11.9.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 270/6

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 6. rujna 2012. antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz u Uniju fotonaponskih modula i njihovih ključnih sastavnih dijelova (tj. ćelija i pločica) od kristalnog silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) (3). Komisija je 8. studenoga 2012. pokrenula postupak protiv subvencioniranog uvoza povezan s tim uvozom (4).

(2)

Uredbom (EU) br. 513/2013 (5) Komisija je uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju fotonaponskih modula i njihovih ključnih sastavnih dijelova (tj. ćelija i poluvodičkih pločica) od kristalnog silicija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a.

(3)

Komisija je Odlukom 2013/423/EU (6) prihvatila preuzimanje obveze povezane s cijenama koje je ponudila skupina proizvođača izvoznika zajedno s Kineskom trgovačkom komorom za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) u pogledu privremene antidampinške pristojbe. Komisija je Uredbom (EU) br. 748/2013 (7) izmijenila Uredbu (EU) br. 513/2013 radi uvođenja potrebnih tehničkih izmjena zbog prihvaćanja preuzimanja obveze u pogledu privremene antidampinške pristojbe.

(4)

Po obavijesti skupine proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om o izmijenjenoj inačici obveze Komisija je Provedbenom odlukom 2013/707/EU (8) potvrdila prihvaćanje obveze kako je izmijenjena („obveza”) za vrijeme primjene konačnih mjera.

(5)

Provedbenom uredbom (EU) br. 1238/2013 (9) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju fotonaponskih modula i njihovih ključnih sastavnih dijelova (tj. ćelija) od kristalnog silicija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a koji nisu obuhvaćeni obvezom.

(6)

Provedbenom uredbom (EU) br. 1239/2013 (10) Vijeće je uvelo i konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz fotonaponskih modula i njihovih ključnih sastavnih dijelova (tj. ćelija) od kristalnog silicija podrijetlom ili poslanih iz NRK-a koji nisu obuhvaćeni obvezom.

(7)

Nakon donošenja Provedbene odluke 2013/707/EU udruženje EU ProSun, koje je podnijelo antidampinšku i antisubvencijsku pritužbu, dovelo je u pitanje provedbu mehanizma prilagodbe cijena iz obveze. Udruženje EU ProSun smatralo je da nije moglo ispravno ostvariti svoja prava na obranu jer u nepovjerljivoj inačici teksta obveze nije izričito utvrđeno da su međunarodne cjenovne serije iz baze podataka Bloomberg na kojima se temelje prilagodbe cijena „izražene u EUR”. Za razliku od prvobitnog shvaćanja službi Komisije i proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om, udruženje EU ProSun smatralo je da se međunarodne cijene na promptnom tržištu, kako su navedene u bazi podataka Bloomberg, ne bi trebale preračunavati iz USD u EUR. Ta su stajališta isto tako iznesena 10. travnja 2014. i 14. svibnja 2014. na saslušanju pred službenikom za saslušanje Glavne uprave za trgovinu („GU TRADE”).

(8)

Ostala postavljena pitanja povezana su s provedbom obveze u pogledu cijene i prilagodbe godišnje razine za ćelije te referentnog podatka o potrošnji za 2013. upotrijebljenog u izračunima na kojima se temelji prva prilagodba godišnje razine. Ta su pitanja udruženje EU ProSun i službe Komisije u međuvremenu razjasnili.

(9)

Komisija je 2. svibnja 2014. na temelju primjedbi zaprimljenih od udruženja EU ProSun zatražila mišljenje proizvođača izvoznika zajedno s CCCME-om. CCCME je u svojem odgovoru od 13. svibnja 2014., dopunjenom 16. lipnja 2014., zauzeo stajalište da je primjena preračunavanja valute iz USD u EUR bila potrebna za provedbu obveze. Na saslušanju pred službenikom za saslušanje Glavne uprave za trgovinu održanom 12. lipnja 2014. CCCME je svoje stajalište ponovio. U dopisu od 15. srpnja 2014. udruženje EU ProSun dostavilo je primjedbe na stajalište koje je CCCME iznio na tom saslušanju. Komisija je 13. lipnja 2014. na temelju odredbi obveze zatražila savjetovanje s proizvođačima izvoznicima zajedno s CCCME-om. Zahtjev se odnosio na valutu koja će se upotrebljavati za mehanizam prilagodbe cijena. Komisija je utvrdila da ta valuta nije određena u obvezi te je zato mehanizam prilagodbe cijena potrebno s pravne strane dodatno pojasniti. Proizvođači izvoznici zajedno s CCCME-om prihvatili su 1. srpnja 2014. zahtjev za savjetovanje. Kako bi se razjasnila ta tehnička pitanja koja se odnose na provedbu obveze, 9. srpnja 2014. održano je savjetovanje između CCCME-a i Komisije, u skladu s odgovarajućom klauzulom iz obveze. Proizvođači izvoznici zajedno s CCCME-om 24. srpnja 2014. dostavili su obavijest („obavijest CCCME-a”) u kojoj se predlaže pojašnjenje provedbe mehanizma prilagodbe cijena dopunom formulacije relevantnih odredbi obveze.

