28.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 487/92

Izvjestitelj:

Gundars STRAUTMANIS

1.1.

EGSO općenito pozdravlja dokument Komisije jer on predstavlja početnu točku za planove i inicijative za promicanje normizacije IKT-a. Njime se utvrđuju prioritetna područja i glavne mjere, kao i vremenski raspored (program) tih mjera.

1.2.

EGSO smatra da bi normizacija trebala doprinijeti povećanju dodane vrijednosti, osiguravanju radnih mjesta u svim područjima i poboljšanju dobrobiti društva u cjelini. Stoga je posebno važno utvrditi prioritetna područja u kojima treba provesti normizaciju, uključujući sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), kako bi se riješila ta pitanja od ključne važnosti za sve dionike. Iz toga slijedi da je ta komunikacija Komisije doista neophodna te je jasno zašto je njezina izrada od ključne važnosti za daljnju normizaciju IKT-a, a time i za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta.

1.3.

EGSO želi iznijeti niz preporuka koje bi mogle doprinijeti poboljšanju komunikacija i popratnih dokumenata koje je Komisija sastavila.

1.4.

Iako u cjelini podupire Komunikaciju Komisije, EGSO ipak predlaže da se razmotri sljedeće:

2.1.

Europska komisija je 19. travnja 2016. usvojila Komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište (COM(2016) 176 final).

2.2.

Ciljevi Komunikacije Komisije:

2.3.

Temeljna ideja Komunikacije Komisije:

2.4.

Kontekst Komunikacije Komisije:

2.5.

Glavni elementi Komunikacije Komisije:

3.1.1.

U točki 1. Komunikacije Komisije navodi se da preoblikovanje globalnog gospodarstva u digitalno gospodarstvo utječe na sve industrijske i uslužne sektore. U toj se točki također navode glavni elementi Komunikacije, kao što su:

3.2.1.

U točki 2. Komunikacije Komisije navodi se da se razvoj normi IKT-a nalazi pred nekoliko novih izazova za čije je prevladavanje potreban usredotočen i održiv europski odgovor.

3.2.2.

U Komunikaciji se naglašava da moguće posljedice tih izazova uključuju rasipanje ograničenih resursa, nedostatak učinkovitosti te, općenitije, smanjivanje europskih inovativnih kapaciteta.

3.3.1.

U točki 3. Komunikacije Komisija predstavlja prioritetni akcijski plan za sljedeći val tehnološke normizacije u digitalnom gospodarstvu.

3.3.2.

Pristup koji predlaže Komisija:

3.4.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisija je utvrdila pet prioritetnih područja koja čine ključne tehnološke sastavnice jedinstvenog digitalnog tržišta (poredak navedenih područja nije bitan):

3.4.2.

Prioritetna područja odabrana na temelju mišljenja europske platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a, koja okuplja dionike iz industrije, stručnjake za utvrđivanje normi, vlade i predstavnike civilnog društva.

3.4.3.

Digitalna transformacija ima važne posljedice za različite sektore, kao i za potrošače. Brojna važna područja primjene IKT-a (poput e-zdravstva, inteligentnih prometnih sustava, pametne energije, napredne proizvodnje, pametnih gradova itd.) izravno se temelje na pet odabranih prioriteta normizacije IKT-a.

3.4.4.

Odabrani će prioriteti dopunjavati druge alate za normizaciju koji se upotrebljavaju u provedbi politike europske normizacije. Uz planiranu zajedničku inicijativu za europsku normizaciju to su Kontinuirani plan normizacije IKT-a i Godišnji program rada Unije.

3.5.1.

U točki 3.2. Komunikacije Komisije navodi se da utvrđivanje prioriteta u području normi IKT-a za jedinstveno digitalno tržište neće biti samo po sebi dovoljno. Uspjeh ovisi o visokoj razini predanosti normizaciji kod velikog broja dionika, uključujući industriju, organizacije za razvoj normi, istraživačke zajednice, kao i institucije EU-a i nacionalne javne uprave.

3.5.2.

Komisija predlaže proces na visokoj razini kako bi se prioritetne mjere uspješno provele. Tim će se procesom nadograditi i dopuniti europska platforma za više interesnih skupina, Kontinuirani plan normizacije IKT-a i Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju kao mehanizam primjene i širenja normi. U Komunikaciji Komisije opisuje se svaki od elemenata tog proces i sve povezane aktivnosti.

4.1.1.

Iz perspektive Komunikacije Komisije normizacija nije samoj sebi svrha nego tek sredstvo među čijim je ciljevima poticanje istraživanja i inovacija u području IKT-a.

4.1.2.

Norme ne donose samo prilike, već i okvire i ograničenja. One mogu pospješiti razvoj, no mogu ga i usporiti, posebice u sektorima koji se vrlo brzo razvijaju, poput IKT-a.

4.1.3.

U točki 2. Komunikacije pod nazivom „Utvrđivanje normi za IKT: izazovan globalni kontekst koji se brzo mijenja”, u kojoj se razmatraju problemi povezani s postupkom normizacije, navodi se sljedeće: „… sve većom složenošću, nastalom zbog sve brojnijih normi, i raznolikošću tehničkih zajednica uključenih u utvrđivanje normi usporavaju se inovacije”.

4.1.4.

Rezultati javnog savjetovanja (sažeto izvješće o javnom savjetovanju „Norme na jedinstvenom digitalnom tržištu: utvrđivanje prioriteta i osiguravanje rezultata”) pružaju uvid u stajališta relevantnih skupina dionika, poput sektora IKT-a. Taj se sektor zalaže za postupak normizacije „od baze prema vrhu”.

4.1.5.

Jasno je da pretjerana strogost normi ili njihovo prerano uvođenje mogu

4.1.6.

To znači da tijekom postupka normizacije treba pozorno ocjenjivati situaciju u pogledu oblikovanja, usvajanja i provedbe svake norme te treba uspostaviti primjerenu ravnotežu između normi kao ograničavajućeg faktora i kreativnosti, ostavljajući mogućnost slobodnog izražavanja i stvaranja novih „nestandardnih” rješenja.

4.2.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisije navodi se pet već spomenutih prioritetnih područja normizacije IKT-a:

4.2.2.

U Komunikaciji se također upućuje na godišnji Kontinuirani plan normizacije IKT-a. Različita područja utvrđena i opisana u godišnjem Kontinuiranom planu normizacije IKT-a za 2016. godinu:

4.2.3.

Iako su ta dva dokumenta – Komunikacija Komisije i Kontinuirani plan normizacije IKT-a za 2016. godinu – međusobno povezana te se nadopunjuju, koriste različitu terminologiju. U nijednom od tih dokumenata ne uspostavlja se veza između sličnih područja normizacije.

4.3.1.

U točki 3.1. Komunikacije Komisije utvrđuje se pet prioritetnih područja normizacije IKT-a i navodi sljedeće: „Ta su područja odabrana na temelju mišljenja europske platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a, koja okuplja dionike iz industrije, stručnjake za utvrđivanje normi, vlade i predstavnike civilnog društva. Postupkom javnog savjetovanja potvrđeno je da postoji široki konsenzus u vezi s određivanjem prioriteta koje se ovdje iznosi.”

4.3.2.

Javno savjetovanje održano je od 23. rujna 2015. do 4. siječnja 2016., a u njega je bilo uključeno 168 sudionika. Rezultati savjetovanja izneseni su u sažetom izvješću o javnom savjetovanju „Norme na jedinstvenom digitalnom tržištu: utvrđivanje prioriteta i osiguravanje rezultata”.

4.3.3.

Budući da su rezultati savjetovanja uzeti u obzir pri odabiru prioritetnih područja strategije na području IKT-a, koja se navode u Komunikaciji Komisije i tiču se velikog dijela europskih poduzetnika, zbog razmjerno niske stope sudjelovanja (168 ispitanika) mogle bi biti potrebne dodatne informacije o strukturi ispitanika.

4.3.4.

Informacije o skupinama ispitanika dostupne su u izvješću (2).

4.3.5.

Kao što se može vidjeti, brojni ispitanici pripadaju različitim organizacijama za normizaciju. Razmjerno mali udio čine razvojni programeri i proizvođači, a oni su ti koji pomno prate potrebe tržišta, određuju ili slijede trendove tehnološkog razvoja te imaju vlastite razvojne planove. Njih je, ukupno gledajući, malo.

4.3.6.

Rezultati savjetovanja izneseni u sažetom izvješću pružaju informacije o odabranim područjima, ali ne navode broj područja koja su zapravo razmatrana, niti koja su to područja bila (kao ni područja koja se spominju u kliznom planu normizacije IKT-a). U njima se ne navodi tko je donio odluku o odabiru područja, niti – u slučajevima gdje je prvobitan popis sadržavao i druga područja – kakva su bila mišljenja.

4.4.1.

Komisija se u Komunikaciji bavi brojnim konkretnim elementima koji će se tijekom vremena mijenjati, primjerice prioritetnim područjima, ključnim mjerama, glavnim rokovima i brojnim drugim elementima. To znači da takav dokument, tj. Komunikacija Komisije, ne može biti zamišljena za dugi rok.

4.4.2.

Stoga je potreban poseban postupak koji će se primjenjivati u praksi te kojim će se jasno odrediti na koji će se način i koliko često vršiti revizija tog dokumenta, organizirati javna savjetovanja, donositi odluke, izvršavati operativno planiranje i provoditi druge aktivnosti. Drugim riječima, potrebno je planirati redovno upravljanje životnim ciklusom tog dokumenta i svim s time povezanim aktivnostima.

4.5.1.

U Komunikaciji Komisije spominju se brojni aspekti povezani s odabirom prioriteta za normizaciju IKT-a i predviđene mjere za daljnji rad na tom području. Ipak, nakon što je pročitala Komunikaciju i s njom povezane dokumente, Studijska skupina EGSO-a ustanovila je da se nekoliko za društvo važnih aspekata uopće ne spominje, ili se spominje tek usput.

4.5.2.

Iako je glavni cilj Komunikacije Komisije utvrditi prioritetne pristupe normizaciji IKT-a i s njome povezanim aktivnostima, njena praktična provedba i primjena imat će utjecaj, izravan ili neizravan, i na područja kao što su:

4.5.3.

EGSO smatra da tijekom postupka normizacije treba obratiti pažnju na sljedeće: