnosti u vezi s potporom iz fondova, države članice ili upravljačka tijela dužne su održavati popis operacija po operativnim programima i fondovima u obliku tablice s podacima, koja omogućuje razvrstavanje, pretraživanje, izvlačenje, usporedbu i laku objavu na internetu, primjerice u CSV ili XML formatu. Popis operacija dostupan je na jedinstvenoj internetskoj stranici ili jedinstvenom internetskom portalu, uz popis i sažetak svih operativnih programa u toj državi članici.

Kako bi se privatni sektor, civilno društvo ili nacionalnu javnu upravu nakon toga potaknulo na upotrebu popisa operacija, na internetskoj stranici moguće je jasno navesti primjenjiva pravila licenciranja u skladu s kojima se podaci mogu objavljivati na jasan način.

Popis operacija ažurira se najmanje svakih šest mjeseci.

Osnovni podaci koje je potrebno navesti na popisu operacija navedeni su u Prilogu XII.

3.   Detaljna pravila o mjerama informiranja i komunikacije za javnost te o mjerama informiranja za podnositelje zahtjeva i korisnike navedena su u Prilogu XII.

4.   Komisija donosi provedbene akte o tehničkim svojstvima mjera informiranja i komunikacije o operacijama kao i upute za kreiranje simbola te definiranje standardnih boja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 116.

Komunikacijska strategija

1.   Država članica ili upravljačka tijela pripremaju komunikacijsku strategiju za svaki operativni program. Zajednička komunikacijska strategija može se pripremiti za nekoliko operativnih programa. Komunikacijska strategija uzima u obzir opseg dotičnog operativnog programa ili više njih u skladu s načelom proporcionalnosti.

Komunikacijska strategija uključuje elemente navedene u Prilogu XII.

2.   Odbor za praćenje zaprima komunikacijsku strategiju na odobrenje u skladu s člankom 110. stavkom 2. točkom (d) najkasnije šest mjeseci nakon usvajanja dotičnog operativnog programa ili više njih.

Kada je za nekoliko operativnih programa sastavljena zajednička komunikacijska strategija koja se odnosi na nekoliko odbora za praćenje, država članica može naznačiti jedan odbor za praćenje koji je, u dogovoru s drugim odgovarajućim odborima za praćenje, odgovoran za odobrenje zajedničke komunikacijske strategije i svih kasnijih izmjena te strategije.

Prema potrebi, država članica ili upravljačka tijela mogu izmijenitti komunikacijsku strategiju tijekom programskog razdoblja. Izmijenjenu komunikacijsku strategiju upravljačko tijelo dostavlja odboru za praćenje na odobrenje u skladu s člankom 110. stavkom 2. točkom (d).

3.   Odstupajući od stavka 2. trećeg podstavka, upravljačko tijelo barem jednom godišnje obavješćuje odgovorni odbor za praćenje ili više njih o napretku provedbe komunikacijske strategije, kako je navedeno u članku 110. stavku 1. točki (c), i o svojoj analizi rezultata, kao i planiranim komunikacijskim aktivnostima i aktivnostima informiranja koje će se provoditi u sljedećoj godini. Odbor za praćenje, ako to smatra prikladnim, daje svoje mišljenje o planiranim aktivnostima za sljedeću godinu.

Članak 117.

Službenici za informiranje i komunikaciju te njihove mreže

1.   Svaka država članica određuje službenika za informiranje i komunikaciju, koji koordinira aktivnosti informiranja i komunikacije u vezi s jednim ili više fondova, uključujući odgovarajuće programe u okviru cilja "Europska teritorijalna suradnja", o čemu obavješćuje Komisiju na odgovarajući način.

2.   Službenik za informiranje i komunikaciju odgovoran je za koordinaciju nacionalne mreže komunikatora o fondovima, ako takva mreža postoji, pokretanje i održavanje internetske stranice ili portala iz Priloga XII. i odredbu okvirnog pregleda komunikacijskih mjera poduzetih na razini države članice.

3.   Svako upravljačko tijelo određuje jednu osobu odgovornu za informiranje i komunikaciju na razini operativnog programa, te o tim određenim osobama obavješćuje Komisiju. Prema potrebi, jedna osoba može biti određena za nekoliko operativnih programa.

