5.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 170/55

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Komunikaciju te smatra da dosljedno pridonosi reformi financijskih usluga u cilju uspostavljanja dobrog funkcioniranja i stabilnosti sektora od ključne važnosti te ograničavanja sustavnih rizika unutar njega.

1.2

ESGO očekuje da će nove odredbe za financijsko tržište doprinijeti financijskom zdravlju te naglašava svoje duboko uvjerenje da su stabilnost financijskog sektora i uspjeh poduzetih reformi obvezan preduvjet za održiv gospodarski rast, zapošljavanje i upotpunjavanje unutarnjeg tržišta u okviru Europske unije.

1.3

ESGO procjenjuje da akcijski plan, određen već poduzetim, ali i budućim mjerama, ide u dobrom smjeru te priznaje ostvareni napredak, ali i naglašava da je potrebno hitno ubrzati velik broj radova te privesti kraju trenutne zakonodavne inicijative. ESGO iznosi sljedeće procjene o pet prioritetnih područja djelovanja (1):

1.4

Uzimajući u obzir da je u reformi financijskih usluga pitanje arbitraže (2) od iznimne važnosti, pozdravlja predložen detaljan skup mjera (3), od kojih posebice jačanje okvira za preventivni nadzor bankarskog sektora u cilju smanjenja rizika od širenja nelikvidnosti i od arbitraže.

1.5

Pozdravlja uloženi napor za povećanje transparentnosti, posebice specifična djelovanja čiji je cilj uspostavljanje nadzora usporednog bankarskog sustava unutar Europske unije, razvijanje trgovinskih repozitorija za proizvode proizašle iz područja primjene Uredbe EMIR (4), revidiranje Direktive o tržištima financijskim instrumentima (MIFID) (5), uvođenje identifikatora pravnih osoba (Legal Entity Identifier – LEI) te povećanje transparentnosti privremenih transakcija vrijednosnim papirima.

1.6

Priznaje ostvareni napredak u stvaranju jačeg regulatornog okvira za ulagački kapital čija je najsnažnija mjera poboljšanje likvidnosti i stabilnosti ulagačkog kapitala, posebice novčanih fondova za zajednička ulaganja smještenih ili čije se dionice prodaju u Europi.

1.7

Odbor smatra da se Komunikacija na području „smanjenja rizika povezanih s privremenim transakcijama vrijednosnim papirima” drži općih zaključaka koji, iako odražavaju stvarnost, ne prikazuju trenutno prevladavajuće krizne okolnosti. Preporučuje ubrzanje i preciziranje predviđenih akcija, posebice zakonodavstva o prenosivim vrijednostima jer su privremene transakcije vrijednosnim papirima, prvenstveno sporazum o povratnoj kupnji te transakcije posudbe vrijednosnih papira, nosile najveću odgovornost u zaduživanju financijskog sektora.

1.8

Također, ukazuje na kašnjenje i zalaže se za pojačanje napora i brzo rješavanje ključne problematike, a to je pojačani nadzor nad usporednim bankarskim sektorom. Komunikacija se na tom području ograničila samo na neke problematike te predlaže tek jednu akciju u budućnosti – okvir revizije Europskog sustava financijskih supervizora (ESFS) koju će Komisija provoditi tijekom 2013. godine.

1.9

Budući da su građani nenamjerno postali glavne žrtve financijske i gospodarske krize jer plaćaju poreze, rade, štede ili troše, ESGO zagovara pojačanje regulatornih inicijativa koje bi ih štitile zahvaljujući transparentnosti, točnim informacijama, socijalnoj odgovornosti financijskog sektora te zaštiti potrošača i malih ulagača; on također podsjeća na svoja relevantna opažanja o uključenju civilnog društva u regulaciju financijskih tržišta. (6)

1.10

ESGO smatra važnom činjenicu da je Komisija u Komunikaciji jasno istaknula da se usporedni bankarski sustav ne smije promatrati samo u perspektivi rizika koje predstavlja, nego da on također predstavlja alternativni način dodatnog financiranja koji može biti koristan za realno gospodarstvo.

2.1

Usporedni bankarski sustav je definiran kao „sustav kreditnog posredovanja koji obuhvaća subjekte i djelatnosti izvan redovnog bankarskog sustava” (7); sustav počiva na dva međusobno povezana temeljna stupa, dok se „subjekti” prvenstveno uključuju u aktivnosti poput prikupljanja kapitala koji služi kao depozit, promjene dospijeća i likvidnosti, prijenos kreditnog rizika i izravno ili neizravno korištenje financijske poluge, „aktivnosti”, koje su potencijalno važan financijski izvor za nebankarske subjekte, pokrivaju sekuritizaciju, posuđivanje vrijednosnih papira i operacije povratne kupnje (repo poslovi).

2.2

Ad hoc subjekti su instrumenti sekuritizacije, primjerice komercijalni zapisi osigurani imovinom (ABCP), posebni investicijski instrumenti (SIV) i drugi ad hoc investicijski instrumenti (SPV), novčani fondovi i druge vrste investicijskih fondova i s karakteristikama depozita koji su osjetljivi na masovna povlačenja („panika”), investicijski fondovi uključujući i burzovno utržive fondove koji omogućuju kreditiranje ili financijske poluge – financijska društva i subjekti za promet vrijednosnim papirima koji odobravaju kredite ili izdaju neregulirane kreditne garancije ili obavljaju pretvaranje likvidnosti i/ili ročnosti poput banaka ili društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje koja daju ili jamče kreditne proizvode.

2.3

Usporedne bankarske aktivnosti potječu od deregulacije financijskog sustava u Velikoj Britaniji iz 80-ih godina koja se proširila na Sjedinjene Američke Države i druge zemlje 90-ih godina prošlog stoljeća. (8) Prvi sporazumi iz Basela imali su važnu ulogu u tom postupku, jer su spekulativne aktivnosti postale izvanbilančne te su uvedene stroge odredbe o bilancama banaka. (9)

2.4

Ukidanjem ili ublažavanjem pravila i odredbi (10) financijskim je institucijama omogućeno širenje aktivnosti na nova područja i složene modele; usporedno s tim, obećanje o visokim prihodima diljem svijeta je utjecalo na milijune ljudi koji su vrlo slabo obaviješteni o proizvodima usporednog bankarskog sustava i njegovom funkcioniranju.

2.5

Skupina G20 je 2007. godine odlučila poduzeti niz regulativnih mjera u cilju jamčenja sigurnosti i održivosti financijskog sustava, dok je kriza 2008. godine, naglašavajući ulogu Odbora za financijsku stabilnost, svojim snažnim socijalnim i gospodarskim učinkom otkrila rizike usporednih bankarskih aktivnosti i njihove slabosti, propuste u regulativi, neučinkovitost nadzora, netransparentnost tržišta ili prekomjernu složenost proizvoda.

2.6

Europska unija ima važnu ulogu u međunarodnim naporima uloženima u okviru skupine G20 i Odbora za financijsku stabilnost te naglašava ostvarenje velikog napretka u provedbi obveza određenih planom za reformu financijskog sustava te u razvoju novih struktura nadzora. Brojne su reforme već pravno provedene, na primjer, ona o OTC izvedenicama.

2.7

Izvještaj Odbora za financijsku stabilnost iz listopada 2011. godine, koji predstavlja prvu međunarodnu inicijativu globalnog pristupa usporednom bankarskom sustavu, koncentrira se na: i) definiciju načela kontrole i uređenja sustava; ii) pokretanje postupka otkrivanja i procjene sustavnih rizika; iii) razgraničavanje područja primjene regulativnih mjera slijedeći pet akcijskih smjernica (11), dok je Komisija izdala Zelenu knjigu o potencijalnim rizicima usporednog bankarskog sustava u Europskoj uniji i pristupima rješavanju tih problema pomoću mjera propisa.

3.1

Komunikacija započinje pregledom poduzetih mjera, u dva smjera: s jedne strane mjera o financijskim subjektima usmjerenih na pojačanje zahtjeva nametnutih bankama i osiguravajućim poduzećima u njihovom odnosu s usporednim bankarskim sektorom, kao i razrada usklađenog okvira za ljude koji upravljaju alternativnim investicijskim fondovima, s druge strane, mjera o integritetu tržišta usmjerenih na instrumente prijenosa rizika te jačanje okvira u sekuritizaciji i većoj kontroli agencija za kreditni rejting.

3.2

Nadalje, Komunikacija Komisije razgraničava pet prioritetnih područja djelovanja u kojima namjerava usvojiti dodatne mjere:

3.2.1

Kod transparentnosti usporednog bankarskog sustava, napori učinjeni u prikupljanju i razmjeni pouzdanih i iscrpnih podataka bit će upotpunjeni inicijativama o praćenju rizika povezanih s revizijom usporednog bankarskog sustava te središnjim registrima za izvedenice u okviru Uredbe EMIR (12), revizije Direktive o tržištima financijskim instrumentima (MIFID) (13) te uvođenje identifikatora pravnih osoba (Legal Entity Identifier) i povećana transparentnost privremenih transakcija vrijednosnim papirima.

