(1)

Direktivom 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) nastoji se zaštititi radnike od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na mjestu rada. Dosljedna razina zaštite od rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima predviđena je u toj direktivi okvirom općih načela kako bi se državama članicama omogućilo osiguravanje dosljedne primjene minimalnih zahtjeva. Obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada utvrđene na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, ekonomsku izvedivost, temeljitu procjenu društveno-gospodarskog učinka i dostupnosti protokola i tehnika za mjerenje izloženosti na mjestu rada važne su sastavnice općih mjera za zaštitu radnika utvrđenih tom direktivom. U tom kontekstu u slučaju nesigurnosti od temeljne je važnosti rukovoditi se načelom predostrožnosti. Minimalnim zahtjevima predviđenima u toj direktivi nastoji se zaštititi radnike na razini Unije. Države članice mogu utvrditi strože obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada ili druge zaštitne mjere.

(2)

Granične vrijednosti za izloženost na mjestu rada dio su mjera za upravljanje rizicima u skladu s Direktivom 2004/37/EZ. Usklađenost s tim graničnim vrijednostima ne dovodi u pitanje druge obveze poslodavaca u skladu s tom direktivom, posebice smanjenje uporabe karcinogenih i mutagenih tvari na mjestu rada, sprječavanje ili smanjenje izloženosti radnika karcinogenim i mutagenim tvarima te mjere koje bi se trebale u tu svrhu provesti. Te bi mjere trebale obuhvaćati, koliko je to tehnički moguće, zamjenu karcinogene ili mutagene tvari s tvari, smjesom ili postupkom koji nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje radnika, uporabu zatvorenog sustava ili druge mjere kojima se nastoji smanjiti razina izloženosti radnika na najmanju moguću razinu, čime se potiču inovacije.

(3)

Za većinu karcinogenih i mutagenih tvari znanstveno nije moguće utvrditi razine ispod kojih izloženost ne bi imala štetne učinke. Iako se određivanjem graničnih vrijednosti na mjestu rada u pogledu karcinogenih ili mutagenih tvari u skladu s ovom Direktivom ne uklanjaju rizici za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove izloženosti na radu (preostali rizik), time se, služeći se postupnim pristupom koji se temelji na postavljanju ciljeva u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ipak doprinosi znatnom smanjenju rizika koji proizlaze iz takve izloženosti. Za druge karcinogene i mutagene tvari znanstveno je moguće utvrditi razine ispod kojih se ne očekuju štetni učinci izloženosti.

(4)

Maksimalne razine izloženosti radnika nekim karcinogenim ili mutagenim tvarima utvrđuju se graničnim vrijednostima koje se, u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ne smiju premašiti. Te bi granične vrijednosti trebalo revidirati, dok bi za dodatne karcinogene i mutagene tvari trebalo odrediti granične vrijednosti.

(5)

Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi trebalo bi prema potrebi revidirati s obzirom na dostupne informacije, uključujući znanstvene i tehničke podatke i najbolje prakse, tehnike i protokole za mjerenje razina izloženosti na mjestu rada utemeljene na dokazima. Te bi informacije po mogućnosti trebale uključivati podatke o preostalim rizicima za zdravlje radnika, kao i mišljenja Znanstvenog odbora za ograničenja izloženosti na mjestu rada (SCOEL) te Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH). Informacije u vezi s preostalim rizikom, koje se javno objavljuju na razini Unije, dragocjene su za budući rad na ograničavanju rizika od izloženosti na mjestu rada karcinogenim i mutagenim tvarima, među ostalim i za buduće revizije graničnih vrijednosti utvrđenih u ovoj Direktivi.

(6)

Uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje, Komisija bi najkasnije u prvom tromjesečju 2019. trebala procijeniti mogućnost izmjene područja primjene Direktive 2004/37/EZ kako bi ono obuhvaćalo i reprotoksične tvari. Na temelju toga, prema potrebi i nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, Komisija bi trebala predstaviti zakonodavni prijedlog.

(7)

Iako za neke karcinogene tvari bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost izloženosti temeljenu na zdravstvenim učincima, moguće je na temelju raspoloživih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrditi graničnu vrijednost za te karcinogene tvari.

(8)

Radi osiguranja najviše moguće razine zaštite od pojedinih karcinogenih i mutagenih tvari, potrebno je uzeti u obzir ostale načine unosa, uključujući mogućnost unosa putem kože.

(9)

SCOEL Komisiji posebno pomaže pri evaluaciji najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za izloženost na mjestu rada za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ (4) i Direktivom 2004/37/EZ. ACSH je trostrano tijelo koje pomaže Komisiji u pripremi, provedbi i evaluaciji aktivnosti u području zdravlja i sigurnosti na radu. ACSH osobito donosi trostrana mišljenja o inicijativama za utvrđivanje graničnih vrijednosti za izloženost na mjestu rada na razini Unije na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, kao i podatke o socijalnim aspektima i ekonomskoj izvedivosti tih inicijativa. Razmotreni su i drugi izvori znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javno dostupni, posebno Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), Svjetska zdravstvena organizacija i nacionalne agencije.

(10)

Rad SCOEL-a i transparentnost tog rada ključni su za odgovoran politički proces. Ako se rad SCOEL-a treba reorganizirati, trebalo bi zajamčiti namjenska sredstva te se ne bi smjelo izgubiti specifično stručno znanje o epidemiologiji, toksikologiji, medicini rada i higijeni na radu.

(11)

Izmjene priloga I. i III. Direktivi 2004/37/EZ predviđene u ovoj Direktivi dodatni su korak u dugotrajnijem procesu ažuriranja Direktive 2004/37/EZ. Kao sljedeći korak u tom procesu Komisija je podnijela prijedlog za utvrđivanje graničnih vrijednosti i napomena o unosu kroz kožu u pogledu pet dodatnih karcinogenih tvari. Nadalje, u svojoj komunikaciji od 10. siječnja 2017. pod nazivom „Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu” Komisija je navela da bi trebale uslijediti daljnje izmjene Direktive 2004/37/EZ. Komisija bi trebala nastaviti neprekidno raditi na ažuriranjima priloga I. i III. Direktivi 2004/37/EZ, u skladu s njezinim člankom 16. i utvrđenom praksom, te ih izmijeniti kada je to potrebno s obzirom na dostupne informacije, uključujući postupno prikupljene znanstvene i tehničke podatke kao što su podaci o preostalom riziku. Taj bi rad prema potrebi trebao dovesti do prijedlogâ za buduće revizije graničnih vrijednosti utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ i u ovoj Direktivi, kao i prijedlozima za dodatne tvari, smjese i postupke u Prilogu I. te dodatne granične vrijednosti u Prilogu III.

(12)

Važno je zaštititi radnike koji su izloženi karcinogenim ili mutagenim tvarima koje nastaju u pripremi, primjeni ili zbrinjavanju opasnih lijekova, uključujući citostatike ili citotoksične lijekove, kao i u okviru rada koji uključuje izlaganje karcinogenim ili mutagenim tvarima tijekom čišćenja, prijevoza, pranja rublja i zbrinjavanja otpada koji sadržava opasne lijekove ili materijale onečišćene opasnim lijekovima te u okviru izravne njege pacijenata koji se liječe opasnim lijekovima. Komisija je, kao prvi korak, u zasebnom vodiču za prevenciju i dobru praksu izdala smjernice za smanjenje rizika za zdravlje i sigurnost na radu u sektoru zdravstvene skrbi, uključujući u pogledu rizika povezanih s izloženosti citostaticima ili citotoksičnim lijekovima. Tim se smjernicama ne dovode u pitanje mogući daljnji zakonodavni prijedlozi ili druge inicijative.

(13)

U skladu s preporukama SCOEL-a i ACSH-a, ako su dostupne, određuju se granične vrijednosti za izloženost udisanjem u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (granične vrijednosti za dugotrajnu izloženost) te, za određene karcinogene ili mutagene tvari, u odnosu na kraće referentno razdoblje, u pravilu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za petnaestominutno razdoblje (granične vrijednosti za kratkotrajnu izloženost), kako bi se, koliko je to moguće, ograničili učinci kratkotrajne izloženosti. Napomene o unosu kroz kožu također se određuju u skladu s preporukama SCOEL-a i ACSH-a. Također bi trebalo razmotriti dodatne izvore znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javno dostupni.

(14)

Trebalo bi promicati načelo prevencije na mjestu rada i u odnosu na učinke karcinogenih i mutagenih tvari na buduće generacije, kao što su negativni učinci za reproduktivne sposobnosti i muškaraca i žena te za prenatalni razvoj tijekom trudnoće. U tu bi svrhu države članice trebale razmjenjivati najbolje prakse u tom području.

(15)

Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti mineralnih ulja koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru. Ta korištena mineralna motorna ulja nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (5). SCOEL je utvrdio mogućnost znatnog unosa tih ulja putem kože, zaključio da se izloženost na mjestu rada odvija putem kože te je snažno preporučio uspostavu napomene o unosu kroz kožu. ACSH se složio da bi korištena mineralna motorna ulja trebalo dodati na popis karcinogenih tvari, smjesa i postupaka navedenih u Prilogu I. Direktivi 2004/37/EZ te se složio da je moguć znatan unos putem kože. Kako bi se ograničila izloženost preko kože, moguće je koristiti se nizom najboljih praksi, uključujući uporabu osobne zaštitne opreme poput rukavica te odstranjivanje i čišćenje kontaminirane odjeće. Puna usklađenost s tim praksama, kao i novim najboljim praksama, mogla bi pomoći smanjiti tu izloženost. Stoga je primjereno u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ uvrstiti rad koji uključuje izloženost mineralnim uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru te mu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ pripisati napomenu o unosu kroz kožu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(16)

Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti emisija ispušnih plinova dizelskih motora koje su posljedica izgaranja dizelskoga goriva u motorima s kompresijskim paljenjem. Emisije ispušnih plinova dizelskih motora nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. ACSH se složio da bi emisije ispušnih plinova tradicionalnih dizelskih motora trebalo dodati na popis karcinogenih tvari, smjesa i postupaka navedenih u Prilogu I. Direktivi 2004/37/EZ te je zatražio dodatna ispitivanja o znanstvenim i tehničkim aspektima novijih tipova motora. IARC je razvrstao ispušne plinove dizelskih motora kao karcinogene za ljude (kategorija 1 IARC-a) te je IARC naveo da, iako je u novijim tipovima dizelskih motora smanjena količina čestica i kemikalija, još uvijek nije jasno na koji će način te kvantitativne i kvalitativne promjene imati drukčiji utjecaj na zdravlje. IARC je također naveo da se kao marker izloženosti uobičajeno koristi elementarni ugljik, koji čini znatan udio u tim emisijama. S obzirom na navedeno i na broj izloženih radnika, primjereno je u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ uvrstiti rad koji uključuje izloženost emisijama ispušnih plinova dizelskih motora, a u njezinu Prilogu III. utvrditi graničnu vrijednost za emisije ispušnih plinova dizelskih motora izračunane prema elementarnom ugljiku. Unosi u prilozima I. i III. Direktivi 2004/37/EZ trebali bi obuhvaćati emisije ispušnih plinova iz svih vrsta dizelskih motora.

(17)

U pogledu emisija ispušnih plinova dizelskih motora, granična vrijednost od 0,05 mg/m3 izmjerena kao elementarni ugljik može biti teško ostvariva u kratkom roku u nekim sektorima. Stoga bi uz razdoblje prenošenja trebalo uvesti prijelazno razdoblje od dvije godine prije nego što bi se granična vrijednost trebala početi primjenjivati. Međutim, za sektore podzemnog rudarenja i izgradnje tunela trebalo bi, uz razdoblje prenošenja, uvesti prijelazno razdoblje od pet godina prije nego što bi se granična vrijednost trebala početi primjenjivati.

(18)

Određene smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika, posebice one koje sadržavaju benzo[a]piren, ispunjavaju kriterije da budu razvrstane kao karcinogene tvari (kategorije 1.A ili 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Do izloženosti takvim smjesama može doći tijekom rada koji, između ostalog, uključuje postupke spaljivanja, primjerice kod ispušnih plinova iz motora s unutarnjim izgaranjem, i postupke izgaranja na visokim temperaturama. SCOEL je utvrdio mogućnost znatnog unosa tih smjesa putem kože, a ACSH se složio da je važno uvesti graničnu vrijednost za izloženost na mjestu rada smjesama policikličkih aromatskih ugljikovodika te je preporučio da se provede evaluacija znanstvenih aspekata kako bi se u budućnosti predložila granična vrijednost za izloženost na mjestu rada. Stoga je primjereno u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože. Također bi trebalo provesti dodatna ispitivanja kako bi se ocijenilo je li potrebno utvrditi graničnu vrijednost za smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika radi bolje zaštite radnika od tih smjesa.

(19)

Trikloroetilen ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je utvrdio da je trikloroetilen genotoksična karcinogena tvar. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, mogu se utvrditi granične vrijednosti za trikloroetilen u odnosu na referentno osmosatno razdoblje (dugotrajna granična vrijednost) i u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za kraće referentno petnaestominutno razdoblje (granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost). SCOEL je za tu karcinogenu tvar utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože, a ACSH se složio s praktičnom graničnom vrijednosti na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke. Stoga je primjereno utvrditi granične vrijednosti za dugotrajnu i kratkotrajnu izloženost za trikloroetilen i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože. U kontekstu razvoja znanstvenih dokaza i tehničkog napretka, granične vrijednosti za tu tvar trebale bi se preispitivati s posebnom pozornošću.

(20)

4,4′-metilendianilin (MDA) ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje. Međutim, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za 4,4′-metilendianilin. SCOEL je za tu karcinogenu tvar utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože, a ACSH se složio s praktičnom graničnom vrijednosti na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 4,4′-metilendianilin i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(21)

Epiklorhidrin (1-kloro-2,3-epoksipropan) ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje izloženosti na mjestu rada. SCOEL je za epiklorhidrin utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože, a ACSH se složio s praktičnom graničnom vrijednosti na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za epiklorhidrin i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(22)

Etilen dibromid (1,2-dibromoetan, EDB) ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje izloženosti na mjestu rada. SCOEL je za etilen dibromid utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože, a ACSH se složio s praktičnom graničnom vrijednosti na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen dibromid i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(23)

Etilen diklorid (1,2-dikloroetan, EDC) ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (kategorije 1.B) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje. Međutim, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za etilen diklorid. SCOEL je za etilen diklorid utvrdio mogućnost znatnog unosa putem kože, a ACSH se složio s praktičnom graničnom vrijednosti na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, istodobno ističući nedostatak pouzdanih i ažuriranih znanstvenih podataka, osobito u pogledu načina djelovanja. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen diklorid i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ kojom se označava mogućnost znatnog unosa putem kože.

(24)

„Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju”, koji su potpisala udruženja koja čine Europsku mrežu za silicijev dioksid (NEPSI), i drugi sporazumi socijalnih partnera, kojima se, uz regulatorne mjere, pružaju smjernice i alati kako bi se poduprla djelotvorna provedba obveza poslodavaca utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ, dragocjeni su instrumenti kojim se nadopunjuju regulatorne mjere. Komisija bi trebala poticati socijalne partnere na sklapanje takvih sporazuma, poštujući pri tome njihovu autonomiju. Međutim, poštovanje takvih sporazuma ne bi smjelo dovoditi do pretpostavke da postoji usklađenost s obvezama poslodavaca utvrđenima u Direktivi 2004/37/EZ. Redovito ažuriran popis takvih sporazuma trebao bi biti objavljen na internetskim stranicama Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).

(25)

Komisija se savjetovala s ACSH-om te je provela savjetovanje u dvije faze s europskim socijalnim partnerima u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(26)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno u njezinu članku 31. stavku 1.

(27)

Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi preispitivat će se u kontekstu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te mišljenjâ dvaju odbora pri Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) (Odbor za procjenu rizika (RAC) i Odbor za socioekonomsku analizu (SEAC)), posebno kako bi se uzelo u obzir interakciju između graničnih vrijednosti utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ i odnosa između doze i odgovora, informacije o stvarnoj izloženosti i, ako su dostupne, izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s navedenom uredbom radi učinkovite zaštite radnika.

(28)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje radnih i životnih uvjeta te zaštitu zdravlja radnika od specifičnih rizika koji proizlaze iz izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(29)

S obzirom na to da se ova Direktiva odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu mjestu rada, trebala bi biti prenesena u roku od dvije godine od datuma njezina stupanja na snagu.

(30)

Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(31)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (7), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata,