18.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 299/101

(1)

Komisija je 26. studenoga 2015. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2016. za koordinaciju ekonomske politike. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 17. i 18. ožujka 2016. Komisija je 26. studenoga 2015. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Luksemburg nije utvrđen kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je Preporuku Europsko vijeće potvrdilo 18. i 19. veljače 2016., a Vijeće donijelo 8. ožujka 2016. (3) Kao zemlja čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost gospodarstava u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Luksemburg bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu te Preporuke.

(2)

Izvješće za Luksemburg objavljeno je 26. veljače 2016. U njemu je ocijenjen napredak Luksemburga u provedbi preporuka za Luksemburg koje je Vijeće donijelo 14. srpnja 2015. te napredak Luksemburga u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(3)

Luksemburg je 29. travnja 2016. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2016. i Program stabilnosti za 2016. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(4)

Pri programiranju europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno u članku 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera koje povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Luksemburg je trenutačno obuhvaćen preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2016. planira postići uravnoteženi proračun u 2017., a nakon toga male suficite te doseći 0,4 % BDP-a do 2020. Tijekom programskog razdoblja i dalje će se ispunjavati srednjoročni proračunski cilj. Međutim, u svojem programu stabilnosti za 2016. Luksemburg najavljuje da će se srednjoročni proračunski cilj izmijeniti, tj. strukturni suficit od 0,5 % BDP-a do 2016. prijeći će u strukturni deficit od 0,5 % BDP-a od 2017. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u postupno porasti na 23,5 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije uvjerljiv je, uz iznimku 2017. i 2018., kada je povoljan. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2016. predviđa se da će se strukturni suficit smanjiti na 1,4 % BDP-a u 2016., a potom na 0,3 % BDP-a u 2017. te će tako ostati iznad razine srednjoročnog proračunskog cilja. Moguća buduća odstupanja ocjenjivala bi se u odnosu na zahtjev za održavanje strukturnog salda na razini srednjoročnog proračunskog cilja, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem dugoročne održivosti javnih financija, osobito u području mirovina. Na temelju ocjene Programa stabilnosti te uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2016., Vijeće očekuje da će Luksemburg biti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

Luksemburška nadležna tijela najavila su glavne pravce sveobuhvatne porezne reforme koja bi trebala stupiti na snagu u 2017. Reformom se predviđaju izmjene uglavnom u području izravnog oporezivanja za pojedince i društva. Njome se želi postupno smanjiti stopa poreza na dobit poduzeća (u cilju povećanja konkurentnosti) i povećati progresivnost poreza na osobni dohodak (u cilju povećanja pravednosti). Istodobno se povećanjem određenih poreznih izdataka, posebno u pogledu stanovanja, može izazvati rizik od smanjenja porezne osnovice. Određena međunarodna kretanja također mogu utjecati na strukturu luksemburškog poreznog sustava te upućivati na slabost barem jednog dijela fiskalnih prihoda. U cilju osiguravanja predvidivosti trebalo bi dodatno proširiti poreznu osnovicu, osobito ponovnim razmatranjem trenutačno niskog poreza na nekretnine i većim iskorištavanjem alternativnih izvora, uključujući porez u području okoliša. U tom se pogledu ukidanjem rubrike intelektualnog vlasništva omogućuje proširenje porezne osnovice poduzeća. Donošenje i provedba poreznih reformi i dalje će se pomno pratiti u okviru europskog semestra.

