Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan za digitalno obrazovanje

(2018/C 461/08)

Glavni izvjestitelj: Domenico GAMBACORTA (IT/EPP), predsjednik pokrajine Avellino Referentni dokument/i: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o akcijskom planu za digitalno obrazovanje COM(2018) 22 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Ključne poruke

1.

ističe da obrazovanje od Bolonjskog procesa igra ključnu ulogu u stvaranju europskog prostora za dijalog i suradnju u području temeljnih načela – slobode izražavanja, tolerancije, slobode istraživanja, slobodnog kretanja studenata i osoblja, uključenosti studenata i zajedničkog oblikovanja procesa cjeloživotnog učenja – koji odražavaju temeljne vrijednosti aktualnog europskog društva;

2.

ističe da je obaveza država članica EU-a da mladim ljudima pruže „najbolje obrazovanje i osposobljavanje” potvrđena u nedavnim deklaracijama (Bratislava, rujan 2016., Rim, ožujak 2017.) i sastancima na vrhu (Tallin, svibanj 2017., Göteborg, studeni 2017., Bruxelles, siječanj 2018.).

3.

ističe kako će digitalna revolucija i dalje značajno mijenjati način na koji Europljani žive, studiraju i rade i povezuju te da su digitalne vještine i kompetencije uz pismenost i matematičku pismenost od temeljne važnosti kako bi se građanima pomoglo da se suoče s izazovima globaliziranog i međusobno povezanog svijeta koji se neprestano mijenja;

4.

slaže se s time da usvajanje digitalnih vještina i kompetencija treba započeti u ranoj dobi i nastaviti tijekom života kao dio obrazovnog programa za dječju dob ili obrazovanje odraslih;

5.

uviđa da je razvoj digitalnih vještina radne snage EU-a ključan za suočavanje s pitanjem transformacije tržišta rada i izbjegavanje nedostatka vještina ili neusklađenosti;

6.

smatra da je digitalno obrazovanje potreba i prilika za rješavanje obrazovnih izazova primjerice pružanjem mogućnosti za uključiviju nastavu izrađenu po mjeri za osobe s posebnim obrazovnim potrebama i osobe s invaliditetom, migrante i osobe u sustavima skrbi država članica;

7.

napominje da razvoj digitalnih vještina služi kao odličan poticaj za razvoj novog poduzetničkog talenta, za stjecanje neovisnosti u obavljanju pojedinačnih ili komplementarnih zadaća, kao i za podršku rada multidisciplinarnih ili geografski izmiješanih timova; i

8.

ističe potencijal digitalne transformacije za mogućnost napredovanja na društvenoj ljestvici, formiranje obrazovanijih i obavještenijih građana, poticanje građanske uključenosti, demokratizaciju znanja, poboljšanje pristupa informacijama, njihovog korištenja i proizvodnje, u cilju stvaranja zdravog digitalnog identiteta te aktivnih i odgovornih digitalnih građana;

9.

ističe da su loše pripremljeni korisnici posebice u opasnosti od brojnih rizika koji se kriju u nesvjesnoj upotrebi digitalnih resursa, što uključuje kibernetičko nasilje, lažno predstavljanje (eng. phishing), slanje poruka i fotografija seksualnog sadržaja (eng. sexting), seksualnu iznudu (eng. sextortion), poremećaj ovisnosti o internetskim igrama (eng. Internet Gaming Disorder), simptomi stresa povezanog s digitalnim radom, sindrom FOMO odnosno strah od propuštanja informacija (eng. Fear of Missing Out);

10.

zahtijeva da se veći naglasak stavi na jačanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti djece i mladih te odraslih, kako bi mogli prepoznati i oduprijeti se ogromnoj količini lažnih vijesti kao i riziku nekritičkog korištenja informacija dostupnih na internetu ili informacija dostupnih digitalnim putem;

11.

ukazuje na rizik koji masovno uvođenje algoritama i sustava strojnog učenja koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i analitici podataka predstavlja za pedagošku slobodu kao i za pitanja neutralnosti, sigurnosti i privatnosti podataka;

12.

spominje neke rezultate iz „Istraživanja škola, IKT u obrazovanju” (1) (2013.), u kojem je ustanovljeno sljedeće: — dostupnost infrastrukture na školskoj razini znatno se razlikuje među zemljama; — samo oko 50 % studenata u EU-u podučava nastavnik koji ima pozitivan stav o svojoj sposobnosti da digitalne tehnologije na pedagoški vrijedan način uključi u nastavne aktivnosti; — samo oko 25 – 30 % učenika podučavaju nastavnici kojima je osposobljavanje u području IKT-a obavezno;

13.

posljedično tome, ističe da nastavnici i nastavno osoblje igraju ključnu ulogu u usmjeravanju učenika ka inovativnim praksama stvaranja znanja putem odgovarajućih poveznica između formalnog, neformalnog i informalnog učenja, pod pretpostavkom da ne postoji jedinstven pristup povećanju razine digitalnih inovacija u obrazovanju;

14.

ističe da su nastavnicima, ravnateljima škola i drugim obrazovnim subjektima potrebni potpora i odgovarajuće osposobljavanje kako bi učinkovito pronašli svoj način da kombiniraju tradicionalne obrazovne metode s mogućnostima koje nude digitalne tehnologije;

15.

u tu svrhu predlaže suradnju između privatnih i javnih dionika u koju bi posebice bili uključeni ponuđači obrazovnih tehnologija putem eventualnih strukovnih organizacija, kako bi se nastavnicima, uz besplatne digitalne obrazovne materijale, omogućilo osposobljavanje te kako bi se riješili prekogranični problemi vezani uz autorska prava;

16.

ističe rizike koji se javljaju u kontekstu velikih digitalnih poduzeća, posebice GAFAM-a (Google, Amazon, Facebook, Apple i Microsoft), koji nameću svoje standarde u obrazovanju nudeći svoj hardver i/ili softver i obrazovne resurse, za koje je neophodno uvesti stroge kontrole u pogledu zaštite podataka i autorskih prava;

17.

ističe da je potrebno smanjiti postojeći digitalni jaz, i to uzimanjem u obzir različitih čimbenika te pojave, primjerice života u različitim geografskim i demografskim kontekstima, različitih jezika sporazumijevanja, različitih razina obrazovanja, rodne i dobne različitosti, mogućeg invaliditeta, pripadanja socioekonomskim skupinama u nepovoljnom položaju;

18.

insistira na potrebi boljeg iskorištavanja financijske potpore EU-a kako bi se osiguralo da su škole i obrazovne ustanove (što uz ustanove obaveznog obrazovanja uključuje i druge obrazovne faze poput dječjih vrtića, centara za obrazovanje odraslih, muzičkih škola itd. kako bi se osigurao cjeloživotni pristup učenju) bolje opremljene nužnom infrastrukturom za širokopojasne veze velike brzine i kvalitete, a posebice one koje se nalaze u područjima s geografskim, demografskim i socijalnim izazovima;

19.

predlaže da se u skladu s provedbom digitalnih inovativnih resursa i praksi testiraju te potom i uvedu i novi resursi i načini procjene poput evaluacijskih uputa i kriterija, i to u kombinaciji s tradicionalnijim metodama, kako bi se iskoristio potencijal koji brzo pružanje povratnih informacija predstavlja za učinkovitiji proces učenja izrađen po mjeri;

20.

primjećuje da, u skladu s načelima koja su nadahnuće za Platformu za cjeloživotno učenje te kako bi se poboljšali iskustvo i rezultati učenja, učenicima treba osigurati središnju ulogu, i to određivanjem ciljeva na temelju mišljenja i vrijednosti učenika kako bi se izbjeglo da imaju ulogu pasivnog potrošača tehnologije;

21.

pozdravlja Akcijski plan za digitalno obrazovanje kao kratkoročni i srednjoročni alat za poticanje, provedbu i povećavanje svrsishodne upotrebe digitalnih i inovativnih obrazovnih praksi u školama, u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te visokog obrazovanja kao dio „europskog prostora obrazovanja” i „Novog programa vještina za Europu” (2) kojim se nadopunjuju preporuke o zajedničkim vrijednostima i ključnim kompetencijama.

22.

uviđa da su prioriteti utvrđeni u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje u skladu sa složenim i brojnim izazovima koje predstavlja digitalna revolucija;

23.

smatra da se Akcijski plan za digitalno obrazovanje na odgovarajući način treba poduprijeti sredstvima iz novog višegodišnjeg financijskog okvira kao i resursima nacionalnih proračuna koje je, uz povezivost i infrastrukture, potrebno dodijeliti i u svrhe razvoja digitalnih vještina i kompetencija na svim razinama obrazovanja;

24.

ističe da je preduvjet za integraciju digitalne tehnologije u naše obrazovne sustave i postizanje ciljeva Akcijskog plana plodonosnija suradnja svih uključenih i potencijalnih dionika, kojom bi se osigurale konvergencija, sinergije i multidisciplinarna stručnost kao i interoperabilnosti različitih sustava;

25.

smatra da je od ključne važnosti osigurati ulaganje znatnog napora u koordinaciju i integraciju svih inicijativa i mjera kojima se također poboljšavaju politike širenja, kako bi se izbjeglo to da uglavnom samo obrazovne i političke institucije iskorištavaju dostupne prilike jer su sposobnije nositi se s prekompliciranim pozivima na financijsku potporu;

26.

podsjeća na temeljnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi politika obrazovanja i osposobljavanja te na to da bi stoga postupak prilagođavanja obrazovnih sustava standardima digitalnog doba trebao uključivati sve razine upravljanja (europsku, nacionalnu, regionalnu i lokalnu).

Bolje iskorištavanje digitalne tehnologije za podučavanje i učenje: digitalne kompetencije i vještine za digitalnu transformaciju

27.

ističe da su usprkos tome što je pristup digitalnoj infrastrukturi samo jedan od aspekata digitalnog jaza, manjak financijskih sredstava te nedovoljna i nedjelotvorna oprema te pojasna širina i dalje prepreka za korištenje IKT-a za podučavanje i učenje:

28.

poziva na pružanje potpore izradi nacionalnih strategija i okvira, za pospješivanje dijaloga među dionicima i veću potporu za nastavnike kako bi stekli metodološku stručnost;

29.

nada se da će pokretanje široke kampanje inicijativa za osposobljavanje nastavnika i nastavničkog osoblja osnažiti njihove trenutačne digitalne vještine, s posebnim naglaskom na osobe s niskom razinom stručnosti i iskustva u području digitalnih tehnologija;

30.

pozdravlja to što EU podupire digitalnu spremnost općih i strukovnih škola jačanjem njihovih digitalnih kompetencija i stavljanjem na raspolaganje alata za samoprocjenu SELFIE milijunu nastavnika, voditelja osposobljavanja i učenika do kraja 2019., u sinergiji s instrumentima za procjenu koji bi mogli biti usvojeni na razini pojedinačnih država članica;

31.

ističe da IKT doprinosi inovacijama u procesima i ustrojstvenim rješenjima te smatra da su alati poput Europskog okvira za računalne vještine (e-CF) korisni kao referentni izvor za kompetencije i vještine u području IKT-a diljem Europe;

32.

prepoznaje dodanu vrijednost sustava kupona s naglaskom na područjima u nepovoljnom položaju i osiguravanjem potpune primjene skupa alata za ruralna područja;

33.

odobrava okvir za izdavanje digitalno potvrđenih kvalifikacija i potvrđivanje digitalno stečenih vještina koje su pouzdane i višejezične te smatra ključnim da okvir u potpunosti bude usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom za cjeloživotno učenje (EQF) i europskom klasifikacijom vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO);

34.

potiče suradnju između industrijskog sektora i obrazovanja te drugih oblika javno-privatnih partnerstava u cilju razvijanja programa osposobljavanja u području digitalnih vještina te u cilju osiguravanja jednake dostupnosti digitalnih karijera, bez obzira na socioekonomski status ili tjelesni invaliditet.

Razvoj odgovarajućih digitalnih kompetencija i vještina za digitalnu transformaciju

35.

ističe da školske zajednice trebaju podržavati sve učenike i odgovarati na njihove posebne potrebe u cilju jamčenja potpune uključenosti;

36.

smatra da je ključno smanjiti obrazovne razlike među studentima koji pripadaju različitim socioekonomskim skupinama, iskoristiti potencijal nastave izrađene po mjeri i novih alata za učenje te u potpunosti iskoristiti prednost otvorenih obrazovnih resursa i otvorene znanosti;

37.

nada se razvoju europske platforme za digitalno visoko obrazovanje koja bi nudila učenje, kombiniranu mobilnost, virtualne kampuse i razmjenu najbolje prakse među ustanovama visokog obrazovanja;

38.

pozdravlja Europski referentni okvir digitalne kompetencije za nastavno osoblje koji nudi smjernice za razvoj modela digitalne kompetencije;

39.

ističe važnost poticanja i olakšavanja razvoja digitalnih kompetencija nastavnika iz cjelovite perspektive i u okviru europskog okvira vještina za nastavnike koji pokriva temeljnu i trajnu izobrazbu nastavnika.

40.

uviđa važnost mobilnosti te stoga poziva na veću usredotočenost sljedećeg programa Erasmus + i drugih relevantnih programa EU-a za financiranje kako bi se podržala prilagodba postupaka obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu.

