22.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 443/58

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o europskoj politici susjedskih odnosa i Istočnom partnerstvu te o Ukrajini, s posebnim osvrtom na rezolucije od 27. veljače 2014. o stanju u Ukrajini (1) i od 13. ožujka 2014. o ruskoj invaziji Ukrajine (2),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno na prvom čitanju 3. travnja 2014. s ciljem donošenja Uredbe (EU) br. …/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju ili ukidanju carina na robu podrijetlom iz Ukrajine (3),

—

uzimajući u obzir zaključke s izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove na temu Ukrajine održanog 3. ožujka 2014. i na zaključke sa sastanaka Vijeća za vanjske poslove održanih 17. ožujka i 14. travnja 2014.,

—

uzimajući u obzir izjavu čelnika država ili vlada o Ukrajini od 6. ožujka 2014.,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Ukrajini od 20. ožujka 2014.,

—

uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu održanog u Vilniusu 28. i 29. studenog 2013.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 9. travnja 2014. o „nedavnim događajima u Ukrajini: prijetnje funkcioniranju demokratskih institucija”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 27. ožujka 2014. pod nazivom „Teritorijalni integritet Ukrajine” (4),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka čelnika zemalja skupine G7 u Haagu od 24. ožujka 2014.,

—

uzimajući u obzir članak 110. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da je 16. ožujka 2014. u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju organiziran nezakoniti i nelegitimni referendum, koji je održan pod kontrolom ruskih vojnih postrojbi; budući da su ruske vlasti i zakonodavci, unatoč međunarodnoj osudi referenduma, ubrzano proveli pripojenje ukrajinskog poluotoka, protivno međunarodnom pravu;

B.

budući da se posljednjih nekoliko dana u istočnoj i južnoj Ukrajini održava ograničen broj proruskih demonstracija; budući da su proruski separatisti, u većini slučajeva predvođeni ruskim posebnim postrojbama, zauzeli zgrade lokalne uprave u Harkovu, Lugansku i Donjecku; budući da su ti elementi, pod vodstvom skupine zvane „Ruski sektor” okupirali zgradu lokalne vlade u Donjecku, proglasili stvaranje suverene „Narodne Republike Donjeck”, neovisne od Kijeva, te najavili referendum o odcjepljenju regije koji bi se trebao održati najkasnije 11. svibnja 2014.;

C.

budući da su 12. i 13. travnja 2014. u nizu koordiniranih racija policijske postaje i zgrade vlade u Slovjanjsku, Kramatorsku, Krasnij Limanu, Mariupolju, Jenakijevu i drugim gradovima u regiji Donjeck napali i zauzeli dobro naoružani, neidentificirani zamaskirani napadači za koje se vjeruje da ih predvode ruske posebne postrojbe; budući da je barem jedan policajac poginuo te ih je nekolicina ranjena tijekom sukoba;

D.

budući da postoji rizik da bi Rusija mogla iskoristiti svako daljnje pogoršanje nasilne destabilizacije u istočnoj i južnoj Ukrajini kao lažnu izliku za daljnju vojnu agresiju, sprječavanje predsjedničkih izbora i prisilnu federalizaciju Ukrajine kao preteču podjeli Ukrajine;

E.

budući da Rusija i dalje zadržava velik broj borbenih vojnih postrojbi duž ukrajinsko-ruske granice, unatoč obećanju o povlačenju radi smanjenja napetosti; budući da postoji ozbiljna mogućnost da bi Rusija mogla pokušati ponoviti „krimski scenarij”;

F.

budući da Rusija kontinuirano krši svoje međunarodne obveze poput onih koje proizlaze iz Povelje UN-a, Helsinškog završnog akta, Statuta Vijeća Europe i posebno Memoranduma iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu iz 1994.;

G.

budući da je EU usvojio gospodarski paket u znak podrške Ukrajini koji također uključuje makrofinancijsku pomoć i autonomne trgovinske mjere; budući da će Ukrajina uskoro finalizirati sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom o planu potpore; budući da su se uvjeti povezani s tim sporazumom do sada čuvali kao povjerljivi;

H.

budući da se socijalna i gospodarska situacija države i dalje pogoršava, između ostalog zbog ruske destabilizacije i trgovinskih ograničenja; budući da rašireno siromaštvo ostaje jedan od najtežih socioekonomskih problema u Ukrajini; budući da je u skladu s nedavnim izvješćem UN-a stopa siromaštva u Ukrajini oko 25 %, pri čemu 11 milijuna ljudi zarađuje manje nego što je u skladu s ondašnjim socijalnim standardom;

I.

budući da su 21. ožujka 2014. EU i Ukrajina potpisali političke odredbe Sporazuma o pridruživanju, obvezujući se na potpisivanje ostatka sporazuma, kojim je obuhvaćen i detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini, što prije moguće;

J.

budući da je za smirenje stanja, smanjenje napetosti, sprečavanje izmicanja krize kontroli i osiguravanje mirnog ishoda potrebno snažno međunarodno diplomatsko djelovanje na svim razinama te proces koji bi bio plod pregovora; budući da EU mora pružiti učinkovit odgovor kako bi Ukrajini i svim drugim istočnim susjednim zemljama omogućio primjenu vlastite suverenosti i vlastite teritorijalne cjelovitosti bez neopravdanog vanjskog pritiska;

K.

budući da je odmah nakon što je Krim pripojen, Vrhovni Sovjet separatističke regije Pridnjestrovlje u Moldovi poslao službeni zahtjev Ruskoj Federaciji da razmotri pripajanje Pridnjestrovlja;

L.

budući da se nastavlja ruska okupacija gruzijskih regija Abhazije i Činvale/Južne Osetije, kojom se krše temeljne norme i načela međunarodnog prava; budući da su se etničko čišćenje i prisilne demografske promjene dogodili u područjima pod učinkovitim nadzorom okupatorskih sila, koje snose odgovornost za kršenja ljudskih prava u tim područjima;

M.

budući da je Rusija Ukrajini povećala cijenu plina s 268 USD na 486 USD po tisući kubičnih metara od 1. travnja 2014., jednostrano ukidajući popust koji je Ukrajina dobivala kao dio Harkovskog sporazuma koji je uređivao najam sevastopoljske pomorske baze te u posljednjih nekoliko dana, zabranila uvoz ukrajinskih mliječnih proizvoda na rusko državno područje; budući da je Ruska federacija također proizvoljno primijenila jednostrana trgovinska ograničenja na proizvode iz Gruzije i Moldove;

N.

budući da rusko pripajanje krimskog poluotoka izvan svake sumnje predstavlja kršenje međunarodnog prava kojim se potkopava povjerenje u međunarodne instrumente, uključujući sporazume o razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja; budući da bi nova utrka u naoružavanju mogla dovesti do daljnjeg zaoštravanja sukoba; budući da je potrebno spriječiti takvu opasnu situaciju koja bi se lako mogla oteti kontroli;

1.

najoštrije osuđuje sve veću destabilizaciju i provokacije na istoku i jugu Ukrajine; odbacuje sve pripreme za nezakonite referendume slične onome na Krimu; upozorava da bi se sve veća destabilizacija i sabotaže koje su uzrokovali proruski, naoružani, osposobljeni i dobro usklađeni separatisti pod vodstvom ruskih posebnih postrojbi mogle upotrijebiti kao lažna izlika za rusku vojnu intervenciju, sprječavanje predsjedničkih izbora i prisilnu federalizaciju kao preteča podjeli Ukrajine;

2.

izražava najozbiljniju zabrinutost zbog situacije koja se brzo pogoršava i prolijevanja krvi u istočnoj i južnoj Ukrajini; potiče Rusiju da odmah povuče svoju potporu nasilnim separatistima i naoružanim paravojnim skupinama koji su preuzeli zgrade u Slovjanjsku, Donjecku i drugim gradovima, da prekine sa svim provokativnim aktivnostima namijenjenim izazivanju nemira i daljnjoj destabilizaciji situacije, da ukloni sve vojne postrojbe s istočne granice Ukrajine te da radi na mirnom rješavanju krize političkim i diplomatskim sredstvima; izražava svoju potpunu podršku i solidarnost s ukrajinskom vladom koja pokušava ponovno uspostaviti vlast u zaposjednutim gradovima, pozdravlja suzdržan i odmjeren način na koji se ukrajinska vlada nosi s trenutnom fazom krize te podsjeća da ukrajinske vlasti imaju puno pravo iskoristiti sve potrebne mjere, uključujući pravo na samoobranu kako je utvrđeno člankom 51. Povelje UN-a; upozorava Rusiju da ne smije koristiti legitimno pravo Ukrajine da brani svoj teritorijalni integritet kao izliku za pokretanje sveobuhvatne vojne invazije;

3.

čvrsto ponavlja svoju potporu suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti Ukrajine i svih zemalja Istočnog partnerstva; smatra da ruski čin agresije predstavlja teško kršenje međunarodnog prava i njezinih međunarodnih obveza koje proizlaze iz Povelje UN-a, Helsinškog završnog akta, Statuta Vijeća Europe i Memoranduma iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima iz 1994., te bilateralnih obveza koje proizlaze iz bilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu iz 1997.;

4.

naglašava da u Ukrajini u posljednje vrijeme uopće nisu prijavljeni napadi na Ruse, etničke Ruse ili druge manjine, kao ni njihovo zastrašivanje ili diskriminacija, što potvrđuju vjerodostojni međunarodni promatrači poput UN-a, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe;

5.

uvjeren je da pozivanje Rusije na pravo da se koristi svim sredstvima radi zaštite ruske manjine u trećim zemljama, kako je izjavio predsjednik Putin u svojem govoru 18. ožujka 2014., nema uporište u međunarodnom pravu i u suprotnosti je s temeljnim načelima međunarodnog ponašanja u 21. stoljeću te istovremeno predstavlja prijetnju poslijeratnom europskom redu; poziva Vijeće Ruske Federacije da odmah povuče svoj mandat za uporabu sile na ukrajinskom tlu;

6.

naglašava kako je potrebno da EU i njegove države članice jednoglasno nastupe u razgovoru s Rusijom; smatra da trenutačna situacija zahtijeva od Vijeća da pojača drugu fazu i da se pripremi za treću fazu sankcija (gospodarske sankcije), koje se moraju smjesta početi primjenjivati; nadalje ponovno upućuje poziv Vijeću na brzu primjenu embarga na oružje i tehnologiju s dvojnom namjenom;

7.

poziva na mjere protiv ruskih trgovačkih društava i njihovih podružnica, posebno u energetskom sektoru, kao i ruskih ulaganja i imovine u EU-u te na preispitivanje svih sporazuma s Rusijom kako bi ih se eventualno opozvalo;

8.

traži od EU-a da podupire Ukrajinu u međunarodnim tijelima, posebno međunarodnim pravosudnim tijelima, ako Ukrajina odluči pokrenuti postupke protiv Rusije zbog povrede njezine suverenosti i teritorijalne cjelovitosti;

9.

naglašava hitnu potrebu da Rusija sudjeluje u konstruktivnom dijalogu s aktualnom legitimnom Vladom Ukrajine te podupire aktivni angažman EU-a u diplomatskim naporima za smirivanje krize; iščekuje četverostrani sastanak između Visoke predstavnice EU-a, državnog tajnika SAD-a i ministara vanjskih poslova Rusije i Ukrajine te se nada da on može doprinijeti u smanjenju napetosti i olakšavanju pronalaženja sveobuhvatnog i trajnog diplomatskog rješenja krize; naglašava, međutim, da jedino sam ukrajinski narod može odlučivati o budućnosti Ukrajine koristeći demokratski, uključiv i transparentan postupak;

10.

ističe da je činjenica da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe ruskom izaslanstvu oduzela pravo glasa te da je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila rezoluciju kojom osuđuje rusko pripajanje Krima nedvosmislen znak rastuće izolacije Ruske Federacije na međunarodnoj razini koji bi ruske vlasti trebale ozbiljno uzeti u obzir ako Rusija želi zadržati mjesto pouzdanog aktera na međunarodnoj sceni;

11.

poziva na uvođenje gospodarskih, trgovinskih i financijskih ograničenja u pogledu Krima i njegovog separatističkog vodstva; smatra da bi se ta ograničenja trebala brzo provesti na temelju analiza pravnih posljedica pripajanja Krima koje je izradila Komisija;

12.

ponovno izražava zabrinutost zbog sudbine zajednice Tatara na Krimu te sigurnosti i ostvarivanja prava pripadnika zajednice koja govori ukrajinski jezik; naglašava odgovornost Ruske Federacije da, u skladu s Četvrtom ženevskom konvencijom, zaštiti sve civile u okupiranim područjima;

13.

pozdravlja slanje posebne promatračke misije OESS-a u čija je zadaća prikupljanje informacija o neuobičajenim vojnim aktivnostima i provokacijama kojima je cilj destabilizirati postojeće stanje, kao i nadziranje poštovanja ljudskih prava i prava manjina u Ukrajini, te poziva na njezino proširenje; žali, međutim, što misija nema osiguran pristup Krimu, na kojemu su se odvili brojni slučajevi kršenja ljudskih prava, uključujući nasilje nad novinarima i njihovim obiteljima; žali zbog toga što vijesti o napadima na novinare dolaze i iz istočne Ukrajine;

14.

Nadalje, poziva Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava da uspostavi misiju za temeljito promatranje izbora, a isto tako i Parlament i EU da sveobuhvatno prate izbore; poziva na održavanje predsjedničkih izbora 25. svibnja 2014., uz potpuno poštovanje međunarodnih standarda; odbacuje sve vanjske pritiske za odgađanje tih izbora;

15.

pozdravlja namjeru ukrajinske Vlade da održi rane parlamentarne izbore;

16.

u načelu pozdravlja ideju o održavanju nacionalnog referenduma o budućem statusu i teritorijalnoj strukturi Ukrajine koji je predložio privremeni predsjednik Oleksandr Turchynov u svojem televizijskom obraćanju od 14. travnja 2014.;

17.

pozdravlja nedavnu rezoluciju ukrajinskog Parlamenta u kojoj se poziva na trenutačno razoružanje svih nezakonitih snaga za samoobranu te očekuje njezinu provedbu;

18.

pozdravlja spremnost Vijeća da pomogne Ukrajini na području reforme sektora civilne sigurnosti i podrži policijske snage i vladavinu prava te da razmotri sve mogućnosti, uključujući moguće slanje misije ZSOP-a, kao i mogućnost slanja promatračke misije EU-a;

19.

izražava snažnu potporu Ukrajini i njezinom narodu u ovim teškim trenucima; pozdravlja potpisivanje političkih poglavlja sporazuma o pridruživanju i kasnije donošenje unilateralnih trgovinskih mjera; poziva na potpisivanje cjelovitog sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini što je prije moguće, a prije isteka unilateralnih trgovinskih mjera;

20.

pozdravlja najavu ambicioznog programa gospodarskih i socijalnih reformi ukrajinske Vlade te naglašava da je ključno da se one brzo provedu kako bi se stabiliziralo i prevladalo kritično financijsko stanje u zemlji; pozdravlja odluku međunarodnih financijskih institucija i EU-a da Ukrajini osiguraju znatnu kratkoročnu i dugoročnu financijsku pomoć; podsjeća na potrebu organiziranja i koordiniranja međunarodne donatorske konferencije koju bi trebala sazvati Komisija i koja bi se trebala održati što prije;

21.

podržava uvjet EU-a u vezi s prijeko potrebnim strukturnim reformama za pomoć pri stvaranju povoljnijih uvjeta za održiv gospodarski rast, poboljšanju upravljanja javnim financijama, razvoju mreže socijalne sigurnosti i rješavanju problema korupcije; poziva Komisiju na transparentnost prilikom korištenja sredstava EU-a i provođenje učinkovitog nadzora;

22.

upozorava na ozbiljno gospodarsko i socijalno stanje u zemlji; poziva na donošenje mjera kojima bi se dopunile strukturne reforme u cilju ublažavanja trenutne situacije, posebno u vezi s najranjivijim skupinama stanovništva;

23.

potiče Ukrajinu da nastavi ostvarivati napredak u provođenju političke reforme, a posebno ustavne reforme, koja bi trebala biti tema sveobuhvatne i iscrpne rasprave između svih sastavnica ukrajinskog društva; pozdravlja voljnost ukrajinske Vlade da provede svoje obveze u pogledu osiguravanja reprezentativnosti Vladinih struktura koje bi trebale odražavati regionalnu raznolikost, zatim osiguravanja potpune zaštite prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama, usklađenosti zakonodavstva te zemlje na području borbe protiv diskriminacije sa standardima EU-a, i provođenja istrage u svim slučajevima kršenja ljudskih prava i slučajevima nasilja kao i borbe protiv ekstremizma;

24.

pozdravlja odluku Komisije da osnuje skupinu za podršku Ukrajini koja će raditi na provedbi „Europskog programa reformi”;

25.

podržava napore ukrajinske Vlade da, u uskoj suradnji s OESS-om i Vijećem Europe, osigura poštovanje legitimnih prava stanovništva koje govori ruski jezik i drugih kulturnih, nacionalnih i jezičnih manjinskih skupina, u skladu s odredbama Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima i Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina;

26.

ponavlja poziv na osnivanje neovisne komisije za provođenje istrage o ubojstvima u Kijevu i tragičnim događajima na Majdanu, uključujući snažnu međunarodnu komponentu, i to pod nadzorom Međunarodnog savjetodavnog odbora Vijeća Europe; pozdravlja uključivanje treće strane u taj odbor i održavanje njegove prve sjednice 9. travnja 2014.;

27.

pozdravlja potpisivanje političkih odredbi sporazuma o pridruživanju i očekuje da će se brzom provedbom autonomnih trgovinskih povlastica koje je EU usvojio premostiti jaz do potpisivanja ostatka tog sporazuma, koji uključuje detaljni i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini;

28.

pozdravlja donošenje početnih mjera Komisije kojima se Ukrajini omogućuje da se suoči s energetskom krizom ako Rusija prekine opskrbu te države plinom te poziva Vijeće i Komisiju da pomognu Kijevu i daju mu podršku u naporima za rješavanje dugotrajnog spora s Moskvom na području opskrbe plinom; naglašava hitnu potrebu za snažnom zajedničkom politikom energetske sigurnosti (energetska unija) u cilju smanjenja ovisnosti EU-a o ruskoj nafti i plinu te osiguravanja raznolike opskrbe energijom, za punom provedbom trećeg energetskog paketa te za mogućnošću obustave uvoza plina po potrebi; smatra da se plinovod Južni tok ne bi smio graditi te da bi se trebali osigurati drugi izvori opskrbe; uvjeren je da će pomoć EU-a Ukrajini za osiguranje povratnog protoka plina daljnjom diversifikacijom, većom energetskom učinkovitošću i učinkovitim vezama s EU-om omogućiti Ukrajini da se odupre političkim i gospodarskim pritiscima; u vezi s tim podsjeća na stratešku ulogu Energetske zajednice, kojom Ukrajina predsjeda u 2014.;

29.

poziva Vijeće da hitno ovlasti Komisiju za ubrzanje procesa vizne liberalizacije s Ukrajinom u skladu s primjerom Republike Moldove kako bi se postigao napredak u uvođenju bezviznog režima; u međuvremenu poziva na trenutačno uvođenje privremenih, vrlo jednostavnih i jeftinih postupaka izdavanja viza na razini EU-a i država članica;

30.

ističe da je nužno na odgovarajući način odgovoriti na zabrinutost Rusije procesom pridruživanja Ukrajine i drugih istočnih susjeda EU-a te objasniti stanje kako bi se smanjio strah od novih geopolitičkih podjela na europskom kontinentu; naglašava da svaka zemlja ima pravo na vlastite političke odluke, no dijalogom EU-a s njegovim istočnim partnerima nastoji se proširiti blagostanje i povećati politička stabilnost, od čega će i Ruska Federacija u konačnici imati koristi;

31.

ponavlja da sporazumi o pridruživanju s Ukrajinom i drugim zemljama Istočnog partnerstva ne predstavljaju ostvarenje konačnog cilja u odnosima tih zemalja s EU-om; u vezi s tim ističe da, u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, Gruzija, Moldova i Ukrajina, kao i bilo koja druga europska zemlja, imaju europsku perspektivu i mogu podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da poštuju načela demokracije, temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te da osiguraju vladavinu prava;

32.

poziva Vijeće da potpiše sporazume o pridruživanju/detaljne i sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini između EU-a i njegovih država članica s Republikom Moldovom i Gruzijom; odobrava prijedlog odluke Vijeća o privremenoj primjeni Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove te EU-a i Republike Gruzije odmah nakon njihova potpisivanja; potiče Glavno tajništvo Vijeća Europske unije da ograniči postupke obavješćivanja nakon potpisivanja Ugovora o pridruživanju, tako da privremena primjena može stupiti na snagu što je prije moguće nakon potpisivanja; iznosi svoju namjeru da, ako se ispune svi zahtjevi i potom potpišu sporazumi o pridruživanju, nastavi s punom ratifikacijom Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove te EU-a i Republike Gruzije što je prije moguće i prije kraja trenutačnog mandata Komisije; poziva da se tim zemljama dodijeli potrebna dodatna financijska pomoć; stoga poziva na iskren i otvoren dijalog s Ruskom Federacijom radi ulaganja svih mogućih napora u razvoj sinergija koje imaju za cilj ostvarenje koristi za zemlje Istočnog partnerstva;

33.

izražava posebnu zabrinutost zbog ponovne nestabilnosti u separatističkoj regiji Pridnjestrovlju u Moldovi; smatra da nedavni zahtjev samoproglašene vlasti u Tiraspolu od 16. travnja 2014. za priznavanje Pridnjestrovlja kao neovisne države od strane Rusije predstavlja opasan i neodgovoran korak; podsjeća da je takozvani referendum u autonomnoj teritorijalnoj jedinici Gagauziji bio protivan moldovskom ustavu i stoga nezakonit; ponovno izražava potpunu podršku teritorijalnoj cjelovitosti Moldove i poziva sve strane da hitno nastave dijalog u skladu s okvirom 5+2, te poziva na poboljšavanje statusa EU-a u pregovaračkog partnera, težeći pronalaženju mirnog i održivog rješenja problema;

34.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, predsjednicima, vladama i parlamentima Ukrajine, Gruzije i Moldove, Vijeću Europe, OESS-u te predsjedniku, Vladi i Parlamentu Ruske Federacije.