6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/160

1.1

EGSO podržava strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama koju je predložila Komisija te istovremeno naglašava da su s obzirom na negativni učinak koji su klimatske promjena dosad već imale u Europi, politike ublažavanja ključni prioritet.

1.2

Pri provedbi novog plana prilagođavanja treba uzeti u obzir činjenicu da više temperature u Europi i mogućnosti povećane učestalosti ekstremnih fenomena mogu naštetiti ljudima, gospodarstvu i okolišu i to u većoj mjeri nego što je očekivano.

1.3

Strategija prilagodbe mora uključiti određene mjere za gradska područja koja su dom za tri četvrtine europskog stanovništva, te za ruralna područja koja su posebice osjetljiva na promjenjivost klime.

1.4

S obzirom na to da je aktivnost država članica ključna, potrebno je istaknuti kako od izdavanja Bijele knjige 2009. godine u nekim područjima nije postignut dovoljan napredak. Komisija stoga mora razmotriti potrebu da igra aktivniju ulogu koristeći nadležnosti koje su joj dodijeljene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

1.5

EGSO smatra kako je vrlo važno da se u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru 20 % ukupnog proračuna namijeni mjerama povezanima s klimom. Iznos od 192 milijarde eura u tu svrhu predstavlja znatno povećanje.

1.6

Nova strategija prilagodbe, kao i Višegodišnji financijski okvir, predstavljaju značajan napredak u integraciji različitih politika i financijskih instrumenata EU-a.

1.7

Prijedlog Komisije trebao bi ponuditi širu financijsku sliku, uključujući i ključan doprinos koji će morati ostvariti države članice, kako poslovni sektor tako i obitelji.

1.8

Države članice koje to još nisu napravile, EGSO poziva na brzu izradu i strogu provedbu nacionalnih strategija prilagodbe.

1.9

U napomenama iz ovog mišljenja EGSO potpuno podržava akcije koje je predložila Komisija.

1.10

ESGO predlaže detaljno razmatranje strukturalnih promjena koje u određenim politikama i u proizvodnji dobara i usluga strategija prilagodbe zahtijeva, uzimajući u obzir, između ostalog, utjecaj na zapošljavanje, industriju, građevinarstvo te istraživanje, razvoj i inovacije.

2.1

U Bijeloj knjizi o prilagodbi klimatskim promjenama iz 2009 (1). predložen je okvir za djelovanje u dvije faze od kojih je prva (2009. – 2012.) sadržavala strategiju prilagodbe temeljenu na 33 mjere.

2.2

Ova komunikacija odnosi se na drugu fazu koja je usmjerena na tri cilja:

U skladu s ovim ciljevima predloženo je osam akcija.

2.3

Komisija smatra da bi jeftinije bilo predvidjeti rane, planske mjere prilagodbe dajući prednost dosljednom, fleksibilnom i participativnom pristupu, nego platiti cijenu zbog neprilagodbe. Prema raznim procjenama i na temelju sadašnjih trendova, ako se ne usvoje odgovarajuće mjere (2) EU će, posebno u slučaju najgorih scenarija, zbog klimatskih promjena imati goleme financijske troškove.

2.4

Mjere prilagodbe trebale bi se provoditi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

3.1

EGSO podržava strategiju prilagodbe klimatskim promjenama koju je predložila Komisija i slaže se s njezinim stajalištem da neizvjesnost ne može biti izgovor za neaktivnost. Istodobno naglašava da su politike ublažavanja prioritet, budući da su svi raspoloživi podaci dovoljan pokazatelj negativnih učinaka koje su klimatske promjene već prouzročile u Europi i pretpostavke da će se u budućnosti njihovi učinci pogoršati.

3.2

Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, EU je započeo kampanju s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 2 °C iznad razine koja je prethodila industrijskoj eri, ograničenje koje je na kraju određeno na konferenciji u Cancunu (2010.). Kako bi se poštivalo to ograničenje, potrebno je znatno smanjenje emisije stakleničkih plinova, ali trendovi idu u suprotnom smjeru. Pri provedbi novog plana prilagođavanja treba uzeti u obzir činjenicu da temperatura u Europi raste brže od prosjeka ostatka planete, uz mogućnost povećane učestalosti ekstremnih fenomena koji mogu naškoditi ljudima, gospodarstvu i okolišu i to u većoj mjeri nego što je očekivano.

3.3

EGSO ističe da na gradskim područjima, u kojima živi tri četvrtine europskog stanovništva, zamjena prirodne vegetacije zgradama i bilo kojom vrstom građevina dodatno povećava štete prouzročene određenim prirodnim fenomenima. Učinci visokih temperatura i poplava, između ostalog, utječu na obitelji, posebice na osjetljive skupine (djecu, starije osobe), zatim na gospodarski život, turizam i infrastrukturu, s negativnim učincima na zapošljavanje i razinu života stanovništva. S druge strane, ruralna područja posebno su osjetljiva na promjenjivost klime koja može imati negativan utjecaj na poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo što može dovesti do raseljavanja stanovništva i povećanja siromaštva.

3.4

Važan faktor u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama jest taj da se promjenjivost klimatskih pokazatelja mijenja prema vremenskim razdobljima i mikroregijama. To je prije svega pitanje temperatura, snijega, kiše, vjetra i vlage. Standarde planiranja i izgradnje trebat će prilagoditi budućim maksimalnim i minimalnim vrijednostima. Šume bi primjerice trebale biti dovoljno otporne da prežive najjači uragan koji će ih vjerojatno pogoditi tijekom njihovog obično stotinu godina dugog životnog vijeka.

3.5

Prema definiciji osnovnih načela koja se primjenjuju za izračunavanje javnog duga, prilagodbe klimatskim promjenama neizbježno će podrazumijevati troškove u obliku implicitnog duga. Ako se u javnim financijama stvori dodatni deficit ovog tipa, implicitni dug postat će eksplicitni. Ipak, takve znatne štete mogu se izbjeći, primjerice, mjerama zaštite od poplava. Rezultati ulaganja u prilagodbe uvelike se razlikuju po pitanju izvora financiranja koje može biti na razini EU-a, nacionalnoj, poslovnoj ili obiteljskoj razini. Prijedlog Komisije samo u nekim detaljima računa na izvore iz Unije. Ipak, bit će potrebno koristiti sve ove izvore i pri tome upotrijebiti učinkovite strukture i količine.

3.6

Petnaest država članica EU-a do sada je usvojilo nacionalne strategije prilagodbe, no samo trinaest država ima posebne akcijske planove. Četiri godine nakon Bijele knjige i unatoč hitnosti problema, proces prilagodbe, prema navodima Komisije, „u većini slučajeva, nalazi se još uvijek u početnoj fazi budući da su konkretne mjere koje se mogu primijeniti prilično oskudne“. EGSO poziva države članice koje to još nisu napravile, na brzu izradu i strogu provedbu nacionalnih strategija prilagodbe.

3.7

U okviru strategije prilagodbe Komisija je do sada imala ključnu ulogu u pružanju podrške, poticanju i usklađivanju odluka država članica, koje su najodgovornije za usvajanje učinkovitih i usklađenih mjera za sprečavanje rizika od klimatskih promjena. Djelovanje država članica od ključne je važnosti, ali u tom smislu potrebno je istaknuti kako od izdavanja Bijele knjige 2009. godine u nekim područjima primjene nije postignut dovoljan napredak. Komisija stoga mora razmotriti potrebu da preuzme mnogo aktivniju ulogu po pitanju klimatskih promjena, primjenjujući pritom ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

3.8

U prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020 (3)., Komisija je predložila da se mjerama povezanima s pitanjem klime namijeni minimalno 20 % ukupnog proračuna. EGSO smatra kako je vrlo značajno to što su Vijeće i Europski parlament prihvatili tu mjeru. Novi višegodišnji okvir za mjere povezane s klimom predviđa ukupno (za ublažavanje i prilagodbu) oko 192 milijarde eura. Ako se uzme u obzir da je prema višegodišnjem financijskom planu za razdoblje od 2007. - 2013., za mjere prilagodbe predviđeno samo 6 milijardi eura ovdje se radi o velikom povećanju sredstava.

3.9

EGSO smatra ključnim da se mjere povezane s klimom uključe u različite politike i financijske instrumente Unije (kohezijski fond, strukturne fondove, istraživanje i razvoj, ZPP, transeuropske mreže itd.). Nova strategija kao i višegodišnji financijski okvir za 2014. – 2020. predstavljaju napredak u tom smjeru.

3.10

S obzirom na to da je Europska agencija za okoliš (EEA) uslijed pogoršanja učinaka klimatskih promjena i politika Unije povezanih s ublažavanjem i prilagodbom suočena sa sve više posla, EGSO predlaže da se razmotri povećanje ljudskih i financijskih resursa.

3.11

Odbor naglašava da se u strategiji prilagodbe u obzir moraju uzeti učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, o čemu već postoje studije (vidjeti studiju o učincima klimatskih promjena na ljudsko zdravlje u Europi Impacts of climate change in human health in Europe, studiju o ljudskom zdravlju, PESETA-Human health study, 2009.) i da u primjeru ekstremnih pojava treba uzeti u obzir i potrebu za odgovarajućim službama za hitne slučajeve.

4.1.1

Komisija upućuje na stvaranje sustava pokazatelja spremnosti na prilagodbu do 2014. godine. Godine 2017. Komisija će na temelju izvještaja koje prima kako je navedeno u Uredbi o mehanizmu za praćenje (o kojem se trenutno raspravlja) i na temelju sustava pokazatelja spremnosti na prilagodbu procijeniti dostatnost mjera te će predložiti, ukoliko je to potrebno, pravno obvezujući instrument.

4.1.2

EGSO podržava mogućnost primjene članka 192. UFEU-a o zakonodavnom postupku u vezi s okolišem. Svako europsko zakonodavstvo trebalo bi odrediti konkretne mjere, rokove provedbe, mehanizme kontrole i moguće sankcije za njihovo neizvršavanje. Zbog hitnosti ovog problema Odbor predlaže ponovno razmatranje rokova za donošenje ove odluke.

4.2.1

Odbor je podržao prijedlog Uredbe LIFE te smatra da je povećanje proračuna na 3,2 milijarde eura za razdoblje 2014.-2020. dobar znak (4). Potprogram za akcije na području klime (904,5 milijardi eura u početnom prijedlogu Komisije) načelno uključuje sljedeća tri prioritetna područja: ublažavanje klimatskih promjena (45 %), prilagodbu klimatskim promjenama (45 %) te upravljanje i informiranje (10 %).

4.2.2

Komisija je utvrdila sljedećih pet osjetljivih područja među kojima se sredstva trebaju ravnopravno raspodijeliti:

4.3.1

Sporazum gradonačelnika, osnovan na inicijativu Komisije, predlaže postizanje cilja EU-a odnosno smanjenje emisija od 20 % do 2020. godine što bez sumnje treba podržati.

4.3.2

Komisija je samo kratko napomenula da će „podržati“ prilagodbu u gradovima, ali nije dala detaljnija objašnjenja. S obzirom na dobrovoljni karakter Sporazuma, bilo bi dobro da potpisnici, uz podršku Komisije, odrede mjerljive ciljeve i mehanizme za praćenje mjera u vezi s prilagodbom. Prema mišljenju Odbora, Komisija bi trebala riješiti ta pitanja tako da imamo izvornu politiku EU-a koja se odnosi na prilagodbu na gradskim područjima u čemu neke države članice već imaju iskustva (primjerice, Performance Indicator for Climate Change Adaptation, NI188, u Ujedinjenoj Kraljevini).

4.4.1

Komisija navodi sljedeća četiri glavna područja na kojima se javljaju razlike razine znanja i ističe kako će „nastaviti raditi“ s državama članicama i zainteresiranim stranama kako bi za njih našle rješenje:

4.4.2

Unutar programa Obzor 2020. (za razdoblje od 2014. do 2020. godine) Zajedničkom istraživačkom centru dodjeljuje se 1 962 milijarde eura, a dobit će i dodatnih 656 milijuna eura od Euratoma. Riječ je o značajnom povećanju s obzirom na Sedmi okvirni program (17 milijardi eura).

4.4.3

EGSO želi istaknuti kako nedostatak određenih podataka o nekim aspektima ne može poslužiti kao izgovor za odgađanje odluka budući da već postoje mnogobrojni dokazi o negativnim učincima klimatskih promjena.

4.5.1

Odbor podržava odluku da u platformi Climate-ADAPT centralizira prikupljanje i širenje informacija o klimatskim promjenama. Suradnja platforme Climate-ADAPT s nacionalnim platformama zahtijeva dodatni napor država članica s obzirom da trenutno samo šest država ima sveobuhvatne portale na tu temu. Informacije koje pružaju regionalne vlasti i privatni sektor trenutno nisu dovoljne.

4.5.2

EGSO smatra da su klimatske usluge programa Copernicus (prikupljanje informacija putem europske mreže satelita i putem sustava postavljenih na zemlji) za primjenu mjera od vitalne važnosti. Uz promatranja koja provode druge službe, posebice NASA, Europa pridonosi svjetskoj borbi protiv klimatskih promjena.

4.6.1.1

ZPP: Općenito, poljoprivreda je izravno ili neizravno odgovorna za 30 % emisija stakleničkih plinova. Uporabom učinkovitijih metoda uzgoja ima stoga značajan potencijal za smanjenje emisija. Za razliku od drugih sektora, direktne emisije povezane su s načinom proizvodnje. Zbog toga je potrebno prepoznati njihove specifične karakteristike.

4.6.1.2

U mišljenju o „Klimatskim promjenama i poljoprivredi u Europi“ (5), Odbor je stavio naglasak na ozbiljne probleme koje suša uzrokuje u regijama Južne Europe i napomenuo je, između ostalog, kako „poljoprivreda nije samo žrtva klimatskih promjena, nego također pridonosi emisiji stakleničkih plinova“. Zbog toga „poziva Komisiju da detaljno prouči razlike između različitih načina upotrebe tla s obzirom na utjecaj klime, tako da se na osnovu toga razviju političke mogućnosti primjerice u vezi s podrškom poljoprivrednicima“.

4.6.1.3

EGSO uviđa da će se u razdoblju između 2014. i 2020. godine na osnovi političkog sporazuma o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici od 26. lipnja 2013., više od 100 milijardi eura uložiti za pomoć poljoprivredi kako bi se suočila s izazovima u vezi s kvalitetom tla, bioraznolikosti i klimatskim promjenama. U tu svrhu, 30 % izravnih plaćanja bit će povezano s provođenjem poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš, a barem 30 % proračuna programa ruralnog razvoja mora se osigurati za „zelenu poljoprivredu“.

4.6.1.4

Kohezija: U slučaju nedjelovanja ili zakašnjelog djelovanja, narušila bi se kohezija EU-a. Predviđa se da će učinci klimatskih promjena dodatno povećati društvene razlike u Uniji. Zbog toga je nužno posvetiti posebnu pažnju društvenim skupinama i regijama koje su najizloženije i koje se već sada nalaze u nepovoljnoj poziciji zbog niza razloga, poput primjerice, lošeg zdravlja, niskih primanja, neprikladnog načina stanovanja i manjka mobilnosti.

4.6.1.5

Za programsko razdoblje u razdoblju od 2014. do 2020., Komisija mora poslati snažnu poruku u smislu da sve europske politike moraju biti povezane u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih. Prilagodba se mora posebno istaknuti u svakom Nacionalnom referentnom strateškom okviru i u operativnim programima. U tom pogledu EGSO predlaže da se odobravanje projekata uvjetuje ispunjavanjem ekoloških ciljeva. Projekti koji imaju negativne pokazatelje u pogledu klimatskih promjena trebali bi se smanjiti na minimum ili potpuno isključiti. Zakonodavni prijedlozi Komisije o kohezijskoj politici, koji će stupiti na snagu 2014. godine, spominju prilagodbu klimatskim promjenama ali, prema mišljenju Odbora, potrebna je viša razina zahtjevnosti.

4.6.1.6

Zajednička ribarstvena politika: Komisija ne navodi posebne mjere na ovom području. Po mišljenju FAO-a, osiguravanje održivosti vodenih ekosustava o kojima ovisi ribarstvo mora biti osnovni cilj politika prilagodbe.

4.6.1.7

Jedno od područja na koje će klimatske promjene ozbiljno utjecati jest šumarstvo koje raspolaže prirodnim skladištem CO2, što je od ključne važnosti. Vrlo snažni vjetrovi kao što su uragani, uništit će šumovite predjele, stoga će ih biti potrebno zamijeniti prije nego što bi to inače bilo potrebno. Broj razornih šumskih požara povećat će se u suhim i vrućim razdobljima. Ovi čimbenici imat će važan utjecaj na gospodarsku situaciju sektora i na razne uloge koje ima selo.

4.7.1

Ovo je vjerojatno najveći izazov s kojim se javne vlasti moraju suočiti u strategiji prilagodbe klimatskim promjenama. Među glavnim prijetnjama infrastrukturi su štete i uništenja uzrokovana ekstremnim meteorološkim fenomenima, koji se zbog klimatskih promjena mogu još pogoršati, poplave u obalnim područjima rijeka i poplave uzrokovane povišenjem razine mora, poteškoće pri nabavi pitke vode i učinci povećanja temperature u operativnim troškovima poduzeća. Neke infrastrukture možda nisu izravno pogođene, ali ako fizički pristup nije moguć, one nisu operativne (u slučaju električne energije i telekomunikacija).

4.7.2

U financijskim planovima za infrastrukturne projekte javni i privatni ulagači moraju uzeti u obzir predviđene učinke globalnog zatopljenja. Ulaganje država članica koje se u mnogo slučajeva uslijed gospodarske krize suočavaju s ograničenjima u proračunu bit će potrebno za određene radove.

4.7.3

Na temelju nadležnosti za procjenu posljedica klimatskih promjena u odnosu na Eurokodove, Komisija predlaže suradnju s europskim organizacijama za normizaciju (CEN, CENELEC i ETSI), financijskim institucijama i znanstvenim organizacijama kako bi se uspostavile potrebne promjene u programima standardizacije zgrada te pri javnim radovima. U tom pogledu EGSO želi istaknuti da modeli standardizacije prednost moraju dati izdržljivosti i pouzdanosti infrastrukture, a ne isključivo gospodarskom vidu profitabilnosti za ulagače. S obzirom na to da u Europi postoje primjeri proširenja kanala rijeka ili isušivanja močvara, što je pogoršalo učinak poplava, trebali bi se uspostaviti modeli odgovarajućeg urbanističkog planiranja. Istovremeno, u zgradama u kojima je to moguće, potrebno je preporučiti mjere poput zelenih krovova ili fasada.

4.7.4

Strategija prilagodbe mora uzeti u obzir starenje stanovništva s obzirom na to da su starije osobe i posebice one u poodmakloj dobi iznimno osjetljive u danima kada su temperature i razina vlage posebno visoke. Primjerice, u obzir se mora uzeti ugrađivanje dovoljno snažnih i pouzdanih klima-uređaja s niskom emisijom u centre za zdravstvenu skrb i centre za skrb o starijima.

4.7.5

U želji za uspostavom usklađene prometne mreže za najvažnije tokove dobara i putničkog prometa, EGSO je već u ranijim mišljenjima (CES1607-2011 i CES 492-2012) podržao uvođenje dvoslojnog pristupa transeuropskih prometnih mreža (TEN-T) i stvaranje europskih prometnih koridora. EGSO smatra da je to koristan cilj za koji je također potrebno utvrditi prioritete za uporabu ograničenih financijskih sredstava. Međutim, u slučaju da dođe do prekida usluga, koncentracija infrastrukturnih ulaganja na takve koridore također povećava osjetljivost prometnog sustava EU-a. EGSO naglašava da to treba uzeti u obzir prilikom planiranja i ulaganja u takve koridore. Pri takvim europskim prometnim koridorima, pored visoke otpornosti građevnih konstrukcija također je potrebno predvidjeti skretanja i obilaznice.

4.8.1

Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (2012) o osiguranju od prirodnih nepogoda u EU-u (Natural Catastrophes: Risk Relevance and Insurance Coverage in the EU) ističe potrebu za boljim statističkim podacima. No, na temelju raspoloživih podataka moguće je utvrditi da je stopa proboja na tržište (pokrivenost privatnim osiguranjima i intervencijama ex ante ili ex post vlasti s obzirom na BDP), u pravilu, niska. Po pitanju poplava primjerice u većini država članica broj osiguranika nije vrlo visok, osim u slučajevima u kojima se osiguranje od poplava uključuje zajedno s drugim osiguranjima. Ti su brojevi također niski u odnosu na rizike od oluja i suša, iako se čini da ova posljednja u državama članicama ima umjereni utjecaj.

4.8.2

EGSO pozdravlja odluku Komisije da predstavi Zelenu knjigu o osiguranju od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem (6) u cilju jačanja tržišta osiguranja i smanjenja prekomjernog tereta rizika za javni proračun. Odbor je u tom kontekstu istaknuo sljedeće točke:

—

Zapošljavanje. Za sada ne postoje detaljne analitičke studije o utjecaju koji mjere prilagodbe imaju na profesionalnu edukaciju radnika i o utjecaju na zaposlenje.

—

Industrija. Zbog velike raznolikosti industrijskih sektora utjecaj klimatskih promjena nije svugdje isti. Gdje je to potrebno, prilagodba će zahtijevati ulaganja, a u određenim industrijama, poput industrije čelika, već su poduzeti značajni napori za smanjenje emisije plinova u tehnološkom i financijskom smislu. Potrebna ulaganja moraju se uzeti u obzir u financijskim prognozama i u mjerama za odgovarajuće informiranje ulagača.

—

Gradnja. Stanogradnja i izgradnja infrastrukture bit će u snažno pogođene mjerama prilagodbe i zbog toga se predviđa da će vjerojatno doći do povećanja troškova. Eurokodovi za sada nisu odredili uvjete na tom polju i to je nešto što će se bez sumnje morati popraviti (7).

—

RDI. U posljednjim desetljećima, klimatske promjene uzrokovale su duboke promjene u raspodjeli resursa (dokaz tome je i novi financijski plan Unije) i u programima istraživanja na sveučilištima i specijaliziranim centrima. Stvaraju se nova zanimanja i profesionalni profili. Radi se o trendu za koji se očekuje da će se u budućnosti povećavati.