1.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 145/26


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 145/11)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„LIČKI KRUMPIR”

EU br.: HR-PGI-0005-01242 – 10.07.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv (nazivi)

„Lički krumpir”

2.   Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće i povrće, žitarice u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Lički krumpir” su gomolji namijenjeni tržištu za prehranu ljudi. Veličina gomolja je promjera minimalno 35 mm. Oblik gomolja je duguljasto ovalan.

Za proizvodnju „Ličkog krumpira” koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija ili sorata sličnih karakteristika, čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19 %.

Organoleptička svojstva gomolja „Ličkog krumpira”:

Izgled gomolja: glatke do hrapave ljuske, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje;

Boja mesa (mekote) gomolja: svijetlo bijele do žute boje;

Tekstura mesa gomolja: fina - sitnozrna;

Okus gomolja: brašnast okus tj. prhak ili suh, zbog većeg postotka suhe tvari (visok sadržaj škroba) jer pokazuje sklonost raskuhavanju, pri jedenju se osjeti punoća okusa u ustima.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

3.4.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području

Faze proizvodnje „Ličkog krumpira” koje se moraju provoditi na definiranom zemljopisnom području iz točke 4. su: sadnja, ogrtanje i vađenje gomolja krumpira.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Lički krumpir” se prije pakiranja sortira po veličini odnosno krupnoći koja iznosi minimalno 35 mm te se čisti četkama od čestica zemlje. Kako bi se sačuvao tradicionalni izgled ne pere se vodom.

„Lički krumpir” se pakira isključivo u slijedeću ambalažu: jutene, platnene, rahel (mrežaste) ili papirne vrećice ili ambalaža koju čine navedeni materijali. „Lički krumpir” se stavlja na tržište i bez ambalaže jer se tako tradicionalno prodavao na tržnicama.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje uzgoja „Ličkog krumpira” je zemljopisno područje Like. Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, unutar visokoplaninskoga okvira (Velebit na jugu i zapadu, Plješevica na istoku te Kapela na sjeveru).

Unutar toga prirodnog okvira nalaze se mnogobrojna krška polja i to: Lipovo polje, Koreničko polje, Bijelo polje, Krbavsko polje, Lapačko polje, Dabarsko polje, Krasno polje, Vrhovinsko polje, Turanjsko polje, Homoljacko polje, Podlapačko polje, Krbavsko polje, Kosinjsko polje, Mazinsko polje, Gubavčevo polje, Bruvnopolje s Rudopoljem, Veliko i Malo Popinsko polje, Brezovačko polje, Srb-Suvajsko polje, Kosničko polje i Poljice, Brinjsko polje, Stajničko polje, Vodotečko polje s Križpoljem, Gostovo polje, Ličko-jaseničko polje s Potpoljem, Saborsko polje, Ličko polje i Gacko polje. Najveća su Ličko i Gacko polje.

Područje Like u kojoj su smještena opisana krška polja nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Obuhvaća sve općine i gradove Ličko-senjske županije, osim grada Novalje i Općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Područje uzgoja Ličkog krumpira, odnosi se na sva mjesta koja se nalaze iznad 400 metara nadmorske visine, a to su gradovi: Gospić, Otočac i Senj te općine Brinje, Vrhovine, Plitvička jezera, Perušić, Udbina, Lovinac, Gračac, Donji Lapac i Karlobag

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zaštita proizvoda „Lički krumpir” temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i njegovu ugledu.

U zemljopisnom području iz točke 4. klima utječe na kvalitetu „Ličkog krumpira” i čini ga specifičnim i različitim od kvalitete krumpira proizvedenog u drugim područjima. Zemljopisno područje Like je područje planinske klime s relativno kratkim vegetacijskim periodom. U tim zaravnima i poljima srednja temperatura u siječnju se kreće oko -2 °C, a u prvih pet mjeseci godine minimalna temperatura se spušta ispod 0 °C. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18 °C, a opada s povišenjem reljefa.

Niže srednje dnevne zimske i ljetne temperature pogoduju razvoju „Ličkog krumpira” na način da omogućuju intenzivnu fotosintezu čiji je krajnji rezultat sinteza šećera. U području Like akumulirani šećeri se manje troše na proces disanja i više se translociraju u gomolj krumpira u kojem se nakupljaju u obliku polisaharida škroba koji tvori glavninu suhe tvari gomolja krumpira. Za razliku od ravničarskih područja gdje prevladavaju visoke dnevne i noćne temperature i gdje biljke pri većoj temperaturi ubrzanije dišu i troše sintetizirane šećere koji se u gomolju krumpira nakupljaju u manjoj količini.

Krška polja Like kao značajni oblici krškog reljefa, nastala su tektonskim pokretima, te trošenjem, zatim nanosom materijala (u pleistocenu), naplavljene su ravnice. U tom smislu pripadaju akumulacijsko-tektonskom tipu reljefa. Oblik reljefa utječe na razvoj povoljne strukture tla te prevladavaju ilovasto-pjeskovita i pjeskovita tla bogata organskom tvari koja su izrazito pogodna za uzgoj „Ličkog krumpira” kao i na mikroklimu koja je ključna za kvalitetu.

Pogodne prirodne uvjete za uzgoj „Ličkog krumpira” iskoristili su stanovnici Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja. Tako je u područje bivše Vojne krajine kojoj je pripadala i Lika krumpir 1760. godine donesen iz drugih dijelova bivše Austro-Ugarske monarhije. (Vinko Mandekić, „Krumpir”, Zagreb 1923, str. 7.). Zbog specifičnosti zemljopisnog područja Like (planinske klime i tla), krušne žitarice su slabije uspijevale pa se u 18. stoljeću u vrijeme Austro-Ugarske monarhije radilo na širenju uzgoja krumpira. Obzirom su agroklimatski i pedološki uvjeti pogodovali širenju uzgoja krumpira u području Like (uzgojno područje „Ličkog krumpira”), a isti su nepovoljno utjecali na uzgoj krušnih žitarica, krumpir je postao glavna prehrambena namirnica koja je uvelike zamijenjivala kruh.

Zbog uloge i važnosti koji je „Lički krumpir” imao u prehrani stanovništva Like, sorte koje su „udomaćene” za proizvodnju „Ličkog krumpira” u Lici imale su i kao sortnu karakteristiku veći postotak suhe tvari (minimalno 19 % suhe tvari), a upravo zbog specifične klime područja Like, taj sadržaj suhe tvari još je izraženiji, zbog kojeg „Lički krumpir” ima specifičan brašnast okus i punoću.

Znanstvena istraživanja su potvrdila da krumpir istih sorata, pri istoj tehnologiji, uzgojen u Lici (Brinje) ima „viši” postotak suhe tvari (u prosjeku 23,5 – 24,3 %) za razliku od istih sorata krumpira uzgojenog u Međimurju (Belica, Slovinska Kovačica) gdje ima manji postotak suhe tvari (u prosjeku 21,1-21,4 %). Rezultati pokusa pokazali su da sorta uzgojena u Brinju (Lika) ima znatno više suhe tvari, što je utjecaj klimatskih čimbenika koji prevladavaju u uzgojnom području „Ličkog krumpira” te mu daje posebnost u odnosu na iste sorte uzgojene u Belici (Međimurje – glavno područje proizvodnje krumpira u Republici Hrvatskoj). Zbog veće količine suhe tvari „Lički krumpir” ima brašnast okus i punoću (Znanstveno istraživanje, M. Poljak i suradnici, Grafikon 4. i 5., 2001).

O poznatosti i ugledu „Ličkog krumpira” nalazimo i dokaze u novinskim člancima (Ličke novine, Državni arhiv Gospić, 1953. i Ličke novine, Državni arhiv Gospić, 1955. godine). U njima se opisuje tradicija uzgoja „Ličkog krumpira” u području Like, zbog povoljnih klimatskih uvjeta koji prevladavaju u tom zemljopisnom području i posebne kvalitete kojom se prilikom kuhanja „Lički krumpir” ne raspada, a sadrži i veću količinu škroba.

„Lički krumpir” je stekao velik ugled od strane potrošača o čemu govori i anketa provedena među potrošačima. Anketom je utvrđeno da je 93 % ispitanika odgovorilo da im je poznat naziv „Lički krumpir”. Isto tako 74 % ispitanika je navelo da su spremni platiti višu cijenu za „Lički krumpir”. Iz rezultata ankete je također vidljivo da potrošači znaju da regija Like kao glavno uzgojno područje proizvodnje „Ličkog krumpira” utječe na posebnu kvalitetu proizvoda „Lički krumpir” (Izvadak iz rada-anketa, Miroslav Božić „Marketing Strategy and Quality Labels in Traditional Food Industry”, 2009-2010).

Povezanost „Ličkog krumpira” sa zemljopisnim područjem Like osim prirodnih čimbenika koji predstavljaju povoljni klimatski faktori uvjetovani nadmorskom visinom uslijed kojih dolazi do nakupljanja veće količine suhe tvari u „Ličkom krumpiru” i zbog čega je krumpir uzgojen u ovom zemljopisnom području posebniji u odnosu na krumpire iz drugih područja, proizlazi i iz ugleda koji „Lički krumpir” predstavlja u odnosu na područje Like. Tome svjedoči gastronomska publikacija „Vodič Hrvatske gastro ikone”, u kojoj je kao jedna od „gastro ikona” ličkog kraja uvršten „Lički krumpir”. Želja autora ove publikacije bila je sabrati niz gastro različitosti diljem Hrvatske opisujući ih kroz epitet gastronomskih ikona što jasno ukazuje na ugled koji „Lički krumpir” predstavlja za zemljopisno područje iz kojeg dolazi. (Vodič Hrvatske gastro ikone, 2007.).

Ugled koji se želi sačuvati „Ličkom krumpiru” dolazi do izražaja početkom ovoga stoljeća kada se u području Like organiziraju gastronomsko-kulturne manifestacije koje traju i danas. Jedna od manifestacija je i „Dan Ličkog krumpira” koji se održava svake godine, a na kojem se ovaj proizvod nudi posjetiteljima (Gastro manifestacija Dan „Ličkog krumpira”, 2014). „Lički krumpir” je također i dio kulturne baštine Like, a o čemu govori i činjenica da je opjevan u mnogobrojnim narodnim pjesmama (Prilog Nikola Matijević, „Lički Grudobran” Zagreb, 1940., str. 62.).

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mps.hr/UserDocsImages/HRANA/LICKI%20KRUMPIR/Izmijenjena%20Specifikacija%20proizvoda.pdf


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.


  翻译: