2012/0288 (COD)

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora u funkcioniranju Europske unije o

stajalištu Vijeća u prvom čitanju o donošenju Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i o izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (COM(2012) 595 završna verzija – 2012/0288 (COD))

1.           Kontekst

Datum prijenosa prijedloga Europskom parlamentu i Vijeću: || 18. listopada 2012.

Datum stajališta Europskog parlamenta, prvo čitanje || 11. rujna 2013.

Datum mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora || 17. travnja 2013.

Datum mišljenja Odbora regija: || Nije doneseno mišljenje

Datum političkog dogovora i formalnog donošenja stajališta Vijeća (kvalificiranom većinom) u prvom čitanju || 13. lipnja 2014. (politički dogovor), 9. prosinca 2014. (formalno donošenje)

2.           Cilj prijedloga Komisije

Cilj prijedloga Komisije jest početak prijelaza na biogoriva koja omogućuju znatne uštede stakleničkih plinova kad se navode i procijenjene emisije povezane s neizravnim prenamjenama zemljišta. Uzevši u obzir da je potrebno zaštititi postojeća ulaganja, ciljevi ovog prijedloga su:

– ograničenje udjela konvencionalnih biogoriva (koja donose rizik od emisija povezanih s neizravnim prenamjenama zemljišta) u postizanju ciljeva iz Direktive o obnovljivim izvorima energije;

– poboljšanje učinkovitosti postupaka proizvodnje biogoriva u pogledu stakleničkih plinova (smanjenje s njima povezanih emisija) povećanjem praga uštede emisija stakleničkih plinova za nova postrojenja ovisno o zaštiti postrojenja[1] koja su već u uporabi 1. srpnja 2014.;

– poticanje većeg tržišnog prodora naprednih biogoriva (s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta) omogućavanjem da ta goriva više pridonose ciljevima iz Direktive o obnovljivim izvorima energije od konvencionalnih biogoriva;

– poboljšanje izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova uvođenjem obveze izvješćivanja o procijenjenim emisijama biogoriva povezanima s neizravnim prenamjenama zemljišta za države članice i dobavljače goriva.

3.           Napomene o stajalištu Vijeća

3.1.      Opće napomene o stajalištu Vijeća:

Komisija izražava žaljenje zbog toga što, u odnosu na izvorni prijedlog, stajalište Vijeća u prvom čitanju odražava znatno manje ambicije u pogledu zaštite okoliša i ne sadržava važnije poticaje za prelazak na naprednija biogoriva i druge mogućnosti s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta ili bez njih za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prijevozu.  Elementi iz teksta Vijeća koji zajedno dovode do znatno manjih ambicija u pogledu zaštite okoliša su:

· povećanje gornje granice za konvencionalna biogoriva na 7 %[2],

· novi multiplikatori za električnu energiju iz obnovljivih izvora u željezničkom prometu,

· smanjeni poticaji za korištenje naprednih biogoriva (s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta),

· smanjivanje zahtjeva za izvješćivanjem povezanih s neizravnim prenamjenama zemljišta.

Komisija također izražava žaljenje zbog izmjena Vijeća kojima se smanjuju ekološke ambicije u pogledu cjelokupnog cilja za energiju iz obnovljivih izvora koji je utvrđen Direktivom o obnovljivim izvorima energije i snažno im se protivi.

Nadalje, tekstom Vijeća uklanja se niz delegiranih akata, a ostale pretvara u provedbene akte, što je razlog za veliku zabrinutost Komisije.

3.2.      Izmjene Europskog parlamenta u prvom čitanju:

Vijeće je izričito razmotrilo neke, no ne i sve izmjene Europskog parlamenta. Stajališta Komisije o izmjenama Europskog parlamenta navedena su u nastavku i, prema potrebi, navedeno je stajalište Vijeća.

1.           Korištenje procijenjenih vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta koje se uzimaju u obzir u Direktivi o kakvoći goriva od 2020.; brisanje izvješćivanja o neizravnim prenamjenama zemljišta iz Direktive o obnovljivim izvorima energije (izmjene 60. i 164.). Komisija je odbila izmjene

Vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta, na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja, treba navesti u Direktivi o obnovljivim izvorima energije i u Direktivi o kakvoći goriva, ali se ne upotrebljavaju za izračun u Direktivi o kakvoći goriva.  O tim vrijednostima treba izvješćivati u cilju povećanja transparentnosti o stvarnoj učinkovitosti biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje u pogledu stakleničkih plinova i poboljšanja znanja o opsegu problema. U tekstu Vijeća ne navode se vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta koje se uzimaju u obzir za Direktivu o kakvoći goriva i ostaje se pri izvješćivanju o neizravnim prenamjenama zemljišta za Direktivu o kakvoći goriva i za Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora, iako u izmijenjenom obliku.

2.           Određivanje gornje granice / ograničavanje uporabe konvencionalnih biogoriva uklanjanjem statusa održivosti (izmjena 89.). Komisija je odbila izmjenu

Komisija je predložila ograničenje doprinosa biogoriva s rizikom uzrokovanja neizravnih prenamjena zemljišta cilju od 10 % iz Direktive o obnovljivim izvorima energije. Time se države članice potiču da u skladu s tim prilagode svoje programe potpore i mandate, ali ne ograničava se ukupno korištenje takvih biogoriva, dajući na taj način državama članicama određeni stupanj fleksibilnosti. U tekstu Vijeća također se navodi da bi trebalo ograničiti samo doprinos cilju od 10 % i da status održivosti „dodatnih” konvencionalnih biogoriva ne bi trebalo razmatrati.

3.           Određivanje gornje granice / ograničavanje uporabe konvencionalnih biogoriva u skladu s Direktivom o kakvoći goriva (izmjena 184/REV). Komisija je prihvatila izmjenu.

Parlament također želi primijeniti gornju granicu na cilj iz Direktive o kakvoći goriva. Iako Komisija nije predložila gornju granicu za Direktivu o kakvoći goriva, ta je odredba element koji bi mogao pridonijeti većim ambicijama u pogledu zaštite okoliša cjelokupnog teksta. U tekstu Vijeća navodi se da bi trebalo ograničiti samo doprinos cilju od 10 % iz Direktive o obnovljivim izvorima energije.

4.           Proširenje područja primjene gornje granice na energetske usjeve (izmjene 181.). Komisija je djelomično prihvatila izmjenu

Energetski usjevi koji se uzgajaju na poljoprivrednom zemljištu mogu imati učinke neizravne prenamjene zemljišta. Taj prijedlog Europskog parlamenta stoga je element teksta kojim bi se mogle ojačati ambicije u pogledu zaštite okoliša i učinak ublažavanja neizravnih prenamjena zemljišta. Komisija može prihvatiti promjenu područja primjene gornje granice. Vijeće zadržava područje primjene prijedloga Komisije (poljoprivredne kulture za proizvodnju hrane za ljude i za životinje).

5.           Uvođenje obvezujućeg podcilja za napredna biogoriva koji iznosi 0,5 % u 2016. i 2,5 % u 2020. (izmjene 181. i 152/REV).  Komisija je djelomično prihvatila izmjenu

Komisija bi, u kontekstu općeg kompromisa, mogla biti spremna uzeti u obzir načelo uvođenja obvezujućeg podcilja budući da on ima potencijal povećanja ambicije u pogledu zaštite okoliša. Iako Komisija u ovom trenutku nije u mogućnosti dati mišljenje o točnom postotku, podcilj od 2,5 % čini se vrlo ambiciozan s obzirom na to da bi biogoriva s niskim rizikom od neizravnih prenamjena zemljišta (upotrijebljeno ulje za kuhanje i loj) koja su trenutačno dostupna na komercijalnoj razini bila isključena i s obzirom na to da bi se biogoriva koja ispunjavaju uvjete za podcilj samo jednom uzela u obzir pri postizanju ciljeva. Vijeće predlaže neobvezujući podcilj s mnogo nižim količinama (referentna vrijednost 0,5 postotnih bodova.)

6.           Podcilj za bioetanol u iznosu od 7,5 % (izmjena 152/REV). Komisija je odbila izmjenu.

Europski parlament predložio je uvođenje podcilja od 7,5 % za etanol koji se dodaje benzinu.  Komisija smatra da se time neopravdano ograničava fleksibilnost država članica da udovolje cilju prijevoza u skladu sa svojim nacionalnim uvjetima.  Uz to bi se time zahtijevala isporuka više etanola nego što bi se moglo dodati u gorivo za konvencionalna vozila i time bi se određivala uporaba „visokoetanolske mješavine” za koju države članice možda nemaju infrastrukturu.

7.           Izmjene udjela različitih biogoriva u podcilju prijevoza (izmjene 185. i 186.).  Komisija je djelomično prihvatila izmjenu

Izvornim Komisijinim prijedlogom nastojalo se poticati korištenje naprednih biogoriva (s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta) povećanjem njihova doprinosa podcilju prijevoza.  U skladu s prijedlogom najnaprednija biogoriva mogla bi se računati četiri puta, dok bi se upotrijebljeno ulje za kuhanje i loj računala dvaput.  Europski parlament želi to izmijeniti znatno ograničavajući popis sirovina za proizvodnju biogoriva koje bi se računale četiri puta i umjesto toga odrediti da se većina sirovina računa samo jednom.  Komisija smatra da se time stvara proturječni režim poticaja za napredna biogoriva, budući da bi zbog te promjene biogoriva koja se već proizvode od upotrijebljenog ulja za kuhanje i životinjske masti korištenjem jednostavnih tehnologija dobila dvostruko veći poticaj od biogoriva koja se proizvode uporabom novih tehnologija čija je proizvodnja mnogo skuplja.  Osim toga, promjena popisa trebala bi biti u potpunosti u skladu sa sveukupnim područjem primjene Direktiva, s područjem primjene gornje granice, s uvođenjem/uklanjanjem multiplikatora kao i s definicijama sirovina.

3.3.      Vijeće je u tekst dodalo niz novih odredbi, od kojih neke Komisija može prihvatiti, dok se drugima, koje znatno slabe prijedlog, Komisija protivi.  Te su promjene sljedeće:

1.           Povećanje gornje granice na 7 %.

Gornja granica od 5 % doprinosa konvencionalnih biogoriva postizanju ciljeva iz Direktive o obnovljivim izvorima energije središnji je element prijedloga Komisije koji Komisija odlučno brani budući da bi viša gornja granica smanjila ublažavanje učinaka neizravnih prenamjena zemljišta. Ipak, Komisija priznaje da bi određen stupanj fleksibilnosti prema višoj gornjoj granici mogao biti potreban za postizanje općeg kompromisa između Vijeća i Europskog parlamenta.  Međutim, Komisija je također jasno napomenula da će, ako bude potrebno pokazati fleksibilnost u pogledu gornje granice, nastojati očuvati ukupnu razinu ambicija u pogledu zaštite okoliša. Gornja granica od 7 % koju je predložilo Vijeće ne ograničava dovoljno neizravne prenamjene zemljišta niti daje dovoljno poticaja za mogućnosti korištenja biogoriva s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta u prijevozu. Komisija također izražava žaljenje zbog brisanja uvodnih izjava u kojima navodi svoja stajališta za razdoblje nakon 2020. Komisija bi mogla podržati gornju granicu od 7 % ako se u tekstu jače istaknu sljedeći elementi: (i.) promjena područja primjene gornje granice u skladu s izmjenama koje je predložio Europski parlament (181.) i koje je Komisija već prihvatila kako bi se uključila sva biogoriva za čiju je proizvodnju potrebna zemlja te proširenje gornje granice i na Direktivu o kakvoći goriva (184/REV); (ii.) osiguravanje jasnoće političke poruke o prelasku na napredna biogoriva (vraćanjem uvodne izjave o razdoblju nakon 2020. i dodavanjem obveznog podcilja od 0,5 % za napredna biogoriva čime bi se u najmanju ruku pokrila i zaštitila postojeća ulaganja; (iii.) ponovno uvođenje određenih delegiranja ovlasti ili osiguravanje prijelaznih klauzula za te odredbe; (iv.) brisanje multiplikatora za obnovljive izvore energije u željezničkom prometu i (v.) brisanje dvostrukog računanja za ukupni cilj Direktive o obnovljivim izvorima energije.

2.           Proširenje višestrukog računanja naprednih biogoriva, koje se trenutačno primjenjuje samo na postizanje cilja od 10 % u području prijevoza, na ukupni cilj iz Direktive o obnovljivim izvorima energije. 

Komisija se snažno protivi primjeni dvostrukog računanja za napredna biogoriva pri postizanju ukupnog cilja od 20 % iz Direktive o obnovljivim izvorima energije i uključuje to stajalište u svoje izjave u zapisniku (vidi u nastavku). Iako se očekuje da će učinci na uporabu obnovljivih izvora energije, kako je prethodno navedeno, biti niski, time će se stvoriti vrlo problematičan politički presedan kako se bude bližila 2020. – nema razloga za smanjenje ambicija za ključni glavni cilj energetsko-klimatskog paketa iz 2008. Na sastanku Europskog vijeća u ožujku ove godine države članice potvrdile su svoju predanost postizanju ciljeva za 2020. Paket iz 2008. pruža dovoljno fleksibilnosti državama članicama da izbjegnu pretjerane troškove usklađivanja. Primjenom multiplikatora u različitim slučajevima potrebno je manje „stvarne” energije, čime se cilj u području prijevoza znatno smanjuje. Umjesto toga, ako postoji potreba za daljnjim smanjenjem troškova usklađivanja, uz ograničenje neizravnih prenamjena zemljišta u okviru cilja za područje prijevoza, Komisija smatra prikladnijima izmjene Europskog parlamenta 153. i 154., kojima bi se uzeli u obzir dodatni napori za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštedu energije u prijevozu.

3.           Multiplikator 5 za električnu energiju iz obnovljivih izvora za električna cestovna vozila i multiplikator 2,5 za električne vlakove.

Komisija nije uključila multiplikatore za električna vozila i električne vlakove u svoj prijedlog. Međutim, Komisija se može, kao dio općeg kompromisa, složiti s uspostavljanjem multiplikatora 5 za cestovna vozila. Komisija se protivi uvođenju multiplikatora za električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlakove jer bi se time znatno smanjila razina ambicije cilja u području prijevoza, a ne bi se stvorio dodatni poticaj za prijevoz s niskom razinom emisija ugljika. Europski parlament, kao i prijedlog Komisije, ne uvodi nove ili veće multiplikatore.

4.           Uvođenje neobvezujućeg podcilja za biogoriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.

Kako je već navedeno, u tekstu Vijeća uvodi se obveza za države članice da uspostave neobvezujući podcilj za biogoriva proizvedena iz određenih sirovina za 2020. s referentnom vrijednošću od 0,5 postotnih bodova u pogledu energije, tj. prije dvostrukog računanja.  Međutim, države članice mogu odstupiti od ove referentne vrijednosti koristeći niz obrazloženja i nema sankcija za nepridržavanje. U ukupnom kontekstu teksta Vijeća, ta odredba nudi slab poticaj za prelazak na napredna biogoriva kao opcije u prijevozu koje ne uključuju neizravne prenamjene zemljišta. Komisija podupire jačanje tog elementa i u načelu pozdravlja odgovarajuću izmjenu Europskog parlamenta (181.), no već je ukazala na to da se podcilj u izmjeni Europskog parlamenta čini pretjerano ambiciozan te će njegovo ostvarivanje vjerojatno biti vrlo skupo.

5.           Dodavanje dodatnih sirovina na popis u Prilogu IX.

 Komisijin prijedlog sadržavao je popis sirovina koje bi trebale primiti dodatne poticaje kada se isporučuju kao biogoriva.  Stajalište Vijeća uključuje niz dodatnih sirovina i bit će važno osigurati da se one mogu smatrati naprednim sirovinama (s niskim učinkom neizravnih prenamjena zemljišta) za biogorivo te da je to u skladu s drugim elementima konačnog teksta (tj. na koje se tvari primjenjuje gornja granica).

6.           Dodatne sirovine koje nisu uvrštene na popis u Prilogu IX.

Stajalište Vijeća uključuje odredbu da se „biogoriva proizvedena iz sirovina koje nisu navedene u Prilogu IX., koje su nadležna nacionalna tijela definirala kao otpad, ostatke, neprehrambenu celulozu ili drvnu celulozu i koje se upotrebljavaju u postojećim postrojenjima prije donošenja ove Direktive” mogu također ubrojiti u nacionalni cilj naveden u točki 4.  Komisija smatra da ta odredba ima preširoko područje primjene, uključuje rizik nedosljedne primjene diljem EU-a i nadilazi priznavanje postojećih ulaganja jer omogućuje promjene do donošenja Direktive o neizravnoj prenamjeni zemljišta.  Nadalje, čini se da se takvom odredbom „nadležnim nacionalnim tijelima” daje pravo na konačno tumačenje odgovarajućeg dijela Direktive o obnovljivim izvorima energije, u suprotnosti s pravnim pravilom koje se općenito odnosi na tumačenje direktive Europske unije.

7.           Slabljenje odredbi o izvješćivanju o neizravnim prenamjenama zemljišta.

Prijedlog Komisije uključivao je zahtjev državama članicama da izvješćuju o procijenjenim emisijama povezanima s neizravnim prenamjenama zemljišta dostavljenih biogoriva kako bi ispunile svoje nacionalne ciljeve, koristeći procijenjene vrijednosti iz IFPRI modeliranja.  Vijeće je promijenilo ovaj zahtjev tako da države članice izvješćuju samo o sirovinama za biogorivo, a Komisija izrađuje izvješće o potrošnji biogoriva država članica uz dodavanje vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta, što znači da će se ti podaci dostaviti kasnije nego da ih dostavljaju države članice.  Osim toga, Vijeće je dodalo formulacije kojima se naglašava privremen i neizvjestan karakter vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta.  Komisija daje prednost ponovnom uvođenju izvornih zahtjeva o izvješćivanju.  Vidi također stajalište Komisije o izmjenama Europskog parlamenta 60. i 164.

8.           Proširenje „statističkih prijenosa” obnovljive energije kako bi se uključio podcilj prijevoza.

Tekst Vijeća uvodi mogućnost statističkih prijenosa prema ispunjavanju cilja prijevoza, što je već dopušteno za ukupni cilj Direktive o obnovljivim izvorima energije.  Komisija ne smatra da je ta promjena potrebna budući da države članice mogu lako trgovati gorivima za prijevoz, no Komisija također priznaje potencijal za smanjenje troškova poštivanja propisa.

9.           Uzajamno priznavanje dobrovoljnih programa.

Prema Komisiji, načelo uzajamnog priznavanja dobrovoljnih programa koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 18. stavkom 6. Direktive o obnovljivim izvorima energije suvišno je u svjetlu članka 18. stavka 7. Njime se osigurava da se provjere putem takvih dobrovoljnih programa moraju priznati u državama članicama bez dodatnih dokaza o sukladnosti. Uzajamno priznavanje dobrovoljnih programa koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 18. stavkom 6. također šteti ideji da se tim programima mogu potvrditi dodatni aspekti održivosti koji premašuju usklađene kriterije u skladu s člankom 18. stavkom 4. Komisija pozdravlja tekst Vijeća u mjeri u kojoj se njime uvodi mogućnost da Komisija procijeni i izričito odobri nacionalni program. Pravna posljedica, međutim, treba biti ista razina priznavanja kao i za dobrovoljne programe u skladu s člankom 18. stavkom 6. Vidi također izmjenu Europskog parlamenta broj 102. kojom bi se uspostavilo uzajamno priznavanje između svih programa provjere. Komisija podržava ideju uzajamnog priznavanja među nacionalnim sustavima; dobrovoljne programe ne bi smjeli biti prisiljeni da priznaju nacionalne sustave.

10.         Bolje izvješćivanje u okviru dobrovoljnih programa i o njima.

Prema tekstu Vijeća, dobrovoljni programi moraju redovito podnositi izvješća; Komisija će zatim objaviti ta izvješća i proučiti rad dobrovoljnih programa. Taj je tekst prihvatljiv za Komisiju, no potrebno je pravno pojašnjenje mogu li se te promjene primijeniti na postojeće dobrovoljne programe. Europski parlament (izmjene 58. i 103.) želi da Komisija podnosi izvješća o radu dobrovoljnih programa te da po potrebi iznese prijedlog, što Komisija u načelu može prihvatiti (potrebna su daljnja poboljšanja i pojašnjenja).

11.         Bonus za degradirano zemljište.

U tekstu Vijeća zadržava se bonus za degradirano zemljište za izračune ušteda emisija stakleničkih plinova. Komisija je izbrisala taj element iz izračuna stakleničkih plinova jer nije u skladu s metodologijom za stakleničke plinove i s izvješćivanjem o neizravnim prenamjenama zemljišta i jer je teško utvrditi taj tip zemljišta. Komisija može prihvatiti zadržavanje tog elementa u kontekstu sveukupno zadovoljavajućeg kompromisa, ali prednost bi radije dala odredbama za sigurno fizičko odvajanje usjeva koji se uzgajaju na jako onečišćenom zemljištu. Europski parlament prihvatio je brisanje tog elementa u tekstu Komisije.

12.         Spajanje kategorija korištenja zemljišta „zemljište pod usjevima” i „zemljište namijenjeno trajnim nasadima”.

 U tekstu Vijeća spajaju se kategorije korištenja zemljišta „zemljište pod usjevima” i „zemljište namijenjeno višegodišnjim usjevima” za potrebe izračuna uštede emisija stakleničkih plinova.  To je učinjeno kako bi se pristupilo rješavanju mogućeg problema s metodologijom izračuna stakleničkih plinova kad se „zemljište pod usjevima” mijenja se u „zemljište namijenjeno trajnim nasadima” i obratno. Komisija može prihvatiti izmjene koje predlaže Vijeće u kontekstu sveukupno zadovoljavajućeg kompromisa, no Komisija je i dalje ozbiljno zabrinuta zbog mogućih učinaka na održivost biogoriva u trećim zemljama te vjeruje da se to pitanje može rješavati na drugačiji način. (Taj se element ne nalazi ni u tekstu Komisije ni u tekstu Europskog parlamenta).

13.         Klauzula o preispitivanju.

Prema tekstu Vijeća, Komisija bi godinu dana nakon stupanja na snagu Direktive morala podnijeti izvješće o naprednim biogorivima, o znanstvenim spoznajama o neizravnoj prenamjeni zemljišta te identifikaciji i potvrđivanju biogoriva s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta. Komisija bi 2017. morala podnijeti izvješće o mjerama u pogledu neizravnih prenamjena zemljišta, uključujući, ponovno, mjere za certificiranje biogoriva s niskim emisijama povezanima s neizravnim prenamjenama zemljišta, sprečavanje prijevara i dobrovoljne programe. Komisija predlaže da se za sve stavke napravi jedno preispitivanje 2017. Komisija također dovodi u pitanje korist od uvođenja bilo kakvih pravnih definicija za biogoriva s niskim stupnjem neizravnih prenamjena zemljišta prije nego što se provede takvo preispitivanje. Nadalje, Vijeće dodaje tekst koji se odnosi na „privremeni” karakter procijenjenih vrijednosti neizravnih prenamjena zemljišta koje se koriste za izvješćivanje. Klauzulom o preispitivanju trebalo bi pojasniti koje bi sljedeće korake trebalo poduzeti, odnosno treba li zadržati „privremene” vrijednosti do 2020. ili predložiti „konačne” vrijednosti. Prema mišljenju Komisije, izmjene Europskog parlamenta broj 107., 189. i 190. (ako se usklade) mogle bi predstavljati korisnu orijentaciju.

