Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Rodna ravnopravnost na europskim tržištima rada”

(razmatračko mišljenje na zahtjev Europskog parlamenta)

(2019/C 110/05)

Izvjestiteljica:

Helena DE FELIPE LEHTONEN

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 3.5.2018.
Pravni temelj:	pravilo 29. stavak 1. Poslovnika
Odluka Plenarne skupštine:	DD/MM/YYYY
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.11.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	151/2/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO smatra da je u cilju poboljšanja rodne ravnopravnosti na tržištima rada potrebno izraditi integriranu i ambicioznu europsku strategiju uz pomoć koje bi se nastojalo ukloniti sistemske i strukturne prepreke te koja bi dovela do odgovarajućih politika, mjera i programa EU-a za financiranje kako bi se poboljšala ravnopravnost žena i muškaraca i time potaknula „veća ravnopravnost u pogledu ekonomske neovisnosti žena i muškaraca”. Time bi se pridonijelo i provedbi europskog stupa socijalnih prava.

1.2.

U ovom se mišljenju ponovno ističe potreba za daljnjim rješavanjem već dobro poznatih problema kao što su razlika u plaći između spolova i ravnoteža između poslovnog i privatnog života, o kojima je EGSO već izradio mišljenja (1).

1.3.

EGSO smatra da su potrebni dodatni napori kako bi se riješio tvrdokorni problem razlike u plaći između spolova. U potpunosti podržava ciljeve Međunarodne koalicije za jednake plaće da se do 2030. ukloni razlika u plaći između spolova. Izražava žaljenje zbog niske stope provedbe preporuke Europske komisije o transparentnosti plaća iz 2014. i poziva države članice i EU da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ona ubrzala.

1.4.

EGSO podsjeća na to da transparentnost plaća ima važnu ulogu u borbi za smanjenje razlike u plaći između spolova (2). Preporučuje da se rodno neutralnim sustavima plaća potakne nepristrani pristup naknadama za rad i zapošljavanju.

1.5.

EGSO se slaže da je potrebno pojačati mjere za smanjenje horizontalne rodne segregacije u obrazovanju, osposobljavanju i na tržištu rada. Potrebno je provesti kampanje za podizanje svijesti i druge mjere kako bi se riješio problem rodnih stereotipa i segregacije u obrazovanju, osposobljavanju i odabiru karijere, uz svesrdno korištenje novih tehnologija. Bolje plaće i bolji radni uvjeti u sektorima u kojima prevladavaju žene mogli bi potaknuti muškarce da u većem broju uđu u ta zanimanja.

1.6.

Potrebno je uložiti dodatne napore u osnaživanje žena iz ranjivih skupina i njihovu integraciju na tržište rada, uzimajući u obzir međusektorski pristup (3).

1.7.

EGSO pozdravlja napore koje Komisija u okviru europskog semestra ulaže u bolje praćenje skrbi o djeci i dugotrajne skrbi. To bi i dalje trebao biti prioritet u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. EGSO se slaže s time da se u suradnji s državama članicama ponovno pokrene promišljanje o ciljevima koji se odnose na skrb za djecu, postavljenima 2002. na sastanku u Barceloni, kako bi se osiguralo da ti ciljevi postanu ambiciozniji i da ih se proširi na skrb za druge ovisne osobe.

1.8.

EGSO poziva Parlament i Vijeće da u buduće europske strukturne fondove uvedu nove i odgovarajuće pokazatelje kako bi se bolje pratio financijski doprinos EU-a raznim uslugama skrbi i rodnoj ravnopravnosti.

1.9.

EGSO pozdravlja prijedlog o fondu ESF+ u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. kojim se nastoji poduprijeti ravnopravnost muškaraca i žena te promicati sudjelovanje žena na tržištu rada s pomoću mjera za poboljšavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i pristupa skrbi za djecu. Međutim, također smatra da bi financijska sredstva EU-a trebalo dodjeljivati uz veće uvažavanje rodnih aspekata i da bi rodnu ravnopravnost trebalo postaviti kao zaseban cilj, a ne je objediniti s ciljevima borbe protiv diskriminacije i suzbijanja rasizma.

1.10.

EGSO također pozdravlja program InvestEU za razdoblje 2021. – 2027. kojim se podupiru ulaganja u socijalnu infrastrukturu. EGSO poziva Parlament i Vijeće da snažno podupru tu novu priliku za pokretanje prijeko potrebnih ulaganja u skrb za djecu (među ostalim i nakon škole).

1.11.

Žensko poduzetništvo zaostaje te ga je potrebno poticati kako bi se iskoristio golem potencijal digitalnog gospodarstva i tehnoloških inovacija. Potrebno je poboljšati pristup financiranju i olakšati prijelaz iz jednog u drugi status zaposlenja.

2.   Kontekst i izazovi

2.1.

Mišljenje EGSO-a sastavljeno je kao odgovor na zahtjev Europskog parlamenta za razmatračko mišljenje o rodnoj ravnopravnosti na europskim tržištima rada. Na zahtjev Parlamenta u ovom se mišljenju razmatra utjecaj mjera opisanih u preporuci Komisije o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene putem transparentnosti i potreba za dodatnim mjerama kako bi se uklonila razlika u plaći između spolova.

2.2.

Člankom 2. i člankom 3. stavkom 3. UEU-a te Poveljom Europske unije o temeljnim pravima priznaje se pravo na ravnopravnost žena i muškaraca kao jedna od temeljnih vrijednosti Unije, koja stoga predstavlja važnu zadaću. U europskom stupu socijalnih prava rodna ravnopravnost i pravo na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti navode se kao jedno od 20 načela ključnih za pravedno i dobro funkcioniranje tržišta rada i socijalnih sustava.

2.3.

Europska unija i države članice promiču rodnu ravnopravnost na tržištu rada s pomoću niza zakonodavnih i nezakonodavnih instrumenata, preporuka, smjernica politika i financijske potpore. U svojem Strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016. – 2019. Europska komisija potvrdila je prioritete kojima se potrebno baviti, a to su: jednaka ekonomska neovisnost žena i muškaraca, jednaka plaća za rad jednake vrijednosti i ravnopravnost u donošenju odluka, dostojanstvo, integritet te zaustavljanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje rodne ravnopravnosti izvan EU-a.

2.4.

U 2017. godini stopa zaposlenosti žena rasla je sporim ali stabilnim tempom u skladu sa stopom zaposlenosti muškaraca te je dosegla rekordnih 66,5 % u odnosu na 78,1 % za muškarce. Međutim, razlika u zaposlenosti između spolova (11,5 postotnih bodova) ostala je nepromijenjena od 2013. Povrh toga, nije vjerojatno da će se do 2020. postići EU-ov cilj od 75 % zaposlenih žena i muškaraca. U indeksu ravnopravnosti spolova zabilježen je porast sa 62 boda 2005. na 65 bodova 2012., a zatim na samo 66,2 boda 2015., djelomice zbog gospodarske krize. U nekim državama članicama, u okviru mjera za rješavanje gospodarske krize nije se vodilo računa o njihovom negativnom učinku na rodnu ravnopravnost.

2.5.

Unatoč općem napretku u području rodne ravnopravnosti na europskim tržištima rada, nejednakosti između žena i muškaraca i dalje postoje. Horizontalna i vertikalna segregacija važni su čimbenici koji pridonose neprilagođenoj razlici u bruto zaradi po satu između spolova, koja trenutačno iznosi otprilike 16 %. Razlika je veća i zbog toga što žene prevladavaju u radnim odnosima na nepuno radno vrijeme i u slabije plaćenim sektorima te češće koriste roditeljski dopust, što dovodi do prekida u karijeri, sporijeg napredovanja u karijeri i manjih ostvarenih mirovinskih prava.

2.6.

Postojeća razlika u zaposlenosti između spolova predstavlja značajan gospodarski i društveni gubitak za EU, koji se procjenjuje na 370 milijardi EUR godišnje. S obzirom na demografske izazove i smanjenje radno sposobnog stanovništva, Europa mora u cijelosti iskoristiti potencijal koji za tržište rada imaju sve žene, uzimajući u obzir čimbenike poput rase, etničkog podrijetla, društvenog okruženja, dobi, seksualne orijentacije, nacionalnosti, vjere, spola, invalidnosti te izbjegličkog ili migrantskog statusa, koji mogu znatno otežati njihovo sudjelovanje na tržištu rada.

2.7.

Žene se uglavnom zapošljavaju na slabije plaćenim radnim mjestima i radnim mjestima niže razine stručnosti te u sektorima zdravstvene skrbi, socijalnih usluga, obrazovanja, javne uprave i maloprodaje, dok su muškarci više zastupljeni u sektoru inženjerstva te građevinskom i prometnom sektoru. Sve je veći nedostatak muškaraca u sektorima obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga, a tome pridonosi i nedostatak pozitivnih primjera na koje se može ugledati te manje atraktivni radni uvjeti i plaće. Isto vrijedi i za žene, koje su nedovoljno zastupljene u zanimanjima u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). U 2016. žene su činile samo 17 % stručnjaka u IKT-u u EU-u.

2.8.

Dok se u Vijeću EU-a raspravlja o novom zakonodavstvu (Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života), žene i dalje pate od „kažnjavanja majčinstva” na radnom mjestu, uključujući i tijekom trudnoće i nakon poroda, što je i dalje problem u brojnim državama članicama. Razlika u zaposlenosti osobito je velika kad je riječ o majkama i ženama koje skrbe o drugima. U 2016. je više od 19 % neaktivnih žena bilo neaktivno jer su morale skrbiti za djecu ili odrasle. U prosjeku je stopa zaposlenosti žena koje su majke djeteta mlađeg od 6 godina 9 % niža od zaposlenosti žena koje nemaju djecu, a ta razlika u nekim zemljama doseže i 30 %.

2.9.

EGSO je izuzetno zabrinut zbog rasprostranjenosti seksualnog uznemiravanja s kojim se žene suočavaju na radnom mjestu, kao i zbog toga što je uznemiravanje žena na internetu sve prisutnije. Podsjeća na potrebu za boljom provedbom Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) o zabrani uznemiravanja i diskriminacije na radnom mjestu (5).

2.10.

EGSO također poziva na poduzimanje općih i posebnih mjera usmjerenih na žene iz ranjivih skupina s obzirom na to da one često nailaze na veće poteškoće pri ulasku na tržište rada. Ističe potrebu za međusektorskim pristupom kako bi se ženama koje se suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije povećale mogućnosti na tržištu rada.

2.11.

Žensko poduzetništvo i dalje je nedovoljno razvijeno. Žene čine 52 % ukupnog europskog stanovništva, ali samo 34,4 % samozaposlenih osoba u EU-u i 30 % poduzetnika s novoosnovanim poduzećima. Samozaposlene žene manje su imućne od samozaposlenih muškaraca. Ukupno 76,3 % samozaposlenih žena u 28 država članica EU-a radi samo, bez zaposlenika, dok je takvih muškaraca 69 %. Tako su muškarci češće vlasnici poduzeća sa zaposlenicima, dok su žene češće samozaposlene bez zaposlenika te su izložene većem riziku od niskog dohotka. Ženska kreativnost i poduzetnički potencijal nedovoljno su iskorišten izvor gospodarskog rasta i radnih mjesta koji je potrebno dodatno razviti kako bi se stvorila uspješna poduzeća.

2.12.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti vrijedan alat za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života muškaraca i žena. Međutim, žene rade na nepuno radno vrijeme češće od muškaraca (čine više od 70 % radnika na nepuno radno vrijeme), a povećanje je zabilježeno na slabije plaćenim radnim mjestima (maloprodaja, čišćenje i pomoć). Razina neželjenog rada na nepuno radno vrijeme i među ženama i među muškarcima i dalje izaziva zabrinutost. Cilj strategije Europa 2020. od 75 % zaposlenosti može se postići samo s pomoću integrirane strategije koja se sastoji od dosljedne kombinacije politika i mjera za promicanje sudjelovanja na tržištu rada, za kvalitetna radna mjesta, za osiguravanje jednakog postupanja u zapošljavanju i poticanje uravnoteženije raspodjele odgovornosti za skrb između roditelja i osoba koje se brinu za druge ovisne članove obitelji.

3.   Područja za daljnje djelovanje u cilju postizanja rodne ravnopravnosti na europskim tržištima rada

3.1.   Transparentnost plaća kao sredstvo za smanjenje razlike u plaći između spolova

3.1.1.

Razlika u plaći između spolova jedna je od najtvrdokornijih prepreka rodnoj ravnopravnosti na tržištima rada i u društvu, kao i prepreka gospodarskom rastu. EGSO u potpunosti podržava Međunarodnu koaliciju za jednake plaće (EPIC), globalnu inicijativu pod vodstvom Međunarodne organizacije rada (ILO), UNIFEM-a i OECD-a, u koju su uključene vlade, poslodavci, sindikati i civilno društvo u cilju uklanjanja razlike u plaći između spolova do 2030. EGSO poziva EU da pojača svoje djelovanje kako bi se osiguralo da će do 2030. u EU-u nestati razlike u plaći između spolova.

3.1.2.

EGSO ponavlja svoje preporuke u pogledu europskog akcijskog plana za rješavanje problema razlike u plaći između spolova (6). EGSO također uviđa da su preinaka Direktive 2006/54/EZ o ravnopravnosti spolova i Preporuka Komisije 2014/124/EU o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene upućena državama članicama ključne za uklanjanje razlike u plaćama između spolova te da su i dalje valjane. Međutim, potrebno je uložiti dodatne napore. U izvješću Komisije iz 2013. o primjeni Direktive 2006/54/EZ zaključeno je da je praktična primjena odredbi o jednakoj plaći u državama članicama jedno od najproblematičnijih područja Direktive.

3.1.3.

EPIC tvrdi da nedostatak transparentnosti plaća znatno utječe na razlike u plaćama muškaraca i žena te da veća transparentnost plaća može pridonijeti smanjenju razlika u plaći između spolova. Transparentnost plaća ima važnu ulogu u borbi protiv moguće diskriminacije u plaćama. EGSO je zabrinut zbog niske stope provedbe preporuke o transparentnosti plaća iz 2014. Premda u većini država članica postoje neke mjere za povećanje transparentnosti plaće, u trećini država članica takve mjere uopće ne postoje. EGSO poziva države članice da intenziviraju provedbu preporuke, primjerice predviđanjem mogućnosti da pojedinci zatraže informacije o platnim razredima ili mogućnosti da poslodavci (u poduzećima čija se veličina treba odrediti) izvješćuju o plaćama ili provode revizije plaća jer bi se time potaknuo pravedan pristup zapošljavanju i naknadama za rad. Potrebno je uzeti u obzir i potrebu za potpunim poštovanjem privatnosti (podataka) zaposlenika i općih industrijskih odnosa.

3.1.4.

Kako bi se primijenilo načelo jednake plaće i riješilo pitanje razlike u plaći između spolova, potrebne su bolje sinergije između različitih dostupnih mjera. Među njima se snažno potiču sustavi rodno neutralnih plaća jer potiču nepristran pristup zapošljavanju i naknadama za rad.

3.1.5.

Socijalni partneri u najboljem su položaju za preispitivanje vrijednosti vještina i zanimanja. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imaju ključnu ulogu u postizanju tog cilja i u rješavanju pitanja razlike u plaći između spolova.

3.1.6.

Na europskoj razini problem razlike u plaći rješava se i u okviru europskog semestra. Razlika u plaći između spolova istaknuta je 2017. godine u izvješćima za devet država članica. Preporuke za pojedine zemlje usmjerene na ulaganje u ustanove za skrb o djeci i nepoticajne fiskalne mjere te druge mjere u vezi s razlikom u plaći između spolova upućene su u 12 država članica.

3.1.7.

Osobitu pozornost potrebno je posvetiti povećanju osviještenosti o nesvjesnim pristranostima ili jačanju razlike u plaćama pri zapošljavanju ili promicanju. Jednako tako, za smanjenje razlike u plaći između spolova, uz suradnju sa socijalnim partnerima, nadležnim tijelima i tijelima za ravnopravnost, u potrazi za odgovarajućim rješenjima važna je podrška poslovnih organizacija.

3.2.   Obrazovanje, segregacija i stereotipi

3.2.1.

Problem ukorijenjene horizontalne segregacije u obrazovanju, osposobljavanju i na tržištu rada, koju potiču stereotipi i prepreke na tržištu rada, potrebno je rješavati od ranog djetinjstva nadalje. Postoji snažna korelacija između takve segregacije i razlike u plaći između spolova. Potrebno je jasnije istaknuti sklonost podcjenjivanju određenih zanimanja, uključujući zanimanja na vodećim položajima. Bolje plaće i bolji radni uvjeti u sektorima u kojima prevladavaju žene mogli bi potaknuti muškarce da u većem broju uđu u ta zanimanja, čime bi se doprinijelo rješavanju problema rodne segregacije u zanimanjima.

3.2.2.

Unatoč većoj uspješnosti žena u obrazovanju, one se suočavaju s brojnim preprekama u karijeri u određenim sektorima u kojima prevladavaju muškarci, na primjer u sektoru IKT-a. Iako neke djevojke odabiru obrazovanje u području STEM-a, samo 10 % žena kasnije ostvari karijeru u tom području. To iziskuje stavljanje većeg naglaska na borbu protiv segregacije i stereotipa u obrazovanju i bolje promicanje tog sektora među ženama.

3.2.3.

Nedostatak muškaraca u sektoru obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga poprima zabrinjavajuće razmjere. EGSO poziva na provedbu kampanja za podizanje razine osviještenosti i na promidžbu pozitivnih primjera na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se promicala zanimanja u sektorima IKT-a i STEM-a među ženama, a u sektorima obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalnih usluga među muškarcima.

3.3.   Usluge skrbi u cilju poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života

3.3.1.

Spajanje poslovnog s privatnim i obiteljskim životom jedan je od glavnih izazova za roditelje i druge osobe koje skrbe o drugima. Taj problem ima nerazmjerno velik utjecaj na žene jer one obično snose odgovornost u pogledu skrbi za ovisne članove obitelji. Uspostavljanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života naročito je problematično za domaćinstva sa samohranim roditeljima i za osobe koje pripadaju ranjivim skupinama. EGSO je pozdravio inicijativu Komisije kojom se želi povećati sudjelovanje roditelja na tržištu rada i pomoći im da ostvare bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

3.3.2.

Podjela roditeljskih odgovornosti i drugih oblika skrbi važan je cilj za ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada (7). Očevi općenito rijetko uzimaju očinski i roditeljski dopust, i to obično samo plaćeni dopust. Ključno je provesti mjere kojima se potiče veće sudjelovanje muškaraca u obiteljskom životu te pritom uzeti u obzir moguće troškove i organizacijske napore koje to iziskuje od poduzeća, osobito malih poduzeća i mikropoduzeća.

3.3.3.

Budući da je skrb o drugima jedan od glavnih razloga slabog sudjelovanja žena na tržištu rada, od ključne su važnosti ciljevi iz Barcelone, no oni nisu ispunjeni u dovoljnoj mjeri. Dokazi upućuju na pozitivnu korelaciju između ustanova za skrb o djeci i stope zaposlenosti žena. EGSO izražava žaljenje zbog toga što je tako malen broj zemalja postigao ciljeve iz Barcelone više od 15 godina nakon njihova usvajanja. Poziva na eventualnu reviziju radi postavljanja ambicioznijih ciljeva kao poticaja za promicanje rodne ravnopravnosti.

Cjenovna pristupačnost i dostupnost skrbi za djecu i drugih usluga skrbi i dalje je izazov, osobito za obitelji s nižim dohotkom. Stoga je važno u dobrom omjeru osigurati kvalitetne javne i privatne ustanove za skrb. Osim toga, radno vrijeme ustanova za skrb o djeci i dalje je velika prepreka za zaposlene roditelje.

3.3.4.

EGSO skreće pozornost i na potrebu za izvanškolskim ustanovama za skrb o djeci zaposlenih roditelja. Te bi ustanove trebale biti dostupne u zemljama u kojima školski dan završava rano, a roditelji se odlučuju za rad na nepuno radno vrijeme kako bi osigurali skrb za djecu. Za razumijevanje opsega i posljedica tog strukturnog problema u pogledu rodne ravnopravnosti na tržištu rada potrebno je više dostupnih podataka.

3.3.5.

Sektor skrbi važan je neiskorišten potencijal u pogledu radnih mjesta, a njegov rast zahtijeva posebnu pozornost zbog kontinuirane rodne segregacije te, u brojnim slučajevima, loših radnih uvjeta i niskih plaća. Kao što je EGSO već zatražio, potrebno je prikupljati odgovarajuće podatke o različitim aspektima sustava skrbi koja se plaća i o tome što Europljani preferiraju. To bi trebalo uključivati usluge njege u kućanstvu, koje se brzo razvijaju, kao i specifični slučaj njegovatelja koji žive u kućanstvu (8), od kojih se mnogi koriste mobilnošću unutar EU-a ili su migranti iz trećih zemalja i prijavljuju loše radne uvjete i plaće. EGSO poziva Komisiju da usvoji integriranu strategiju za sektor skrbi.

3.3.6.

EGSO pozdravlja napore Komisije u pogledu pomnijeg praćenja skrbi o djeci i dugotrajne skrbi u okviru europskog semestra i preporuke za pojedine zemlje upućene državama članicama.

3.4.   Financiranje rodne ravnopravnosti: višegodišnji financijski okvir

3.4.1.

EGSO pozdravlja prijedlog o fondu ESF+ u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., kojim se nastoje poduprijeti ravnopravnost muškaraca i žena, jednake mogućnosti i nediskriminacija, a mjerama za poboljšavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i pristupa skrbi o djeci promicati sudjelovanje žena na tržištu rada. EGSO potiče institucije EU-a i države članice da provedu njegovu preporuku o tome da se rodna ravnopravnost podupire sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (9).

3.4.2.

EGSO smatra da bi financijska sredstva EU-a trebalo dodjeljivati uz veće uvažavanje rodnih aspekata. EGSO je zabrinut da objedinjavanje ciljeva rodne ravnopravnosti, borbe protiv diskriminacije i suzbijanja rasizma u jedan cilj slabi vidljivost svakog od tih elemenata i jasnoću iznosa koji im se dodjeljuju. Trebalo bi razmotriti najbolji način za rješavanje tog pitanja.

3.4.3.

EGSO ističe potrebu za ulaganjem u kvalitetne, cjenovno pristupačne i dostupne usluge i ustanove za skrb za sve. Prijedlog Komisije o fondu ESF+ predstavlja korak u pravom smjeru jer se više ulaže u skrb za djecu. Potrebno je dodatno unaprijediti to financiranje na temelju dobrih praksi koje će prikupiti Komisija.

3.4.4.

EGSO također pozdravlja program InvestEU u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za 2021. – 2027. i njegov prioritet poticanja ulaganja u socijalnu infrastrukturu, što bi moglo imati pozitivan utjecaj na rodnu ravnopravnost.

3.4.5.

EGSO je zabrinut što trenutno ne postoji nikakva procjena toga na koji način države članice koriste financijska sredstva EU-a za potporu pružanju usluga skrbi. Taj se problem mora riješiti u idućem financijskom razdoblju uvođenjem u buduće europske strukturne fondove, uključujući ESF+, odgovarajućih pokazatelja za države članice kako bi se bolje pratio financijski doprinos EU-a različitim uslugama skrbi i rodnoj ravnopravnosti.

3.5.   Sustavi poreza i naknada

3.5.1.

Dostupni dokazi upućuju na to da se žene često suočavaju s izrazito nepoticajnim ekonomskim mjerama kad ulaze na tržište rada ili žele raditi više: struktura sustava poreza i naknada može imati odvraćajući učinak na osobe koje ostvaruju drugi prihod, a najčešće su to žene. Izravne posljedice toga su uplaćivanje nižih ili nikakvih doprinosa u mirovinski sustav, što kasnije dovodi do nižih mirovina, pa i siromaštva.

3.5.2.

U okviru europskog semestra već je istaknuta potreba za prilagodbom sustava poreza i naknada u cilju sprečavanja izrazito nepoticajnih mjera za osobe koje ostvaruju drugi prihod, a žele se zaposliti ili raditi više. Bit će potrebno bolje pratiti razvoj situacije u državama članicama.

3.6.   Žensko poduzetništvo

3.6.1.

Poduzetništvo može biti prilika za ekonomsku neovisnost žena, uz kvalitetna radna mjesta, uspješne karijere, oslobađanje žena od siromaštva i socijalne isključenosti te doprinos uravnoteženijoj zastupljenosti spolova u donošenju odluka. Žensko poduzetništvo mora se podržati uz pomoć boljeg pristupa socijalnoj zaštiti i kvalitetnijih mjera socijalne zaštite (10) te općim uključivanjem poduzetničkog obrazovanja u obrazovanje i osposobljavanje.

3.6.2.

Kad je riječ o samozapošljavanju, žene češće rade same i izloženije su riziku siromaštva zaposlenih, dok su muškarci češće vlasnici poduzeća sa zaposlenima. Žene se također suočavaju s više strukturnih prepreka u pogledu pristupa financiranju te sa stereotipima i nepovjerenjem. Takve je prepreke potrebno ukloniti. Mentorstvo poslovnih anđela i novi oblici financiranja mogu biti korisni za prevladavanje prepreka. Potrebno je aktivnije promicati i širiti postojeće mreže u poslovnim organizacijama.

3.7.   Digitalno gospodarstvo

3.7.1.

Promjene na tržištu rada uzrokovane globalizacijom, tehnološkim razvojem i demografskim promjenama pružaju nove perspektive zaposlenicima i poduzetnicima. Novi i rastući sektori (npr. IKT, zeleno gospodarstvo, industrija 4.0, e-trgovina) ženama mogu pružiti brojne mogućnosti dobro plaćenih poslova. EGSO je istaknuo i problem digitalnog jaza među spolovima koji predstavlja niz izazova koje je potrebno riješiti, a izradio je i preporuke o tome kako ispraviti neravnoteže u pogledu obrazovnih sustava i tržišta rada (11).

3.7.2.

Kako bi se osiguralo da žene i muškarci mogu s povjerenjem djelovati u digitalnom gospodarstvu, potreban je jasniji status na nacionalnoj razini u pogledu prava, prava u području socijalne sigurnosti i obveza koje proizlaze iz ugovora o radu i ugovora između poduzeća. Obrazovanje i osposobljavanje trebaju biti u središtu strategija za poticanje IKT-a, STEM-a i „zelenih” karijera za žene, a rodna perspektiva trebala bi biti uključena u strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta.

3.8.   Pojačana suradnja svih aktera

3.8.1.

Uloga socijalnih partnera u pregovaranju o kolektivnim ugovorima od velike je važnosti za hvatanje u koštac s pitanjem višestrukih dimenzija rodne ravnopravnosti i jednakih plaća na europskim tržištima rada. Na razini EU-a socijalni su partneri 2005. godine usvojili okvir mjera za rodnu ravnopravnost, nakon čega su uslijedile zajedničke mjere na nacionalnoj razini namijenjene rješavanju pitanja rodnih uloga, promicanju žena u donošenju odluka, pružanju potpore ravnoteži između poslovnog i privatnog života i rješavanju problema razlike u plaći između spolova. Godine 2008. revidirali su sporazum o roditeljskom dopustu iz 1996. (Direktiva Vijeća 2010/18/EU (12)), a 2012. razvili skup alata za poboljšanje rodne ravnopravnosti u praksi.

3.8.2.

I organizacije civilnog društva mogu na koristan način pridonijeti promicanju rodne ravnopravnosti na tržištu rada, naročito kad su posrijedi ranjive skupine.

3.8.3.

EGSO poziva na obnovljenu i ambicioznu strategiju na razini EU-a za postizanje rodne ravnopravnosti na europskim tržištima rada koja bi se trebala dosljedno uklopiti u moguću buduću europsku strategiju za zapošljavanje, u europski stup socijalnih prava i europsku dimenziju UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.

---

(1)  SL C 129, 11.4.2018., str. 44., SL C 262, 25.7.2018., str. 101.

(2)  SL C 129, 11.4.2018., str. 44.

(3)  SL C 367, 10.10.2018., str. 20.

(4)  SL L 204, 26.7.2006., str. 23.

(5)  SL C 351, 15.11.2012., str. 12., SL C 242, 23.7.2015., str. 9., SL C 367, 10.10.2018., str. 20.

(6)  SL C 262, 25.7.2018., str. 101.

(7)  SL C 129, 11.4.2018., str. 44.

(8)  SL C 487, 28.12.2016., str. 7.

(9)  Vidjeti mišljenje EGSO-a o Europskom socijalnom fondu plus (SL C 62, 15.2.2019., str. 165.).

(10)  SL C 173, 31.5.2017., str. 45.

(11)  SL C 440, 6.12.2018., str. 37.

(12)  SL L 68, 18.3.2010., str. 13..