Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se ostvarili ciljevi za 2030., potrebno je u prvi plan staviti neke od tehnologija s nultom neto stopom emisija, među ostalim i zato što one mogu znatno doprinijeti ostvarenju nulte neto stope emisija do 2050. Te tehnologije uključuju solarne fotonaponske i solarne termalne tehnologije, tehnologije u području obnovljivih izvora energije na kopnu i na moru, tehnologije baterija/skladištenja, dizalice topline i tehnologije geotermalne energije, elektrolizatore i gorivne članke, održivi bioplin/biometan, tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika te mrežne tehnologije. Te tehnologije iznimno su važne za otvorenu stratešku autonomiju Unije jer građanima omogućuju pristup čistoj, povoljnoj i sigurnoj energiji. S obzirom na njihovu ulogu za te bi tehnologije trebalo osigurati još brže postupke izdavanja dozvola, dobivanje statusa od najveće nacionalne važnosti u okviru nacionalnog prava i dodatnu potporu za privlačenje ulaganja.

Kako bi se ostvarili ciljevi za 2030., potrebno je u prvi plan staviti neke od tehnologija s nultom neto stopom emisija, među ostalim i zato što one mogu znatno doprinijeti ostvarenju nulte neto stope emisija do 2050. Te tehnologije uključuju solarne fotonaponske i solarne termalne tehnologije, tehnologije u području obnovljivih izvora energije na kopnu i na moru, tehnologije baterija/skladištenja, dizalice topline i tehnologije geotermalne energije, elektrolizatore i gorivne članke, održivi bioplin/biometan, tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika te mrežne tehnologije. Te tehnologije iznimno su važne za otvorenu stratešku autonomiju Unije jer građanima omogućuju pristup čistoj, povoljnoj i sigurnoj energiji. S obzirom na njihovu ulogu za te bi tehnologije , ako se njima uvažava načelo „nenanošenja bitne štete”, trebalo osigurati još brže postupke izdavanja dozvola, dobivanje statusa od najveće nacionalne važnosti u okviru nacionalnog prava i dodatnu potporu za privlačenje ulaganja.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Razvoj rješenja za hvatanje i skladištenje ugljika u industriji koči nedostatak koordinacije. S jedne strane, unatoč sve većem cjenovnom poticaju za CO2 u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, industrije su pri ulaganju u hvatanje emisija CO2 koje bi bilo ekonomski održivo suočene s velikim rizikom da neće moći pristupiti dozvoljenom skladišnom geoprostoru. S druge strane, ulagači u prve skladišne geoprostore za CO2 imaju početne troškove za njihovu uspostavu i procjenu, čak i prije nego što mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za regulatorno skladištenje. Tržišnim akterima u planiranju ulaganja može pomoći transparentnost potencijalnog kapaciteta skladištenja CO2 u smislu geološke prikladnosti relevantnih područja i postojećih geoloških podataka, posebno iz istraživanja pogona za proizvodnju ugljikovodika. Države članice trebale bi takve podatke objaviti i, imajući na umu buduće potrebe, redovito izvješćivati o napretku u razvoju skladišnih geoprostora za CO2 i odgovarajućim navedenim potrebama za kapacitetima utiskivanja i skladištenja kako bi se zajednički postigao cilj na razini Unije za kapacitet utiskivanja CO2.

Rješenja za hvatanje i skladištenje ugljika imaju velik potencijal za ublažavanje emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su mjerljiva i dodatna, da pružaju dugoročno rješenje za skladištenje i poštuju načela održivosti. Međutim, razvoj tih rješenja u industriji koči nedostatak koordinacije , zbog čega trenutno nije moguće prilagođavati njihove razmjere . S jedne strane, unatoč sve većem cjenovnom poticaju za CO2 u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, industrije su pri ulaganju u hvatanje emisija CO2 koje bi bilo ekonomski održivo suočene s velikim rizikom da neće moći pristupiti dozvoljenom skladišnom geoprostoru. S druge strane, ulagači u prve skladišne geoprostore za CO2 imaju početne troškove za njihovu uspostavu i procjenu, čak i prije nego što mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za regulatorno skladištenje. Tržišnim akterima u planiranju ulaganja može pomoći transparentnost potencijalnog kapaciteta skladištenja CO2 u smislu geološke prikladnosti relevantnih područja i postojećih geoloških podataka, posebno iz istraživanja bivših pogona za proizvodnju ugljikovodika. Pritom treba isključiti opciju skladištenja ugljika u svrhu povećanja iscrpka nafte. Države članice trebale bi takve podatke objaviti i, imajući na umu buduće potrebe, redovito izvješćivati o napretku u razvoju skladišnih geoprostora za CO2 i odgovarajućim navedenim potrebama za kapacitetima utiskivanja i skladištenja kako bi se zajednički postigao cilj na razini Unije za kapacitet utiskivanja CO2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ključno usko grlo za ulaganja u hvatanje ugljika, koja su danas sve isplativija, dostupnost je operativnih skladišnih geoprostora za CO2 u Europi, na kojima se temelje poticaji iz Direktive 2003/87/EZ. Radi širenja tehnologija i povećanja vodećih proizvodnih kapaciteta EU treba uspostaviti trajne skladišne geoprostore za CO2 koji su dozvoljeni u skladu s Direktivom 2009/31/EU (1) i kojima će se odgovoriti na buduće potrebe. Utvrđivanjem cilja Unije od 50 milijuna tona godišnjeg operativnog kapaciteta utiskivanja CO2 do 2030., u skladu s očekivanim kapacitetima potrebnima 2030., relevantni sektori mogu koordinirati svoja ulaganja u europski lanac vrijednosti za prijevoz i skladištenje CO2 s nultom stopom emisija u Europi koji može poslužiti industrijama za dekarbonizaciju njihovih operacija. Tom početnom uspostavom kapaciteta poduprijet će se i daljnje skladištenje CO2 u perspektivi za 2050. Prema procjenama Komisije Unija bi do 2050. trebala hvatati do 550 milijuna tona CO2 godišnje kako bi ostvarila cilj nulte neto stope emisija (2), među ostalim uklanjanjem ugljika. Takvim kapacitetom skladištenja odsad dostupnim u industrijskim razmjerima smanjit će se rizik ulaganja u hvatanje emisija CO2, koje je važan alat za postizanje klimatske neutralnosti. Kad se ova Uredba uključi u Sporazum o EGP-u, na odgovarajući način prilagodit će se cilj Unije od 50 milijuna tona godišnjeg operativnog kapaciteta utiskivanja CO2 do 2030.

Ključno usko grlo za ulaganja u hvatanje ugljika, koja su danas sve isplativija, dostupnost je operativnih skladišnih geoprostora za CO2 u Europi, na kojima se temelje poticaji iz Direktive 2003/87/EZ. Radi širenja tehnologija i povećanja vodećih proizvodnih kapaciteta EU treba uspostaviti trajne skladišne geoprostore za CO2 koji su dozvoljeni u skladu s Direktivom 2009/31/EU (1) i kojima će se odgovoriti na buduće potrebe. Utvrđivanjem cilja Unije od 50 milijuna tona godišnjeg operativnog kapaciteta utiskivanja CO2 do 2030., u skladu s očekivanim kapacitetima potrebnima 2030., relevantni sektori mogu koordinirati svoja ulaganja u europski lanac vrijednosti za prijevoz i skladištenje CO2 s nultom stopom emisija u Europi koji može poslužiti industrijama za dekarbonizaciju njihovih operacija u slučaju kad su emisije stakleničkih plinova neizbježne i ne dovodeći u pitanje obvezujuće ciljeve za smanjenje tih emisija . Tom početnom uspostavom kapaciteta poduprijet će se i daljnje skladištenje CO2 u perspektivi za 2050. Prema procjenama Komisije Unija bi do 2050. trebala hvatati do 550 milijuna tona CO2 godišnje kako bi ostvarila cilj nulte neto stope emisija (2), među ostalim uklanjanjem ugljika. Takvim kapacitetom skladištenja odsad dostupnim u industrijskim razmjerima smanjit će se rizik ulaganja u hvatanje emisija CO2, koje je važan dodatni alat za postizanje klimatske neutralnosti. Kad se ova Uredba uključi u Sporazum o EGP-u, na odgovarajući način prilagodit će se cilj Unije od 50 milijuna tona godišnjeg operativnog kapaciteta utiskivanja CO2 do 2030.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kućanstva i krajnji potrošači ključan su dio potražnje Unije za gotovim proizvodima tehnologija s nultom neto stopom emisija, a programi javne potpore za poticanje kućanstava na kupnju takvih proizvoda, posebno za ranjiva kućanstva i potrošače s niskim i nižim srednjim dohotkom, važni su alati za ubrzavanje zelene tranzicije. U okviru inicijative za solarne krovove najavljene u strategiji EU-a za solarnu energiju (1) države članice trebale bi na primjer uspostaviti nacionalne programe za potporu masovnom uvođenju solarnih krovnih sustava. Komisija je u planu REPowerEU pozvala države članice da u potpunosti iskoriste mjere potpore kojima se potiče prelazak na dizalice topline. Takvi programi potpore koje su države članice uspostavile na nacionalnoj odnosno lokalna ili regionalna tijela na lokalnoj razini trebali bi doprinijeti i poboljšanju održivosti i otpornosti tehnologija EU-a s nultom neto stopom emisija. Javna tijela trebala bi, na primjer, korisnicima osigurati veću financijsku naknadu za kupnju gotovih proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija koji će više doprinijeti otpornosti u Uniji. Javna tijela trebala bi osigurati da njihovi programi budu otvoreni, transparentni i nediskriminirajući kako bi doprinijeli povećanju potražnje za proizvodima tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji. Javna tijela trebala bi i ograničiti dodatnu financijsku naknadu za takve proizvode kako se ne bi usporilo uvođenje tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji. Kako bi se povećala učinkovitost takvih programa, države članice trebale bi osigurati da su informacije besplatno i lako dostupne i potrošačima i proizvođačima tehnologija s nultom neto stopom emisija na internetskim stranicama. Kad javna tijela upotrebljavaju doprinos održivosti i otpornosti u programima usmjerenima na potrošače ili kućanstva, ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila o državnim potporama i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o subvencijama.

Kućanstva i krajnji potrošači ključan su dio potražnje Unije za gotovim proizvodima tehnologija s nultom neto stopom emisija, a programi javne potpore za poticanje kućanstava na kupnju takvih proizvoda, posebno za ranjiva kućanstva i potrošače s niskim i nižim srednjim dohotkom, važni su alati za ubrzavanje zelene i pravedne tranzicije. U okviru inicijative za solarne krovove najavljene u strategiji EU-a za solarnu energiju (1) države članice trebale bi na primjer uspostaviti nacionalne programe za potporu masovnom uvođenju solarnih krovnih sustava. Komisija je u planu REPowerEU pozvala države članice da u potpunosti iskoriste mjere potpore kojima se potiče prelazak na dizalice topline , uzimajući u obzir posebne potrebe ranjivih kućanstava . Takvi programi potpore koje su države članice uspostavile na nacionalnoj odnosno lokalna ili regionalna tijela na lokalnoj razini trebali bi doprinijeti i poboljšanju održivosti i otpornosti tehnologija EU-a s nultom neto stopom emisija. Javna tijela trebala bi, na primjer, korisnicima osigurati veću financijsku naknadu za kupnju gotovih proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija koji će više doprinijeti otpornosti u Uniji. Javna tijela trebala bi osigurati da njihovi programi budu otvoreni, transparentni i nediskriminirajući kako bi doprinijeli povećanju potražnje za proizvodima tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji. Javna tijela trebala bi i ograničiti dodatnu financijsku naknadu za takve proizvode kako se ne bi usporilo uvođenje tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji. Kako bi se povećala učinkovitost takvih programa, države članice trebale bi osigurati da su informacije besplatno i lako dostupne i potrošačima i proizvođačima tehnologija s nultom neto stopom emisija na internetskim stranicama. Kad javna tijela upotrebljavaju doprinos održivosti i otpornosti u programima usmjerenima na potrošače ili kućanstva, ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila o državnim potporama i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o subvencijama.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na njihovu ulogu u uspostavi sigurnosti opskrbe Unije tehnologijama s nultom neto stopom emisija i njihov doprinos otvorenoj strateškoj autonomiji Unije te zelenoj i digitalnoj tranziciji, tijela odgovorna za izdavanje dozvola trebala bi smatrati strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija projektima od javnog interesa. Na temelju svoje ocjene od slučaja do slučaja, tijelo odgovorno za izdavanje dozvola može zaključiti da javni interes koji se ostvaruje projektom prevladava nad javnim interesima koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša te da se stoga projekt može odobriti ako su ispunjeni svi relevantni uvjeti navedeni u Direktivi 2000/60/EZ, Direktivi 92/43/EEZ i Direktivi 2009/147/EZ (1).

S obzirom na njihovu ulogu u uspostavi sigurnosti opskrbe Unije tehnologijama s nultom neto stopom emisija i njihov doprinos otvorenoj strateškoj autonomiji Unije te zelenoj i digitalnoj tranziciji, tijela odgovorna za izdavanje dozvola trebala bi smatrati strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija projektima od javnog interesa. Na temelju svoje ocjene od slučaja do slučaja i javnog savjetovanja , tijelo odgovorno za izdavanje dozvola može zaključiti da javni interes koji se ostvaruje projektom prevladava nad javnim interesima koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša te da se stoga projekt može odobriti ako su ispunjeni svi relevantni uvjeti navedeni u Direktivi 2000/60/EZ, Direktivi 92/43/EEZ i Direktivi 2009/147/EZ (1). Od presudne je važnosti da se uvažava načelo „nenanošenja bitne štete” i Aarhuška konvencija.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Procjene utjecaja na okoliš i odobrenja koja su potrebna u skladu s pravom Unije, uključujući ona koja se odnose na vodu, zrak, ekosustave, staništa, bioraznolikost i ptice, sastavni su dio postupka izdavanja dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija i važna zaštitna mjera kojom se negativni utjecaji na okoliš sprečavaju ili svode na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako bi postupci za izdavanje dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija bili predvidljivi i pravodobni, trebalo bi iskoristiti svaku mogućnost pojednostavnjenja potrebnih procjena i odobrenja a da se pritom ne smanjuje razina zaštite okoliša. U tom pogledu potrebne procjene trebalo bi objediniti kako bi se izbjegla nepotrebna preklapanja, a nositelji projekata i odgovorna tijela trebali bi se izričito dogovoriti o opsegu objedinjene procjene prije njezine provedbe kako bi se izbjegli nepotrebni daljnji postupci.

Procjene utjecaja na okoliš i odobrenja koja su potrebna u skladu s pravom Unije, uključujući ona koja se odnose na vodu, zrak, ekosustave, staništa, bioraznolikost i ptice, sastavni su dio postupka izdavanja dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija i važna zaštitna mjera kojom se negativni utjecaji na okoliš sprečavaju ili svode na najmanju moguću mjeru. Mreža Natura 2000 isključena je iz mogućnosti izdavanja dozvola za te projekte. Kako bi postupci za izdavanje dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija bili predvidljivi i pravodobni, trebalo bi iskoristiti svaku mogućnost pojednostavnjenja potrebnih procjena i odobrenja a da se pritom ne smanjuje razina zaštite okoliša. U tom pogledu potrebne procjene trebalo bi objediniti kako bi se izbjegla nepotrebna preklapanja, a nositelji projekata i odgovorna tijela trebali bi se izričito dogovoriti o opsegu objedinjene procjene prije njezine provedbe kako bi se izbjegli nepotrebni daljnji postupci.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Širenje europskih industrija tehnologija s nultom neto stopom emisija zahtijeva znatnu dodatnu kvalificiranu radnu snagu, za što su potrebna velika ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje, među ostalim u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Time bi se doprinijelo otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u skladu s ciljevima zapošljavanja i osposobljavanja u okviru europskog stupa socijalnih prava. Energetska tranzicija zahtijevat će znatno povećanje broja kvalificiranih radnika u nizu sektora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora i skladištenje energije, te ima velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Prema Komisijinu Europskom strateškom planu za energetsku tehnologiju (1) potrebe za kvalificiranom radnom snagom samo za proizvodnju u podsektoru vodika za gorivne članke do 2030. procjenjuju se na 180 000 osposobljenih radnika, tehničara i inženjera. U sektoru solarnih fotonaponskih sustava samo u proizvodnji bilo bi potrebno do 66 000 radnih mjesta. Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES) pruža informacije, savjete i usluge posredovanja u zapošljavanju na korist radnika i poslodavaca, među ostalim i preko granica unutarnjeg tržišta.

Širenje europskih industrija tehnologija s nultom neto stopom emisija zahtijeva znatnu dodatnu kvalificiranu radnu snagu, za što su potrebna velika ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje, među ostalim u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. U tu bi svrhu stvaranje dolina industrije s nultom neto stopom emisija, primjerice reindustrijalizacijom bivših rudarskih regija, trebalo doprinijeti otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u skladu s ciljevima zapošljavanja i osposobljavanja u okviru europskog stupa socijalnih prava. Energetska tranzicija zahtijevat će znatno povećanje broja kvalificiranih radnika u nizu sektora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora i skladištenje energije, te ima velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Prema Komisijinu Europskom strateškom planu za energetsku tehnologiju (1) potrebe za kvalificiranom radnom snagom samo za proizvodnju u podsektoru vodika za gorivne članke do 2030. procjenjuju se na 180 000 osposobljenih radnika, tehničara i inženjera. U sektoru solarnih fotonaponskih sustava samo u proizvodnji bilo bi potrebno do 66 000 radnih mjesta. Stoga je važno prepoznati potencijal koji u industriji s nultom neto stopom emisija i pravednoj tranziciji ima kvalificirana radna snaga u regijama koje su dosad bile pogođene deindustrijalizacijom. Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES) pruža informacije, savjete i usluge posredovanja u zapošljavanju na korist radnika i poslodavaca, među ostalim i preko granica unutarnjeg tržišta.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ovom Uredbom uspostavlja se okvir mjera za inovacije i povećanje kapaciteta za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija u Uniji kako bi se doprinijelo Unijinu cilju da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i cilju klimatske neutralnosti Unije do 2050. kako je utvrđen Uredbom (EU) 2021/1119 te kako bi se osigurao pristup Unije sigurnoj i održivoj opskrbi tehnologijama s nultom neto stopom emisija potrebnima za zaštitu otpornosti energetskog sustava Unije i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Ovom Uredbom uspostavlja se okvir mjera za inovacije, povećanje i transformaciju kapaciteta za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i njihovih lanaca opskrbe i vrijednosti u Uniji kako bi se doprinijelo Unijinu cilju da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i cilju klimatske neutralnosti Unije do 2050. kako je utvrđen Uredbom (EU) 2021/1119 te kako bi se osigurao pristup Unije sigurnoj i održivoj opskrbi tehnologijama s nultom neto stopom emisija potrebnima za zaštitu otpornosti energetskog sustava Unije i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ova Uredba primjenjuje se na tehnologije s nultom neto stopom emisija, osim članaka 26. i 27. ove Uredbe, koji se primjenjuju na inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija. Sirovine, prerađeni materijali ili sastavni dijelovi koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) …/… izuzimaju se iz područja primjene ove Uredbe.

Ova Uredba primjenjuje se na tehnologije s nultom neto stopom emisija, osim članaka 26. i 27. ove Uredbe, koji se primjenjuju na inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija. Primjenjuje se na odgovarajuće lance opskrbe i vrijednosti. Sirovine, prerađeni materijali ili sastavni dijelovi koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) …/… izuzimaju se iz područja primjene ove Uredbe.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„tehnologije s nultom neto stopom emisija” znači tehnologije u području obnovljive energije, tehnologije skladištenja električne i toplinske energije, dizalice topline, mrežne tehnologije, tehnologije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, tehnologije održivih alternativnih goriva, elektrolizatori i gorivni članci, napredne tehnologije za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa, mali modularni reaktori i odgovarajuća najkvalitetnija goriva, tehnologije hvatanja, uporabe i skladištenja ugljika i tehnologije za energetsku učinkovitost energetskih sustava. Odnose se na gotove proizvode, određene sastavne dijelove i određene strojeve koji se prvenstveno upotrebljavaju za proizvodnju tih proizvoda. Moraju biti barem na 8. razini tehnološke spremnosti ;

„tehnologije s nultom neto stopom emisija” znači tehnologije u području obnovljive energije, tehnologije skladištenja električne i toplinske energije, dizalice topline, mrežne tehnologije, tehnologije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, tehnologije održivih alternativnih goriva, elektrolizatori i gorivni članci, napredne tehnologije za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa, mali modularni reaktori i odgovarajuća najkvalitetnija goriva, tehnologije hvatanja, uporabe i skladištenja ugljika i tehnologije za energetsku učinkovitost energetskih sustava. Odnose se na gotove proizvode, sastavne dijelove i strojeve koji se upotrebljavaju za proizvodnju tih proizvoda;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„sastavni dio” znači mali dio određene tehnologije s nultom neto stopom emisija koji neko poduzeće proizvodi od prerađenih materijala i prodaje;

„sastavni dio” znači dio određene tehnologije s nultom neto stopom emisija koji neko poduzeće proizvodi od prerađenih materijala i prodaje;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija” znači tehnologije koje odgovaraju definiciji „tehnologija s nultom neto stopom emisija”, osim što nisu dosegnule barem 8. razinu tehnološke spremnosti, i koje sadržavaju istinske inovacije koje trenutačno nisu dostupne na tržištu, a dovoljno su napredne za ispitivanje u kontroliranom okruženju;

„inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija” znači tehnologije koje odgovaraju definiciji „tehnologija s nultom neto stopom emisija”, osim što sadržavaju istinske inovacije koje trenutačno nisu dostupne na tržištu, a dovoljno su napredne za ispitivanje u kontroliranom okruženju;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija” znači planirano industrijsko postrojenje odnosno proširenje ili prenamjena postojećeg postrojenja koje proizvodi tehnologije s nultom neto stopom emisija;

„projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija” znači planirano industrijsko postrojenje odnosno transformacija (a pogotovo dekarbonizacija), proširenje ili prenamjena postojećeg postrojenja koje proizvodi tehnologije s nultom neto stopom emisija;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„razina tehnološke spremnosti” znači razina dobivena metodom procjene zrelosti tehnologija prema klasifikaciji Međunarodne agencije za energiju;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„kapacitet utiskivanja CO2” znači količina CO2 koja se godišnje može utisnuti u operativni skladišni geoprostor dozvoljen u skladu s Direktivom 2009/31/EZ u svrhu smanjenja emisija ili povećanja uklanjanja ugljika, osobito iz velikih industrijskih postrojenja, i koja se mjeri u tonama godišnje;

„kapacitet utiskivanja CO2” znači količina CO2 koja se godišnje može utisnuti u operativni skladišni geoprostor dozvoljen u skladu s Direktivom 2009/31/EZ u svrhu smanjenja neizbježnih emisija ili povećanja uklanjanja ugljika, osobito iz velikih industrijskih postrojenja, i koja se mjeri u tonama godišnje;

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„proizvodni kapacitet” znači ukupni izlazni kapacitet tehnologija s nultom neto stopom emisija proizveden u okviru projekta proizvodnje. Ako se u okviru projekta proizvodnje ne proizvode gotovi proizvodi nego određeni sastavni dijelovi ili određeni strojevi koji se prvenstveno koriste za proizvodnju tih proizvoda, proizvodni kapacitet odnosi se na izlazni kapacitet gotovog proizvoda za čiju bi se proizvodnju koristili ti sastavni dijelovi ili određeni strojevi.

„proizvodni kapacitet” znači ukupni izlazni kapacitet tehnologija s nultom neto stopom emisija proizveden u okviru projekta proizvodnje. Ako se u okviru projekta proizvodnje ne proizvode gotovi proizvodi nego sastavni dijelovi ili strojevi koji se koriste za proizvodnju tih proizvoda, proizvodni kapacitet odnosi se na izlazni kapacitet gotovog proizvoda za čiju bi se proizvodnju koristili ti sastavni dijelovi ili strojevi.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Do …[tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] države članice moraju odrediti jedno nacionalno nadležno tijelo koje će biti odgovorno za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija, te za pružanje savjeta o smanjenju administrativnog opterećenja u skladu s člankom 5.

Do …[tri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] države članice moraju odrediti jedno ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija, te za pružanje savjeta o smanjenju administrativnog opterećenja u skladu s člankom 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice osiguravaju da nacionalno nadležno tijelo odgovorno za cjelokupan postupak izdavanja dozvola, uključujući sve postupovne korake, ima dovoljno kvalificiranog osoblja i dovoljno potrebnih financijskih, tehničkih i tehnoloških resursa, među ostalim za usavršavanje i prekvalifikaciju, za učinkovito obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Države članice osiguravaju da nacionalno nadležno tijelo odgovorno za cjelokupan postupak izdavanja dozvola, uključujući sve postupovne korake, ima dovoljno kvalificiranog osoblja i dovoljno potrebnih financijskih, znanstvenih, tehničkih i tehnoloških resursa, među ostalim za usavršavanje i prekvalifikaciju, za učinkovito obavljanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U iznimnim slučajevima, ako to zahtijeva priroda, složenost, lokacija ili veličina predloženog projekta, nadležna tijela u pojedinačnom slučaju mogu produljiti rokove iz stavaka 1. i 2. za najviše mjesec dana prije njihova isteka. Ako nadležna tijela smatraju da iz predloženog projekta proizlazi izniman rizik za zdravlje i sigurnost radnika ili cjelokupnog stanovništva i ako je potrebno dodatno vrijeme da bi se utvrdilo jesu li uvedene odgovarajuće zaštitne mjere, mogu u pojedinačnom slučaju produljiti te rokove za dodatnih šest mjeseci prije njihova isteka.

U iznimnim slučajevima, ako to zahtijeva priroda, složenost, lokacija ili veličina predloženog projekta, nadležna tijela u pojedinačnom slučaju mogu produljiti rokove iz stavaka 1. i 2. za najviše mjesec dana prije njihova isteka. Ako nadležna tijela smatraju da iz predloženog projekta proizlazi izniman rizik za zdravlje i sigurnost radnika ili cjelokupnog stanovništva ili rizik za okoliš i ako je potrebno dodatno vrijeme da bi se utvrdilo jesu li uvedene odgovarajuće zaštitne mjere, mogu u pojedinačnom slučaju produljiti te rokove za dodatnih šest mjeseci prije njihova isteka.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri izradi planova, uključujući zoniranje, prostorne planove i planove korištenja zemljišta, nacionalna, regionalna i lokalna tijela prema potrebi u njih uključuju odredbe o izradi projekata proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija. Prednost se daje umjetnim i izgrađenim površinama, industrijskim lokacijama, neiskorištenim (brownfield) lokacijama i prema potrebi neizgrađenim (greenfield) lokacijama koje nisu upotrebljive za poljoprivredu i šumarstvo.

Pri izradi planova, uključujući zoniranje, prostorne planove i planove korištenja zemljišta, nacionalna, regionalna i lokalna tijela prema potrebi u njih uključuju odredbe o izradi projekata proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija. Prednost se daje umjetnim i izgrađenim površinama, industrijskim lokacijama, napuštenim lokacijama i, prema potrebi, potpuno neizgrađenim lokacijama koje se ne mogu iskoristiti za poljoprivredu i šumarstvo i nisu zaštićene u okviru mreže Natura 2000 .

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija pozitivno utječe na lanac opskrbe industrije Unije s nultom neto stopom emisija ili na sektore na kraju proizvodnog lanca, ne samo u smislu nositelja projekta i predmetne države članice, te doprinosi konkurentnosti i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u lancu opskrbe industrije Unije s nultom neto stopom emisija prema barem tri od sljedećih kriterija:

projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija pozitivno utječe na lanac opskrbe industrije Unije s nultom neto stopom emisija ili na sektore na kraju proizvodnog lanca, ne samo u smislu nositelja projekta i predmetne države članice, te doprinosi konkurentnosti i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u lancu opskrbe industrije Unije s nultom neto stopom emisija prema barem tri od sljedećih kriterija:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

može se dokazati da se u vezi s projektom skladištenja CO2 savjetovalo s lokalnim i regionalnim vlastima.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija koji odgovaraju jednoj od tehnologija navedenih u Prilogu i nalaze se u „slabije razvijenim i tranzicijskim regijama” i područjima obuhvaćenima Fondom za pravednu tranziciju te su prihvatljivi za financiranje u skladu s pravilima kohezijske politike države članice priznaju kao strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija u skladu s člankom 11. stavkom 3. na zahtjev nositelja projekta, pri čemu nositelj projekta ne mora podnijeti formalni zahtjev u skladu s člankom 11. stavkom 2.

Projekte proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija koji odgovaraju jednoj od tehnologija navedenih u Prilogu i nalaze se u ili donose korist „slabije razvijenim i tranzicijskim regijama”, područjima obuhvaćenima Fondom za pravednu tranziciju ili područjima koja graniče s područjima obuhvaćenima Fondom za pravednu tranziciju države članice priznaju kao strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija u skladu s člankom 11. stavkom 3. na zahtjev nositelja projekta, pri čemu nositelj projekta ne mora podnijeti formalni zahtjev u skladu s člankom 11. stavkom 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija koji se nalazi u Uniji i koji doprinosi ostvarenju ciljeva navedenih u članku 1. stavku 1., a financira se iz inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama ili je dio važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, europskih dolina vodika ili banke vodika, ako se tim sredstvima podupiru ulaganja u proizvodne kapacitete koji odgovaraju nekoj od tehnologija navedenih u Prilogu, države članice priznaju kao strateški projekt za tehnologije s nultom neto stopom emisija u skladu s člankom 11. stavkom 3. na zahtjev nositelja projekta, pri čemu nositelj projekta ne mora podnijeti formalni zahtjev u skladu s člankom 11. stavkom 2.

Projekt proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija koji se nalazi u Uniji i koji doprinosi ostvarenju ciljeva navedenih u članku 1. stavku 1., a financira se iz inovacijskog fonda za sustav EU-a za trgovanje emisijama ili je dio važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, europskih dolina vodika, banke vodika ili drugih europskih programa (npr. EFRR) , ako se tim sredstvima podupiru ulaganja u proizvodne kapacitete koji odgovaraju nekoj od tehnologija navedenih u Prilogu, države članice priznaju kao strateški projekt za tehnologije s nultom neto stopom emisija u skladu s člankom 11. stavkom 3. na zahtjev nositelja projekta, pri čemu nositelj projekta ne mora podnijeti formalni zahtjev u skladu s člankom 11. stavkom 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice u roku od mjesec dana ocjenjuju zahtjev iz stavka 1. u pravednom i transparentnom postupku. Ako država članica ne donese odluku u tom roku, projekt se smatra odobrenim.

Države članice u roku od mjesec dana ocjenjuju zahtjev iz stavka 1. u pravednom i transparentnom postupku. Ako država članica ne donese odluku u tom roku, projekt se smatra odobrenim. Ako lokalna i regionalna tijela nisu uključena u postupak priznavanja, država članica obavješćuje relevantna lokalna i regionalna tijela o svim odobrenim projektima.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

pružanjem pomoći nositeljima projekata da bi se dodatno povećala prihvaćenost projekata u javnosti.

pružanjem pomoći nositeljima projekata da bi se dodatno povećala prihvaćenost projekata u javnosti , u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima .

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pritom treba isključiti opciju skladištenja CO2 u svrhu povećanja iscrpka nafte.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Doprinos ponude održivosti i otpornosti temelji se na sljedećim kumulativnim kriterijima koji moraju biti objektivni, transparentni i nediskriminirajući:

Doprinos ponude održivosti i otpornosti temelji se na sljedećim indikativnim kriterijima koji moraju biti objektivni, transparentni i nediskriminirajući:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Javni naručitelji i naručitelji na doprinos ponude održivosti i otpornosti primjenjuju ponder od 15 % do 30 % kriterija dodjele ne dovodeći u pitanje primjenu članka 41. stavka 3. Direktive 2014/23/EU, članka 67. stavka 5. Direktive 2014/24/EU ili članka 82. stavka 5. Direktive 2014/25/EU za dodjelu višeg pondera kriterijima iz stavka 2. točaka (a) i (b).

Javni naručitelji i naručitelji na doprinos ponude održivosti i otpornosti trebali bi primjenjivati razuman ponder kriterija dodjele ne dovodeći u pitanje primjenu članka 41. stavka 3. Direktive 2014/23/EU, članka 67. stavka 5. Direktive 2014/24/EU ili članka 82. stavka 5. Direktive 2014/25/EU za dodjelu višeg pondera kriterijima iz stavka 2. točaka (a) i (b).

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Za tehnologije iz Priloga I., javni naručitelji i naručitelji trebali bi u mjeri u kojoj je to moguće provesti postupak nadmetanja ubrzanim postupkom.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija podupire, među ostalim dodjelom početnih financijskih sredstava, uspostavu europskih akademija za industriju s nultom neto stopom emisija čiji je cilj :[…]

Komisija podupire , u suradnji s nadležnim tijelima država članica, među ostalim dodjelom početnih financijskih sredstava, uspostavu europskih akademija za industriju s nultom neto stopom emisija. Pri provedbi sljedećih ciljeva potrebno je strogo poštovati članke 165. i 166. UFEU-a, kojima se uređuje europska suradnja u području obrazovanja : […]

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Europske doline industrije s nultom neto stopom emisija

Komisija podržava, među ostalim osiguravanjem početnih financijskih sredstava, uspostavu europskih dolina industrije s nultom neto stopom emisija čiji je cilj:

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice mogu na vlastitu inicijativu uspostaviti regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija kako bi se omogućili razvoj, ispitivanje i vrednovanje inovativnih tehnologija s nultom neto stopom emisija u kontroliranom stvarnom okruženju u ograničenom razdoblju prije njihova stavljanja na tržište ili u uporabu, čime se unapređuju regulatorno učenje te mogućnost povećanja kapaciteta i šire primjene. Države članice uspostavljaju regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija u skladu sa stavkom 1. na zahtjev bilo kojeg poduzeća koje razvija inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija, a koje ispunjava kriterije prihvatljivosti i odabira iz stavka 4. točke (a) i koje su nadležna tijela odabrala na temelju postupka odabira iz stavka 4. točke (b).

Države članice (uključujući lokalne i regionalne vlasti) mogu na vlastitu inicijativu uspostaviti regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija kako bi se omogućili razvoj, ispitivanje i vrednovanje inovativnih tehnologija s nultom neto stopom emisija u kontroliranom stvarnom okruženju u ograničenom razdoblju prije njihova stavljanja na tržište ili u uporabu, čime se unapređuju regulatorno učenje te mogućnost povećanja kapaciteta i šire primjene. Države članice uspostavljaju regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija u skladu sa stavkom 1. na zahtjev bilo kojeg poduzeća koje razvija inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija, a koje ispunjava kriterije prihvatljivosti i odabira iz stavka 4. točke (a) i koje su nadležna tijela odabrala na temelju postupka odabira iz stavka 4. točke (b).

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija oblikuju se i provode tako da prema potrebi olakšavaju prekograničnu suradnju nacionalnih nadležnih tijela. Države članice koje su uspostavile regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija koordiniraju svoje aktivnosti i surađuju u okviru Platforme za Europu s nultom neto stopom emisija u cilju razmjene relevantnih informacija. Komisiji podnose godišnja izvješća o rezultatima provedbe regulatornih izoliranih okruženja, uključujući primjere dobre prakse, stečena iskustva i preporuke o njihovu ustroju te prema potrebi izvješća o primjeni ove Uredbe i drugog zakonodavstva Unije u regulatornom izoliranom okruženju na način koji je prilagođen potrebama samog okruženja.

Regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija oblikuju se i provode tako da prema potrebi olakšavaju prekograničnu suradnju nacionalnih nadležnih tijela. Države članice i, ako je riječ o ograničenom području, relevantne regije , koje su uspostavile regulatorna izolirana okruženja s nultom neto stopom emisija koordiniraju svoje aktivnosti i surađuju u okviru Platforme za Europu s nultom neto stopom emisija u cilju razmjene relevantnih informacija. Komisiji podnose godišnja izvješća o rezultatima provedbe regulatornih izoliranih okruženja, uključujući primjere dobre prakse, stečena iskustva i preporuke o njihovu ustroju te prema potrebi izvješća o primjeni ove Uredbe i drugog zakonodavstva Unije u regulatornom izoliranom okruženju na način koji je prilagođen potrebama samog okruženja. Iskustva stečena korištenjem regulatornih izoliranih okruženja trebala bi se ocijeniti i u kontekstu EU-ove agende za bolju regulativu i o njima bi se trebalo raspravljati u okviru platforme Fit for Future, među ostalim u pogledu njihove kompatibilnosti s načelom aktivne supsidijarnosti.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija do… [tri godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe i glavne zaključke predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

Komisija do… [tri godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe i glavne zaključke predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću , Europskom odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija i nacionalna tijela, njihovi dužnosnici, zaposlenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela osiguravaju povjerljivost informacija dobivenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti. Ta se obveza primjenjuje i na sve predstavnike država članica, promatrače, stručnjake i druge sudionike koji prisustvuju sastancima Platforme u skladu s člankom 29.

Komisija i nacionalna tijela, njihovi dužnosnici, zaposlenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela osiguravaju povjerljivost informacija dobivenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti. Ta se obveza primjenjuje i na sve predstavnike država članica , Europski odbor regija , promatrače, stručnjake i druge sudionike koji prisustvuju sastancima Platforme u skladu s člankom 29.