(10)

Obavijest CCCME-a stavljena je na raspolaganje zainteresiranim stranama kako bi im se omogućilo da ostvare svoja prava na obranu u pogledu provedbe određenih klauzula obveze. Dopisima od 28. srpnja i 30. srpnja 2014. udruženje EU ProSun izrazilo je svoje protivljenje predloženom pojašnjenju provedbe obveze. Zatražilo je i intervenciju službenika za saslušanje Glavne uprave za trgovinu te je 31. srpnja 2014. održano saslušanje. Komisija je 4. kolovoza 2014. obavijestila zainteresirane strane o ključnim činjeničnim i zakonskim elementima na temelju kojih je namjeravala prihvatiti predloženo pojašnjenje. Pozvala je zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta. Udruženje EU ProSun ponovilo je svoje protivljenje predloženom pojašnjenju 6. kolovoza 2014., 14. kolovoza 2014. i sa zakašnjenjem 25. kolovoza 2014.

(11)

Komisija sada mora odlučiti može li prihvatiti pojašnjenja predložena u obavijesti CCCME-a. Udruženje EU ProSun to osporava na temelju pet argumenata. Ovom se Odlukom želi dati tehničko pojašnjenje, a ne preispitati mjere koje su na snazi. Stoga je argumente udruženja EU ProSun moguće ocijeniti samo ako se odnose na područje primjene ove Odluke.

(12)

Prvo, udruženje EU ProSun osporilo je da je obvezu moguće tumačiti na način koji omogućuje preračunavanje međunarodnih cjenovnih serija iz baze podataka Bloomberg u EUR. Stoga smatra da bi prihvaćanje predloženog pojašnjenja provedbe obveze bila nedopustiva izmjena obveze. Nakon što je saslušala strane, Komisija ponavlja da je tekst obveze nejasan jer u njemu preračunavanje valute nije izričito utvrđeno, ali se takvo preračunavanje ni ne isključuje te je stoga zbog pravne sigurnosti pojašnjenje primjereno. Nadalje, tumačenje koje proizlazi iz obavijesti CCCME-a u skladu je s logikom i općom strukturom obveze, kako se odražava u zajedničkom dogovoru.

(13)

Komisija naglašava da je preračunavanje međunarodnih cijena iz baze podataka Bloomberg u EUR bilo dio zajedničkog dogovora strana obveze. Osim toga preračunavanje međunarodnih cjenovnih serija iz baze podataka Bloomberg u EUR nužno je jer se upotrebljavaju kao referentno mjerilo za prilagodbu najniže uvozne cijene koja je izražena u EUR. Činjenica da se preračunavanje provodi ne uzrokuje sama po sebi više (ili manje) štetan damping ili subvencioniranje jer fluktuacije valuta mogu biti naviše i naniže. Riječ je o automatskom mehanizmu prilagodbe cijena početne najniže uvozne cijene koja je izražena u EUR. U svakom je slučaju devizni tečaj čimbenik koji različiti gospodarski subjekti uzimaju u obzir pri prodaji na određenom tržištu, a u ovom je slučaju to tržište Unije.

(14)

