Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(COM(2021) 555 final – 2021/0200(COD))

(2022/C 152/31)

Izvjestitelj:	Veselin MITOV
Suizvjestitelj:	Udo HEMMERLING

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 13.9.2021. Vijeće, 17.9.2021.
Pravna osnova:	članak 304. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	25.11.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	8.12.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	565
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	220/4/8

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije da se izmijeni Uredba o raspodjeli tereta (ESR) – Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama – kako bi se ‚doprinos ESR-a usmjerio na postizanje ambicioznijih ciljeva za 2030. na temelju europskog zelenog plana, a u sklopu paketa mjera „Spremni za 55 %” pretvorio u konkretne mjere.

1.2.

Povećana ambicioznost EU-a u pogledu smanjenja emisija ističe se u međunarodnim razmjerima, no čak i ti pojačani napori možda neće moći utjecati na to da EU kao bogato gospodarstvo i tradicionalno jedan od većih izvora emisija znatno doprinese scenariju maksimalnog zagrijavanja od 1,5 oC do kraja stoljeća, uzimajući u obzir i zabrinjavajuća predviđanja iznesena u nedavno objavljenom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2021 (2). Stoga je ključno da se cilj smanjenja emisija od 55 % na razini EU-a ostvari do 2030., zbog čega su napori država članica od presudne važnosti. EGSO stoga uviđa da su ambiciozni i obvezujući ciljevi iz ESR-a ključni za države članice.

1.3.

Zbog toga je neupitna visoka razina klimatskih ambicija za cijeli paket „Spremni za 55 %”. Istodobno, distribucijski učinci tog nužnog djelovanja u području klime mogu biti znatni (i među državama članicama i unutar njih) te im je iz tog razloga potrebno pristupiti na odgovarajući način.

1.4.

EGSO se slaže sa stajalištem da treba voditi računa o razlikama između država članica kako bi se osigurale maksimalna pravednost i isplativost. Kako bi se postigla istinska isplativost na pravedan način, prilikom izračunavanja raspodjele tereta trebalo bi istodobno uzeti u obzir oba aspekta i ciljeve postaviti tako da relativni troškovi smanjenja emisija u okviru BDP-a budu jednaki za svaku zemlju. Kako bi se nadoknadili nedostaci u raspodjeli tereta, EGSO smatra da je uloga mehanizama fleksibilnosti ključna te da im treba posvetiti posebnu pozornost.

1.5.

Integracija bi se trebala odvijati na način kojim se pospješuje napredak prema dugoročnoj klimatskoj neutralnosti te stoga treba uzeti u obzir i smanjenje emisija i sekvestraciju ugljika, kao i izazove u području prilagodbe i sigurnosti opskrbe hranom.

1.6.

U cilju uspostave novog sustava za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i građevinarstva, EGSO podržava trenutačni prijedlog Komisije da ti sektori ostanu obuhvaćeni područjem primjene ESR-a čak i nakon uspostave novog sustava trgovanja emisijama za cestovni promet i graditeljstvo. Prima na znanje i to da će se smanjenja emisija koja proizlaze iz trgovanja emisijama u tim sektorima uzeti u obzir u nastojanjima država članica da ispune obveze iz ESR-a. EGSO ističe da Komisija i države članice trebaju na neometan i transparentan način riješiti pitanje povezanosti tih dvaju sustava.

2.   Opće napomene

2.1.

U okviru paketa mjera „Spremni za 55 %”, koji je Europska komisija pokrenula 14. srpnja 2021., cilj je ovog prijedloga izmijeniti ESR kako bi se njegov doprinos usmjerio na postizanje cilja smanjenja emisija od 55 % do 2030. i uskladio s Europskim zakonom o klimi. Ukupna smanjenja trebalo bi povećati za oko 11 postotnih bodova u odnosu na cilj smanjenja iz ESR-a za 2030. koji je utvrđen 2018. i iznosi 29 %. EGSO u ovom mišljenju iznosi svoja stajališta o predloženoj uredbi o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030.

2.2.

Prijedlog sadržan u ESR-u dio je provedbe obveza EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine u usporedbi s razinom iz 1990. Kako je predložila Komisija, cilj za 2030. iziskuje smanjenje emisija od 61 % u sektorima obuhvaćenima postojećim sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS), smanjenje od 43 % u predloženom zasebnom ETS-u za sektore prometa i građevinarstva te smanjenje od 40 % u ostalim sektorima (koji nisu obuhvaćeni ETS-om), u usporedbi s razinama iz 2005.

2.3.

Predložena uredba primjenjuje se na sektore cestovnog prometa i građevinarstva, koji bi bili obuhvaćeni zasebnim ETS-om, kako je navedeno u paketu mjera „Spremni za 55 %”, kao i na unutarnju plovidbu EU-a te na sektore i djelatnosti koji nisu obuhvaćeni ETS-om, kao što su poljoprivreda i gospodarenje otpadom. EGSO podržava prijedlog Komisije da se ESR nastavi primjenjivati na navedene sektore. Prema Komisijinoj procjeni učinka očekivana dodana vrijednost tog prijedloga jest da se njime osigurava da će ti sektori ostvariti potrebna smanjenja emisija i da bi se (prošireni) ETS trebao smatrati dodatnom potporom postizanju većih ambicija za 2030. U procjeni učinka ističe se i da će za povećanje nacionalnih ciljeva u okviru ESR-a biti potrebno preispitati načela pravednosti i troškovne učinkovitosti. Komplementarni instrumenti (tržište i propisi) mogli bi stoga biti potrebni za sektore kojima je svojstvena nefleksibilnost tržišta (nedostatak pristupa cjenovno pristupačnim rješenjima s niskim emisijama ugljika) u kojima je izravno pogođeno stanovništvo (posebno skupine s niskim dohotkom). Zadržavanjem tih sektora u okviru regulatornih mogućnosti država članica koje djeluju u okviru ESR-a osigurava se postizanje željenih rezultata i mogu se osigurati bolja zaštita i pravednost. Iz tog razloga EGSO podržava trenutačni prijedlog Komisije da ti sektori ostanu obuhvaćeni područjem primjene ESR-a čak i nakon uspostave novog sustava za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i građevinarstva. EGSO ističe da Komisija i države članice trebaju na neometan i transparentan način riješiti pitanje povezanosti tih dvaju sustava.

2.4.

Komisija predlaže zadržavanje diferenciranih nacionalnih ciljeva u pogledu smanjenja emisija radi poštovanja načela pravednosti i isplativosti, na što poziva Europsko vijeće. Revidirani ciljevi smanjenja stakleničkih plinova pojedinačnih država članica u sektorima obuhvaćenim ESR-om za 2030. variraju od 10 % do 50 % u odnosu na razine iz 2005. EGSO odlučno podupire zamisao da bi države članice koje su ekonomski najsposobnije za smanjenje emisija stakleničkih plinova trebale uložiti relativno veće napore, pri čemu bi trebalo razmotriti i potencijal za isplativo smanjenje emisija te u istu svrhu osigurati znatan doprinos mehanizama fleksibilnosti.

2.5.

Kad je riječ o tim mehanizmima, trebala bi se primjenjivati i fleksibilnost među državama članicama i vremenska fleksibilnost putem bankovnog sustava ili zajmova, uzimajući pritom u obzir različite sposobnosti i kapacitete država članica, isplativa rješenja i učinak ekonomskih ciklusa.

2.6.

Komisija predlaže nastavak primjene sustava fleksibilnosti koji omogućuje da se emisijske kvote prenose kako među državama članicama tako i iz jednog razdoblja u drugo. Komisija predlaže i uvođenje novih pravila o fleksibilnosti koja bi sektoru raspodjele tereta omogućila određena poravnanja sa sektorima obuhvaćenima ETS-om i sektorom LULUCF.

2.7.