4.   Mreže Unije čije članove određuju države članice pokreće Komisija kako bi se osigurala razmjena informacija o rezultatima provedbe komunikacijskih strategija, razmjena iskustava u provedbi mjera informiranja i komunikacije te razmjena dobrih praksi.

GLAVA IV.

TEHNIČKA POMOĆ

Članak 118.

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije

Fondovi, uzimajući u obzir odbitke iz članka 91. stavka 3., mogu podržati tehničku pomoć do granice od 0,35 % njihovih odgovarajućih godišnjih dodijeljenih sredstava.

Članak 119.

Tehnička pomoć država članica

1.   Iznos sredstava dodijeljen za tehničku pomoć ograničen je na 4 % ukupnog iznosa fondova, dodijeljenog operativnim programima u državi članici u svakoj kategoriji regija, ako je primjenjivo, cilja "Ulaganje za rast i radna mjesta".

Države članice pri izračunu granice ukupnog iznosa fondova namijenjenih tehničkoj potpori država članica mogu uzeti u obzir posebna dodijeljena sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih.

2.   Svaki od fondova može financirati operacije tehničke pomoći koje su prihvatljive za sve ostale fondove. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., dodjela sredstava iz fonda za tehničku pomoć ne smije prelaziti 10 % ukupno dodijeljenih sredstava iz tog fonda za operativne programe u državi članici u svakoj od kategorija regija cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”.

3.   Odstupajući od članka 70. stavaka 1. i 2., operacije tehničke pomoći mogu se provoditi izvan programskog područja, ali u okviru Unije, pod uvjetom da su operacije u korist operativnog programa ili, u slučaju tehničke pomoći, operativnog programa za druge predmetne programe.

4.   U slučaju strukturnih fondova, ako se dodijeljena sredstva iz stavka 1. koriste kao potpora operacijama tehničke pomoći koje se odnose na više od jedne kategorije regija, troškovi vezani uz operacije mogu se provoditi u okviru prioriteta koji kombinira različite kategorije regije i dodjeljuju se razmjerno uzimajući u obzir dodijeljena sredstva u okviru svake kategorije regije kao udio ukupno dodijeljenih sredstava državi članici.

5.   Odstupajući od stavka 1., kada ukupan iznos sredstava dodijeljenih državi članici u okviru cilja „Ulaganja za rast i radna mjesta” ne prelazi 1 000 000 000 EUR, iznos dodijeljen tehničkoj pomoći može se povećati do 6 % tog ukupnog iznosa ili 50 000 000 EUR, ovisno o tome što je niže.

6.   Tehnička se pomoć provodi u obliku financiranja iz jednog fonda prioriteta unutar operativnog programa ili specifičnog operativnog programa, ili oboje.

GLAVA V.

FINANCIJSKA POTPORA IZ FONDOVA

Članak 120.

Utvrđivanje stopa sufinanciranja

1.   Odlukom Komisije o usvajanju operativnog programa utvrđuju se stopa sufinanciranja i najviši iznos potpore iz fondova za svaki prioritet. Kada se prioritetna os tiče više od jedne kategorije regija ili više od jednog fonda, odlukom Komisije utvrđuje se, kad je to potrebno, stopa sufinanciranja prema kategoriji regije i fonda.

2.   U odluci Komisije za svaki se prioritet utvrđuje hoće li se stopa sufinanciranja prioriteta primijeniti na:

3.   Stopa sufinanciranja na razini svakog prioriteta, operativnih programa i, kada je to relevantno, kategorije regija i fondova, u okviru cilja „Ulaganja za rast i radna mjesta” ne smije biti viša od:

Za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2017. stopa sufinanciranja na razini svakog prioriteta za sve operativne programe na Cipru neće biti viša od 85 %.

Komisija vrši pregled kako bi provjerila opravdanost održavanja stope sufinanciranja iz drugog podstavka poslije 30. lipnja 2017. i prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog prije 30. lipnja 2016.

Stopa sufinanciranja na razini svakog prioriteta operativnih programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” ne smije biti viša od 85 %.

Najveća stopa sufinanciranja prema prvom podstavku točkama (b), (c), (d) i (e) povećava se za svaku prioritetnu os kojom se provodi Inicijativa za zapošljavanje mladih i tamo gdje je prioritetna os namijenjena socijalnim inovacijama ili prekograničnoj suradnji ili kombinaciji ove dvije. To se povećanje određuje prema posebnim pravilima za fondove.

4.   Stopa sufinanciranja dodatno dodijeljenih sredstava u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (e) za regije NUTS razine 2 koje ispunjavaju kriterije iz Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. ne smije biti viša od 50 %.

5.   Najviša stopa sufinanciranja na temelju stavka 3. na razini prioritetne osi uvećava se za deset postotnih bodova kad se cijela prioritetna os dostavlja kroz financijske instrumente ili kroz lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

6.   Doprinos iz fondova za svaki prioritet ne smije biti manji od 20 % prihvatljivih javnih izdataka.

7.   Zasebni prioritet sa stopom sufinanciranja do 100 % može se utvrditi u operativnom programu kao podrška operacijama provedenima putem financijskih instrumenata utvrđenih na razini Unije, te kojima izravno ili neizravno upravlja Komisija. Kad se u ovu svrhu utvrdi zasebna prioritetna os, potpora iz ove osi ne smije se provoditi ni na jedan drugi način.

Članak 121.

Prilagodba stopa sufinanciranja

Stopu sufinanciranja prioriteta iz fondova može se prilagoditi uzimajući u obzir:

DIO ČETVRTI

OPĆE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA FONDOVE I NA EFPR

GLAVA I.

UPRAVLJANJE I KONTROLA

POGLAVLJE I.

Sustavi upravljanja i kontrole

Članak 122.

Odgovornosti država članica

1.   Države članice osiguravaju uspostavu sustava upravljanja i kontrole za operativne programe u skladu s člancima 72., 73. i 74.

2.   Države članice dužne su spriječiti, otkriti i ispraviti nepravilnosti te osigurati povrat neopravdano isplaćenih sredstava, zajedno s mogućim zateznim kamatama. One obavješćuju Komisiju o nepravilnostima koje prelaze 10 000 EUR u doprinosima iz fondova te je redovito obavješćuju o značajnom napretku pripadajućih upravnih i sudskih postupaka.

Države članice ne obavješćuju Komisiju o nepravilnostima u odnosu na sljedeće:

U svim drugim slučajevima, posebno onima koji prethode stečaju ili u slučajevima sumnje na prijevaru, utvrđene nepravilnosti i povezane preventivne i korektivne mjere prijavljuju se Komisiji.

U slučaju da se iznosi koji su neopravdano isplaćeni korisniku ne mogu povratiti, što je posljedica greške ili nemara države članice, država članica odgovorna je za nadoknadu dotičnih iznosa sredstava u proračun Unije. Država članica može odlučiti ne vratiti neopravdano isplaćen iznos ako iznos koji se treba povratiti od korisnika, bez kamata, ne prelazi 250 EUR-a u doprinosu iz fondova.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju dodatna detaljna pravila o kriterijima za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, podacima koje treba dostaviti te uvjetima i postupcima koje treba primijeniti kako bi se odredilo hoće li države članice nadoknaditi nepovrative iznose.

Komisija donosi provedbene akte kojima se propisuje učestalost izvješćivanja o nepravilnostima i format za izvješćivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

3.   Države članice dužne su osigurati da se najkasnije do 31. prosinca 2015. razmjena svih informacija između korisnika i upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje, tijela za reviziju i posredničkih tijela obavlja preko elektroničkih sustava razmjene podataka.

Sustavi iz prvog podstavka olakšavaju interoperabilnost s nacionalnim okvirima i onima na razini Unije te omogućavaju korisnicima podnošenje svih podataka navedenih u prvom podstavku samo jednom.

Komisija donosi provedbene akte kojima određuje detaljna pravila u pogledu razmjene informacija iz ovog stavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

4.   Stavak 3. ne primjenjuje se na EFPR.

POGLAVLJE II.

Tijela za upravljanje i kontrolu

Članak 123.

Određivanje tijela

1.   Svaka država članica za svaki operativni program određuje nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo javne vlasti ili tijelo ili privatno tijelo kao upravljačko tijelo. Isto upravljačko tijelo može biti određeno za više operativnih programa.

2.   Država članica za svaki operativni program određuje nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo javne vlasti ili tijelo kao tijelo za ovjeravanje, ne dovodeći u pitanje stavak 3. Isto tijelo za ovjeravanje može biti nadležno za više operativnih programa.

3.   Država članica za svaki operativni program može odrediti upravljačko tijelo, koje je tijelo javne vlasti ili tijelo, da također obavlja funkcije tijela za ovjeravanje.

4.   Država članica za svaki operativni program određuje nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo javne vlasti ili tijelo u svojstvu tijela za reviziju, koje je djelovanjem neovisno od upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje. Isto tijelo za reviziju može biti određeno za više operativnih programa.5.

5.   U slučaju fondova povezanih s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta” i u slučaju EFPR-a, pod uvjetom da se poštuje načelo razdvajanja funkcija, upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i prema potrebi tijelo za reviziju mogu biti dio iste institucije ili tijela javne vlasti.

Za operativne programe u kojima ukupni iznos potpore iz fondova premašuje 250 000 000 EUR, ili 100 000 000 EUR iz EFPR-a, tijelo za reviziju i upravljačko tijelo smiju biti dio iste nadležne institucije ili tijela javne vlasti ili ako je, u skladu s odredbama primjenjivima za prethodno programsko razdoblje, Komisija obavijestila državu članicu prije dana usvajanja dotičnog operativnog programa o svom zaključku da se uglavnom može osloniti na njezino revizijsko mišljenje ili ako Komisija utvrdi na temelju iskustva iz prethodnog programskog razdoblja da institucionalna organizacija i odgovornost tijela za reviziju daju odgovarajuća jamstva njegove neovisnosti djelovanja i pouzdanosti.

6.   Država članica može odrediti jedno ili više posredničkih tijela za izvršavanje poslova upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje pod odgovornošću tog tijela. Odgovarajući dogovori između upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje i posredničkih tijela formalno se sklapaju u pisanom obliku.

7.   Država članica ili upravljačko tijelo upravljanje dijelom operativnog programa mogu povjeriti posredničkom tijelu na temelju sporazuma u pisanom obliku između posredničkog tijela i države članice ili upravljačkog tijela („okvirna bespovratna sredstva”). Posredničko tijelo dužno je jamčiti za svoju solventnost i stručnost u dotičnom području, kao i za svoj kapacitet administrativnog i financijskog upravljanja.

8.   Država članica može na vlastitu inicijativu odrediti koordinacijsko tijelo čija je odgovornost biti u vezi s Komisijom i dostavljati joj podatke, koordinirati aktivnosti drugih odgovarajućih utvrđenih tijela te promicati usklađenu primjenu primjenjivog prava.

9.   Država članica u pisanom obliku utvrđuje pravila kojima regulira svoje odnose s upravljačkim tijelima, tijelima za ovjeravanje i revizorskim tijelima, odnose između tih tijela i odnose tih tijela s Komisijom.

Članak 124.

Postupak određivanja upravljačkog tijela i tijela za ovjeravanje

1.   Država članica obavješćuje Komisiju o datumu i obliku određivanja, koje se provodi na odgovarajućoj razini, upravljačkog tijela i, prema potrebi, tijela za ovjeravanje, prije predaje prvog zahtjeva za međuplaćanje Komisiji.

2.   Odluke iz stavka 1. temelje se na izvješću i mišljenju neovisnog revizijskog tijela koje ocjenjuje ispunjavanje, od strane tijela, kriterija koji se odnose na okruženje unutarnje kontrole, upravljanje rizikom, upravljanje i kontrolne aktivnosti te praćenje, kako je određeno u Prilogu XIII. Neovisno revizijsko tijelo revizijsko je tijelo ili drugo tijelo javnog ili privatnog prava s potrebnim revizijskim kapacitetom, koje je neovisno o upravljačkom tijelu te, gdje je primjenjivo, o tijelu za ovjeravanje, te koje svoj rad provodi uzimajući i obzir međunarodno prihvaćene revizijske standarde. Ako neovisno revizijsko tijelo zaključi kako je dio sustava upravljanja i nadzora, koji se odnosi na upravljačko tijelo ili tijelo za ovjeravanje, u osnovi isti kao i u prethodnom programskom razdoblju, te kako postoje dokazi, na temelju revizijskog rada obavljenog u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EZ) br. 1083/2006 te Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 (38) o njihovu djelotvornom funkcioniranju u tom razdoblju, može zaključiti kako su odgovarajući kriteriji ispunjeni bez provedbe dodatne revizije.

3.   Ako ukupni iznos potpore iz fondova za operativni program premašuje 250 000 000 EUR, ili potpore iz EFPR-a premašuje 100 000 000 EUR, Komisija može unutar mjesec dana od zaprimanja formalne odluke iz stavka 1. zatražiti izvješće i mišljenje neovisnoga revizijskog tijela iz stavka 2. te opis postojećih funkcija i postupaka u upravljačkom tijelu ili, prema potrebi, u tijelu za ovjeravanje. Komisija odlučuje hoće li na temelju svoje procjene rizika zatražiti te dokumente, uzimajući u obzir podatke o znatnim izmjenama u funkcijama i postupcima upravljačkog tijela ili, prema potrebi, tijela za ovjeravanje u usporedbi s onima iz prethodnog programskog razdoblja te odgovarajuće dokaze njihova djelotvornog funkcioniranja.

Komisija može izraziti svoje primjedbe u roku od dva mjeseca od zaprimanja dokumenata iz prvog podstavka. Ne dovodeći u pitanje članak 83., provjera tih dokumenata ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

4.   Ako ukupni iznos potpore iz fondova za operativni program premašuje 250 000 000 EUR, ili potpore iz EFPR-a premašuje 100 000 000 EUR, te ako je došlo do znatnih promjena u funkcijama i postupcima upravljačkog tijela ili, prema potrebi, tijela za ovjeravanje u usporedbi s onima iz prošlog programskog razdoblja, država članica može na vlastitu inicijativu dostaviti Komisiji dokumente iz stavka 3. u roku od dva mjeseca od obavijesti o imenovanjima iz stavka 1. Komisija svoje primjedbe na te dokumente daje u roku od tri mjeseca od njihovog primitka.

5.   Kada postojeći rezultati revizije i nadzora pokazuju kako utvrđeno tijelo više ne ispunjava kriterije iz stavka 2., država članica, na odgovarajućoj razini, utvrđuje u skladu s ozbiljnošću problema probno razdoblje, tijekom kojega se poduzima potrebna popravna radnja.

Ako tijelo koje je utvrđeno ne provede potrebnu popravnu radnju u probnom razdoblju koje je utvrdila država članica, država članica, na odgovarajućoj razini, donosi odluku o opozivu imenovanja tog tijela.

Država članica odmah obavješćuje Komisiju o probnom razdoblju za tijelo koje je utvrđeno, prilažući informacije o dotičnom probnom razdoblju, o kraju probnog razdoblja nakon provedbe popravnih radnje, kao i o opozivu ovlasti tom tijelu. Obavijest države članice o utvrđivanju probnog razdoblja, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 83., ne prekida obradu zahtjeva za međuplaćanja.

6.   Ako je određenje upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje prestalo, države članice određuju, u skladu s postupkom predviđenim u stavku 2., novo tijelo koje preuzima funkcije upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje te o tome obavješćuju Komisiju.

7.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte s obzirom na model izvješća i mišljenja neovisnog revizijskog tijela te opis postojećih funkcija i postupaka upravljačkog tijela te, prema potrebi, tijela za ovjeravanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 125.

Zadaci upravljačkog tijela

1.   Upravljačko tijelo odgovorno je za upravljanje operativnim programom u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

2.   U pogledu upravljanja operativnim programom, upravljačko tijelo:

3.   U pogledu odabira operacija, upravljačko tijelo:

4.   U pogledu financijskog upravljanja i kontrole operativnog programa, upravljačko tijelo:

Odstupajući od prvog podstavka točke (a), Uredbom o ETS-u mogu se postaviti posebna pravila za provjeru primjenjiva na programe suradnje.

5.   Provjere iz stavka 4. prvog podstavka točke (a) uključuju sljedeće postupke:

Učestalost i opseg provjera na licu mjesta moraju biti razmjerni količini iznosa javne potpore za operaciju i razini rizika koji kroz takve provjere utvrđuje tijelo za reviziju za cjelokupni sustav upravljanja i kontrole.

6.   Provjere pojedinih operacija na licu mjesta na temelju stavka 5. prvog podstavka točke (b) mogu se provoditi na temelju uzorka.

7.   Ako je upravljačko tijelo ujedno i korisnik operativnog programa, dogovorima za provjeru iz stavka 4. prvog podstavka točke (a) osigurava se odgovarajuće razdvajanje dužnosti.

8.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. o utvrđivanju pravila povezanih s podacima koji će se evidentirati i pohranjivati u računalnom obliku u okviru sustava praćenja koji je utvrđen u stavku 2. točki (d) ovog članka.