3.2.2

Budući da se radi o određenim investicijskim fondovima te posebice društvima za zajednička novčana ulaganja (DZU) čije je sjedište u Europi ili čije se dionice prodaju u Europi, predlaže se određivanje novih pravila u cilju poboljšanja njihove likvidnosti i stabilnosti te uređivanje onih koja se primjenjuju na društva za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (DZUPV).

3.2.3

U području smanjenja rizika povezanih s privremenim transakcijama vrijednosnim papirima, Komunikacija ističe učinjene napore u cilju boljeg shvaćanja problema te radi rješavanja istih, Komisija razmatra podnošenje zakonodavnog prijedloga o pravima koja se odnose na vrijednosne papire.

3.2.4

Kako bi se ograničio rizik od širenja nelikvidnosti i od arbitraže, bonitetna struktura će u bankarskom sektoru biti pojačana uvođenjem strožih pravila u skladu s kojima će banke pri poslovanju s nereguliranim financijskim subjektima morati zadovoljavati dodatne zahtjeve u vezi s uvjetima učešća vlastitog kapitala te uvesti strože odredbe o solventnosti i novim normama likvidnosti, posebice putem stupanja na snagu Uredbe (CRR) (14) i Direktive (CRD IV) (15) o uvjetima učešća vlastitog kapitala, koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2014. godine. Nadalje, predviđeno je razmatranje mogućeg proširenja opsega primjene pravila nadzora u vezi sa smanjenjem arbitražnog rizika.

3.2.5

U cilju osiguravanja boljeg nadzora, naglašava se nejasnoća, raznovrsnost i promjenjivost usporednog bankarskog sektora, kao i izazovi koje predstavlja njegov bonitetni nadzor, kao što je primjerice međugranična mogućnost zaobilaženja pravila. Na europskom je planu u tijeku preliminarni rad u okviru Europskog odbora za sustavni rizik i europskih nadzornih vlasti. Ti će se aspekti, kao i potreba rješavanja pitanja arbitraže i moguća potreba pojašnjavanja institucijske uloge svakog tijela, rješavati u okviru revizije Europskog sustava financijskih supervizora (ESFS) koju će u 2013. godini provesti Komisija.

4.1

Prije početka financijske krize, ESGO je u seriji mišljenja (16) izrazio stav civilnog društva o mnoštvu pitanja o funkcioniranju financijskog sustava te je sročio važna opažanja i preporuke, kako opće prirode tako i preciznije o sanaciji i rješavanju nelikvidnosti kreditnih društava. (17)

4.1.1

ESGO je zaključio da je Zelena knjiga (18) o usporednom bankarskom sustavu napravila važan korak u smjeru suočavanja s postojećim problemima, i to naglašavajući potrebu uklanjanja „usporednih” aktivnosti koje moraju biti podređene regulativnim bonitetnim zahtjevima kao i cijeli financijski sustav.

4.2

ESGO je zadovoljan činjenicom da se bonitetni nadzor razmatra u svjetskim okvirima s ciljem proširenja regulativa i kontrola na sve financijske institucije od važnosti za sustav, na instrumente i tržišta. (19) Sa zadovoljstvom zaključuje da je skupina G20 (20) tijekom nedavnog sastanka potvrdila preporuke Odbora za financijsku stabilnost s kojima se ovdje razmatrana Komunikacija u potpunosti slaže.

4.3

ESGO poziva Komisiju da odredi konkretan sadržaj i utvrdi raspored za pojačani nadzor usporednog bankarskog sustava pomoću provedbe koherentnog mehanizma nadzora, žurno razjašnjavajući institucijsku ulogu nadzornih tijela u kontekstu revizije europskog sustava financijskog nadzora (ESFS).

4.4

Budući da u nekim državama pojedine aktivnosti i subjekti usporednog bankarskog sustava mogu i ne moraju biti podvrgnuti zakonodavnom režimu, posebno je važno jamčiti jednake uvjete konkurencije među državama, kao i između bankarskog sektora i subjekata usporednog bankarskog sustava putem upotrebe prikladnih mehanizama kako bi se izbjeglo da propisana arbitraža dovede do distorzije regulatornih poticaja.

4.5

Točnije, ESGO primjećuje da regulatorne vlasti kod analize podataka primjenjuju globalni pristup proizašao iz zajedničkih referentnih okvira i otvorenih normi sektora u cilju postizanja brze razmjene podataka i učinkovitog pravovremenog djelovanja kako bi se spriječio sustavni rizik i zaštitila financijska stabilnost.

4.6

ESGO procjenjuje da je veličina i stopa rasta usporednog bankarskog sustava još jedan važan faktor sustavnog rizika te podsjeća da je prema dokumentu Odbora za financijsku stabilnost iz 2012. (21) godine dosegla 67 000 milijardi dolara u 2011. godini, u usporedbi s 26 milijardi 2002. godine, te je predstavljala 111 % zajedničkog BDP-a država koje je analizirao Odbor za financijsku stabilnost.

4.7

Nadalje, ESGO smatra da bi bilo potrebnije provesti analizu sa stajališta aktivnosti usporednog sektora nego njegovih subjekata jer nadzor i kontrola ovih aktivnosti predstavljaju bitan dio uspjeha usvojenih mjera.

4.8

ESGO smatra da se taj problem razmjera i pristranih praksi ne tiče samo usporednog bankarskog sektora. Očigledno je da model velikih banaka, zajedno s manjkom transparentnosti, nosi rizik destabilizacije gospodarstva koji rezultira time da se na cijelo društvo prenesu troškovi spašavanja ustanova „prevelikih i međusobno previše povezanih da bi mogle proglasiti bankrot”.

4.9

ESGO ističe da je za jačanje konkurentnosti i stabilnosti europske financijske industrije uz reformu europskog financijskog sustava potrebno i ozbiljno razmotriti problem veličine banaka koja njihov bankrot čini nezamislivim. Stoga bi trebalo poticati transparentnost, racionalizaciju vrijednosnih skala velikih konglomerata te smanjenje međuovisnosti unutar grupa poduzeća.

4.10

Prema tome, ESGO procjenjuje da mjerama nadzora mora, uz strukturnu reformu, biti pridružena učinkovita borba protiv silazne putanje financijskog sektora te potiče Komisiju da ubrza procedure uspostavljanja jedinstvenog mehanizma rješavanja problema, uzimajući u obzir preporuke izvješća Liikanena te nedavnog izvješća Odbora Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku o reformi bankarskog sustava Europske unije. (22)

4.11

S obzirom na to da je usporedni bankarski sektor po prirodi nejasan, raznovrstan i iznimno prilagodljiv, teško ga je i naporno učinkovito nadgledati, stoga ESGO potiče Europsku komisiju da pravovremeno razjasni raspolažu li europska i nacionalna tijela zadužena za nadzor, odnosno mehanizmi jedinstvenog nadzora, dostatnim resursima, instrumentima kontrole i potrebnim stručnjacima.

4.12

ESGO smatra da je za uspjeh, uz nadzor potrebno i nametanje učinkovitih, odvraćajućih sankcija proporcionalnih potrebama te objavljivanje razine sankcija i informacija o svim prekršiteljima pravila te ujedno naglašava i problem fizičkih i pravnih osoba iz trećih zemalja koje ne poštuju europska pravila.

4.13

ESGO naglašava potrebu da se korisnicima financijskih proizvoda osigura zaštita od nedopuštene prakse, od lažnih proizvoda ili onih koji ne jamče solventnost te od svih pristranih uvjeta koji se mogu pojaviti u ugovorima te podsjeća da je predložio osnivanje europske agencije za zaštitu korisnika financijskih usluga u cilju daljnje zaštite i jamčenja transparentnosti i učinkovitog rješavanja njihovih pritužbi.

4.14

Dostupne internetske stranice, ali i druga moderna informatička sredstva korisnicima omogućuju usporedbu i izbor proizvoda i usluga te na taj način potiču konkurenciju i samoregulaciju tržišta u ovom sektoru.

4.15

ESGO potiče Komisiju da ubrza realizaciju analize utjecaja u cilju uspostavljanja novih pravila likvidnosti, kao i da provede istraživanje o troškovima i dobitima što se tiče učinkovitosti i prikladnosti brojnih zakonodavnih tekstova usvojenih od početka financijske krize, provodeći sveukupnu procjenu utjecaja zakonske regulative na tržište financijskih proizvoda u Europskoj uniji.

4.16

ESGO također smatra potrebnim da taj regulatorni napor podrže stručnjaci i uznapredovala znanstvena istraživanja koja će razmotriti pitanja prikupljanja i razmjene podataka te općenito iscrpno pratiti dinamiku razvoja usporednih subjekata i odrediti im sastavnice korisne za realno gospodarstvo, ali i one koje bi mogle biti novi izvori slabosti i sustavnog rizika.