(7)

Luksemburška nadležna tijela nastoje diversificirati gospodarstvo, uzimajući pritom u obzir rizike povezane s velikom ovisnošću o financijskom sektoru. S obzirom na visoku razinu troškova rada u toj zemlji, djelatnosti s višom dodanom vrijednošću pružaju potencijal za poticanje alternativnih izvora rasta. Stoga uspješna diversifikacija gospodarstva Luksemburga uvelike ovisi o sektorima koji su manje osjetljivi na razine troška rada. Oni se uglavnom temelje na istraživanjima i inovacijama, koje karakterizira izrazita usmjerenost na tehnologiju i znanje. Daljnjim bi se proširenjem već uspješnog sektora nefinancijskih usluga moglo doprinijeti diversifikaciji gospodarstva. Smanjenjem ili uklanjanjem postojećih prepreka ulaganju i inovacijama koje ograničavaju gospodarski razvoj oslobodio bi se potencijal za inovacije i doprinijelo diversifikaciji. Dok su javna ulaganja iznad prosjeka europodručja, privatna ulaganja podbacuju. Održavanje visoke razine ulaganja nužno je za očuvanje izgleda za rast. Analiza u Izvješću za Luksemburg pokazuje da je riječ o zemlji s najstrožim propisima u Uniji u području poslovnih usluga i osnivanja maloprodajnih poduzeća. Glavna se ograničenja odnose na zahtjeve u pogledu vlasničke strukture, prava glasa i multidisciplinarnih ograničenja u sektoru poslovnih usluga te operativne zahtjeve i zahtjeve u pogledu osnivanja poduzeća u maloprodajnom sektoru.

(8)

Stalno povećavanje cijena nekretnina tijekom proteklih desetljeća, zajedno s predviđenom snažnom dinamikom stanovništva i zaposlenosti u idućim godinama, moglo bi postati prepreka planiranom porastu broja stanovnika i radne snage. Ta je perspektiva još izglednija s obzirom na to da gospodarstvo uvelike ovisi o doprinosu visokokvalificiranih radnika iz susjednih zemalja, koji čine oko jednu trećinu ukupnog broja zaposlenih. Na dinamiku cijena stambenih nekretnina utječe neujednačenost potražnje i ponude, a posebno manjak dostupnog i povoljnog stambenog prostora. Nedovoljna dostupnost zemljišta za novogradnju i neoptimalno administrativno uređenje u pogledu postupaka izdavanja građevinskih dozvola prepreka su fleksibilnosti stambene ponude. S obzirom na nefleksibilnu stambenu ponudu vjerojatno će se i velik dio poreznih subvencija raspoloživ u okviru postojećih politika kapitalizirati u okviru cijene nekretnina. Mogli bi se povećati i napori na osiguravanju socijalnog stambenog prostora po povoljnim cijenama. Trenutačno stanje na tržištu nekretnina ne samo da odvraća kućanstva od nastanjivanja u Luksemburgu, nego i povećava problem prometne preopterećenosti i onečišćenja. I nove demografske projekcije iz Izvješća o starenju stanovništva iz 2015. upućuju na nužnost uklanjanja uskih grla za ulaganja u području prometa i stanovanja te bi se one trebale prenijeti i u četiri buduća sektorska plana za stambene nekretnine, prijevoz, zone gospodarske aktivnosti i zeleni krajobraz.

(9)

Postignuća gospodarske diversifikacije mogla bi ograničiti činjenica da kretanja plaća u nekim sektorima nisu u skladu s kretanjima u pogledu produktivnosti. To dodatno ograničava sektore na koje se može usmjeriti, većinom na one s visokom dodanom vrijednošću. Tijekom posljednjeg desetljeća jedinični troškovi rada u Luksemburgu povećavali su se brže nego u većini država članica europodručja. Sveobuhvatnom automatskom indeksacijom plaća doprinosi se ograničavanju razlika u plaćama među sektorima i može se spriječiti uzimanje u obzir razlika u produktivnosti. Međutim, produljeno trajanje niske inflacije dovelo je do odgode pokretanja automatske prilagodbe plaća te je doprinijelo umjerenim kretanjima plaća. Usporedno sa slabim kretanjima plaća i nestabilnošću proizvodnje gubitci zbog troškovne konkurentnosti smanjili su se. U tom kontekstu opravdano je praćenje kretanja plaća.

(10)

Obveze povezane sa starošću i dalje su dugoročan rizik, posebno u pogledu troškova mirovina. U pogledu premošćivanja jaza između zakonske i stvarne dobi za umirovljenje s pomoću ograničavanja ranog umirovljenja Luksemburg je ostvario ograničen napredak. U srpnju 2015. parlamentu je predstavljen nacrt zakona kojim se mijenjaju pravila povezana s ranim umirovljenjem. Međutim, premda će jedan program biti ukinut, uvjeti prihvatljivosti za druge predmirovinske programe bit će djelomično ublaženi. Nadalje, zakon o reklasifikaciji radnika s radnim invaliditetom donesen je u srpnju 2015. i provodi se od 1. siječnja 2016. Njime su se povećale mogućnosti za radnike s radnim invaliditetom da ostanu na tržištu rada, što podrazumijeva smanjenje broja ljudi koji ulaze u program ranog umirovljenja. Rano umirovljenje i dalje je raširena pojava, a poticaji za dulji radni vijek ograničeni su. Još nema sveobuhvatne strategije u pogledu dobne politike kojom bi se stariji radnici duže zadržali na radnom mjestu te bi im se omogućili poticaji i vještine u cilju njihova vraćanja na posao. O paktu kojim se želi potaknuti poduzeća s više od 150 zaposlenika da zadrže starije radnike još se raspravlja u parlamentu.

(11)

U skladu s mirovinskom reformom iz 2012. praćenje i ocjenjivanje održivosti mirovinskog sustava trebalo bi provoditi svakih pet godina od donošenja reforme. Vlada je potvrdila svoju namjeru da ocjenjivanje provede u 2016., a ne u 2017., kako je prvotno planirano, te je uspostavila Radnu skupinu za mirovine zaduženu za provedbu tog ocjenjivanja. Nije zabilježen napredak u usklađivanju zakonske dobi za umirovljenje sa životnim vijekom, kako je prethodno preporučilo Vijeće. Luksemburg se ističe kao jedina država članica u kojoj nije predviđeno daljnje povećanje zakonske dobi za umirovljenje i dobi za rano umirovljenje za razdoblje 2013. – 2060. U Izvješću o starenju stanovništva iz 2015. predviđeno povećanje rashoda povezanih s dobi smanjeno je, ali se revizija, s obzirom na to da nisu donesene nove reforme, gotovo isključivo objašnjava povoljnijim demografskim projekcijama. Čak i nakon revizije očekivano povećanje rashoda za mirovine i dalje je najviše u Uniji. Nadalje, Luksemburg će se suočiti s rizicima u pogledu očekivanog povećanja rashoda povezanih s dugotrajnom skrbi, koji su, mjereno udjelom u BDP-u, jedni od najvećih u odnosu na sve države članice. To je pak posljedica najvišeg očekivanog povećanja udjela stanovništva koje ovisi o državnom financiranju do 2060. u Uniji. Kako bi se osigurala dugoročna održivost osiguranja za dugotrajnu skrb, proveden je pripremni rad na reformi.

(12)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga, koju je objavila u Izvješću za Luksemburg za 2016. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Luksemburgu prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Hrvatskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnog gospodarskog upravljanja EU-om pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(13)

Vijeće je s obzirom na tu ocjenu ispitalo Program stabilnosti i njegovo je mišljenje (5) da se očekuje da će Luksemburg biti usklađen s Paktom o stabilnosti i rastu.

1.

Osigurati dugoročnu održivost javnih mirovina povećanjem stvarne dobi za umirovljenje, ograničavanjem ranog umirovljenja, povećanjem poticaja za dulji radni vijek i usklađivanjem zakonske dobi za umirovljenje s promjenama u životnom vijeku.

2.

Ukloniti prepreke ulaganjima i inovacijama koje ograničavaju gospodarski razvoj u sektoru poslovnih usluga. Riješiti pitanje uskih grla koja otežavaju stambena ulaganja.