41.

stiče važnost zajedničkih napora i suradnje u području obrazovanja. Poziva na uspostavu zajedničke europske platforme otvorene raznim dionicima radi razvoja mjerila i pokazatelja s pomoću kojih bi se raznim pružateljima usluga obrazovanja omogućilo da detaljno prate napredak u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u školama i drugim obrazovnim okruženjima. Rad u okviru te platforme treba se odvijati uz blisku suradnju među državama članicama kako bi se u obzir uzela stečena iskustva, utvrdile postojeće metode praćenja itd.;

42.

ističe važnost digitalnih kompetencija za sve građane, kao što stoji u revidiranom Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, kao i u Europskom okviru digitalne kompetencije za građane u pet područja (informacijska i podatkovna pismenost; komunikacija i suradnja; stvaranje digitalnog sadržaja; sigurnost i dobrobit te rješavanje problema) i potiče poučavanje i učenje u kojima su digitalne vještine integrirane među druge vještine koje je potrebno razviti;

43.

podržava predloženo: i. kampanju podizanja svijesti na razini EU-a usmjerenu na nastavnike, roditelje i učenike u cilju poticanja internetske sigurnosti, kiberhigijene i medijske pismenosti, ii. obrazovne inicijative u području kibersigurnosti na temelju okvira digitalne kompetencije za građane te iii. valorizaciju i širenje dobrih praksi, u cilju osposobljavanja građana za sigurno i odgovorno korištenje tehnologijom;

44.

potiče poduzetnički duh regija i gradova te pomak ka otvorenim inovacijama unutar viđenja partnerstava usmjerenog na ljude, i to između dionika javnog i privatnog sektora, sveučilišta i građana;

45.

očekuje da će i dalje biti obaviješten o političkim saznanjima o tome kako se mjere provode te da će biti pozvan da doprinese novoj raspravi na europskoj razini o budućoj suradnji u području obrazovanja i osposobljavanja.

Poboljšanje obrazovanja poboljšanom analizom podataka i predviđanjem

46.

nada se usvajanju zajedničkog metodološkog okvira za utvrđivanje pokazatelja kojima se može obuhvatiti digitalni jaz te poziva na to da se značajan napor uloži u stvaranje i prikupljanje pouzdanih i lako dostupnih podataka za njegovu evaluaciju i praćenje;

47.

skreće pozornost na probleme koji nastaju kada su osobni podaci i studentski dosjei pohranjeni kod privatnih operatera, često u drugom dijelu svijeta. Konkretno, posebnu pažnju treba posvetiti tome jesu li ti operateri spremni potpisati korisničke ugovore s brojnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima;

48.

Također izražava zabrinutost zbog rudarenja podataka, odnosno što uraditi kada poduzeća koriste podatke učenika i školskih zaposlenika kako bi ih prodala trećim stranama te primjećuje da je također važno, prije svega za lokalne i regionalne vlasti, razjasniti koliko dugo relevantni administrativni podaci i slični dokumenti mogu biti javno dostupni;

49.

sa zadovoljstvom iščekuje pokretanje planiranih pilot-projekata za iskorištavanje dostupnih podataka i za omogućavanje provedbe i praćenja obrazovne politike te pozdravlja i planirane alate i smjernice za države članice;

50.

Smatra važnim uvođenje strateškog predviđanja povezanog s kretanjima u području digitalne transformacije koja su ključna za budućnost obrazovnih sustava, u bliskoj suradnji sa stručnjacima iz država članica – i uz uključivanje lokalnih i regionalnih predstavnika, te iskorištavanje postojećih i budućih oblika europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja.

51.

potiče korisničke inovacije kao ključ za brzo donošenje inovativnih rješenja za probleme u području obrazovanja. Stajalište korisnika često se ne uzima dovoljno u obzir, što može ograničiti mogućnosti rješenja određenih problema te stoga u tom kontekstu pozdravlja razmatranje načina za promicanje uključenosti i sudjelovanja građana te korisničkih inovacija;

52.

Ističe da će se predmetnim akcijskim planom poduprijeti i europski semestar, koji je ključni pokretač reformi u okviru preporuka po državama članicama u području obrazovanja i osposobljavanja;

53.

podržava ulaganje napora u osnaživanje upravljanja školskim obrazovnim sustavima te podsjeća na to da se dobrim višerazinskim upravljanjem može poboljšati uspješnost obrazovanja i osposobljavanja, pospješiti sudjelovanje, poticati uspostavljanje inovativnih mehanizama, promicati uključivi sustav obrazovanja oblikovan da u obzir uzima osobu u cijelosti i razvijati cjeloživotne sustave obrazovanja;

54.

pozdravlja najavljeni dijalog Europske komisije o provedbi predloženih aktivnosti i mjera te izražava svoju spremnost da se angažira i, uz države članice, Europski parlament, Europski gospodarski i socijalni odbor te Grupu Europske investicijske banke, nastavi surađivati s Europskom komisijom kako bi se nastavio provoditi predloženi program i osigurala usklađenost s prioritetima u sadašnjim i budućim programima EU-a za financiranje.

---

(1)  Istraživanje škola: IKT u obrazovanju Vrednovanje pristupa, upotrebe i stavova u pogledu tehnologije u europskim školama. Završno studijsko izvješće, Europska komisija, 2013.

(2)  COM(2016) 381.