14.         Pojam biogoriva „s niskim rizikom uzrokovanja neizravnih prenamjena zemljišta”.

 Kao što je gore spomenuto, u tekstu Vijeća uvodi se definicija biogoriva „s niskim rizikom uzrokovanja neizravnih prenamjena zemljišta” i zahtjev Komisiji da dostavi izvješće kojim će se „postaviti kriteriji za utvrđivanje i potvrđivanje biogoriva s niskim rizikom uzrokovanja neizravnih prenamjena zemljišta” u klauzuli o preispitivanju.  U definiciji teksta iz Vijeća te se vrste biogoriva razlikuju od biogoriva proizvedenih od sirovina iz dijela A Priloga IX. Komisija može prihvatiti dodatne napore u tom području (uz upozorenje da ih treba provesti objedinjeno u 2017.), no potreban je oprez kako bi se osiguralo da sve sirovine za koje se odredi da nose nizak rizik uzrokovanja neizravnih prenamjena zemljišta uistinu nose nizak rizik.  Ni Komisija ni Europski parlament nisu navele tu kategoriju biogoriva.

15.         Sprečavanja prijevara.

U tekstu Vijeća poziva se na bolju suradnju među nacionalnim sustavima te između nacionalnih sustava i dobrovoljnih programa; države članice potiču razvoj i uporabu sustava praćenja i sljedivosti, dužne su izvješćivati o svojim mjerama za borbu protiv prijevara, a u 2017. Komisija mora procijeniti učinkovitost tih mjera te, prema potrebi, podnijeti prijedlog. Komisija može prihvatiti dodatke koje predlaže Vijeće. Europski parlament također je zabrinut zbog prijevara (izmjena 185.).

16.         Uklanjanje delegiranih akata.

 U tekstu Vijeća, delegirani akti s ograničenim područjem primjene zadržavaju se samo za dodavanje zadanih vrijednosti Prilogu IV. Direktivi o kakvoći goriva i Prilogu V. Direktivi o obnovljivim izvorima energije te za dodavanje sirovina Prilogu IX. Direktivi o obnovljivim izvorima energije. Vijeće uvodi klauzulu o nedavanju mišljenja u članak 11. stavak 4. Direktive 98/70/EZ i u članak 25. stavke 3. i 4. Direktive 2009/28/EZ za donošenje provedbenih akata.

(a) Stajalište je Komisije da bi te direktive trebalo ažurirati u skladu sa znanstvenim napretkom i tehnološkim razvojem. Njihovo ažuriranje putem redovnog zakonodavnog postupka bilo bi previše složeno i presporo i ne osigurava dovoljnu fleksibilnost i učinkovitost u postupanju s prilagodbom strogo tehničkih aspekata Direktive o kakvoći goriva i Direktive o obnovljivim izvorima energije koje bi odražavale znanstveni napredak u pogledu ostvarivanja njihovih ciljeva zaštite okoliša (smanjenja stakleničkih plinova u sektoru prijevoza). Svrha je većine predloženih delegiranih akata da zamijene akte donesene u sklopu bivšeg regulatornog postupka kontrolom iz direktiva („lisabonizacija”). Prema mišljenju Komisije, pristup koji je nedavno predložilo predsjedništvo, a odnosi se na ukidanje dodjele ovlasti Komisiji za usvajanje delegiranih odnosno provedbenih akata, uključujući i sve odredbe u zakonodavnom aktu, mogao bi ugroziti razliku između promjene odnosno prilagodbe sporednih i bitnih elemenata direktiva. Tehnička prilagodba očito potpada u prvu kategoriju. Prema potrebi, Komisija će istražiti kompromisne tekstove, zadržavajući usklađenost sa svojim pristupom dodjeli ovlasti u skladu s pravilima ugovora, prema kojemu je područje primjene članaka 290. i 291. UFEU-a međusobno isključivo. Komisija pozdravlja stajalište Europskog parlamenta koji u potpunosti podržava stav Komisije te i dalje nastoji postići kompromise kojima se odobrava uporaba delegiranih akata.

(b) Komisija se snažno protivi uklanjanju delegiranih ovlasti koje utječu na postupke koji su u tijeku u okviru Odluke 1999/468/EZ ili postupke o dopuni obje direktive koji se pokreću najkasnije [datum koji odredi Komisija].  Kao druga mogućnost mora se uključiti prijelazno razdoblje za primjenu postupaka u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(c) Nadalje, Vijeće uvodi klauzulu o nedavanju mišljenja za donošenje provedbenih akata. Komisija smatra da ne postoji posebno obrazloženje za uvrštenje klauzule o nedavanju mišljenja i traži uvodnu izjavu kojom se opravdava uvođenje takve odredbe. Ako se na kraju postupka takva uvodna izjava ne prihvati, Komisija će podnijeti standardnu izjavu u vezi s tim pitanjem.

4.           Zaključak/Opće napomene

Iako Komisija smatra da politički dogovor Vijeća u prvom čitanju ne ispunjava neke od osnovnih ciljeva njezina prvotnog prijedloga, svjesna je da je jedini način kojim se omogućava nastavak redovnog zakonodavnog postupka da mu se ne protivi. Komisija namjerava zadržati elemente prijedloga namijenjene ublažavanju utjecaja na neizravne prenamjene zemljišta i zadržavanju ukupne razine ekoloških ambicija u pogledu uporabe biogoriva u prijevozu te neke elemente koji su dio stajališta Europskog parlamenta u prvom čitanju.

5.         IZJAVE KOMISIJE

Komisija je sastavila izjavu koju treba uključiti u zapisnik Vijeća kako slijedi:

Izjava Komisije o stajalištu Vijeća o prijedlogu o neizravnim prenamjenama zemljišta u prvom čitanju

[Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i Direktive 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora]

COM (2012) 595 završna verzija – 2012/0288 (COD)

Komisija izražava žaljenje zbog toga što, u odnosu na izvorni prijedlog, stajalište Vijeća u prvom čitanju odražava znatno manje ambicije u pogledu ublažavanja utjecaja konvencionalnih biogoriva na neizravne prenamjene zemljišta i ne sadržava važnije poticaje za prelazak na napredna biogoriva i druge mogućnosti koje ne uključuju neizravne prenamjene zemljišta za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prijevozu. Komisija također izražava žaljenje zbog izmjena Vijeća kojima se smanjuju ekološke ambicije u pogledu cjelokupnog cilja za energiju iz obnovljivih izvora koji je utvrđen Direktivom o obnovljivim izvorima energije[3].

Međutim, Komisija se neće usprotiviti stajalištu Vijeća u prvom čitanju jer ne želi ometati zakonodavni postupak.

Komisija će stoga i dalje usko surađivati sa suzakonodavcima u sljedećim fazama zakonodavnog postupka. Komisija namjerava zadržati elemente prijedloga namijenjene ublažavanju utjecaja na neizravne prenamjene zemljišta i zadržavanju ukupne razine ekoloških ambicija u pogledu uporabe biogoriva u prijevozu te neke elemente koji su dio stajališta Europskog parlamenta u prvom čitanju. Komisija će tako postupiti u nadi da će se pronaći rješenje koje bi bilo u skladu s europskim interesima u borbi protiv negativnih učinaka konvencionalnih biogoriva na okoliš.

[1]               Kako je definirano u stavku 3.1.1. Komunikacije C 160 (2010)

[2]               Granica doprinosa konvencionalnih biogoriva za postizanje ciljeva iz Direktive o obnovljivoj energiji

[3]               2009/28/EZ