Komisija donosi provedbene akte o utvrđivanju tehničkih specifikacija sustava koji je uspostavljen u skladu s stavkom 2. točkom (d) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

9.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju detaljni minimalni preduvjeti za revizorski trag iz stavka 4. prvog podstavka točke (d) ovog članka kada je riječ o računovodstvenim zapisima koje je potrebno čuvati te popratnim dokumentima koji se čuvaju na razini tijela za ovjeravanje, upravljačkog tijela, posredničkih tijela ili korisnika.

10.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte s obzirom na model za izjavu o upravljanju iz stavka 4. prvog podstavka točke (e) ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

Članak 126.

Dužnosti tijela za ovjeravanje

Tijelo za ovjeravanje operativnog programa posebno je odgovorno za:

Članak 127.

Funkcije tijela za reviziju

1.   Tijelo za reviziju dužno je osigurati revizije pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole operativnog programa i odgovarajućeg broja uzoraka operacija na temelju prijavljenih izdataka. Prijavljeni izdaci revidiraju se na temelju reprezentativnog uzorka i, u pravilu, na temelju metoda statističkog uzorkovanja.

Ne-statistička metoda uzorkovanja može se koristiti ako tako prosudi tijelo za reviziju u opravdanim slučajevima u skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima i u slučaju kada broj operacija za računovodstvenu godinu nije dovoljan za primjenu statističke metode.

U takvim slučajevima veličina uzorka mora biti dovoljna da omogući tijelu za reviziju da pripremi valjano revizorsko mišljenje u skladu s člankom 59. stavkom 5. drugim podstavkom Financijske uredbe.

Ne-statistička metoda uzorkovanja obuhvaća najmanje 5 % operacija za koje su izdaci prijavljeni Komisiji tijekom računovodstvene godine i 10 % izdataka koji su prijavljeni Komisiji tijekom računovodstvene godine.

2.   Ako revizije provodi tijelo koje nije tijelo za reviziju, tijelo za reviziju osigurava da takvo tijelo ima nužnu neovisnost djelovanja.

3.   Tijelo za reviziju osigurava poštovanje međunarodno prihvaćenih revizijskih standarda tijekom revizije.

4.   Tijelo za reviziju dužno je u roku od osam mjeseci nakon usvajanja operativnog programa pripremiti revizijsku strategiju za provođenje revizija. Revizijskom se strategijom utvrđuje revizijska metodologija, metoda uzorkovanja za revizije operacija i planiranje revizija o tekućoj obračunskoj godini i dvije obračunske godine nakon nje. Revizijsku se strategiju mora ažurirati svake godine od 2016. do i uključujući 2024. godinu. Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole primjenjuje na više operativnih programa, može se pripremiti jedna revizijska strategija za dotične operativne programe. Tijelo za reviziju Komisiji dostavlja revizijsku strategiju na zahtjev.

5.   Tijelo za reviziju sastavlja:

Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole odnosi na više operativnih programa, propisani podaci iz prvog podstavka točke (b) mogu se objediniti u isto izvješće.

6.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju modeli za revizijsku strategiju, revizorsko mišljenje i izvješća o kontroli. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 150. stavka 2.

7.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kako bi utvrdila opseg i sadržaj revizija operacija i revizija računa te metodologiju za odabir uzorka operacija iz stavka 1. ovog članka.

8.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 149. kojim se utvrđuju detaljna pravila za korištenje podataka prikupljenih tijekom revizija koje su proveli dužnosnici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije.

POGLAVLJE III.

Suradnja s revizorskim tijelima

Članak 128.

Suradnja s tijelima za reviziju

1.   Komisija je dužna surađivati s tijelima za reviziju u svrhu koordinacije revizijskih planova i metoda i bez odlaganja s tim tijelima mora razmijeniti rezultate revizija provedenih na sustavima upravljanja i kontrole.

2.   Kako bi se olakšala navedena suradnja u slučajevima kada država članica određuje više od jednog tijela za reviziju, država članica može odrediti i koordinacijsko tijelo.

3.   Komisija, tijela za reviziju i sva koordinacijska tijela sastaju se redovito i, u pravilu, barem jednom godišnje ako nije dogovoreno drukčije, da bi analizirali godišnja izvješća o kontroli, revizorsko mišljenje i revizijsku strategiju te razmjenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na unapređenje sustava upravljanja i kontrole.

GLAVA II.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PRIPREMA, PREGLED, PRIHVAĆANJE I ZAKLJUČENJE RAČUNA I FINANCIJSKE KOREKCIJE

POGLAVLJE I.

Financijsko upravljanje

Članak 129.

Zajednička pravila za plaćanje

Država članica dužna je osigurati do zatvaranja operativnog programa da je iznos javnih izdataka isplaćenih korisnicima barem jednak doprinosu iz fondova koji Komisija plaća državi članici.

Članak 130.

Zajednička pravila za izračun međuplaćanja te plaćanje konačne isplate

1.   Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 90 % iznosa koji je posljedica primjene stope sufinanciranja za svaki prioritet utvrđen u skladu s odlukom kojom se usvaja operativni program do prihvatljivih izdataka za prioritet uključenih u zahtjev za plaćanje. Komisija utvrđuje preostale iznose za nadoknadu u obliku međuplaćanja ili njihov povrat u skladu s člankom 139.

2.   Doprinos iz fondova ili EFPR-a za prioritet kroz međuplaćanja te plaćanja konačne isplate ne smije premašiti:

Članak 131.

Zahtjevi za plaćanje

1.   Za svaki prioritet zahtjevi za plaćanje uključuju:

2.   Prihvatljivi izdaci uključeni u zahtjeve za plaćanje potkrijepljeni su zaprimljenim računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti, osim oblika potpore iz članka 67. stavka 1. prvog podstavka točaka (b), (c) i (d), članka 68., članka 69. stavka 1. i članka 109. ove Uredbe te članka 14. Uredbe o ESF-u. Za te su vrste potpore iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje troškovi izračunani na primjenjivoj osnovi.

3.   U slučaju shema potpore u okviru članka 107. UFEU-a, javni doprinos koji odgovara izdacima uključenima u zahtjev za plaćanje prethodno je korisnicima isplatilo tijelo koje dodjeljuje potporu.

4.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju državnih potpora, zahtjev za plaćanje može uključivati predujmove koje je korisnicima isplatilo tijelo koje dodjeljuje potporu, pod sljedećim kumulativnim uvjetima:

5.   Svaki zahtjev za plaćanje koji uključuje predujmove vrste iz stavka 4. odvojeno navodi ukupni plaćeni iznos iz operativnog programa u vidu predujma, iznos koji je pokriven izdacima koje korisnik plaća u roku od tri godine od isplate predujma u skladu sa stavkom 4. točkom (c), te iznos koji nije pokriven izdacima koje je korisnik platio i za koje još nije prošao rok od tri godine.

6.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje model zahtjeva za plaćanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 132.

Isplate korisnicima

1.   Pod uvjetom da su dostupna sredstva za početne isplate, godišnje isplate predfinanciranja i međuplaćanja, upravljačko tijelo osigurava da korisnik u cijelosti prima ukupni iznos raspoloživih prihvatljivih javnih izdataka najkasnije 90 dana od dana kada korisnik podnese zahtjev za isplatu.

Nikakav se iznos ne oduzima niti zadržava i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja ili druga davanja s istovrsnim učinkom koja bi korisnicima mogla umanjiti navedene iznose.

2.   Rok za isplatu iz stavka 1. upravljačko tijelo može prekinuti u bilo kojem od sljedećih opravdanih slučajeva:

Korisnik se pisanim putem obavješćuje o tom prekidu te o razlozima za prekid.

Članak 133.

Korištenje eura

1.   Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu na dan podnošenja zahtjeva za plaćanje, iznose izdataka koje su imale u nacionalnoj valuti preračunavaju u eure. Navedeni se iznosi preračunavaju u eure na temelju mjesečnog tečaja Komisije za mjesec tijekom kojeg su izdaci evidentirani u računima tijela za ovjeravanje za dotični operativni program. Komisija svaki mjesec objavljuje tečaj u elektroničkom obliku.

2.   Odstupajući od stavka 1., Uredba o ETS-u može uvesti posebna pravila o vremenskom roku za prelazak na euro.

3.   Kad euro postane valuta države članice, postupak preračunavanja utvrđen stavkom 1. nadalje vrijedi za sve izdatke koji su zabilježeni u računima tijela za ovjeravanje prije datuma stupanja na snagu fiksnog tečaja nacionalne valute i eura.

Članak 134.

Plaćanje predfinanciranja

1.   Iznos početnog predfinanciranja isplaćuje se u obrocima kako slijedi:

Ako je operativni program usvojen 2015. godine ili kasnije, početni obroci isplaćuju se u godini usvajanja.

2.   Godišnji iznos predfinanciranja plaća se prije 1. srpnja u godinama od 2016. do 2023. godine. Radi se o postotku iznosa potpore operativnom progrmau iz fondova i EFPR-a za cijelo programsko razdoblje, kako slijedi:.

3.   Prilikom izračuna iznosa početnog predfinanciranja iz stavka 1., u iznos potpore za cjelokupno programsko razdoblje nije uključen iznos pričuve za ostvarenje postignuća povezan namijenjenih operativnom programu.

Prilikom izračuna iznosa početnog predfinanciranja iz stavka 1. do, i uključujući, 2020., u iznos potpore za cjelokupno programsko razdoblje nije uključen iznos pričuve za ostvarenje postignuća namijenjenih operativnom programu.

Članak 135.

Rokovi za podnošenje zahtjeva za međuplaćanja te za njihovo plaćanje

1.   Tijelo za ovjeravanje redovito podnosi zahtjev za međuplaćanja u skladu s člankom 131. stavkom 1. koji obuhvaća iznose iz njegova računovodstvenog sustava u obračunskoj godini. Međutim, tijelo za ovjeravanje, kada to smatra potrebnim, može uključiti takve iznose u zahtjeve za plaćanja u narednim obračunskim godinama.

2.   Tijelo za ovjeravanje predaje konačni zahtjev za međuplaćanje do 31. srpnja nakon isteka prethodne obračunske godine, a u svakom slučaju prije prvog zahtjeva za međuplaćanje za sljedeću obračunsku godinu.

3.   Prvi zahtjev za međuplaćanje ne smije se predati prije obavješćivanja Komisije o određivanju upravljačkih tijela i tijela za ovjeravanje u skladu s člankom 124.

4.   Međuplaćanja se neće isplaćivati za operativni program ako godišnje izvješće o provedbi nije poslano Komisiji u skladu s pravilima za pojedine fondove.

5.   Komisija u skladu s raspoloživim sredstvima vrši međuplaćanja najkasnije 60 dana nakon datuma na koji je evidentirala zahtjev za plaćanje.

Članak 136.

Opoziv odobrenih sredstava

1.   Komisija opoziva bilo koji dio iznosa iz operativnoga programa koji nije iskorišten za plaćanje početnog i godišnjeg iznosa predfinanciranja i međuplaćanja do 31. prosinca treće financijske godine nakon godine proračunske obveze u sklopu operativnoga programa, odnosno za koji zahtjev za plaćanje pripremljen u skladu s člankom 131. nije predan u skladu s člankom 135.

2.   Dio obveza koje ostanu otvorene 31. prosinca 2023. godine opoziva se u slučaju da bilo koji dokument iz članka 141. stavka 1. nije predan Komisiji do roka utvrđenog člankom 141. stavkom 1.

POGLAVLJE II.

Priprema, pregled i prihvaćanje računa te zatvaranje operativnih programa i obustava plaćanja

Odjeljak I.

Priprema, pregled i prihvaćanje računa

Članak 137.

Priprema računa

1.   Računi iz članka 59. stavka 5. točke (a) Financijske uredbe dostavljaju se Komisiji za svaki operativni program. Računi obuhvaćaju obračunsku godinu i na razini svakog prioriteta osi te, prema potrebi, fonda i kategorije regije uključuju:

2.   Kada izdatke koji su prethodno bili uključeni u zahtjev za međuplaćanje za obračunsku godinu država članica isključi iz svojih računa zbog procjene zakonitosti i pravilnosti tih izdataka koja je u tijeku, svi ili dio takvih izdataka za koje se naknadno utvrdi da su zakoniti i pravilni mogu biti uključeni u zahtjev za međuplaćanja koji se odnose na kasnije obračunske godine.

3.   Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka, Komisija donosi provedbene akte kojima određuje model za račune iz ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 150. stavka 3.

Članak 138.

Podnošenje podataka

Za svaku godinu od 2016. do i uključujući 2025. države članice u roku iz članka 59. stavka 5. Financijske uredbe podnose dokumente navedene u tom članku, to jest: