(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. svibnja 2015. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika osim nehrđajućeg čelika, svih širina, hladnovaljanih (hladnoreduciranih) koji nisu platirani niti prevučeni i samo su hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni, („hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Ruske Federacije („Rusija”) (zajedno dalje u tekstu „predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) 1. travnja 2015. uložila zahtjev u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu navedenog proizvoda i o posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dovoljno opravdanje za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Nakon zahtjeva podnositelja zahtjeva potkrijepljenog potrebnim dokazima Komisija je 12. prosinca 2015. objavila Provedbenu uredbu (EU) 2015/2325 (3) o uvjetovanju evidentiranjem uvoza određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije („Uredba o evidentiranju”) od 13. prosinca 2015. nadalje.

(4)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je zahtjev za evidentiranje uvoza neosnovan jer nisu ispunjeni uvjeti u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe. Tvrdile su da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi jer bi se zahtjev temeljio na proizvoljno odabranim rokovima, zanemarila bi se ciklička priroda uvoza, a evidentiranje uvoza i retroaktivna primjena mjera bili bi protivni interesima Unije. Međutim, u trenutku donošenja odluke o evidentiranju uvoza Komisija je imala dostatne dokaze prima facie kojima se opravdala potreba za evidentiranjem uvoza: uvoz i tržišni udjeli predmetnih zemalja znatno su se povećali. Stoga je tvrdnja u tom pogledu bila odbijena.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a i Rusije, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati i udruženja za koja se zna da se pokretanje postupka na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku pismeno iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile i pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša omogućeno je saslušanje.

(7)

Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače iz Brazila, Kanade, Indije, Japana, Južne Koreje, Tajvana, Turske, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država te ih pozvala na sudjelovanje. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila o tome da je privremeno odabrala Kanadu kao treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujama proizvodnje i prodaje, istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Privremeni uzorak sastojao se od pet proizvođača iz Unije sa sjedištem u pet različitih država članica, koji su činili više od 35 % proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak.

(10)

Eurofer je dostavio primjedbe i zbog različitih razloga preporučio promjenu predloženog uzorka. Međutim, nakon što je analizirala te primjedbe, Komisija je zaključila da se promjenom uzorka koju je predložio Eurofer ne bi poboljšala njegova ukupna reprezentativnost. Komisija je stoga potvrdila uzorak i nije u tom pogledu primila dodatne primjedbe.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Trinaest uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Za uzorak su odabrana četiri uvoznika, no samo je jedan od njih dostavio odgovore na upitnik za uvoznike. Kako bi svoje nalaze temeljila na većem broju nepovezanih uvoznika, Komisija se obratila preostalim nepovezanim uvoznicima koji su se javili tijekom odabira uzorka, no nijedan od njih nije potvrdio spremnost da ispuni upitnik za uvoznike.

(13)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak za NRK odnosno Rusiju, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a i Rusije zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji i Stalne misije Ruske Federacije pri Europskoj uniji zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za suradnju u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(14)

Deset skupina proizvođača izvoznika iz NRK-a i tri skupine iz Rusije dostavile su zatražene podatke i pristale da ih se uključi u uzorke za NRK odnosno Rusiju. U pogledu NRK-a i u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije skupine trgovačkih društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju kojeg je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s nadležnim tijelima NRK-a. Nakon što je razmotrila primjedbe primljene od jednog proizvođača izvoznika primila primjedbe, Komisija je potvrdila svoj predloženi uzorak.

(15)

Budući da je broj proizvođača izvoznika u Rusiji ograničen, Komisija je odlučila ne odabrati uzorak za Rusiju, nego ispitnim postupkom obuhvatiti sve tri skupine predmetnih društava. Navedena društva i nadležna ruska tijela o tome su obaviještena.

(16)

Šest skupina proizvođača izvoznika iz NRK-a navelo je da žele zatražiti pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Međutim, ni jedna nije odgovorila na upitnik i stoga se nije mogla razmatrati mogućnost pojedinačnog ispitivanja.

(17)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se znalo da se to na njih odnosi te svim ostalim društvima koja su se javila u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori na upitnik pristigli su od pet proizvođača iz Unije, tri korisnika, skupine povezanih servisnih centara za čelik, jednog servisnog centra za čelik koji nije povezan s proizvođačem izvoznikom u predmetnim zemljama, tri proizvođača izvoznika iz Rusije, dvije skupine proizvođača izvoznika iz NRK-a i jednog proizvođača iz analogne zemlje.

(18)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava/sljedećeg udruženja:

(19)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”).

(20)

Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(21)

Predmetni su proizvod plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika osim nehrđajućeg čelika, svih širina, hladnovaljani (hladnoreducirani) koji nisu platirani niti prevučeni i samo su hladnovaljani i dalje neobrađeni (hladnoreducirani), trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7209 15 00, 7209 16 90, 7209 17 90, 7209 18 91, ex 7209 18 99, ex 7209 25 00, 7209 26 90, 7209 27 90, 7209 28 90, 7211 23 30, ex 7211 23 80, ex 7211 29 00, 7225 50 80, 7226 92 00 i podrijetlom su iz NRK-a i Rusije.

Sljedeće vrste proizvoda isključene su iz definicije predmetnog proizvoda:

(22)

Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se od toplovaljanih koluta. Postupak hladnog valjanja definira se kao povlačenje lima ili trake, prethodno toplovaljanih i nagrizanih, kroz hladne valjke, odnosno na temperaturi nižoj od one na kojoj se metal omekšava. Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se tako da budu u skladu s određenim specifikacijama ili specifikacijama krajnjeg korisnika. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani), uzdužno rezani u limene ploče ili uske trake. Industrijski proizvedene hladnovaljane plosnate proizvode od čelika krajnji korisnici kupuju za razne primjene, uglavnom u proizvodnji (industrija u širem smislu, pakiranje, automobilska industrija itd.), ali i u građevinarstvu.

(23)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(24)

Komisija je stoga privremeno odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(25)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe Komisija određuje uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 6. Osnovne uredbe za proizvođače izvoznike u NRK-u koji ispunjavaju kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) te bi im se stoga mogao odobriti MET.

(26)

Za određivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne podatke zatraživši od proizvođača izvoznika da ispune obrazac zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva. Nijedan od njih nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva.

(27)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu morala biti odabrana analogna zemlja.

(28)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je privremeno odabrala Kanadu kao odgovarajuću analognu zemlju te pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Jedan proizvođač izvoznik i Kinesko udruženje za željezo i čelik usprotivili su se odabiru Kanade tvrdeći da bi Rusija bila odgovarajući izbor.

(29)

Stanje u Rusiji ispitano je u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe kojim se predviđa da: „ako je moguće, koristi se treća zemlja tržišnoga gospodarstva nad kojom se provodi isti ispitni postupak”. Međutim, Komisija smatra da Rusija zbog dva razloga nije primjerena analogna zemlja:

(30)

Komisija je stoga naknadno ispitala bi li neka druga zemlja s tržišnim gospodarstvom u kojoj se proizvodi predmetni proizvod mogla biti odgovarajuća analogna zemlja. Osim u Indiji, Južnoj Koreji i Ukrajini, koje su navedene u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija se obratila proizvođačima u Brazilu, Japanu, Tajvanu, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Na temelju pristiglih podataka i vlastitog istraživanja Komisija je od 35 poznatih ili potencijalnih proizvođača istovjetnog proizvoda u tim zemljama zatražila da dostave podatke. Nijedan nije odgovorio na upitnik za proizvođače iz analogne zemlje. Osim toga, Komisija je stupila u kontakt s trima proizvođačima iz Kanade. Samo je jedan odgovorio na upitnik za proizvođače iz analogne zemlje.

(31)

Na temelju prikupljenih i provjerenih podataka čini se da je Kanada primjerena analogna zemlja zbog sljedećih razloga:

(32)

Jedan proizvođač izvoznik i Kinesko udruženje za željezo i čelik tvrdili su da Kanada nije primjereni izbor zbog sljedećih razloga:

(33)

S obzirom na navedene tvrdnje Komisija primjećuje da:

(34)

Komisija je zato u ovoj fazi zaključila da je Kanada primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(35)

Podaci dobiveni od proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(36)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje proizvođača koji surađuje u analognoj zemlji reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji svake skupine proizvođača izvoznika iz Kine u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna prodaja na domaćem tržištu analogne zemlje proizvođača istovjetnog proizvoda koji surađuje bila je reprezentativna.

(37)

Komisija je za skupine proizvođača izvoznika u uzorku naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(38)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača iz analogne zemlje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju. Komisija je za obje kineske skupine proizvođača izvoznika utvrdila da je za većinu vrsta proizvoda domaća prodaja bila reprezentativna.

(39)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(40)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(41)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(42)

Uobičajena je vrijednost stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(43)

Analizom domaće prodaje koju je provela Komisija pokazalo se da je za većinu izvezenih vrsta proizvoda preko 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s navedenim, za te je vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana kao ponderirana prosječna vrijednost cijena svih domaćih prodaja tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(44)

Ako proizvođač iz analogne zemlje neku vrstu proizvoda nije na domaćem tržištu prodao u reprezentativnim količinama, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(45)

Za vrstu proizvoda koji se na domaćem tržištu nije prodavao u reprezentativnim količinama uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova te dobiti od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za one vrste prosječnih troškova proizvodnje istovjetnog proizvoda koje je proizvođač koji je surađivao iz analogne zemlje imao tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(46)

Jedna je skupina proizvođača izvoznika u uzorku u Uniju izvozila izravno nezavisnim kupcima i preko povezanih uvoznika.

(47)

Ako su skupine proizvođača izvoznika izvozile predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(48)

Ako su skupine proizvođača izvoznika izvozile predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put prodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući prodajne, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(49)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu skupina proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(50)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene za troškove povezane s prijevozom, manipuliranjem, utovarom i popratnim troškovima, provizijama, neizravnim porezima, troškovima kredita i bankovnim pristojbama.

(51)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(52)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Dampinške marže, NRK

(53)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju izvan uzorka Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži skupina proizvođača izvoznika u uzorku.

(54)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 56,9 %.

(55)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje količina je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(56)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 87 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu među društvima u uzorku.

(57)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 2.

Dampinške marže, NRK

(58)

Komisija je ispitala tri ruska proizvođača izvoznika čiji je izvoz činio gotovo ukupan izvoz iz Rusije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kako se navodi u nastavku, pojavio se niz pitanja zbog kojih je Komisija za dva od ta tri proizvođača izvoznika privremeno razmotrila mogućnost primjene članka 18. Osnovne uredbe.

(59)

Za jednog proizvođača izvoznika Komisija je prilagodila troškove proizvodnje prijavljene u odgovoru na upitnik utvrđen uvodnom izjavom 76.

(60)

Za drugog je proizvođača izvoznika provjerom na licu mjesta otkriveno da to društvo Komisiji nije za predmetni proizvod prijavilo ukupan obujam svoje proizvodnje i svojeg kapaciteta. Komisija je, isto tako na licu mjesta, utvrdila da to društvo nije dostavilo potpune podatke o svojem sustavu označivanja proizvoda koji upotrebljava za proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda, zbog čega je Komisiji bilo nemoguće povezati podatke o prodaji po vrsti proizvoda s podacima o proizvodnji po vrsti proizvoda. Komisija je dalje utvrdila da to društvo za vrijeme provjere na licu mjesta nije imalo lako dostupne podatke po vrsti proizvoda o prodanim količinama ili o količinama koje su ograničeno upotrijebljene u daljnjoj proizvodnji. Tim bi se podacima Komisiji omogućilo da na licu mjesta provjeri odbitak troškova za vlastitu upotrebu od ukupno prijavljenih troškova proizvodnje za koje je društvo tvrdilo da ih je potrebno ostvariti kako bi se došlo do cijene proizvodnje prijavljene količine predmetnog proizvoda koji se prodaje. Društvo je podatke zatražene pri provjeri, potrebne da se usklade proizvodnja, prodaja i vlastita ograničena upotreba, dostavilo tek nakon Komisijina posjeta radi provjere. Komisija je nove podatke analizirala usklađivanjem podataka o proizvedenim količinama predmetnog proizvoda kako su prijavljene nakon posjeta radi provjere i podataka o količini koja je prodana ili prenesena radi prerade u ostale proizvode. Usklađivanjem se pokazalo da je društvo prikazalo veću ukupno prodanu količinu od one koju je proizvodnjom fizički moguće postići, uzimajući u obzir razlike u zalihama, odbijenu robu i otpad koje je društvo prijavilo.

(61)

Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 60. Komisija je smatrala da na temelju podataka koje je proizvođač izvoznik dostavio prije i poslije posjeta radi provjere na licu mjesta nije moguće utvrditi točnost i pouzdanost podataka o obujmu prodaje i troškovima za predmetni proizvod koje je dostavio proizvođač izvoznik. Komisija je zaključila da proizvođač izvoznik nije surađivao na odgovarajući način jer nije dostavio podatke koje je zatražila kako bi procijenila i provjerila obujam prodaje i troškove proizvodnje predmetnog proizvoda. Komisija zbog toga nije mogla pouzdano utvrditi izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost. Nadalje, budući da se nedostatak pouzdanosti odrazio na čitav skup podataka koje je proizvođač izvoznik dostavljao u raznim fazama, Komisija se nije mogla pouzdati u posebne podskupove podataka dostavljene u vezi s različitim komponentama dampinške marže. Komisija je zbog toga za tog proizvođača izvoznika dampinšku maržu morala utvrditi na osnovi dostupnih činjenica i zanemariti podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik jer nije mogla doći do razumno točnih nalaza i jer podatke nije bilo moguće provjeriti.

(62)

Komisija je 30. listopada 2015. obavijestila predmetnog proizvođača izvoznika da zbog razloga utvrđenih uvodnim izjavama 60. i 61. smatra da to društvo nije dostavilo potrebne podatke o izvoznim cijenama i troškovima proizvodnje za predmetni proizvod u roku utvrđenom u Osnovnoj uredbi te da namjerava primijeniti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe kako bi za to društvo utvrdila mogući damping.

(63)

Društvo je 13. studenoga 2015. iznijelo primjedbu na namjeru Komisije da upotrijebi dostupne činjenice, izjavivši da je u ispitnom postupku surađivalo u skladu sa svojim mogućnostima. Društvo je u podnesku navelo da su dostavljeni svi podaci iz kojih je Komisija mogla doći do razumno točnih nalaza, a od društva se nije moglo zahtijevati dostavljanje podataka za čije bi pribavljanje bilo potrebno nerazumno, prekomjerno istraživanje. Društvo je još zatražilo izniman drugi posjet radi provjere prije uvođenja bilo koje privremene pristojbe.

(64)

Komisija je ispitala primjedbe društva i zaključila da u njima nisu izneseni nikakvi novi i provjerljivi elementi zbog kojih bi izmijenila svoju namjeru da u ovoj fazi ispitnog postupka upotrijebi dostupne činjenice kako bi za predmetno društvo utvrdila mogući damping. Komisija smatra i kako nije nerazumno opteretila to društvo svojim ustrajanjem na pravilnom usklađivanju podataka o proizvodnji i prodaji društva, što je nužno za provjeru tih podataka za predmetni proizvod. Osim toga, Komisija smatra da, s obzirom na već utvrđene nedostatke u podacima koje je društvo samo prijavilo, drugi posjet radi provjere na licu mjesta ne bi imao smisla. Stoga je, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, Komisija privremeno utvrdila dampinšku maržu za to društvo na temelju dostupnih činjenica.

(65)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog od dva proizvođača izvoznika reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(66)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom.

(67)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog od dvaju proizvođača izvoznika na njihovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju.

(68)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(69)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(70)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(71)

Uobičajena je vrijednost stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(72)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da je za neke vrste proizvoda dio domaće proizvodnje bio profitabilan te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time, uobičajena vrijednost bila je izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ako su uvjeti iz prethodno navedene uvodne izjave 69. bili ispunjeni, ili kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje ako ti uvjeti nisu bili ispunjeni. Ako nije bilo prodaje određene vrste istovjetnog proizvoda ili je nije bilo dovoljno, ili ako nije bilo prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(73)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda dvaju proizvođača izvoznika u ispitnom postupku tijekom ispitnog postupka:

(74)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnoj količini na domaćem tržištu dodani su prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu. Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(75)

Svi proizvođači izvoznici u svojim su financijskim izvještajima potvrdili znatne gubitke zbog tečajnih razlika do kojih je došlo pri prijenosu transakcija koji nisu bili izraženi u ruskim rubljima. Komisija je smatrala da oni čine dio prodajnih te općih i administrativnih troškova društva te ih je uključila u izračun uobičajene vrijednosti.

(76)

Na temelju nalaza dobivenih u provjerama na licu mjesta Komisija je prilagodila proizvodnu cijenu za jednog proizvođača izvoznika. Komisija je utvrdila da predmetni proizvođač izvoznik u prijavi troškova nije pravilno i točno naveo stvarne troškove za materijale i troškove povezane s njihovom kupnjom. Komisija nije mogla sravniti količine, vrijednosti i povezane troškove za određene sirovine koje su kupljene na račun društva zbog toga što ono te troškove nije prijavilo u popisima sirovina koji su dostavljeni Komisiji u odgovorima na upitnik i pismu za dopunu podataka. Komisija je utvrdila i da predmetno društvo nije prijavilo kupovine sirovina, što je izmijenjeno njegovim odgovorom na pismo za dopunu podataka, u obliku traženom u upitniku i zato nije mogla provjeriti razlike u zalihama i potrošnju materijala u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, Komisija ima dokaze prikupljene u provjeri na licu mjesta da se troškovi proizvodnje na računima društva razlikuju od troškova proizvodnje prikazanima za iste račune u automatiziranom modulu za podjelu troškova koji se upotrebljava za raspodjelu troškova na različite proizvode.

(77)

Komisija je 30. listopada 2015. obavijestila predmetnog proizvođača izvoznika da zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 76. smatra da to društvo nije dostavilo neophodne podatke o troškovima proizvodnje za predmetni proizvod u rokovima utvrđenima Osnovnom uredbom te da namjerava iskoristiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost.

(78)

Proizvođač izvoznik 13. studenoga 2015. dao je primjedbe o namjeri Komisije da upotrijebi dostupne činjenice te je dostavio dodatna objašnjenja o razlikama između troškova obračunanih u glavnoj knjizi i troškova utvrđenih u prijavljenom izračunu troškova. Društvo je 13. studenoga 2015. nadalje priznalo postojanje odstupanja koja je Komisija utvrdila tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta i koja se odnose na troškove kupovine sirovina, no tvrdilo je da može odmah odrediti razloge tih odstupanja, koja je smatralo pogreškom u pisanju.

(79)

Komisija je proučila primjedbe i objašnjenja koja je ponudilo društvo i zaključila da dodatne dostavljene podatke više nije moguće provjeriti i uskladiti s računima društva. Komisija je osim toga smatrala da neslaganja koja je utvrdila na licu mjesta, a koja se odnose na troškove kupovine sirovina, nisu greške u pisanju i primijetila da društvo nije osporilo Komisijin nalaz da u odgovorima na upitnik i pismu za dopunu podataka nedostaju podaci o troškovima povezanim s kupovinom sirovina, zalihama sirovina i potrošnji sirovina. Komisija je zaključila da u primjedbama i dodatnim objašnjenjima društva nisu izneseni nikakvi novi i provjerljivi elementi zbog kojih bi ona izmijenila svoju namjeru da u ovoj fazi ispitnog postupka za utvrđivanje uobičajene vrijednosti upotrijebi dostupne činjenice.

(80)

Komisija je tijekom provjere na licu mjesta utvrdila i da se omjeri potrošnje sirovina koje je dobila od odjela za nadzor u tom društvu tijekom provjere znatno razlikuju od omjera potrošnje koje je društvo prijavilo 24. rujna 2015. u odgovoru na Komisijino pismo za dopunu podataka. Komisija je na licu mjesta od tog društva zatražila podatke o toj anomaliji. Društvo je pojasnilo da pri prijavljivanju svojih materijalnih troškova nije upotrijebilo podatke o omjerima potrošnje iz odjela za nadzor, već je omjere potrošnje izračunalo podijelivši materijalne troškove koje je prijavilo Komisiji s troškom prodane robe. Zbog toga je Komisija smatrala da iz podataka o omjerima potrošnje koje je prijavilo društvo nije mogla točno procijeniti njegove materijalne troškove. Stoga je, kako je prethodno navedeno, Komisija odlučila izmijeniti troškove proizvodnje koje je prijavilo društvo kako bi ih uskladila s činjeničnim dokazima o troškovima sirovine koje je prikupila tijekom provjere na licu mjesta.

(81)

Proizvođači izvoznici u Uniju su izvozili izravno ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici u Uniji ili preko povezanih trgovaca/uvoznika sa sjedištem u Švicarskoj. Ta su švicarska povezana društva, koja su u vlasništvu ruskih proizvođača izvoznika, predmetni proizvod kupovala od proizvođača izvoznika i dalje ga prodavala u Uniju i ostale zemlje.

(82)

U slučajevima u kojima su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je utvrđena na temelju stvarno plaćene ili naplative cijene za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(83)

U slučajevima kad su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena bila je izračunana na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U skladu s istim člankom izvozna cijena izračunana je i kad predmetni proizvod nije bio preprodavan u stanju u kojem je uvezen. U takvim je slučajevima cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit.

(84)

Provjerom jednog proizvođača izvornika pokazalo se da je 20 % izvoznih prodaja u Uniju ostvareno prodajama jednom nepovezanom trgovcu sa sjedištem u Švicarskoj. Proizvođač izvoznik te je prodaje prijavio kao prodaje nezavisnoj strani u Uniji, tvrdeći da nije ni na koji način povezan s tim trgovcem. Za dokazivanje odredišta te robe upotrijebljene su izvozne carinske deklaracije. Unatoč tome što je prodajna valuta dogovorena ugovorima između proizvođača izvoznika i trgovca bila euro ili američki dolar, proizvođač izvoznik te je prodaje prijavio kao da su obavljene u ruskim rubljima uz odgovarajuće račune izdane u ruskim rubljima. Komisija će tu temu nastaviti istraživati, posebno pazeći na to je li pojedina prodaja stvarno obavljena nezavisnome kupcu radi potrošnje u Uniji i je li prijavljena u odgovarajućoj valuti. Komisija je te prodaje privremeno uključila u postupak utvrđivanja izvozne cijene.

(85)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali na temelju cijena franko tvornica.

(86)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(87)

U pogledu izvoznih cijena izvršene su prilagodbe za troškove povezane s prijevozom, manipulacijom, utovarom i popratnim troškovima, uvoznim naknadama, provizijama na prodaju, neizravnim porezima, troškovima kredita i bankovnim pristojbama. Kad je riječ o domaćim cijenama, prilagodbe su izvršene za troškove prijevoza u zemlji, troškove pakiranja, kredita, manipulaciju i provizije.

(88)

Kad je bilo potrebno usporediti cijene izražene u stranoj valuti, Komisija je skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) Osnovne uredbe upotrijebila tečaj koji se primjenjivao na datum naloga za kupnju ili ugovora o prodaji kojim se prikladnije utvrđuju materijalni uvjeti prodaje nego datumom računa, i to zato što su se pregovori o cijeni u kojima se utvrđivala cijena vodili u razdoblju koje je vremenski bliže datumu naloga za kupnju ili ugovora o prodaji. Pripadajući račun izdan je kad je proizvod otpremljen, a to je uglavnom bilo mjesec ili dva kasnije.

(89)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(90)

Za utvrđivanje privremene dampinške marže proizvođača izvoznika iz uvodnih izjava od 60. do 64. Komisija je kao dostupnu činjenicu upotrijebila razinu dampinške marže za vrstu proizvoda koja se najviše izvozila i za koju je utvrđeno da je bila nešto iznad ukupne dampinške marže za jednog od ostalih proizvođača izvoznika. Komisija je odgovarajućeg proizvođača izvoznika odabrala na temelju pouzdanije mogućnosti za usporedbu obujma prodaje na domaćem tržištu i izvoza Unije, zemljopisne blizine, strukture glavnih sirovina i prijavljene iskorištenosti kapaciteta. Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 3.

Dampinške marže, Rusija

(91)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Rusije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(92)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 58., izvoz društava obuhvaćenih ispitnim postupkom činio je gotovo ukupan izvoz iz Rusije u Uniju. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za sva ostala društva temeljiti na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu.

(93)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 4.

Dampinške marže, Rusija

(94)

Unutar Unije 13 društava dostavilo je podatke o proizvodnji i prodaji tijekom ispitivanja reprezentativnosti i navelo da su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodili istovjetni proizvod. Na temelju dostupnih podataka iz zahtjeva postoji 15 drugih proizvođača iz Unije koji u Uniji proizvode istovjetni proizvod.

(95)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 37 milijuna tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podaci iz zahtjeva i podaci od svih poznatih proizvođača u Uniji.

(96)

Proizvođači iz Unije zaslužni za ukupnu proizvodnju Unije čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe i dalje u tekstu naziva ih se „industrija Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(97)

Proizvođači u Uniji koji surađuju čine 89 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(98)

„Poslovni model proizvođača iz Unije” i stupanj njihove vertikalne integracije različiti su. Postrojenja za ponovno valjanje koja svoju sirovinu moraju nabavljati od ostalih proizvođača čine tek mali dio.

(99)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika razvrstani su u niz oznaka KN, uključujući i određene oznake ex. Kako se ne bi podcijenila potrošnja u Uniji i zbog očigledno marginalnog utjecaja tih oznaka na ukupnu potrošnju, za izračun potrošnje u Uniji uzet je u obzir cjelokupni obujam uvoza oznaka KN ex.

(100)

Budući da je industrija u Uniji uglavnom vertikalno integrirana, a hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika smatraju se osnovnim materijalom za proizvodnju raznih proizvoda na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, vlastita unutarnja potrošnja analizirana je odvojeno od potrošnje na slobodnom tržištu.

(101)

Za analizu štete važno je razlikovati tržište za vlastitu potrošnju od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za vlastitu potrošnju nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a cijene prijenosa utvrđuju se unutar skupine u skladu s raznim cjenovnim politikama i zato nisu pouzdane. Nasuprot tome, uvoz predmetnog proizvoda izravna je konkurencija proizvodnji namijenjenoj slobodnom tržištu, a cijene su cijene na slobodnom tržištu.

(102)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena tržištu za vlastitu potrošnju ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je oko 82 % proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno za vlastitu upotrebu.

(103)

Komisija je utvrdila vlastitu potrošnju u Uniji na temelju vlastite upotrebe i prodaje za vlastitu upotrebu svih poznatih proizvođača u Uniji. Na temelju toga potrošnja za vlastite potrebe u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Potrošnja za vlastite potrebe (u tonama)

(104)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja za vlastite potrebe u Uniji povećala se za oko 4 %. To je povećanje uglavnom posljedica rasta tržišta za vlastitu potrošnju, na primjer za automobilsku industriju.

(105)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja kako ga je iskazao Eurostat, čime je uzela u obzir podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnim zemljama. Na temelju toga potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 6.

Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)

(106)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji smanjila se za oko 9 %. Razlog smanjenju spor je ili nedostatan gospodarski oporavak industrije na kraju proizvodnog lanca.

(107)

Komisija je ispitala je li uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(108)

Dampinške marže utvrđene za uvoz iz NRK-a i Rusije sažeto su prikazane u prethodnim uvodnim izjavama 57. i 93. Sve su te marže znatno iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe.

(109)

Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe. Tržišni udjel NRK-a i Rusije u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je 10,3 % odnosno 9,8 %.

(110)

Slični su bili i uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda. Doista, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s predmetnim proizvodom proizvedenim u Uniji jer su se prodavali sličnim kategorijama krajnjih kupaca.

(111)

Stoga su, suprotno tvrdnji jedne zainteresirane strane, ispunjeni svi kriteriji utvrđeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe te se uvoz iz predmetnih zemalja ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(112)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka Eurostata. Tržišni udjel uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je prijavljena u prethodnoj tablici 6.

(113)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemlja razvijao se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udjel

(114)

Prethodna tablica pokazuje da se u apsolutnim brojkama uvoz iz predmetnih zemalja znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udjel dampinškog uvoza u Uniju povećao se za 5,8 postotnih bodova.

(115)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja razvijala se kako slijedi:

Tablica 8.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(116)

Prosječne cijene dampinškog uvoza smanjile su se sa 624 EUR/tona 2011. na 497 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja smanjenje prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza iznosilo je oko 20 %.

(117)

Komisija je procijenila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(118)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(119)

Na temelju prethodno navedenog utvrđeno je da su zbog dampinškog uvoza iz NRK-a i Rusije cijene industrije Unije snižene za 8,1 % odnosno 14,4 %.

(120)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(121)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, zalihe, rast, tržišni udjel, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže) ocijenjeni su na razini cjelokupne industrije Unije. Ocjena se temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, koji su unakrsno provjereni s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije i s dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat).

(122)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala, plaće i troškovi proizvodnje) provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Ocjena se temeljila na njihovim propisno provjerenim podacima.

(123)

Za određene pokazatelje štete za industriju Unije Komisija je odvojeno analizirala podatke o slobodnom tržištu i tržištu za vlastitu potrošnju te izradila usporednu analizu. Ti su čimbenici sljedeći: prodaja i tržišni udjel, jedinična cijena, jedinični trošak i profitabilnost. Međutim, ostale gospodarske pokazatelje moglo se smisleno ispitati samo u odnosu na cjelokupnu djelatnost, uključujući i ono što je industrija Unije sama upotrebljavala, jer ti gospodarski pokazatelji ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena za vlastitu potrošnju ili za prodaju na slobodnom tržištu. Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za utvrđivanje cjelovite slike štete za industriju Unije opravdano je za te čimbenike izraditi analizu cjelokupne industrije Unije jer se predmetni podaci ne mogu razdvojiti na prodaju za vlastite potrebe i slobodnu prodaju.

(124)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 9.

Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta

(125)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije povećao se za 1 %. Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Prema toj osnovi u razmatranom razdoblju, u okviru nastojanja industrije Unije da pridonese smanjenju prekomjernog kapaciteta na globalnoj razini, kapacitet je smanjen za 3 %.

(126)

Do povećanja stope iskorištenosti kapaciteta došlo je zbog blagog povećanja obujma proizvodnje, uglavnom potaknutog povećanjem potrošnje za vlastite potrebe i smanjenjem kapaciteta.

(127)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel na slobodnom tržištu razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10.

Obujam prodaje i tržišni udjel (slobodno tržište)

(128)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 14 %, s oko 5,9 milijuna tona 2011. na 5 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel industrije Unije smanjio se sa 74,8 % na 70,8 %. Pad obujma prodaje industrije Unije bio je znatno veći od pada potrošnje na slobodnom tržištu Unije. Nadalje, kako bi izbjegla daljnje smanjenje svojeg tržišnog udjela, industrija Unije bila je primorana svoje prodajne cijene sniziti jer su bile pod stalnim pritiskom predmetnog uvoza.

(130)

Kad je riječ o tržištu proizvoda za vlastite potrebe, obujam i tržište za vlastite potrebe u razmatranom razdoblju razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 11.

Obujam za vlastite potrebe i tržišni udjel

(131)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam za vlastite potrebe (koji se sastoji od vlastite upotrebe i prodaje za vlastite potrebe) industrije Unije na tržištu Unije povećao se za 4 %, s oko 29,1 milijuna tona 2011. na 30,2 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(132)

Zbog toga se udjel industrije Unije na tržištu za vlastitu potrošnju izražen kao postotak ukupne potrošnje (na tržištu za vlastitu potrošnju i slobodnom tržištu) povećao sa 79 % na 81 % tijekom razmatranog razdoblja.

(133)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 12.

Zaposlenost i produktivnost

(134)

Razina zaposlenosti u industriji Unije znatno je smanjena u razmatranom razdoblju kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i poboljšala učinkovitost, a sve zbog rasta konkurencije od dampinškog uvoza na tržištu. To je rezultiralo smanjenjem radne snage za 10 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se, s obzirom na blagi rast obujma proizvodnje (+ 1 %) tijekom razmatranog razdoblja, produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, povećala znatno više nego što je smanjena stvarna proizvodnja. Iz toga je vidljivo da je industrija Unije bila spremna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu kako bi ostala konkurentna.

(135)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(136)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha smanjena je za 15 %. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama izraženo kao postotak proizvodnje. Kao što se vidjeti iz prethodno navedenog, taj je pokazatelj ostao relativno stabilan na oko 3 % obujma proizvodnje.

(137)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetnih zemalja.

(138)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije smanjila se za oko 9 %, dok se obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio za 14 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja koji se povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(139)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 14.

Prodajne cijene u Uniji

(140)

U prethodnoj tablici prikazana su kretanja jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji u usporedbi s odgovarajućim troškovima proizvodnje. Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene prosječno su se smanjile za više (– 19 %) od njihova odgovarajućeg troška (– 16 %). Osim toga, prodajne cijene bile su prosječno niže od jediničnog troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2011.

(141)

Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije bili su prisiljeni slijediti silazno kretanje cijena i znatno smanjiti svoje prodajne cijene. S druge se strane pad troškova proizvodnje može objasniti padom cijena sirovina i povećanjem produktivnosti koje je ostvareno smanjenjem radne snage, kako je prethodno objašnjeno u tablici 12.

(142)

Među proizvođačima u uzorku hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika za vlastitu potrošnju prenosili su se ili isporučivali po transfernim cijenama za daljnju obradu na kraju proizvodnog lanca uz primjenu raznih politika određivanja cijena (troškovi, troškovi plus, tržišna cijena). Zato se iz kretanja cijena u vlastitoj potrošnji ne može donijeti nikakav smislen zaključak. Jednako tako, nije analiziran ni trošak proizvodnje obujma za vlastitu potrošnju.

(143)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(144)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna plaća po zaposleniku povećana je za 11 %, što je nešto više ukupnog rasta cijena u EU-u zbog inflacije. Ipak, to je potrebno promatrati i u kontekstu oštrih rezova broja zaposlenih, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 134.

(145)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 16.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(146)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto gubitka prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(147)

Profitabilnost je tijekom razmatranog razdoblja bila negativna, krećući se od manje dobiti 2011., do stalnih gubitaka od 2012. (– 5,7 %) do razdoblja ispitnog postupka (– 2,7 %). Iako su gubici u 2012. djelomično povezani s europskom dužničkom krizom i gospodarskom krizom koja je potom uslijedila, zbog znatnog pritiska cijene i obujma kojem je industrija Unije bila izložena zbog sve većeg uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja od 2013. do razdoblja ispitnog postupka industrija Unije nije imala koristi od polaganog oporavka europskog gospodarstva.

(148)

Kao što je prethodno navedeno, zbog mnoštva raznih politika određivanja cijena (npr. troškovi, troškovi plus, tržišna cijena) među proizvođačima iz EU-a u uzorku za obujam namijenjen za vlastitu potrošnju ne može se donijeti nikakav smisleni zaključak iz podataka o kretanju cijena u vlastitoj potrošnji, a isto vrijedi i za kretanja povezana s profitabilnošću vlastite potrošnje.

(149)

Prema tvrdnjama jedne zainteresirane strane postoji opasnost da bi integrirane čeličane, a takvi su mnogi proizvođači iz EU-a, za potrebe ispitnog postupka mogle manipulirati podacima o profitabilnosti pojedinačne proizvodne jedinice. Međutim, Komisija je provjerila podatke koje su dostavili proizvođači i bila je zadovoljna brojkama koje je na kraju dobila.

(150)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je uzlazno (+ 37 %), uglavnom zbog smanjenja zaliha.

(151)

Budući da je povrat ulaganja ostao ukupno negativan (oko – 3 %), industrija Unije smanjila je razinu svojih ulaganja za 14 % između 2011. i razdoblja ispitnog postupka. Na sposobnost prikupljanja kapitala utjecali su gubici nastali tijekom razmatranog razdoblja, što je vidljivo iz smanjenja ulaganja.

(152)

Industrija Unije kao cjelina je zbog snažnog rasta potrošnje za vlastite potrebe mogla blago povećati obujam svoje proizvodnje i poboljšati iskorištenost svojeg kapaciteta. Poduzela je i konkretne mjere za poboljšanje učinkovitosti smanjivši radnu snagu i proizvodni kapacitet te strogo nadzirući troškove proizvodnje.

(153)

Unatoč tim konkretnim mjerama koje je industrija Unije poduzela tijekom razmatranog razdoblja kako bi poboljšala svoje ukupne rezultate, stanje industrije Unije na slobodnom tržištu znatno se pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja jer su se od 2012. nadalje počeli akumulirati gubici. Doista, obujam prodaje na tržištu Unije smanjio se za 14 %, jedinična prodajna cijena pala je za 19 %, a cijena proizvodnje smanjena je za samo 16 %. Osim toga, industrija Unije izgubila je tržišni udjel zbog uvoza iz predmetnih zemalja i morala je smanjiti ulaganja jer je povrat ulaganja stalno bio negativan.

(154)

Prema tvrdnjama ruskih nadležnih tijela, time što određeni podnositelji zahtjeva namjeravaju ulagati u zemlje koje nisu članice EU-a opovrgava se tvrdnja o šteti. Međutim, iz dokumentacije se ne vidjeti da je riječ o ulaganjima u hladnovaljane plosnate proizvode od čelika. Osim toga, stječe se dojam da se ulaganja odnose na društva koja, iako bi mogla biti u istoj skupini kao i proizvođači iz Unije, posluju u drugim dijelovima svijeta.

(155)

Na temelju prethodno navedenog može se zaključiti da je industrija Unije, nakon što je provedena analiza dvaju njezinih segmenata i analiza industrije Unije kao cjeline, pretrpjela materijalnu štetu u glavnim pokazateljima štete kao što su negativna profitabilnost i gubitak obujma prodaje i tržišnog udjela.

(156)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno prouzročiti štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: gospodarska kriza, nedovoljna konkurentnost/učinkovitost proizvođača iz Unije, uvoz iz trećih zemalja, uspješnost izvozne prodaje industrije Unije, određene kvote, rezultati društava koja nisu podnijela zahtjev i određeni problemi povezani s kapacitetom.

(157)

Prosječne cijene dampinškog uvoza smanjile su se s 624 EUR/tona 2011. na 497 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka (– 20 %). Stalnim smanjivanjem svoje jedinične prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz predmetnih zemalja mogli su znatno povećati svoj tržišni udjel od 2011. (14,3 %) do razdoblja ispitnog postupka (20,1 %).

(158)

Pad potražnje izazvan financijskom krizom negativno je utjecao na rezultate industrije Unije 2012., a naknadni gotovo stalni rast uvoza po sniženim cijenama iz predmetnih zemalja imao je jasan negativan utjecaj na rezultate industrije Unije. Doista, iako je industrija Unije smanjila svoje troškove smanjujući broj zaposlenih i iskorištavajući pad cijena sirovina, dampinški se uvoz nastavio povećavati te je industrija Unije bila prisiljena dodatno smanjiti prodajne cijene u Uniji kako bi ograničila svoj gubitak tržišnog udjela. Nadalje, iako je profitabilnost industrije Unije pokazivala blago poboljšanje kad su smanjeni gubici 2014., obujam uvoza dodatno se povećao, a cijene su u razdoblju ispitnog postupka i dalje padale, zbog čega su dodatno smanjene cijene i smanjena je profitabilnost industrije Unije.

(159)

S obzirom na jasno utvrđenu vremensku podudarnost, s jedne strane, sve više razine dampinškog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale te, s druge strane, gubitka obujma prodaje i smanjenja cijena industrije Unije, što je rezultiralo stanjem u kojem se ostvarivao gubitak, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje industrije Unije.

(160)

Osim toga, progresivno usporavanje kineskog gospodarstva i, prema podacima u dokumentaciji, vrlo znatan višak kapaciteta kineske industrije čelika naveli su kineske proizvođače čelika da višak proizvodnje preusmjere na izvozna tržišta, a tržište Unije privlačno je izvozno odredište. Velik broj ostalih tradicionalno važnih izvoznih tržišta uveo je ili razmatra uvođenje mjera protiv kineskih i ruskih proizvoda od čelika, uključujući i hladnovaljane plosnate proizvode od čelika, jer se nepoštenim uvozom umjetno obaraju cijene, što dovodi do nepoželjnog tržišnog natjecanja. Budući da se u svijetu sve više uvode mjere trgovinske zaštite, tržište Unije postalo je jedno od najprivlačnijih odredišta kineskog i ruskog dampinškog uvoza, na štetu industrije Unije. Taj je zaključak potkrijepljen najnovijim statističkim podacima Eurostata o uvozu koji pokazuju da je uvoz iz Kine i Rusije dodatno narastao od završetka razdoblja ispitnog postupka. Obujam uvoza u rujnu 2015. bila je 48 % veći nego u travnju 2015., a prosječne su cijene tog uvoza nastavile padati.

(161)

Svjetska gospodarska kriza prouzročila je smanjenje potražnje u Uniji i pad prodajnih cijena.

(162)

Jedna je strana iznijela niz argumenata ističući posebnosti godine 2012. (kriza eurozone) za tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji i osporavala tvrdnju da je tijekom tog razdoblja kineski uvoz utjecao na industriju Unije. Slično tome, ruski proizvođači sugerirali su da je pad tržišta 2012. glavni uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(163)

Ispitnim postupkom nije se moglo potvrditi te tvrdnje. S jedne strane, iako je kriza utjecala na tržište hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji, odnosno tijekom 2008. i 2009. te 2012., tržište se od njezina utjecaja blago oporavljalo uz relativno stabilnu, iako stagnirajuću potražnju na tržištu. Ruska nadležna tijela potvrdila su spor oporavak građevinske industrije, koja je najveći potrošač proizvoda od čelika u Uniji. S druge strane, iako je između 2012. i 2013. Unija mogla imati koristi od oporavka tržišta, u tome ju je spriječilo daljnje povećanje uvoza iz NRK-a i Rusije. Jeftin se uvoz postupno povećavao i zauzimao tržišne udjele na štetu industrije Unije. Osim toga, samo stanje u 2012. nije moglo na to kretanje imati ključan utjecaj tijekom duljeg vremenskog razdoblja u kojem se provodila analiza i u svakom je slučaju jasno da se stalni pritisak izazvan uvozom počeo potpuno osjećati 2012.

(164)

Ta je strana zatražila da se 2012. isključi iz analize učinka obujma, no utvrđeno je da taj zahtjev nije opravdan. Utvrđenim bi kretanjima nedostajao ključni element te bi zbog toga bili narušeni.

(165)

Može se privremeno zaključiti da gospodarske krize nisu glavni uzrok štete nanesene industriji Unije i njime se ne prekida uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

(166)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da proizvođači iz Unije nisu dovoljno konkurentni zbog usporedivo većih troškova te da navodna šteta proizlazi iz neučinkovitosti podnositelja zahtjeva.

(167)

Ruska nadležna tijela upućivala su na visoke troškove proizvodnje europskih društava koja proizvode čelik, posebno zbog osuvremenjivanja metalurške proizvodnje u skladu sa standardima zaštite okoliša u Uniji. Najviše su okrivili uspostavu sektorskih ograničenja na emisije stakleničkih plinova i emisije ugljičnog dioksida te na troškove koje europska društva imaju zbog usklađivanja s regulatornim zahtjevima u području politike zaštite okoliša i klime.

(168)

Međutim, Eurofer je u odgovoru na ovu tvrdnju naglasio da su se, sudeći prema pritužbi, troškovi robe koju su prodali podnositelji zahtjeva smanjili u godini u kojoj su troškovi usklađivanja s regulatornim zahtjevima navodno trebali nastati. Osim toga, važno je spomenuti da brojni propisi o zaštiti okoliša koji se provode u Uniji uglavnom nisu tu odnedavno i ispitni je postupak pokazao da je udjel troškova usklađivanja sa standardima zaštite okoliša umjeren te stoga nije imao znatan utjecaj na rad čeličana u Uniji tijekom razmatranog razdoblja.

(169)

Ruski proizvođači osporili su ispravnost ulaganja koje su proveli podnositelji zahtjeva 2011. i 2012. i povećanje kapaciteta 2011. Pad profitabilnosti pripisali su poslovnim odlukama koje je donosila industrija Unije, a štetu nesposobnosti podnositelja zahtjeva da nađu svoje mjesto u globalnoj konkurenciji. Ipak, ispitnim postupkom pokazalo se da su poslovne odluke donesene tijekom razmatranog razdoblja bile pažljivo ocijenjene. Provedena su ulaganja i u početak i u kraj proizvodnog lanca kako bi se povećala učinkovitost, poboljšala kvaliteta proizvoda, razvili visokotehnološki proizvodi i zadovoljili sve veći zahtjevi potrošača. Doista, kapacitet industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 3 % (vidjeti tablicu 5.). Osim toga, proizvodni kapacitet za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika nije u cijelosti posvećen samom tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika jer se hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika upotrebljavaju i u djelatnostima na kraju proizvodnog lanca, kako je navedeno i u odjeljku 4.2. Utjecaj izvoznih rezultata industrije Unije objašnjen je u nastavku.

(170)

Nekoliko strana smatra da bi cijene hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika proizvođača iz Unije i predmetnih zemalja morale pratiti kretanja svjetskih cijena te bi se na njih u osnovi morao odraziti pad cijena sirovina. Jedna je strana tvrdila i da podnositelji zahtjeva nisu iskoristili smanjenje troškova sirovina kako bi smanjili troškove robe koju su prodavali.

(171)

Međutim, ako je opće kretanje pada cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika imalo određenu ulogu, pad cijena na tržištu Unije ne može se pripisati isključivo toj općoj svjetskoj situaciji.

(172)

Prvo, kretanje cijena hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u međunarodnom kontekstu otkriva postojanje razlika među regijama. Zemlje s ograničenim kapacitetom, kao što su Brazil ili Argentina, imaju relativno slab utjecaj na određivanje svjetskih cijena, a kretanje cijena manje je nestabilno. Nasuprot tome, na afirmiranim tržištima čelika domaći proizvođači natječu se s mnogim izvorima uvoza, što dovodi do sve većeg pritiska na cijene i, posljedično, do njihova pada. Takvo se stanje pogoršava zbog dampinškog uvoza.

(173)

Drugo, iako su NRK i Rusija među zemljama s najvećom potrošnjom čelika na svijetu, obje zemlje imaju znatan višak kapaciteta. Proizvođači iz NRK-a i Rusije zbog toga su potaknuti izvoziti višak svoje proizvodnje po niskim cijenama, čime utječu na svjetske cijene i narušavaju ih.

(174)

Treće, kako što navodi Eurofer, uvozne cijene iz predmetnih zemalja pale su više nego što su u istom razdoblju pale cijene sirovina/materijala s početka proizvodnog lanca. To zapažanje potkrepljuje usporedba troškova proizvodnje industrije Unije, koji su tijekom razmatranog razdoblja smanjeni za 16 %, dok su prosječne uvozne cijene u istom razdoblju snižene za 20 %. Drugim riječima, iako niži troškovi za upotrijebljene sirovine nisu bili jedini razlog za pad troška proizvodnje jer su proizvođači iz Unije uštede ostvarili i povećanom učinkovitošću (vidjeti uvodnu izjavu 134.), pad troška proizvodnje ipak je bio manji od pada cijena uvoza iz NRK-a i Rusije.

(175)

U poštenim tržišnim uvjetima industrija Unije mogla je održati razine svojih prodajnih cijena tako što bi iskoristila dobit od smanjenih troškova i ponovno ostvarila profitabilnost. Međutim, proizvođači iz Unije morali su nastaviti spuštati svoju prodajnu cijenu, a nakon razdoblja ispitnog postupka cijene su nastavile padati do povijesno niskih razina.

(176)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 17.

Obujam uvoza iz ostalih zemalja (u tonama) i tržišni udjel

(177)

Uvoz iz predmetnih zemalja čini veliku većinu ukupnog uvoza u Uniju. Ostali uvoz smanjio se za – 24 % tijekom razmatranog razdoblja, odnosno više nego što je smanjena potrošnja na slobodnom tržištu Unije. Tržišni udjel tog uvoza tako se smanjio s 10,9 % 2011. na 9,1 % u razdoblju ispitnog postupka.

(178)

Brojne zainteresirane strane tvrdile su da su učinci uvoza iz trećih zemalja navodno bili podcijenjeni, odnosno da su podcijenjeni njihova uspješnost i stope rasta. Posebno su ruska nadležna tijela i ruski proizvođači smatrali da je podnositelj zahtjeva podcijenio čimbenik rasta uvoza iz ostalih zemalja, posebno iz Indije i Ukrajine. Jedna je zainteresirana strana istaknula da su hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika uvezeni iz Irana i Ukrajine po cijenama koje su bile još niže od cijena uvoza iz NRK-a i Rusije, a ti uvozi zajedno čine 12,3 % ukupnog uvoza u Uniju.

(179)

Prvo, trenutačno nema dokaza da bi uvoz iz Indije, Irana ili Ukrajine na tržište Unije bio dampinški.

(180)

Nadalje, na temelju brojki dostupnih preko Eurostata i izračunane potrošnje na tržištu Unije, tržišni je udjel prethodno navedenog uvoza malen. Iako se tržišni udjel uvoza iz Indije, Irana i Ukrajine zajedno povećao s 4,1 % 2011. na 5,4 % u razdoblju ispitnog postupka, njihovi pojedinačni tržišni udjeli varirali su između samo 1 % i 2,4 %. Stoga ti izvori uvoza vjerojatno nisu imali utjecaj koji im u svojim navodima pripisuju zainteresirane strane i nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(181)

Komisija će svejedno pozorno pratiti razvoj stanja na tržištu i, bude li potrebno, može poduzeti odgovarajuće korake kako bi riješila pitanje dampinga iz prethodno navedenih zemalja.

(182)

Obujam izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 18.

Izvozni rezultati

(183)

Obujam izvoza nepovezanim kupcima ostao je stabilan između 2011. i 2014. prije nego što je u razdoblju ispitnog postupka narastao za 4 %. Kad je riječ o cijenama, one su znatno pale za – 13 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, odnosno manje nego cijena na tržištu Unije (– 19 %).

(184)

Jedna je strana izjavila da rast izvozne prodaje pokazuje konkurentnost hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz EU-a na svjetskom tržištu i da se iz toga vidjeti uspješnost podnositelja zahtjeva.

(185)

Međutim, svaki rast izvozne prodaje potrebno je promatrati kao mjeru samoobrane proizvođača iz Unije koji tragaju za profitabilnim nišama na izvoznim tržištima kako bi održali dovoljnu iskorištenost kapaciteta i sačuvali radna mjesta u Uniji. Rast je povezan i s činjenicom da određeni proizvođači iz Unije posluju na svjetskoj razini i moraju slijediti svoje kupce kad ulažu u nova tržišta prije nego što opskrbu tih kupaca preuzmu lokalne podružnice.

(186)

U tom smislu primijećeno je da je izvoz nepovezanim kupcima ostao stabilan između 2011. i 2014. i da je rasti počeo tek u razdoblju ispitnog postupka (+ 4 %). Taj se povećani izvoz odnosio na određena tržišta kao što su Sjedinjene Države, NRK i Alžir, a uglavnom se sastojao od proizvoda s visokom dodanom vrijednošću i specijaliziranih proizvoda, za koje industrija Unije ima konkurentsku prednost u smislu kvalitete i pouzdanosti isporuke. Nasuprot tome, prema tvrdnjama Eurofera, smanjen je izvoz u zemlje koje su više usmjerene na robu široke potrošnje.

(187)

Na temelju podataka iz zahtjeva jedna je zainteresirana strana tvrdila i da su povećane izvezene količine prodavane s gubitkom i zato je njihov utjecaj na profitabilnost industrije Unije kao cjeline bio negativan. Taj je argument neutemeljen. Kao što je prethodno navedeno, rast izvozne prodaje nepovezanim kupcima dogodio se uglavnom u razdoblju ispitnog postupka. Primijećeno je i to da izvozne prodaje nisu činile više od 12 % do 14 % ukupne prodaje nepovezanim kupcima te da su izvozne cijene pale manje nego cijene u Uniji i bile su znatno više od cijena na kraju razmatranog razdoblja.

(188)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da su uzrok štete nanesene industriji Unije strukturni problemi industrije čelika u Uniji, poput viška kapaciteta. Na istom su tragu ruska nadležna tijela primijetila da, u skladu s publikacijom OECD-a „Višak kapaciteta u svjetskoj industriji čelika i posljedice novih ulagačkih projekata” (engl. Excess Capacity in the Global Steel Industry and the Implications of New Investment Projects) (2014.), višak kapaciteta šteti industriji čelika u svijetu, a posljedica su mu, među ostalim, niske cijene.

(189)

Međutim, industrija Unije poduzela je mjere za rješavanje problema mogućeg viška svojeg ukupnog kapaciteta za proizvodnju čelika i proizvedenog čelika kako bi se prilagodila najnovijim kretanjima. Na temelju podataka OECD-a (4), očekuje se rast kapaciteta za proizvodnju čelika širom svijeta, osim u Uniji. Iz tablice 9. vidljivo je da je kapacitet Unije smanjen za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Nasuprot tome, proizvodni kapacitet većine proizvođača izvoznika koji su surađivali u predmetnim zemljama u istom je razdoblju povećan.

(190)

Ruski proizvođači tvrdili su da to što su podnositelji zahtjeva uvozili iz NRK-a i Rusije snažno upućuje na to da su si štetu nanijeli sami i da se podnositeljima zahtjeva ne bi smjelo dozvoliti da se okoriste situacijom koju su sami stvorili.

(191)

U tom pogledu podnositelji zahtjeva za sebe tvrde da su integrirane skupine za proizvodnju čelika s trgovinskim ograncima koji djeluju neovisno od proizvodnih čeličana. Trgovinski ogranci, koji slobodno za svoje potrebe kupuju hladnovaljane plosnate proizvode od čelika iz više izvora, povremeno su nailazili na glasne zahtjeve svojih kupaca za nabavku najjeftinijeg materijala i bili primorani vrlo ograničen dio svojih potreba nabavljati iz uvoza, uključujući i iz NRK-a i Rusije, kako bi osigurali i održali svoje komercijalne odnose. To je pitanje već bilo istaknuto u zahtjevu u pogledu određenih proizvođača iz Unije.

(192)

Međutim, ne može se razumno smatrati da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije samoprouzročena tim uvozom. Taj je uvoz ostvarila tek nekolicina proizvođača iz Unije, u malim obujmima (između 0 % i 5 % prodaje podnositelja zahtjeva, a ostvarili su ga trgovinski ogranci proizvođača iz Unije) i kao pitanje privremene samoobrane i odgovor na dampinški uvoz po niskim cijenama iz NRK-a i Rusije.

(193)

Ruska nadležna tijela pozvala su se na prethodno primjenjive trgovinske sporazume između Unije i Rusije u sektoru čelika kako bi istaknula da se „obujam ruskog uvoza utvrđen na temelju navedenog sporazuma smatrao neštetnim i da (trenutačni) obujam ostaje u skladu s obujmom iz tog sporazuma”. Slično tome, ruski proizvođači tvrdili su da su kvote uključene u te naknadne sporazume neštetne i da aktiviranje zaštitnog mehanizma predviđenog tim sporazumima nikad nije zatraženo, a kamoli provedeno.

(194)

Te su tvrdnje, međutim, bile neutemeljene. S jedne strane, iz podataka u dokumentaciji vidljivo je da su kvote dalje tijekom gospodarske krize bile previsoke jer nisu bile revidirane. O spomenutim se sporazumima, koji datiraju iz listopada 1997., često pregovaralo (npr. u kontekstu proširenja EU-a), ali kvote nikad nisu znatno prilagođene, odnosno nisu smanjene kako bi se u obzir uzela nova tržišna kretanja. Nadalje, relevantnim je kvotama bio obuhvaćen puno širi spektar proizvoda od samo hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, uključujući i proizvode na kraju proizvodnog lanca. Potpune kvote nikad nisu bile predviđene samo za hladnovaljane plosnate proizvode od čelika.

(195)

Razlog zbog čega je uvoz iz Rusije trenutačno veći problem nego prije temelji se na činjenici da znatan porast uvoza iz Rusije te niske dampinške cijene danas ometaju tržište Unije u mjeri koju je nemoguće usporediti s bilo kojim prethodnim razdobljem.

(196)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da strane koje nisu podnijele zahtjev nisu pretrpjele nikakvu štetu i da su one potencijalno bile uzrok štete nanesene industriji Unije. Naveli su da je industrija Unije podijeljena na uspješne proizvođače koji razmišljaju unaprijed (odnosno strane koje nisu podnijele zahtjev) i ostale (podnositelji zahtjeva). Tvrdili su da se uzrok nevoljama podnositelja zahtjeva ne smije pripisivati ruskom uvozu jer strane koje nisu podnijele zahtjev, a čini 24 % proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji, u pogledu pokazatelja štete uvelike nadmašuju podnositelje zahtjeva.

(197)

Navedene su tvrdnje neutemeljene. Prvo, središnje je načelo svakog postupka trgovinske zaštite da je sudjelovanje u tom postupku dobrovoljno. Drugo, neki od nalaza o šteti temelje se na proizvođačima iz Unije u uzorku koji su reprezentativni za cijelu industriju Unije u smislu odjeljka 1.5.1.

(198)

Treće, iako je točno da su proizvođači koji nisu podnijeli zahtjev, čini se, povećali razinu proizvodnje, to je potrebno promatrati u kontekstu činjenice da su neke od tih čeličana ujedno i proizvođači aktivni u sektoru prema kraju proizvodnog lanca, primjerice u sektoru vruće cinčanog hladnovaljanog plosnatog čelika. Veći obujam proizvodnje ne podrazumijeva nužno veću profitabilnost i bolji položaj na tržištu Unije. Naprotiv, to bi moglo upućivati u smjeru činjenice da su te čeličane radije usmjerile svoje aktivnosti na više nišne proizvode, proizvode s visokom dodanom vrijednošću, umjesto da se natječu s dampinškim ruskim i kineskim izvozom na tržištu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(199)

Četvrto, proizvođači koji su podnijeli zahtjev čine 89 % ukupne proizvodnje čeličana u Uniji, izuzev postrojenja za ponovno valjanje, u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Zbog toga se za čeličane koje su podnijele zahtjev može reći da su znatno reprezentativnije za industriju Unije kao cjelinu, a činjenica, bila ona utvrđena ili ne, da određeni proizvođači u Uniji uspijevaju poslovati uspješnije na tržištu Unije može biti posljedica raznih čimbenika, što sve skupa ne dovodi u sumnju činjenicu da, općenito promatrano, industrija Unije trpi štetu zbog dampinškog uvoza. Peto, u pogledu prodaje, iako su proizvođači koji nisu podnijeli pritužbu možda imali nešto bolje rezultate od proizvođača podnositelja zahtjeva, smjer tog kretanja promijenio se počevši od 2014.

(200)

Usto, podaci u dokumentaciji upućuju na to da su i postrojenja za ponovno valjanje pod istim pritiskom za snižavanje cijena na tržištu Unije te se njihova situacija može usporediti s onom u kojoj se nalaze integrirane čeličane u Uniji.

(201)

Može se zaključiti da se čini da proizvođači koji nisu podnijeli zahtjev nisu rezultatima poslovanja nadmašili proizvođače koji su podnijeli zahtjev i da je situacija u kojoj se nalaze, posebno s obzirom na njihov udjel u proizvodnji Unije, nije takva da bi zbog nje bila prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije u cjelini.

(202)

Privremeno je utvrđena uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(203)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Za ostale utvrđene čimbenike kao što su gospodarska kriza, tvrdnja da industrija Unije nije dovoljno konkurentna i/ili učinkovita, uvoz iz trećih zemalja, uloga strana koje nisu podnijele zahtjev, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije ili višak kapaciteta industrije Unije privremeno je utvrđeno da se njima ne prekida uzročno-posljedična veza, čak i ako se u obzir uzme njihov združeni učinak. Zbog krize i smanjene potrošnje te racionalizacije unutar industrije Unije možda se u manjoj mjeri pridonijelo šteti, ali da nije bilo cijena dampinškog uvoza koje su se stalno smanjivale, razmjeri utjecaja na stanje u industriji Unije zacijelo ne bi bili tako značajni. Točnije, prodajne cijene ne bi pale na tako niske razine i bila bi ostvarena veća produktivnost.

(204)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta industriji Unije nanesena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja te da zbog ostalih čimbenika, uzetih u obzir pojedinačno ili zajedno, nije prekinuta uzročno-posljedična veza.

(205)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(206)

Industrija Unije nalazi se u 17 država članica (Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Njemačka, Slovačka, Italija, Slovenija, Luksemburg, Grčka, Belgija, Poljska, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska, Portugal, Mađarska i Španjolska), a na poslovima povezanima s hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika izravno je zaposleno približno 20 000 zaposlenika.

(207)

U ispitnom postupku surađivalo je 13 proizvođača. Nijedan se poznati proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije zabilježila pogoršanje stanja i negativno je pogođena dampinškim uvozom.

(208)

Očekuje se da će se uvođenjem privremenih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije i prekinuti pad cijena te omogućiti oporavak industrije Unije. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za ovu kapitalno intenzivnu industriju. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu koja je prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja. Podsjeća se da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno bili pogođeni pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima proizvođača iz Unije u uzorku, poput profitabilnosti i povrata ulaganja. Stoga je važno da se cijene ponovno uspostave na nedampinšku ili barem neštetnu razinu kako bi se različitim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u okolnostima poštene trgovine. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim. Loši poslovni rezultati segmenta hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika imali bi utjecaj na segmente na kraju i na početku proizvodnog lanca mnogih proizvođača iz Unije jer je iskorištenost kapaciteta u tim segmentima usko povezana s proizvodnjom proizvoda koji je predmet ispitnog postupka.

(209)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije. Bilo kakvim uvođenjem antidampinških pristojbi omogućilo bi se industriji Unije da se oporavi od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(210)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., samo je jedno društvo od četiri društva u uzorku dostavilo odgovor na upitnik. Nadalje, u ispitnom se postupku pokazalo da od 13 društava koja su se javila u fazi odabira uzorka ni jedno nije ispunilo uvjete potrebne da ga se smatra nepovezanim uvoznikom. Doista, većina strana s kojima se u početku stupilo u kontakt bile su zapravo servisni centri (skupine servisnih centara) za čelik, koje su uglavnom imale uspostavljen odnos s industrijom Unije ili sa stranama u predmetnim zemljama. Komisija je tražila daljnju suradnju većeg broja nepovezanih uvoznika u kasnijoj fazi, ali nijedan od nepovezanih uvoznika koji su se javili u fazi odabira uzorka u konačnici nije bio spreman Komisiji dostaviti odgovor na upitnik.

(211)

Ispitnim postupkom pokazalo se da povećanje cijena koje bi proizašlo iz eventualnih mjera ne bi imalo izravan utjecaj na nepovezane uvoznike. U načelu, nema dokaza da bi uvoznicima ili servisnim centrima za čelik bilo nemoguće prenijeti povećanje na svoje kupce. Osim toga, uvoziti mogu i iz ostalih zemalja koje nisu predmet ovog ispitnog postupka.

(212)

Jedno je talijansko udruženje koje čini 32 talijanska servisna centra navelo da je društvima koja djeluju u sektoru distribucije uvoz nužan zato što diversifikacijom izvora nabave svojim klijentima jamče sigurnu i pouzdanu opskrbu. To je navodno zabrinjavajuće zato što su talijanski proizvođači hladnovaljanog plosnatog čelika investirali u galvanizacijske linije (odnosno smanjena je prodaja hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na slobodnom tržištu Unije) i naišli na određene poteškoće povezane s proizvodnjom i pošiljkama hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, što je izazvalo nesigurnost na domaćem talijanskom tržištu.

(213)

S tim u vezi primijećeno je da bi pristojbama trebalo pridonijeti trajnoj sigurnosti opskrbe za klijente koji kupuju od distributera. Bez pristojbi neki bi proizvođači hladnovaljanog plosnatog čelika u Uniji mogli biti primorani zatvoriti/smanjiti djelatnost proizvodnje hladnovaljanog plosnatog čelika, čime bi se ograničio broj izvora opskrbe za mnoge korisnike u Uniji. Nadalje, određenom razinom mjera stvorit će se ravnopravni uvjeti na tržištu, a ipak dozvoliti uvoz iz predmetnih zemalja (po primjerenim cijenama) i ostalih izvora.

(214)

Na kraju, skupina servisnih centara za čelik koja je surađivala navela je da smatra povoljnima kratkoročne i srednjoročne mjere kojima bi se pomoglo čeličanama u Uniji.

(215)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika iz Unije.

(216)

Glavne industrije krajnji korisnici hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika jesu automobilska industrija, industrija kućanskih uređaja (bijela tehnika), građevinarstvo i velik broj industrija različitih industrijskih dobara. Veliki korisnici (kao oni iz sektora automobilske industrije ili industrije uređaja za kućanstvo) nisu surađivali u postupku.

(217)

Samo su tri korisnika iz Latvije koja uvoze iz Rusije surađivala u ispitnom postupku. Pristojbe za ruske hladnovaljane plosnate proizvode od čelika mogle bi imati određeni utjecaj barem na jednog od njih. No zbog njihove veličine i specifičnih djelatnosti ne može ih se smatrati reprezentativnima u smislu utjecaja pristojbi na korisnike hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u cijeloj Uniji.

(218)

Prema podnesku jednog talijanskog udruženja koje predstavlja 32 talijanskih servisnih centara, mjere bi potaknule daljnje premještanje glavnih korisnika u industrijskim skupinama u Italiji te se uputilo na Electrolux i Whirlpool. Taj je proces premještanja navodno traje već neko vrijeme i prouzročio je štetu ukupnom talijanskom gospodarstvu dovevši do negativnih socijalnih posljedica uslijed gubitaka radnih mjesta.

(219)

Iako se ne može osporiti da zbog pristojbi, teoretski, negativne posljedice mogu osjetiti i korisnici u vidu viših kupovnih cijena, u dokumentaciji ne postoji ništa čime se dokazuje da su korisnicima hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Italiji troškovi tako značajni (u usporedbi s ukupnim troškovima) da bi se zbog njih utjecalo na profitabilnost i potaknulo premještanje glavnih industrijskih skupina. Ni razinu predloženih pristojbi ne može se ocijeniti kao mjeru zabrane. Osim toga, ničim se ne potvrđuje da bi korisnici koji nisu iz Italije mogli imati, ili da će imati, isto iskustvo kakvo se navodi kao moguće za talijanske korisnike, jer su prema navodima prethodno spomenutog talijanskog udruženja, posebnosti talijanskog tržišta višestruke.

(220)

Nekoliko strana tvrdilo je da će se mjerama spriječiti pristup industrijama s kraja proizvodnog lanca u Uniji proizvodima po razumnim cijenama. Dva latvijska korisnika, jedan mali portugalski i jedan mali poljski uvoznik dodali su da samo određeni ruski proizvođači s kojima odavno imaju poslovne odnose prodaju određene vrste proizvoda te da su, ukupno gledano, zanemareni interesi manjih poduzeća u Uniji (u usporedbi s interesima proizvođača čelika u Uniji).

(221)

Ti se navodi odbacuju. Kad je riječ o drugom navodu, interesi manjih poduzeća u Uniji uzeti su u obzir u svjetlu dostupnih informacija. Iako se ne može osporiti da bi se pristojbe u teoriji negativno odrazile i na korisnike zbog viših kupovnih cijena, u dokumentaciji ne postoji ništa čime se dokazuje da su njima troškovi hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika tako značajni (u usporedbi s ukupnim troškovima). Osim toga, povećani se troškovi djelomično mogu prenijeti dalje. Ni razina predloženih pristojbi ne može se ocijeniti kao nerazumno visoka.

(222)

Nadalje, hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika roba su široke potrošnje koja se ne proizvodi samo u nekoliko zemalja u Uniji, nego i u brojnim zemljama koje u Uniju već izvoze po razumnim cijenama. Stoga se strah od ograničene dostupnosti proizvoda po razumnim cijenama i nedostupnosti određenih vrlo posebnih oznaka čini neutemeljen.

(223)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera neće imati neproporcionalno negativan utjecaj na korisnike.

(224)

Jedna je zainteresirana strana smatrala je da će se mjerama usporiti oporavak mnogih ključnih industrija, negativno utjecati na inovacije, gospodarski rast i radna mjesta te dovesti do pada potražnje i smanjene dobrobiti potrošača.

(225)

Taj se navod, koji nije dodatno potkrijepljen dokazima, odbija. Industrija čelika ima strateško mjesto u Uniji u smislu gospodarskog rasta, inovacija i zaposlenosti. Slijedom toga, od mjera kojima se pomaže industriji Unije očekuje se da će potaknuti inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta u cijeloj Uniji.

(226)

S obzirom na značaj podnositelja zahtjeva u odnosu na ukupnu proizvodnju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji i znatan tržišni udjel industrije Unije, neke su zainteresirane strane izrazile strah da će se konkurentnost na tržištu Unije smanjiti, da će nastati dominantna poduzeća, a postoji i opasnost da proizvođači iz Unije uspostave oligopol.

(227)

Nijedna strana nije dostavila dokaze kojima bi dokazala te tvrdnje. Tvrdnja je stoga odbijena. Konkurentnost će na tržištu Unije bez sumnje i dalje postojati kroz prisutnost brojnih dionika iz EU-a i izvan njega i cijena koje su važan čimbenik konkurentnosti. Mjerama na predloženoj razini ne bi se smio ukinuti uvoz iz predmetnih zemalja. Uvoz će, uključujući i uvoz iz zemalja koje se trenutačno povezuju s dampinškom praksom, biti dio slobodnog tržišnog natjecanja po primjerenim cijenama na tržištu Unije.

(228)

Prema mišljenju jedne zainteresirane strane, mjere će vjerojatno imati negativan utjecaj na strane koje predstavljaju mnogo veće i šire interese nego što su interesi podnositelja zahtjeva. Industrije na kraju proizvodnog lanca zaslužne su navodno za višestruko veći broj radnih mjesta nego „nejasne brojke koje su proizvoljno utvrdili podnositelji zahtjeva”. Međutim, kako taj utjecaj nije potkrijepljen nikakvim brojkama i nisu dostavljeni brojčani podaci o zaposlenosti, te se tvrdnje nisu mogle provjeriti unakrsnom usporedbom. Isto se dogodilo s tvrdnjom u pogledu utjecaja na potrošače koju su vrlo otvoreno iznijeli ruski proizvođači koji surađuju. Komisija je stoga u interesu Unije provela analizu na temelju elemenata sadržanih u dokumentaciji koje je bilo moguće razumno ispitati i količinski odrediti.

(229)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da će se uvođenjem mjera pridonijeti oporavku industrije Unije i omogućiti određena ulaganja i troškovi za istraživanje i razvoj kako bi se proizvođači hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji bolje opremili za budućnost i kako bi se povećala njihova konkurentnost.

(230)

U industriji Unije već je proveden znatan preustroj u (nedavnoj) prošlosti. Ne bude li pristojbi, neki proizvođači hladnovaljanog plosnatog čelika u Uniji mogli bi biti primorani zatvoriti/smanjiti djelatnost proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, čime bi se ograničio broj izvora opskrbe za mnoge korisnike u Uniji.

(231)

Utjecaj mjera na ostale strane u Uniji koje su se javile ne može se smatrati značajnim. U dokumentaciji ne postoji ništa iz čega bi se vidjelo da bi mogući utjecaj na ostale čimbenike (koji se nisu javili) bio veći od pozitivnog učinka mjera na industriju Unije. Smatra se da su mjere korisne za industrije na početku proizvodnog lanca poput dobavljača sirovina i proizvođača strojeva koji ne opskrbljuju proizvođače u predmetnim zemljama (ili to čine u ograničenoj mjeri). Uvođenje mjera na predloženoj razini ima samo ograničeni utjecaj na cijene u lancu opskrbe i na uspješnost korisnika. Tom određenom razinom mjera stvorit će se ravnopravni uvjeti na tržištu, a ipak dozvoliti uvoz iz predmetnih zemalja po primjerenim cijenama. Očekuje se da će krajnji korisnici i potrošači imati koristi od poštenog konkurentnog tržišta, uključujući lokalni izvor opskrbe kojim će se zadovoljiti njihove potrebe i zahtjevi kvalitetnijim proizvodima zahvaljujući istraživanju i razvoju te tehnološkim poboljšanjima. Cijena će i dalje biti glavni odlučujući čimbenik, ali na pravednoj osnovi.

(232)

Komisija u ovoj fazi ispitnog postupka zaključuje da ne postoje uvjerljivi razlozi zbog kojih uvođenje privremenih mjera za uvoz hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja nije u interesu Unije.

(233)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(234)

Te je nalaze nemoguće opovrgnuti tvrdnjama kineskih strana da su podnositelji zahtjeva u toj fazi ciljali na NRK jer, bude li od kraja 2016. NRK imao status tržišnoga gospodarstva, dampinške će marže načelno otad nadalje biti niže. Ta se tvrdnja odbacuje. Neovisno o tim razmišljanjima, ispitnim je postupkom potvrđeno da se dampinškim uvozom predmetnog proizvoda iz Kine industriji Unije trenutačno nanosi materijalna šteta.

(235)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(236)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru. Profitabilnost industrije Unije bila je, s izuzetkom 2011., negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Osim toga, tijekom cijelog razmatranog razdoblja na tržištu Unije po niskim je cijenama bio prisutan uvoz iz predmetnih zemalja.

(237)

Podnositelj zahtjeva zatražio je od Komisije da kao razumnu neštetnu profitnu maržu upotrijebi 10 % do 15 % prometa (raspon se nudi zbog razloga povjerljivosti) tvrdeći da je tolika bila prosječna dobit prije oporezivanja prodaje koju su ostvarivala dva podnositelja zahtjeva u Uniji 2010. Međutim, ta tvrdnja nije dovoljno potkrijepljena.

(238)

U prethodnim ispitnim postupcima u pogledu sličnih proizvoda, odnosno određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika (5) i varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika (6) ili elektročelika s orijentiranim kristalima (7), smatralo se da bi se profitna marža od 5 % mogla smatrati primjerenom razinom koju bi industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog dampinga. Hladnovaljani plosnati proizvodi od čelika u mnogočemu su slični prethodno spomenutim proizvodima (željezna rudača, kameni ugljen za proizvodnju koksa i određene slitine glavni su dijelovi troškova njihove proizvodnje, a prolaze i sličan proizvodni proces (peć, valjanje). I ruskim se proizvođačima profitna marža od 5 % činila razumnom. Stoga se privremeno smatra da je marža profitabilnosti od 5 % razumna i za sektor proizvodnje hladnovaljanog plosnatog čelika.

(239)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije zbrojivši prethodno spomenutu profitnu maržu od 5 % na i trošak proizvodnje proizvođača u uzorku iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(240)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz predmetnih zemalja, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(241)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja u skladu s pravilom niže pristojbe predviđenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(242)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(243)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza navedenog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati ni jednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(244)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (8). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke, uključujući promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Komisija će ažurirati popis društava koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe ako je to opravdano.

(245)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(246)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(247)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz i poslanih iz NRK-a i Rusije Provedbenom uredbom (EU) 2015/2325 uvjetovala evidentiranjem. Bilo je to s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu antidampinških mjera na temelju članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe. Trebalo bi prestati s evidentiranjem uvoza. U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(248)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(249)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,