Drugo, udruženje EU ProSun tvrdilo je da će prihvaćanje predloženog pojašnjenja provedbe obveze uzrokovati trend smanjenja najniže uvozne cijene. Komisija u tom pogledu napominje da se mehanizmom prilagodbe sprečava rizik od trenda smanjenja (ili porasta) cijena tako što se osigurava povratak na prvotnu najnižu uvoznu cijenu ako se cijena u određenom tromjesečju promijeni za manje od određenog postotka. Osim toga Komisija primjećuje da se kotacije cijena koje prikuplja Bloomberg smatraju reprezentativnima što se tiče svjetskih cijena solarnih panela te da se temelje na uzorku cijena koje su proizvođači iz različitih zemalja opazili na različitim nacionalnim tržištima. Prema podacima Europskog udruženja fotonaponske industrije („EPIA”) potrošnja na europskom tržištu 2013. iznosila je 28 % svjetske potrošnje solarnih panela (10 975 MW od 38 358 MW novoinstaliranog kapaciteta) (11). Stoga transakcije na koje se obveza odnosi čine znatno manje od 28 % svih svjetskih transakcija za koje su reprezentativne međunarodne cjenovne serije iz baze podataka Bloomberg. Zato je učinak promjene najniže uvozne cijene na međunarodne cjenovne serije iz baze podataka Bloomberg ograničen. Stoga nije točna tvrdnja da bi mehanizam prilagodbe najniže uvozne cijene uzrokovao trend smanjenja cijena.

(15)

Treće, udruženje EU ProSun tvrdilo je da bi Komisija trebala upotrebljavati međunarodne cjenovne serije bez kineskih cijena. Komisija je primijetila da je ta mogućnost spomenuta u tekstu obveze kao sekundarna mogućnost koja nije odmah funkcionalna. Ta bi se mogućnost mogla uzeti u obzir u budućnosti u skladu s odgovarajućim postupcima.

(16)

Četvrto, udruženje EU ProSun tvrdilo je da se prilagođenom najnižom uvoznom cijenom ne uklanja šteta nanesena industriji Unije. Komisija napominje da je obveza otpočetka obuhvaćala početnu najnižu uvoznu cijenu i prilagodbu cijena. Zato ocjena u Provedbenoj odluci 2013/707/EU u pogledu usklađenosti sa zahtjevima za prihvaćanje obveza u Osnovnoj antidampinškoj uredbi i Osnovnoj antisubvencijskoj uredbi obuhvaća prilagodbu cijena. Ta se prilagodba cijena odvija automatski. Najniža uvozna cijena i mehanizam prilagodbe cijena primjenjuju se u skladu sa zahtjevima iz članka 8. Osnovne antidampinške uredbe i članka 13. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(17)

Peto, udruženje EU ProSun tvrdilo je da obavijest CCCME-a ne bi bila ekonomski opravdana. Prvi ekonomski argument taj je da je baza podataka Bloomberg indeks, a ne izravna kotacija cijena jer su cijene iz različitih tržišta standardizirane u USD. Komisija primjećuje da se obveza odnosi na „prosječne cijene” pa se stoga temelji na stajalištu da baza podataka Bloomberg sadržava kotacije cijena. Nije sporno da je baza podataka Bloomberg zbirka cijena koje su dostupne u USD, međutim najniža uvozna cijena izražava se u EUR. Stoga je prikladno preračunati te kotacije u EUR da bi se znalo po kojoj se cijeni u EUR solarni paneli mogu kupiti na svjetskom tržištu. Budući da su ugovori sklopljeni u Uniji uglavnom u EUR, Komisija smatra da su prosječne cijene u EUR relevantnije za ocjenu učinka međunarodnih kretanja cijena na stanje u Uniji. Drugi se ekonomski argument odnosi na cilj mehanizma prilagodbe i pitanje je li sličan cilju mehanizama prilagodbe koji se upotrebljavaju u ostalim obvezama, a koji se temelje na cijeni sirovina. Prvo, Komisija primjećuje da je u uvodnoj izjavi 4. Odluke 2013/423/EU zaista navedeno da je cilj mehanizma prilagodbe u ovom slučaju jednak cilju mehanizama prilagodbe upotrijebljenih u prethodnim obvezama usprkos činjenici da se zbog tehničkih razloga cijena sirovina u ovom slučaju nije mogla upotrijebiti. Drugo, najniža uvozna cijena ne temelji se na proizvodnim troškovima proizvođača iz Unije koji uključuju razumnu dobit, nego na metodologiji opisanoj u uvodnoj izjavi 7. Odluke 2013/423/EU i uvodnoj izjavi 22. Provedbene odluke 2013/707/EU.

(18)

Komisija smatra da je predloženo pojašnjenje obuhvaćeno područjem primjene obveze, kako je prihvaćena Provedbenom odlukom 2013/707/EU.

(19)

Zbog izražene zabrinutosti trećih strana tijekom provedbe obveze, prikladno je prihvatiti predloženo pojašnjenje provedbe obveze i okončati savjetovanje s proizvođačima izvoznicima zajedno s CCCME-om. Zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na kojima se ova Odluka temelji,