Predloženi paket „Spremni za 55 %” također se bavi praćenjem i izvješćivanjem o stakleničkim plinovima, uključujući pravila za obračun u pogledu korištenja zemljišta i šumarstva.

3.   Posebne napomene

3.1.

Komisija u svojem prijedlogu s pravom uzima u obzir načela pravednosti i isplativosti. EGSO se slaže da treba voditi računa o razlikama između država članica radi osiguravanja pravednosti i isplativosti. Time se uzimaju u obzir razlike u posebnim značajkama i polaznim točkama država članica, kao i njihov gospodarski potencijal u pogledu smanjenja emisija.

3.2.

EGSO naglašava da bi pri razmatranju nacionalnih ciljeva smanjenja emisija i načina za njihovo postizanje na pravedan i isplativ način trebalo postupno i na promišljen način ukinuti postojeće državne subvencije za proizvodnju i potrošnju energije iz fosilnih goriva.

3.3.

Međutim, EGSO upozorava da se u predloženom pristupu pravednost i isplativost promatraju kao zasebni aspekti. Kako bi se osiguralo da se na razini EU-a na pravedan način postigne najdjelotvorniji ishod koji podrazumijeva istinsku isplativost, idealno bi bilo da se u izračune svih država članica uključe oba aspekta na sveobuhvatan način.

3.4.

Kad je riječ o korištenju zemljišta i šumarstvu, što je predmet zasebnog prijedloga, ali od određene važnosti i za druge sektore, Komisija predlaže da emisije i uklanjanja, koji su izračunati u skladu s pravilima obračunavanja, budu uravnoteženi u svim državama članicama. Uključivanjem ponora ugljika u EU-ov cilj smanjenja stakleničkih plinova do 2030., neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF povećala bi se na 310 milijuna tona. EGSO smatra da je potrebno povećati ambicioznost, no ističe da se uklanjanje ugljika ne bi trebalo smatrati mehanizmom za neutraliziranje smanjenja emisija u drugim sektorima.

3.5.

EGSO smatra da je potreban učinkovit i transparentan sustav za praćenje rezultata fleksibilnosti. Stoga bi postojeći okvir za praćenje koji se primjenjuje putem registra uspostavljenog Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/1124 (3) trebalo poboljšati kako bi se osiguralo da podaci o transakcijama, uključujući upotrebu fleksibilnosti, budu u potpunosti dostupni javnosti (4).

3.6.

Kad je riječ o nacionalnim ciljevima smanjenja emisija, EGSO potiče Komisiju da ispita koje značajke država članica, osim samog BDP-a po stanovniku, treba uzeti u obzir pri određivanju nacionalnih ciljeva (npr. intenzitet emisija ugljika, regije u ranjivom položaju) s ciljem pružanja potpore u okviru Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost.

---

(1)  Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(2)  IPCC (2021.): Sažetak za oblikovatelje politika. Izvješće Climate Change 2021 – The Physical Science Basis (Klimatske promjene 2021.: fizičko-znanstvena osnova). Contribution of Working Group I to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change (Doprinos Radne skupine I. Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama) [MassonDelmotte, V., P. Zhai, A. Pirani, S.L. Connors, C. Péan, S. Berger, N. Caud, Y. Chen, L. Goldfarb, M.I. Gomis, M. Huang, K. Leitzell, E. Lonnoy, J.B.R. Matthews, T.K. Maycock, T. Waterfield, O. Yelekçi, R. Yu, i B. Zhou (urednici)]. Cambridge University Press.

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1124 оd 13. ožujka 2019. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2019/1122 u pogledu funkcioniranja Registra Unije na temelju Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 177, 2.7.2019., str. 66.).

(4)  Trenutačno su podaci o transakcijama, uključujući upotrebu fleksibilnosti, dostupni javnosti (Registar Unije). Nadalje, Komisija svake godine izvješćuje o usklađenosti sa cjelokupnim zakonodavstvom EU-a u području klime u okviru Izvješća o napretku mjera klimatske politike.