Službeni list L 141/2014

14.5.2014

Službeni list Europske unije

L 141/1

UREDBA (EU) br. 468/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. travnja 2014.

o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u)

(ESB/2014/17)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 6. i članak 132.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 34.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (1), a posebno njen članak 4. stavak 3., članak 6. i članak 33. stavak 2.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum između Europskog parlamenta i Europske središnje banke o praktičnim modalitetima provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća dodijeljenih ESB-u u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (2),

uzimajući u obzir javnu raspravu i analizu provedenu u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1024/2013,

uzimajući u obzir prijedlog Nadzornog odbora, a u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima,

budući da:

(1)	Uredba (EU) br. 1024/2013 (dalje u tekstu „Uredba o SSM-u”) uspostavlja Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih nadležnih tijela država članica sudionica.

(2)

Sukladno članku 6. Uredbe o SSM-u, ESB je isključivo nadležan za provođenje mikrobonitetnih zadaća koje su mu dodijeljene člankom 4. vezano uz kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama. ESB je odgovoran za učinkovito i dosljedno funkcioniranje SSM-a i za provođenje nadzora nad funkcioniranjem sustava, utemeljeno na odgovornostima i postupcima iz članka 6. Uredbe o SSM-u.

(3)

Prema potrebi, a ne dovodeći u pitanje odgovornost ESB-a za zadaće dodijeljene mu Uredbom o SSM-u, nacionalna nadležna tijela dužna su pružati pomoć ESB-u, u skladu s uvjetima utvrđenim Uredbom o SSM-u i ovom Uredbom, u pripremi i provedbi svih akata koji se odnose na zadaće iz članka 4. Uredbe o SSM-u u odnosu na sve kreditne institucije, uključujući potporu pri aktivnostima provjere. Za navedene potrebe, nacionalna nadležna tijela trebala bi se, pri obavljanju zadaća iz članka 4. Uredbe o SSM-u, pridržavati uputa ESB-a.

(4)	ESB, nacionalna nadležna tijela i nacionalna imenovana tijela trebaju provoditi makrobonitetne zadaće iz članka 5. Uredbe o SSM-u i poštovati postupke koordinacije predviđene navedenom Uredbom i mjerodavnim pravu Unije ne dovodeći u pitanje ulogu Eurosustava i Europskog odbora za sistemske rizike.

(5)

Unutar SSM-a, odgovarajuće nadzorne dužnosti ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela se raspodjeljuju na temelju značaja subjekata koji ulaze u područje primjene SSM-a. Ova Uredba naročito propisuje, posebnu metodologiju za procjenu takvog značaja, kao što je propisano člankom 6. stavkom 7. Uredbe o SSM-u. ESB ima izravnu nadležnost za nadzor u odnosu na kreditne institucije, financijske holdinge, mješovite financijske holdinge s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama i podružnicama u državama članicama sudionicama kreditnih institucija s poslovnim nastanom u državama članicama nesudionicama („subjekti”) koji su značajni. Nacionalna nadležna tijela su odgovorna za izravni nadzor subjekata koji su manje značajni, ne dovodeći u pitanje ovlast ESB-a da u posebnim slučajevima odluči izravno nadzirati takve subjekte kad je to neophodno zbog dosljedne primjene standarda nadzora.

(6)

Uzimajući u obzir najnoviji razvoj događaja u zakonodavstvu Unije u području sankcija i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava u vezi načela podjele između faze istrage i faze donošenja odluke, ESB će osnovati neovisnu istražnu jedinicu koja će samostalno istraživati povrede pravila i odluka.

(7)	Članak 6. stavak 7. Uredbe o SSM-u propisuje da je ESB dužan, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima i na temelju prijedloga Nadzornog odbora, donijeti i objaviti okvir za pripremanje praktičnih aranžmana o suradnji između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a.

(8)

Članak 33. stavak 2. Uredbe o SSM-u propisuje da ESB mora objaviti putem uredbi i odluka detaljne operativne aranžmane za provedbu zadaća koje mu dodjeljuje navedena Uredba. Ova Uredba sadrži odredbe o provedbi članka 33. stavka 2. o suradnji između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a.

(9)	Slijedom toga, ova Uredba nadalje razvija i određuje postupke suradnje određene Uredbom o SSM-u između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a, kao i, prema potrebi, s nacionalnim imenovanim tijelima i time osigurava učinkovito i dosljedno funkcioniranje SSM-a.

(10)

ESB pridaje veliku važnost sveobuhvatnoj procjeni kreditnih institucija, uključujući procjenu bilanci koju mora provesti prije preuzimanja svojih zadaća. To se odnosi i na svaku državu članicu koja se pridruži europodručju i time se pridruži SSM-u nakon datuma započinjanja nadzora u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe o SSM-u.

(11)

Za nesmetano funkcioniranje SSM-a neophodna je, prema potrebi, potpuna suradnja između ESB-a i nacionalnih imenovanih tijela kao i međusobna razmjena svih informacija koje mogu utjecati na njihove odgovarajuće zadaće, a posebno svih informacija kojima se koriste nacionalna nadležna tijela vezano uz postupke koji mogu utjecati na sigurnost i snagu nadziranog subjekta ili koji utječu na nadzorne postupke u odnosu na takve subjekte,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i svrha Uredbe

1. Ovom se Uredbom propisuju pravila o sljedećem:

(a)

utvrđivanju okvira iz članka 6. stavka 7. Uredbe o SSM-u, odnosno okvira za pripremu praktičnih aranžmana za primjenu članka 6. Uredbe o SSM-u u odnosu na suradnju unutar SSM-a, koji uključuje:

i.	posebnu metodologiju za procjenu i razmatranje je li nadzirani subjekt razvrstan kao značajan ili manje značajan sukladno kriterijima određenim u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u i aranžmanima koji proizlaze iz te procjene;

ii.	određivanje postupaka, uključujući rokove, također u odnosu na mogućnost da nacionalna nadležna tijela izrade nacrte odluka koje ESB razmatra, u pogledu odnosa između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u svezi nadzora značajnih nadziranih subjekata;

iii.

određivanje postupaka, uključujući rokove, u pogledu odnosa između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u svezi nadzora manje značajnih nadziranih subjekata. Takvi postupci posebno zahtijevaju od nacionalnih nadležnih tijela, ovisno o slučajevima određenim u ovoj Uredbi, da:

—	obavijeste ESB o svakom značajnom nadzornom postupku,

—	na zahtjev ESB-a dodatno procijene određene aspekte postupka,

—	ESB-u dostave nacrte značajnih nadzornih odluka o kojima ESB može dati svoje mišljenje;

(b)

suradnji i razmjeni informacija između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a vezano uz postupke koji se odnose na značajne nadzirane subjekte i manje značajne nadzirane subjekte, uključujući zajedničke postupke koji se primjenjuju na izdavanje odobrenja za početak poslovanja kreditne institucije, oduzimanje takvih odobrenja i procjenu stjecanja i raspolaganja kvalificiranim udjelima;

(c)	postupcima koji se odnose na suradnju između ESB-a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela vezano uz makrobonitetne zadaće i alate sukladno članku 5. Uredbe o SSM-u;

(d)	postupcima koji se odnose na funkcioniranje bliske suradnje iz članka 7. Uredbe o SSM-u, a koji se primjenjuju između ESB-a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela;

(e)	utvrđivanju postupaka koji se odnose na suradnju između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela vezano uz članke 10. do 13. Uredbe o SSM-u, uključujući pojedine aspekte koji se odnose na nadzorno izvješćivanje;

(f)	postupcima koji se odnose na donošenje nadzornih odluka upućenih nadziranim subjektima i drugim osobama;

(g)	sporazumima o upotrebi jezika između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela te između ESB-a i nadziranih subjekata i drugih osoba;

(h)	postupcima koji se primjenjuju u pogledu ovlasti za izricanje sankcija od strane ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM-a u odnosu na zadaće dodijeljene ESB-u Uredbom o SSM-u;

(i)	prijelaznim odredbama.

2. Ova Uredba je bez utjecaja na nadzorne zadaće koje nisu povjerene ESB-u Uredbom o SSM-u i stoga ostaju u nadležnosti nacionalnih tijela.

3. Ova se Uredba tumači posebno u vezi s Odlukom ESB/2004/2 (3), Europske središnje banke i Poslovnikom Nadzornog odbora Europske središnje banke (4) a naročito u odnosu na donošenje odluka unutar SSM-a, uključujući postupak koji se primjenjuju između Nadzornog odbora i Upravnog vijeća u pogledu ne isticanja prigovora od strane Upravnog vijeća iz članka 26. stavka 8. Uredbe o SSM-u i ostalih odgovarajućih pravnih akata ESB-a, uključujući Odluku ESB/2014/16 (5).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se definicije sadržane u Uredbi o SSM-u, osim ako je propisano drugačije, zajedno sa sljedećim definicijama:

1.	„odobrenje” znači odobrenje kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (42) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6);

2.	„podružnica” znači podružnica kako je utvrđena u članku 4. stavku 1. točki 17. Uredbe (EU) br. 575/2013;

3.	„zajednički postupci” znači postupci propisani u dijelu V. u odnosu na odobrenje za početak poslovanja kreditne institucije, oduzimanje odobrenja za obavljanje takvih poslova i odluke u vezi kvalificiranih udjela;

4.	„država članica europodručja” znači država članica čija je valuta euro;

5.	„grupa” znači grupa poduzeća od kojih je barem jedno kreditna institucija, a koja se sastoji od matičnog poduzeća i njegovih poduzeća kćeri, ili poduzeća međusobno povezanih odnosom u smislu članka 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7), uključujući svaku njegovu podgrupu;

6.	„zajednički nadzorni tim” znači tim nadzornih tijela nadležnih za nadzor značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe;

7.	„manje značajni nadzirani subjekt” znači i (a) manje značajni nadzirani subjekt u državi članici europodručja i (b) manje značajni nadzirani subjekt u državi članici izvan europodručja koja je država članica sudionica;

8.	„manje značajni nadzirani subjekt u državi članici europodručja” znači nadzirani subjekt osnovan u državi članici europodručja koji nema status značajnog nadziranog subjekta u smislu članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u;

„nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo kako je utvrđeno u članku 2. točki 2. Uredbe o SSM-u. Ova definicija je bez utjecaja na sporazume prema nacionalnom pravu koji dodjeljuju određene nadzorne zadaće nacionalnoj središnjoj banci (NSB) koja nije imenovana kao nacionalno nadležno tijelo. U ovom slučaju, NSB izvršava ove zadaće unutar okvira utvrđenog nacionalnim pravom i ovom Uredbom. Upućivanje na nacionalno nadležno tijelo u ovoj Uredbi u ovom se slučaju primjenjuje na odgovarajući način na NSB za zadaće koje su mu dodijeljene nacionalnim pravom;

10.	„nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji” znači nacionalno nadležno tijelo imenovano od strane države članice sudionice u bliskoj suradnji u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća. (8);

11.	„nacionalno imenovano tijelo” znači nacionalno imenovano tijelo kako je utvrđeno člankom 2. točkom 7. Uredbe o SSM-u;

12.	„nacionalno imenovano tijelo u bliskoj suradnji” znači nacionalno imenovano tijelo izvan europodručja imenovano od strane države članice sudionice u bliskoj suradnji za potrebe zadaća povezanih s člankom 5. Uredbe o SSM-u;

13.	„država članica izvan europodručja” znači država članica čija valuta nije euro;

14.	„matično društvo” znači matično društvo kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (15) Uredbe (EU) br. 575/2013;

15.	„država članica sudionica u bliskoj suradnji” znači državu članicu izvan europodručja koja je uspostavila blisku suradnju s ESB-om u skladu sa člankom 7. Uredbe o SSM-u;

16.	„značajni nadzirani subjekt” znači i (a) značajni nadzirani subjekt u državi članici europodručja i (b) značajni nadzirani subjekt u državi članici sudionici izvan europodručja;

17.	„značajni nadzirani subjekt u državi članici europodručja” znači nadzirani subjekt s poslovnim nastanom u državi članici europodručja koji ima status značajnog nadziranog subjekta sukladno odluci ESB-a utemeljenoj na članku 6. stavku 4. ili članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u;

18.

„značajni nadzirani subjekt u državi članici sudionici izvan europodručja” znači nadzirani subjekt s poslovnim nastanom u državi članici sudionici izvan europodručja koji ima status značajnog nadziranog subjekta sukladno odluci ESB-a utemeljenoj na članku 6. stavku 4. ili članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u;

19.	„društvo kći” znači društvo kći kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (16) Uredbe (EU) br. 575/2013;

20.

„nadzirani subjekt” znači bilo koji od navedenih: (a) kreditna institucija osnovana u državi članici sudionici; (b) financijski holding s osnovan u državi članici sudionici; (c) mješoviti financijski holding osnovan u državi članici sudionici, pod uvjetom da ispunjava uvjete propisane u točki (21) pod (b); (d) podružnica s poslovnim nastanom u državi članici sudionici od strane kreditne institucije osnovane u državi članici nesudionici.

Središnja druga ugovorna strana, kako je određena u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (9), koja se smatra kreditnom institucijom u smislu Direktive 2013/36/EU, smatra se nadziranim subjektom sukladno Uredbi o SSM-u, ovoj Uredbi i sukladno mjerodavnom pravu Unije ne dovodeći u pitanje nadzor središnjih drugih ugovornih strana od strane odgovarajućih nacionalnih nadležnih tijela kako je propisano Uredbom (EU) br. 648/2012;

21.

„nadzirana grupa” znači bilo koja od navedenih:

(a)	grupa čije je matično društvo kreditna institucija ili financijski holding koji ima glavnu upravu u državi članici sudionici;

(b)

grupa čije je matično društvo mješoviti financijski holding koji ima glavnu upravu u državi članici sudionici, pod uvjetom da je koordinator financijskog konglomerata, u smislu Direktive 2002/87/EZ Parlamenta i Vijeća (10), tijelo nadležno za nadzor kreditnih institucija te da je također koordinator u svojoj funkciji nadzornog tijela kreditnih institucija;

(c)	nadzirani subjekti od kojih svaki ima glavnu upravu u istoj državi članici sudionici pod uvjetom da su stalno povezani sa središnjim tijelom koje ih nadzire u skladu s uvjetima propisanima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koje je ima sjedište u istoj državi članici sudionici;

22.	„značajna nadzirana grupa” znači nadzirana grupa koja ima status značajne nadzirane grupe sukladno odluci ESB-a utemeljenoj na članku 6. stavku 4. ili članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u;

23.	„manje značajna nadzirana grupa” znači nadzirana grupa koja nema status značajne nadzirane grupe u smislu članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u;

24.

„nadzorni postupak ESB-a” znači svaka aktivnost ESB-a usmjerena na pripremu izdavanja nadzorne odluke ESB-a, uključujući zajedničke postupke i izricanje administrativnih novčanih kazni. Na sve nadzorne postupke ESB-a primjenjuje se dio III. Dio III se također primjenjuje na izricanje administrativnih novčanih kazni, osim ako dio X ne propisuje drugačije;

25.

„nadzorni postupak nacionalnog nadležnog tijela” znači svaka aktivnost nacionalnog nadležnog tijela usmjerena na pripremu izdavanja nadzorne odluke od strane nacionalnog nadležnog tijela, koja je upućena jednom ili više nadziranih subjekata ili nadziranih grupa ili jednoj ili više drugih osoba, uključujući izricanje administrativnih kazni;

26.	„nadzorna odluka ESB-a” znači pravi akt koji donosi ESB u izvršavanju zadaća i ovlasti dodijeljenih mu Uredbom o SSM-u, a koji ima oblik odluke ESB-a i upućen je jednom ili više nadziranih subjekata ili nadziranih grupa ili jednoj ili više osoba i nije pravni akt opće primjene;

27.	„treća zemlja” znači zemlja koja nije niti država članica niti članica Europskog gospodarskog prostora;

28.	„radni dan” znači dan koji nije subota, nedjelja ili neradni dan ESB-a u skladu s kalendarom koji se primjenjuje na ESB (11).

DIO II.

ORGANIZACIJA SSM-a

GLAVA 1.

STRUKTURE ZA NADZOR ZNAČAJNIH I MANJE ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA

POGLAVLJE 1.

Nadzor značajnih nadziranih subjekata

Članak 3.

Zajednički nadzorni timovi

1. Zajednički nadzorni tim osniva se za nadzor svakog značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe u državama članicama sudionicama. Svaki zajednički nadzorni tim sastavljen je od zaposlenika ESB-a i zaposlenika nacionalnih nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 4., a čiji rad koordinira imenovani zaposlenik ESB-a (dalje u tekstu: koordinator zajedničkog nadzornog tima’) i jedan ili više podkoordinatora nacionalnog nadležnog tijela, kako je dalje propisano u članku 6.

2. Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ove Uredbe, zadaće zajedničkog nadzornog tima uključuju, ali nisu ograničene, na sljedeće:

(a)	obavljanje postupka nadzorne provjere i ocjene iz članka 97. Direktive 2013/36/EU za značajni nadzirani subjekt ili značajnu nadziranu grupu koju značajni nadzorni subjekt nadzire;

(b)

sudjelovanje u pripremi programa nadzornog ispitivanja koji se treba predložiti Nadzornom odboru, uzimajući u obzir postupak nadzorne provjere i ocjene, uključujući plan izravne kontrole, kako je propisano člankom 99. Direktive 2013/36/EU, za takav značajni nadzirani subjekt ili značajnu nadziranu grupu;

(c)	provođenje programa nadzornog ispitivanja koji je odobrio ESB i svake nadzorne odluke ESB-a u odnosu na značajni nadzirani subjekt ili značajne nadzirane grupe koje nadzire;

(d)	osiguravanje koordinacije s timom za izravnu kontrolu iz dijela XI. u odnosu na provedbu plana izravne kontrole;

(e)	prema potrebi, povezivanje s nacionalnim nadležnim tijelima.

Članak 4.

Osnivanje i sastav zajedničkih nadzornih timova

1. ESB je odgovoran za osnivanje i sastav zajedničkih nadzornih timova. Imenovanje zaposlenika nacionalnih nadležnih tijela u zajedničke nadzorne timove obavljaju odgovarajuća nacionalna nadležna tijela u skladu sa stavkom 2.

2. U skladu s načelima propisanim u članku 6. stavku 8. Uredbe o SSM-u i ne dovodeći u pitanje njen članak 31., nacionalna nadležna tijela imenuju jednog ili više zaposlenika kao člana ili članove zajedničkih nadzornih timova. Zaposlenik nacionalnog nadležnog tijela može biti imenovan za člana više zajedničkih nadzornih timova.

3. Neovisno o stavku 2. ESB može zahtijevati od nacionalnih nadležnih tijela da promijene imenovanja koja su izvršili ako je to prikladno radi sastavljanja zajedničkog nadzornog tima.

4. Ako više od jednog nacionalnog nadležnog tijela izvršava nadzorne zadaće u državi članici sudionici ili ako nacionalno pravo države članice sudionice dodjeljuje posebne nadzorne zadaće NSB-u, a NSB nije nacionalno nadležno tijelo, odgovarajuća tijela koordiniraju njihovo sudjelovanje unutar zajedničkih nadzornih timova.

5. ESB i nacionalna nadležna tijela se međusobno savjetuju i sporazumijevaju o korištenju sredstava nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na zajedničke nadzorne timove.

Članak 5.

Uključivanje zaposlenika nacionalnih središnjih banaka država članica sudionica

1. Nacionalne središnje banke država članica sudionica koje su uključene u bonitetni nadzor značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe prema svojem nacionalnom pravu ali koje nisu nacionalna nadležna tijela mogu također imenovati jednog ili više svojih zaposlenika u zajednički nadzorni tim.

2. O takvom se imenovanju izvješćuje ESB te se članak 4. primjenjuje na odgovarajući način.

3. Ako su zaposlenici nacionalnih središnjih banaka država članica sudionica imenovani u zajednički nadzorni tim, smatra se da upućivanja na nacionalna nadležna tijela u odnosu na zajedničke nadzorne timove uključuju upućivanja na te nacionalne središnje banke.

Članak 6.

Koordinator zajedničkog nadzornog tima i podkoordinatori

1. Koordinator zajedničkog nadzornog tima kojem pružaju pomoć podkoordinatori nacionalnog nadležnog tijela, kao što je određeno u stavku 2. osiguravaju koordinaciju rada unutar zajedničkog nadzornog tima. U tu svrhu, članovi zajedničkog nadzornog tima slijede upute koordinatora zajedničkog nadzornog tima u odnosu na njihove zadaće u zajedničkom nadzornom timu. Ovo je bez utjecaja na njihove zadaće i dužnosti u njihovom odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu.

2. Svako nacionalno nadležno tijelo koje imenuje više od jednog zaposlenika u zajednički nadzorni tim određuje jednog od njih kao podkoordinatora (dalje u tekstu „podkoordinator nacionalnog nadležnog tijela”). Podkoordinatori nacionalnog nadležnog tijela pomažu koordinatoru zajedničkog nadzornog tima u odnosu na organizaciju i koordinacije zadaća u zajedničkom nadzornom timu, a posebno u odnosu na zaposlenike koji su imenovani od strane istog nacionalnog nadležnog tijela kao i odgovarajući podkoordinator nacionalnog nadležnog tijela. Podkoordinator nacionalnog nadležnog tijela može davati upute članovima zajedničkog nadzornog tima imenovanim od strane istog nacionalnog nadležnog tijela, pod uvjetom da te upute nisu u suprotnosti s uputama danim od strane koordinatora zajedničkog nadzornog tima.

POGLAVLJE 2.

Nadzor manje značajnih nadziranih subjekata

Članak 7.

Uključivanje zaposlenika iz drugih nacionalnih nadležnih tijela u nadzorni tim nadležnog nacionalnog tijela

Ne dovodeći u pitanje članak 31. stavak 1. Uredbe o SSM-u, ako ESB u vezi s nadzorom manje značajnih nadziranih subjekata, utvrdi da je primjereno u nadzorni tim nacionalnog nadležnog tijela uključiti zaposlenike iz jednog ili više drugih nacionalnih nadležnih tijela, može zahtijevati uključivanje zaposlenika drugih nacionalnih nadležnih tijela.

GLAVA 2.

NADZOR NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI I SUDJELOVANJE ESB-A I NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA U KOLEGIJU NADZORNIH TIJELA

Članak 8.

Nadzor na konsolidiranoj osnovi

1. ESB provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, kao što je predviđeno člankom 111. Direktive 2013/36/EU u odnosu na kreditne institucije, financijske holdinge ili mješovite financijske holdinge koji su značajni na konsolidiranoj osnovi, kada je matično društvo matična institucija u državi članici sudionici ili matična institucija Unije osnovana u državi članici sudionici.

2. Odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo je obavlja zadaće nadzornog tijela na konsolidiranoj osnovi u odnosu na kreditne institucije, financijske holdinge ili mješovite financijske holdinge koji su manje značajni na konsolidiranoj osnovi.

Članak 9.

ESB kao predsjedavajući kolegija nadzornih tijela

1. Kada je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo, ESB tada predsjeda kolegiju osnovanom sukladno članku 116. Direktive 2013/36/EU. Nacionalna nadležna tijela država članica sudionica u kojima su osnovana matična društva, društva kćeri i značajne podružnice u smislu članka 51. Direktive 2013/36/EU, ako postoje, imaju pravo sudjelovati u kolegiju kao promatrači.

2. Ako nije osnovan kolegij sukladno članku 116. Direktive 2013/36/EU, a značajni nadzirani subjekt ima podružnice u državi članici nesudionici koje se smatraju značajnima sukladno članku 51. stavku 1. Direktive 2013/36/EU, tada ESB osniva kolegij nadzornih tijela s nadležnim tijelima država članica domaćina.

Članak 10.

ESB i nacionalna nadležna tijela kao članovi kolegija nadzornih tijela

Ako se konsolidirajuće nadzorno tijelo ne nalazi u državi članici sudionici, ESB i nacionalna nadležna tijela sudjeluju u kolegiju nadzornih tijela u skladu sa sljedećim pravilima i mjerodavnim pravu Unije:

(a)	ako su svi nadzirani subjekti u državama članicama sudionicama značajni nadzirani subjekti, ESB sudjeluje u kolegiju nadzornih tijela kao član, a nacionalna nadležna tijela su ovlaštena sudjelovati u istom kolegiju kao promatrači;

(b)	ako su svi nadzirani subjekti u državama članicama sudionicama manje značajni nadzirani subjekti, nacionalna nadležna tijela sudjeluju u kolegiju nadzornih tijela kao članovi;

(c)

ako su nadzirani subjekti u državama članicama istodobno manje značajni nadzirani subjekti i značajni nadzirani subjekti, ESB i nacionalna nadležna tijela sudjeluju u kolegiju nadzornih tijela kao članovi. Nacionalna nadležna tijela država članica sudionica u kojima su značajni nadzirani subjekti osnovani, ovlaštena su sudjelovati u kolegiju nadzornih tijela kao promatrači.

GLAVA 3.

POSTUPCI U VEZI PRAVA POSLOVNOG NASTANA I SLOBODE PRUŽANJA USLUGA

POGLAVLJE 1.

Postupci u vezi prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga unutar SSM-a

Članak 11.

Pravo poslovnog nastana kreditnih institucija unutar SSM-a

1. Svaki značajni nadzirani subjekt koji želi osnovati podružnicu na području druge države članice sudionice obavještava nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj značajni nadležni subjekt ima glavnu upravu o svojoj namjeri. Informacija se daje u skladu sa zahtjevima propisanim u članku 35. stavku 2. Direktive 2013/36/EU. Nacionalno nadležno tijelo odmah obavještava ESB o primitku ove obavijesti.

2. Svaki manje značajni nadzirani subjekt koji želi osnovati podružnicu na području druge države članice sudionice obavještava svoje nacionalno nadležno tijelo o svojoj namjeri u skladu sa zahtjevima propisanim u članku 35. stavku 2. Direktive 2013/36/EU.

3. Ako u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ESB ne donese drugačiju odluku, podružnica iz stavka 1. može biti osnovana i započeti obavljati svoje djelatnosti. ESB dostavlja ovu informaciju nacionalnom nadležnom tijelu države članice sudionice u kojoj će podružnica biti osnovana.

4. Ako unutar dva mjeseca od primitka obavijesti nacionalno nadležno tijelo ne donese drugačiju odluku, podružnica iz stavka 2. može biti osnovana i započeti obavljati svoje djelatnosti. Nacionalno nadležno tijelo dostavlja ovu informaciju ESB-u i nacionalnim nadležnom tijelu države članice sudionice u kojoj će podružnica biti osnovana.

5. U slučaju promjene bilo koje informacije dostavljene sukladno stavcima 1. i 2., nadzirani subjekt u pisanom obliku obavještava o ovoj promjeni nadležno nacionalno tijelo koje je zaprimilo prvobitnu informaciju i to najmanje mjesec dana prije primjene promjene. Ovo nacionalno nadležno tijelo obavještava nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj je podružnica osnovana.

Članak 12.

Ostvarivanje slobode pružanja usluga od strane kreditnih institucija unutar SSM-a

1. Svaki značajni nadzirani subjekt koji želi prvi put ostvariti slobodu pružanja usluga obavljanjem svojih djelatnosti na području druge države članice sudionice obavještava o svojoj namjeri nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj značajni nadzirani subjekt ima svoju glavnu upravu. Informacije će biti dostavljene sukladno zahtjevima propisanim u članku 39. stavku 1. Direktive 2013/36/EU. Nacionalno nadležno tijelo će bez odgode obavijestiti ESB o primitku ove obavijesti. Nacionalno nadležno tijelo će također dostaviti obavijest nacionalnom nadležnom tijelu države članice sudionice u kojoj će se pružati usluge.

2. Svaki manje značajni nadzirani subjekt koji želi prvi put ostvariti slobodu pružanja usluga obavljanjem svojih djelatnosti na području druge države članice sudionice obavještava svoje nacionalno nadležno tijelo u skladu sa zahtjevima propisanim u članku 39. stavku 1. Direktive 2013/36/EU. Obavijest se dostavlja ESB-u i nacionalnom nadležnom tijelu države članice sudionice u kojoj će se pružati usluge.

POGLAVLJE 2.

Postupci u vezi prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga unutar SSM-a od strane kreditnih institucija osnovanih u državama članicama nesudionicama

Članak 13.

Obavijest o ostvarivanju prava poslovnog nastana unutar SSM-a od strane kreditnih institucija osnovanih u državama članicama nesudionicama

1. Kada nadležno tijelo države članice nesudionice dostavi informaciju iz članka 35. stavka 2. Direktive 2013/36/EU u skladu s postupkom propisanim u članku 35. stavku 3. nacionalnom nadležnom tijelu države članice sudionice u kojoj se osniva podružnica, navedeno nacionalno nadležno tijelo odmah obavještava ESB o primitku te obavijesti.

2. U roku od dva mjeseca od primitka obavijesti nadležnog tijela države članice nesudionice, ESB, ako se radi o podružnici koja je značajna sukladno kriterijima propisanim u članku 6. Uredbe o SSM-u i dijelu IV. ove Uredbe, ili odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo, ako se radi o podružnici koja je manje značajna na temelju kriterija propisanih u članku 6. Uredbe o SSM-u i u dijelu IV. ove Uredbe, pripremaju se za nadzor podružnice u skladu s člancima 40. do 46. Direktive 2013/36/EU, i ako je potrebno, navode uvjete pod kojima, radi javnog interesa, podružnica može obavljati svoje djelatnosti u državi članici domaćinu.

3. Nacionalna nadležna tijela obavještavaju ESB o uvjetima pod kojima se djelatnosti, prema nacionalnom pravu i u javnom interesu, mogu obavljati od strane podružnice u njihovoj državi članici.

4. Promjene bilo kojih informacija dostavljenih od strane kreditne institucije koja želi osnovati podružnicu sukladno članku 35. stavku 2. točkama (b), (c) ili (d) Direktive 2013/36/EU dostavljaju se nacionalnom nadležnom tijelu iz stavka1.

Članak 14.

Nadležno tijelo države članice domaćina za podružnice

1. U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe o SSM-u, ESB izvršava ovlasti nadležnog tijela države članice domaćina ako je podružnica značajna u smislu članka 6. stavka 4. navedene Uredbe.

2. Ako je podružnica manje značajna u smislu članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u, nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj podružnica ima sjedište izvršava ovlasti nadležnog tijela države članice domaćina.

Članak 15.

Obavijest o ostvarivanju slobode pružanja usluga unutar SSM-a od strane kreditnih institucija osnovanih u državama članicama nesudionicama

Ako nadležno tijelo države članice nesudionice dostavi obavijest u smislu članka 39. stavka 2. Direktive 2013/36/EU, primatelj obavijesti je nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj se ostvaruje sloboda pružanja usluga. Nacionalno nadležno tijelo odmah obavještava ESB o primitku ove obavijesti.

Članak 16.

Nadležno tijelo države članice domaćina za slobodu pružanja usluga

1. U skladu s člankom 4. stavkom 2. i unutar područja primjene članka 4. stavka 1. Uredbe o SSM-u, ESB izvršava zadaće nadležnog tijela države članice domaćina u odnosu na kreditne institucije osnovane u državama članicama nesudionicama koje ostvaruju slobodu pružanja usluga u državama članicama sudionicama.

2. Ako je sloboda pružanja usluga u javnom interesu, nacionalna nadležna tijela obavještavaju ESB o ovim uvjetima, a u skladu s određenim uvjetima prema nacionalnom pravu država članica sudionica.

POGLAVLJE 3.

Postupci u vezi prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u odnosu na države članice nesudionice

Članak 17.

Pravo poslovnog nastana i ostvarivanje slobode pružanja usluga u odnosu na države članice nesudionice

1. Značajni nadzirani subjekt koji želi osnovati podružnicu ili ostvariti slobodu pružanja usluga na području države članice nesudionice obavještava o svojoj namjeri odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo u skladu s primjenjivim pravom Unije. Nacionalno nadležno tijelo će bez odgode obavijestiti ESB o primitku ove obavijesti. ESB izvršava ovlasti nadležnog tijela matične države članice.

2. Manje značajni nadzirani subjekt koji želi osnovati podružnicu ili ostvariti slobodu pružanja usluga na području države članice nesudionice obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo o svojoj namjeri u skladu s primjenjivim pravom Unije. Odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo izvršava ovlasti nadležnog tijela matične države članice.

GLAVA 4.

DODATNI NADZOR FINANCIJSKIH KONGLOMERATA

Članak 18.

Koordinator

1. ESB preuzima zadaće koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Unije u odnosu na značajni nadzirani subjekt.

2. Nacionalno nadležno tijelo preuzima zadaće koordinatora financijskog konglomerata u skladu s kriterijima utvrđenim mjerodavnim pravom Unije u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt.

DIO III.

OPĆE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA FUNKCIONIRANJE SSM-a

GLAVA 1.

NAČELA I OBVEZE

Članak 19.

Pregled

Ovaj dio III. propisuje (a) opća pravila za provođenje SSM-a od strane ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela i (b) odredbe koje primjenjuje ESB kad provodi nadzorne postupke ESB-a.

Opća načela i odredbe koji se primjenjuju između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u bliskoj suradnji utvrđena su u dijelu IX.

Članak 20.

Dužnost suradnje u dobroj vjeri

ESB i nacionalna nadležna tijela obvezna su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije.

Članak 21.

Opća obveza razmjene informacija

1. Ne dovodeći u pitanje ovlast ESB-a da neposredno primi, ili ima neposredan pristup informacijama koje trajno dostavljaju nadzirani subjekti, nacionalna nadležna tijela posebno dostavljaju ESB-u pravodobno i točno, sve informacije potrebne ESB-u za provođenje zadaća koje su mu dodijeljene Uredbom o SSM-u. Takve informacije uključuju informacije koje proizlaze iz provjera nacionalnih nadležnih tijela i njihovih aktivnosti na licu mjesta.

2. U okolnostima kada ESB dobiva informacije neposredno od pravnih ili fizičkih osoba iz članka 10. stavka 1. Uredbe o SSM-u, ESB dostavlja takve informacije pravodobno i točno nacionalnim nadležnim tijelima na koja se te informacije odnose. Takve informacije naročito uključuju informacije potrebne nacionalnim nadležnim tijelima za izvršavanje njihove uloge pružanja pomoći ESB-u.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., ESB će nacionalnim nadležnim tijelima pružiti redovni pristup ažuriranim informacijama, koje su nacionalnim nadležnim tijelima potrebne za izvršavanje njihovih zadaća povezanih s bonitetnim nadzorom.

Članak 22.

Pravo ESB-a da upućuje nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana da se koriste svojim ovlastima i da djeluju ako ESB ima nadzornu zadaću ali nema povezanu ovlast

1. U mjeri potrebnoj za izvršavanje zadaća koje su mu dodijeljene Uredbom o SSM-u, ESB može davanjem uputa, zahtijevati od nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela ili i od jednih i od drugih da se koriste svojim ovlastima, na temelju i u skladu s uvjetima utvrđenim nacionalnim pravom, a kako je predviđeno člankom 9. Uredbe o SSM-u, kada Uredba o SSM-u ne dodjeljuje takve ovlasti ESB-u.

2. Nacionalna nadležna tijela i/ili, u odnosu na članak 5. Uredbe o SSM-u, nacionalna imenovana tijela, obavještavaju ESB o izvršavanju ovih ovlasti bez nepotrebnog odgađanja.

Članak 23.

Jezično uređenje između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela

ESB-a i nacionalna nadležna tijela donose sporazume za njihovu komunikaciju unutar SSM-a, uključujući i jezik koji će se koristiti.

Članak 24.

Jezično uređenje između ESB- a i pravnih ili fizičkih osoba, uključujući nadzirane subjekte

1. Svaki dokument koji nadzirani subjekt ili bilo koja druga pravna ili fizička osoba na koje se pojedinačno primjenjuju nadzorni postupci ESB-a, šalje ESB-u može biti sastavljen na bilo kojem službenom jeziku Unije, po izboru nadziranog subjekta ili osobe.

2. ESB, nadzirani subjekti i bilo koje druge pravne ili fizičke osobe na koje se pojedinačno primjenjuju nadzorni postupci ESB-a, mogu se sporazumjeti da će isključivo upotrebljavati jedan službeni jezik Unije u svojoj pisanoj komunikaciji, čak i u odnosu na nadzorne odluke ESB-a.

Opoziv takvog sporazuma o upotrebi jednog jezika utječe samo na aspekte nadzornog postupka ESB-a koji još nisu provedeni.

Kada sudionici usmene rasprave zahtijevaju davanje iskaza na određenom službenom jeziku Unije koji nije jezik nadzornog postupka ESB-a., dostavit će ESB-u pravodobnu obavijest o tom zahtjevu, tako da ESB može poduzeti potrebne pripreme.

GLAVA 2.

OPĆE ODREDBE U ODNOSU NA POSTUPAK DONOŠENJA NADZORNIH ODLUKA ESB-A

POGLAVLJE 1.

Nadzorni postupci ESB-a

Članak 25.

Opća načela

1. Svi nadzorni postupci ESB-a pokrenuti u skladu s člankom 4. i odjeljkom 2. poglavlja III. Uredbe o SSM-u provode se u skladu s člankom 22. Uredbe o SSM-u i odredbama ove glave.

2. Odredbe ove glave ne primjenjuju se na postupke koje provodi Administrativni odbor za preispitivanja.

Članak 26.

Stranke

1. Stranke nadzornog postupka ESB-a su:

(a)	stranke koje podnesu zahtjev;

(b)	stranke kojima ESB namjerava uputiti ili je uputio nadzornu odluku ESB-a.

2. Smatra se da nacionalna nadležna tijela nisu stranke.

Članak 27.

Zastupanje stranke

1. Stranku mogu zastupati njezini zakonski zastupnici ili bili koji drugi zastupnik ovlašten na temelju pisane punomoći za poduzimanje bilo koje radnje u vezi nadzornog postupka ESB-a.

2. Svaki opoziv punomoći proizvodi učinke tek kad ESB zaprimi pisani opoziv. ESB potvrđuje primitak takvog opoziva.

3. Ako je stranka imenovala zastupnika u nadzornom postupku ESB-a, ESB stupa u kontakt samo s imenovanim zastupnikom u tom nadzornom postupku osim ako posebne okolnosti zahtijevaju da ESB stupi u kontakt izravno sa strankom. U potonjem slučaju, o tome se obavještava zastupnik.

Članak 28.

Opće obveze ESB-a i stranaka u nadzornom postupku ESB-a

1. Nadzorni postupak ESB-a može se pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Sukladno stavku 3., ESB utvrđuje činjenice koje će se uzeti u obzir za donošenje konačne odluke u svakom nadzornom postupku ESB-a pokrenutom po službenoj dužnosti.

2. U svojoj procjeni, ESB uzima u obzir sve bitne okolnosti.

3. Sukladno pravu Unije, od stranke se zahtijeva da sudjeluje u nadzornom postupku ESB-a i da pruža pomoć radi razjašnjavanja činjenica. U nadzornim postupcima ESB-a pokrenutim na zahtjev stranke, ESB može ograničiti svoje utvrđivanje činjenica zahtijevajući od stranke da dostavi bitne podatke o činjeničnom stanju.

Članak 29.

Dokazi u nadzornim postupcima ESB-a

1. Kako bi utvrdio činjenično stanje, ESB se koristi onim dokazima koje, nakon razmatranja, smatra prikladnim.

2. Sukladno pravu Unije, stranke pomažu ESB-u u utvrđivanju činjeničnog stanja. U prvom redu to čine istinitim iznošenjem činjenica koje su im poznate, sukladno ograničenjima vezanim uz postupke kažnjavanja prema pravu Unije.

3. ESB može odrediti rok do kojeg stranke mogu dostaviti dokaze.

Članak 30.

Svjedoci i vještaci u nadzornim postupcima ESB-a

1. ESB može saslušavati svjedoke i vještake ako to smatra potrebnim.

2. Kada ESB imenuje vještaka, tada sporazumom određuje njegove zadaće i utvrđuje rok u kojem vještak dostavlja svoj nalaz.

3. Kada ESB saslušava svjedoka ili stručnjaka, oni su ovlašteni zahtijevati naknadu putnih troškova i dnevnica. Svjedoci su ovlašteni na naknadu gubitka zarade a vještaci na ugovorenu naknadu za njihove usluge nakon što su dali svoje iskaze. Naknada se određuje u skladu s odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na naknade troškova za svjedoke, odnosno vještake od strane Suda Europske unije.

4. ESB može zahtijevati da osobe navedene u članku 11. stavku 1. točki (c) Uredbe o SSM-u, pristupe kao svjedoci u prostorije ESB-a ili na bilo koje drugo mjesto u državi članici sudionici koje odredi ESB. Ako je osoba iz članka 11. stavka 1. točke (c)Uredbe o SSM-u pravna osoba, fizička osoba koja zastupa tu pravu osobu obvezna je pristupiti sukladno prethodnoj rečenici.

Članak 31.

Pravo na saslušanje

1. Prije nego što ESB može donijeti nadzornu odluku upućenu stranci, a koja bi odluka mogla štetno utjecati na prava te stranke, stranci mora biti dana mogućnost dostave pisanog očitovanja ESB-u o činjenicama, primjedbama i pravnoj osnovi, značajnim za nadzornu odluku. Ako ESB to smatra prikladnim, može strankama dati mogućnost da se o činjenicama, primjedbama i pravnoj osnovi značajnim za nadzornu odluku očituju na sastanku. U obavijesti kojom ESB daje stranci mogućnost da se očituje navodi se bitan sadržaj naznačene nadzorne odluke ESB-a, kao i značajne činjenice, prigovore i pravnu osnovu na kojima ESB namjerava temeljiti svoju odluku. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na Odjeljak 1. poglavlja III. Uredbe o SSM-u.

2. Ako ESB daje stranci mogućnost da se o činjenicama, prigovorima i pravnoj osnovi značajnim za nadzornu odluku ESB-a očituje na sastanku, izostanak stranke nije razlog za odgodu sastanka, osim ako je izostanak valjano ispričan. Ako je stranka opravdala svoj izostanak, ESB može odgoditi sastanak ili dati stranci mogućnost da se o činjenicama, prigovorima i pravnoj osnovi značajnim za nadzornu odluku ESB-a očituje pisanim putem. ESB sastavlja pisani zapisnik sa sastanka koji stranke potpisuju, te strankama dostavlja primjerak zapisnika.

3. Stranci se, u načelu, daje mogućnost da se očituje u pisanom obliku u roku od dva tjedna nakon primitka izjave u kojoj se utvrđuju činjenice, prigovori i pravna osnova na kojima ESB namjerava utemeljiti nadzornu odluku ESB-a.

Na zahtjev stranke, ESB može prema potrebi produljiti rok.

U posebnim okolnostima, ESB može skratiti rok na tri radna dana. Rok se također skraćuje na tri radna dana u slučajevima iz članaka 14. i 15. Uredbe o SSM-u.

4. Neovisno o stavku 3. i sukladno stavku 5. ESB može donijeti nadzornu odluku ESB-a upućenu stranci koja štetno utječe na prava te strane bez davanja mogućnosti stranci da se očituje o činjenicama, prigovorima i pravnoj osnovi značajnim za nadzornu odluku ESB-a prije njenog donošenja, ako se donošenje hitne odluke čini potrebnim da bi se spriječila značajna šteta financijskom sustavu.

5. Ako se, u skladu sa stavkom 4., donese hitna nadzorna odluka ESB-a, stranci se daje mogućnost da se očituje u pisanom obliku o činjenicama, prigovorima i pravnoj osnovi značajnim za nadzornu odluku ESB-a bez nepotrebnog odgađanja nakon njenog donošenja. Stranci se u načelu daje mogućnost davanja pisanog očitovanja u roku od dva tjedna od primitka nadzorne odluke ESB-a. Na zahtjev stranke, ESB može produljiti rok; rok međutim ne smije biti dulji od šest mjeseci. ESB preispituje nadzornu odluku ESB-a u pogledu očitovanja stranke i može ju ili potvrditi ili poništiti ili izmijeniti ili poništiti i zamijeniti novom nadzornom odlukom ESB-a.

6. Stavci 4. i 5. ne primjenjuju se na nadzorne postupke ESB-a vezano uz kazne sukladno članku 18. Uredbe o SSM-u i dijelu X. ove Uredbe.

Članak 32.

Uvid u spise u nadzornom postupku ESB-a

1. U nadzornim postupcima ESB-a u potpunosti se poštuje pravo na obranu predmetnih stranaka. U tu svrhu, a nakon pokretanja nadzornog postupka ESB-a, stranke su ovlaštene izvršiti uvid u spis ESB-a, uvažavajući opravdani interes za zaštitu poslovne tajne pravnih i fizičkih osoba koje nisu zainteresirane stranke. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive podatke. Nacionalna nadležna tijela prosljeđuju ESB-u bez nepotrebnog odgađanja, svaki zahtjev koji zaprime vezano uz uvid u spis povezan s nadzornim postupcima ESB-a.

2. Spis se sastoji od svih dokumenata koje je ESB dobio, izradio ili prikupio za vrijeme nadzornog postupka ESB-a, neovisno o mediju na kojem su pohranjeni.

3. Ništa u ovom članku ne sprječava ESB ili nacionalna nadležna tijela da otkrivaju ili upotrebljavaju informacije potrebne za dokazivanje povrede prava.

4. ESB može odrediti da će se uvid u spis dozvoliti na jedan ili više sljedećih načina, vodeći računa o tehničkim mogućnostima stranaka:

(a)	pomoću CD-ROM-ova ili drugih uređaja za pohranu elektroničkih podataka uključujući bilo koji uređaj koji može postati dostupan u budućnosti;

(b)	pomoću preslika dostupnih spisa u papirnatom obliku koji se strankama šalju poštom;

(c)	pozivanjem strankama da pregledaju dostupne spise u prostorijama ESB-a.

5. Za potrebe ovog članka, povjerljive informacije mogu obuhvaćati interne dokumente ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela te prepisku između ESB-a i određenog nacionalnog nadležnog tijela ili prepisku između nacionalnih nadležnih tijela.

POGLAVLJE 2.

Nadzorne odluke ESB-a

Članak 33.

Razlozi za donošenje nadzornih odluka ESB-a

1. Sukladno stavku 2., nadzornoj odluci ESB-a prileži obrazloženje te odluke.

2. Obrazloženje sadrži značajne činjenice i pravne razloge na kojima je utemeljena nadzorna odluka ESB-a.

3. Sukladno članku 31. stavku 4. ESB temelji nadzornu odluku ESB-a samo na činjenicama i prigovorima o kojima se stranka mogla očitovati.

Članak 34.

Suspenzivni učinak

Neovisno o članku 278. UFEU i članku 24. stavku 8. Uredbe o SSM-u, ESB može odlučiti da se primjena nadzorne odluke ESB-a privremeno odgodi (a) navođenjem razloga za privremenu odgodu u samoj nadzornoj odluci ESB-a ili (b) u slučajevima kada se ne radi o zahtjevu za preispitivanje od strane Administrativnog odbora za preispitivanja, na zahtjev osobe kojoj je nadzorna odluka ESB-a upućena.

Članak 35.

Obavijest o nadzornim odlukama ESB-a

1. ESB može stranku obavijestiti o nadzornoj odluci ESB-a (a) usmeno, (b) dostavom ili osobnom dostavom primjerka nadzorne odluke, (c) preporučenom pošiljkom s potvrdom primitka, (d) kurirskom službom za ekspresnu dostavu, (e) telefaksom ili (f) elektroničkim putem, u skladu sa stavkom 10.

2. Ako je zastupnik ovlašten pisanim ovlaštenjem, ESB može o nadzornoj odluci ESB-a obavijestiti zastupnika. U takvim slučajevima ESB nije obvezan o nadzornoj odluci ESB-a obavijestiti i nadzirani subjekt kojeg zastupa takav zastupnik.

3. U slučaju usmene obavijesti o nadzornoj odluci ESB-a, obavijest o odluci se smatra dostavljenom adresatu ako je zaposlenik ESB-a o nadzornoj odluci ESB-a obavijestio (a) odgovarajuću fizičku osobu, ako se radi o fizičkoj osobi ili (b) ovlaštenog zastupnika za primanje pismena pravne osobe ako se radi o pravnoj osobi. U takvom slučaju, nakon takvog usmenog priopćenja, pisani primjerak nadzorne odluke ESB-a dostavlja se adresatu bez nepotrebnog odgađanja.

4. U slučaju obavijesti o nadzornoj odluci ESB-a preporučenom pošiljkom s potvrdom primitka, obavijest o nadzornoj odluci ESB-a smatra se dostavljenom adresatu desetog dana nakon što je dopis predan pružatelju poštanskih usluga, osim ako je u potvrdi primitka navedeno da je dopis primljen nekog drugog dana.

5. U slučaju dostave nadzorne odluke ESB-a kurirskom službom za ekspresnu dostavu, smatra se da je nadzorna odluka ESB-a dostavljena adresatu desetog dana nakon što je dopis predan kurirskoj službi, osim ako je u dokumentu kurirske službe o isporuci navedeno da je dopis primljen nekog drugog dana.

6. Za potrebe stavaka 4. i 5., nadzorna odluka ESB-a mora biti upućena na adresu koja je prikladna za isporuku (valjana adresa). Valjana adresa je:

(a)	u slučaju nadzornog postupka ESB-a pokrenutog na zahtjev ili zamolbu adresata nadzorne odluke ESB-a, adresa navedena u zahtjevu ili molbi;

(b)	u slučaju nadziranog subjekta, posljednja poslovna adresa glavne uprave dostavljena ESB-u od strane nadziranog subjekta;

(c)	u slučaju fizičke osobe, posljednja adresa dostavljena ESB-u, a ako adresa nije dostavljena ESB-u, a fizička osoba je zaposlenik, rukovoditelj ili dioničar nadziranog subjekta, poslovna adresa nadziranog subjekta sukladno točki (b).

7. Svaka osoba koja je stranka u nadzornom postupku ESB-a dostavlja, ESB-u valjanu adresu na njegov zahtjev.

8. Ako osoba ima sjedište ili domicil u državi koja nije država članica, ESB može zahtijevati od stranke da u razumnom roku imenuje ovlaštenog primatelja pismena s boravištem u određenoj državi članici ili koji ima poslovne prostorije u državi članici. Ako na takav zahtjev ovlašteni primatelj pismena ne bude imenovan odnosno dok takav ovlašteni primatelj ne bude imenovan, svako pismeno može se dostaviti sukladno stavcima od 3. do 5. i stavku 9. na adresu stranke koja je dostupna ESB-u.

9. Ako je osoba koja je adresat nadzorne odluke ESB-a dostavila ESB-u broj telefaksa, ESB ju može obavijestiti o nadzornoj odluci ESB-a dostavom primjerka nadzorne odluke ESB-a putem telefaksa. Smatra se da je adresat obaviješten o nadzornoj odluci ESB-a ako ESB primi potvrdu o uspješno dostavljenom telefaksu.

10. ESB može odrediti kriterije temeljem kojih nadzorna odluka ESB-a može biti dostavljena elektroničkim ili drugim usporedivim sredstvom komunikacije.

GLAVA 3.

IZVJEŠTAVANJE O POVREDAMA

Članak 36.

Izvještavanje o povredama

Svaka osoba, u dobroj vjeri, može podnijeti izvještaj izravno ESB-u ako ima opravdana razloge vjerovati da će izvještaj pokazati povredu pravnih akata iz članka 4. stavka 3. Uredbe o SSM-u od strane kreditne institucije, financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili nadležnih tijela (uključujući i sam ESB).

Članak 37.

Odgovarajuća zaštita za izvještaje o povredama

1. Kada određena osoba izvijesti u dobroj vjeri o navodnim povredama pravnih akata iz članka 4. stavka 3. Uredbe o SSM-u od strane nadziranih subjekata ili nadležnih tijela, s izvještajem se postupa kao sa zaštićenim izvještajem.

2. Svi osobni podaci koji se odnose na osobu koja je izradila zaštićeni izvještaj i osobu koja je navodno odgovorna za povredu zaštićeni su u skladu s primjenjivim okvirom za zaštitu podataka Unije.

3. ESB neće otkriti identitet osobe koja je izradila zaštićeni izvještaj bez prethodno pribavljenog izričitog pristanka te osobe, osim ako se takvo otkrivanje zahtijeva sudskim nalogom u kontekstu daljnjih istraga ili naknadnih sudskih postupaka.

Članak 38.

Postupci za praćenje izvještaja

1. ESB procjenjuje sve izvještaje u odnosu na značajne nadzirane subjekte. ESB procjenjuje izvještaje koji se odnose na manje značajne nadzirane subjekte u odnosu na povrede uredbi ili odluka ESB-a. U potonjem slučaju, kada nacionalna nadležna tijela zaprime takve izvještaje, proslijedit će ih ESB-u, bez priopćavanja identiteta osobe koja je sastavila izvještaj, osim ako takve osobe daju svoj izričit pristanak.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ESB prosljeđuje izvještaje koji se odnose na manje značajni nadzirani subjekt odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu, bez priopćavanja identiteta osobe koja je izradila izvještaj, osim ako takva osoba da svoj izričit pristanak.

3. ESB razmjenjuje informacije s nacionalnim nadležnim tijelima: (a) kako bi procijenio jesu li izvještaji poslani i ESB-u i odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu i kako bi koordinirao djelovanje te (b) kako bi saznao ishod praćenja izvještaja proslijeđenih nacionalnim nadležnim tijelima.

4. ESB prema razumnoj ocjeni odlučuje kako će procijeniti primljene izvještaje i koje će radnje poduzeti.

5. U slučaju navodnih povreda od strane nadziranih subjekata, odgovarajući nadzirani subjekt dostavlja ESB-u sve informacije i dokumentaciju koju ESB zahtijeva kako bi procijenio zaprimljene izvještaje.

6. U slučaju navodnih povreda od strane nadležnih tijela (osim ESB-a), ESB zahtijeva od odgovarajućeg nadležnog tijela da dostavi svoje primjedbe o činjenicama iz izvještaja.

7. U svom godišnjem izvještaju, kako je opisano u članku 20. stavku 2. Uredbe o SSM-u, ESB daje informacije o zaprimljenim izvještajima u skraćenom ili agregiranom obliku, tako da se identitet pojedinih nadziranih subjekata ili osoba ne može utvrditi.

DIO IV.

UTVRĐIVANJE STATUSA NADZIRANOG SUBJEKTA KAO ZNAČAJNOG ILI MANJE ZNAČAJNOG

GLAVA 1.

OPĆE ODREDBE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE KAO ZNAČAJNOG ILI MANJE ZNAČAJNOG NADZIRANOG SUBJEKTA

Članak 39.

Razvrstavanje nadziranog subjekta na pojedinačnoj osnovi kao značajnog

1. Nadzirani subjekt smatra se značajnim nadziranim subjektom ako ESB tako utvrdi u odluci ESB-a upućenoj odgovarajućem nadziranom subjektu sukladno člancima 43. do 49., u kojoj obrazlaže razloge na kojima je takva odluka utemeljena.

2. Nadzirani subjekt prestaje biti razvrstan kao značajni nadzirani subjekt ako ESB odluči, u odluci ESB-a upućenoj nadziranom subjektu kojom obrazlaže razloge na kojima je takva odluka utemeljena, da je taj subjekt manje značajni nadzirani subjekt ili da više nije nadzirani subjekt.

3. Nadzirani subjekt se može razvrstati kao značajni nadzirani subjekt na temelju jednog od sljedećih kriterija:

(a)	njegove veličine, određene sukladno člancima od 50. do 55. (dalje u tekstu: „kriterij veličine”);

(b)	njegove važnosti za gospodarstvo Unije ili bilo koje države članice sudionice, kako je utvrđeno u skladu s člancima od 56. do 58. (dalje u tekstu: „kriterij gospodarske važnosti”);

(c)	njegove značajnosti u odnosu na prekogranične djelatnosti, kako je određeno u skladu s člancima 59. i 60. (dalje u tekstu: „kriterij prekogranične djelatnosti”);

(d)	zahtjeva za ili primitak izravne javne financijske pomoći od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kako je određeno u skladu s člancima od 61. do 64. (dalje u tekstu: „kriterij izravne javne financijske pomoći”);

(e)	činjenice da je nadzirani subjekt jedan od tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici, kako je određeno u skladu s člankom 65. i 66.

4. Značajni nadzirani subjekti izravno su nadzirani od strane ESB-a osim ako posebne okolnosti opravdavaju nadzor od strane odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela u skladu s glavom 9. ovog dijela.

5. ESB također izravno nadzire manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajnu nadziranu grupu temeljem odluke ESB-a donesene sukladno članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u u mjeri u kojoj ESB izravno izvršava sve odgovarajuće ovlasti iz članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u. U svrhu SSM-a, takav manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa razvrstava se kao značajni.

6. Prije donošenja odluka ESB-a iz ovog članka, ESB se savjetuje s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima. Nacionalna nadležna tijela također se obavještavaju o svakoj odluci ESB-a iz ovog članka.

Članak 40.

Razvrstavanje nadziranih subjekata koji su dio grupe kao značajnih

1. Ako je jedan ili više nadziranih subjekata dio nadzirane grupe, kriterij za određivanje značajnosti određuje se na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica u skladu s odredbama utvrđenim u glavama od 3. do 7. dijela IV.

2. Svaki od nadziranih subjekata koji čini dio nadzirane grupe smatrat će se značajnim nadziranim subjektom u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)	ako nadzirana grupa na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica ispunjava kriterij veličine, kriterij gospodarske važnosti ili kriterij prekograničnih djelatnosti;

(b)	ako jedan od nadziranih subjekata koji čini dio nadzirane grupe ispunjava kriterij izravne javne financijske pomoći;

(c)	ako jedan od nadziranih subjekata koji je dio nadzirane grupe predstavlja jednu od tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici.

3. Ako je nadzirana grupa utvrđena kao značajna ili je utvrđeno da više nije značajna, ESB donosi odluku ESB-a o razvrstavanju značajnog nadziranog subjekta, ili o podizanju razvrstavanja na razinu značajnog nadziranog subjekta i dostavlja datume početka i završetka izravnog nadzora od strane ESB-a svakom nadziranom subjektu koji čini dio predmetne nadzirane grupe u skladu s kriterijima i postupcima propisanim u članku 39.

Članak 41.

Posebne odredbe u odnosu na društva kćeri kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama nesudionicama

1. Sve podružnice otvorene u istoj državi članici sudionici od strane kreditne institucije koja ima sjedište u državi članici nesudionici smatrat će se za potrebe ove Uredbe, jednim nadziranim subjektom.

2. Podružnice otvorene u različitim državama članicama sudionicama od strane kreditne institucije sa sjedištem u državi članici nesudionici tretirat će se pojedinačno, za potrebe ove Uredbe, kao posebni nadzirani subjekti.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., podružnice kreditne institucije sa sjedištem u državi članci nesudionici procjenjuju se pojedinačno kao posebni nadzirani subjekti i odvojeno od društava kćeri iste kreditne institucije pri utvrđivanju je li ispunjen bilo koji od kriterija predviđenih u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u.

Članak 42.

Posebne odredbe u vezi društava kćeri kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama nesudionicama i trećim zemljama

1. Društva kćeri sa sjedištem u jednoj ili više država članica sudionica od strane kreditne institucije koja ima ured uprave u državi članici nesudionici ili trećoj zemlji procjenjivat će se odvojeno od podružnica te kreditne institucije pri utvrđivanju je li ispunjen bilo koji od kriterija propisanih u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u.

2. Sljedeća društva kćeri se posebno procjenjuju pri utvrđivanju je li ispunjen bilo koji od kriterija propisanih u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u:

(a)	ona koja imaju sjedište u državi članici sudionici;

(b)	ona koja pripadaju grupi čije matično društvo ima ured uprave u državi članici nesudionici ili trećoj zemlji; i

(c)	ona koja ne pripadaju nadziranoj grupi unutar država članica sudionica.

GLAVA 2.

POSTUPAK ZA RAZVRSTAVANJE NADZIRANIH SUBJEKATA KAO ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA

POGLAVLJE 1.

Razvrstavanje nadziranog subjekta kao značajnog

Članak 43.

Preispitivanje statusa nadziranog subjekta

1. Osim ako nije drugačije propisano ovom Uredbom, ESB preispituje, najmanje jednom godišnje, je li značajni nadzirani subjekt ili značajna nadzirana grupa i dalje ispunjavaju svaki od kriterija propisanih člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u.

2. Osim ako nije drugačije propisano ovom Uredbom, svako nacionalno nadležno tijelo preispituje, najmanje jednom godišnje, je li manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa ispunjavaju kriterije propisane člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u. U slučaju manje značajne nadzirane grupe, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj je osnovano matično društvo utvrđeno na najvišoj razini konsolidacije unutar države članice sudionice, provodi ovo preispitivanje.

3. ESB može preispitati, u bilo koje vrijeme nakon što zaprimi odgovarajuću informaciju, a posebno u slučajevima određenim u članku 52. stavku 2., (a) ispunjava li nadzirani subjekt svaki od kriterija predviđenih člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u i (b) je li značajni nadzirani subjekt prestao ispunjavati bilo koji od kriterija propisanih člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u.

4. Ako nacionalno nadležno tijelo procijeni da manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa ispunjava bilo koji od kriterija propisanih člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo, bez nepotrebnog odgađanja, obavještava ESB.

5. Na zahtjev ESB-a ili nacionalnog nadležnog tijela, ESB i odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo surađuju u utvrđivanju je li ispunjen bilo koji od kriterija propisanih člankom 6. stavkom 4. Uredbe o SSM-u u odnosu na nadzirani subjekt ili nadziranu grupu.

6. Ako ESB (a) odluči preuzeti izravni nadzor nadziranog subjekta ili nadzirane grupe ili (b) odluči o prestanku izravnog nadzora nadziranog subjekta ili nadzirane grupe od strane ESB-a, ESB i odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo surađuju kako bi osigurali nesmetani prijenos nadzornih ovlasti. Posebno, kad ESB preuzima izravni nadzor nadziranog subjekta, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo priprema izvještaj koji navodi povijest nadzora i profil rizika nadziranog subjekta, a ESB priprema takav izvještaj kad odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo postaje nadležan za nadzor predmetnog subjekta.

7. ESB utvrđuje jesu li nadzirani subjekt ili nadzirana grupa značajni pomoću kriterija predviđenih u članku 6. stavku 4.Uredbe o SSM-u prema redoslijedu navedenom u toj odredbi, osobito: (a) veličini; (b) važnosti za gospodarstvo Unije ili bilo koje države članice sudionice; (c) značajnosti prekograničnih djelatnosti; (d) zahtjevu za ili primitku javne financijske pomoći izravno od ESM-a; (e) činjenici da je nadzirani subjekt jedna od tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici.

Članak 44.

Postupak koji se primjenjuje pri utvrđivanju značajnosti nadziranog subjekta

1. U slučaju donošenja odluka o razvrstavanju nadziranog subjekta ili nadzirane grupe, koje se prema ovom poglavlju smatraju značajnim, i osim ako nije drugačije određeno, ESB primjenjuje postupovna pravila iz glave 2, III dijela ove Uredbe.

2. ESB dostavlja u pisanom obliku, u roku propisanom u članku 45., nadzornu odluku ESB-a o razvrstavanju nadziranog subjekta ili nadzirane grupe kao značajne svakom predmetnom nadziranom subjektu i također dostavlja tu odluku odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu. Za nadzirane subjekte koji čine dio značajne nadzirane grupe, ESB dostavlja odluku ESB-a nadziranom subjektu na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica, te osigurava da svi nadzirani subjekti budu uredno obaviješteni.

3. Za nadzirane subjekte kojima odluka ESB-a nije dostavljena sukladno stavku 1., popis iz članka 49. stavka 2. služi kao obavijest o njihovom razvrstavanju kao manje značajnih.

4. ESB daje svakom odgovarajućem nadziranom subjektu mogućnost da se očituje u pisanom obliku prije donošenja odluke ESB-a sukladno stavku 1.

5. Osim toga, ESB daje odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima, sukladno članku 39. stavku 6., mogućnost dostave primjedbi i očitovanja u pisanom obliku, a koje ESB pravovremeno razmatra.

6. Nadzirani subjekt ili nadzirana grupa razvrstava se kao značajni nadzirani subjekt ili značajna nadzirana grupa od datuma obavijesti o odluci ESB-a kojom se utvrđuje da se radi o značajnom nadziranom subjektu ili značajnoj nadziranoj grupi.

POGLAVLJE 2.

početak i završetak izravnog nadzora od strane ESB-a

Članak 45.

Početak izravnog nadzora od strane ESB-a

1. ESB navodi u odluci ESB-a datum kada preuzima izravni nadzor nadziranog subjekta ili nadzirane grupe koji je razvrstan kao značajni nadzirani subjekt ili značajna nadzirana grupa. Ta odluka može biti ista kao odluka navedena u članku 44. stavku 1. Sukladno stavku 2. ESB dostavlja tu odluku ESB-a svakom dotičnom nadziranom subjektu najmanje mjesec dana prije datuma kada će preuzeti izravni nadzor.

2. Ako ESB preuzima izravni nadzor nadziranog subjekta ili nadzirane grupe bilo na temelju zahtjeva za izravnom javnom financijskom pomoći bilo na temelju primitka izravne javne financijske pomoći od ESM-a, ESB pravovremeno dostavlja odluku ESB-a iz stavka 1. svakom dotičnom nadziranom subjektu najmanje tjedan dana prije datuma kada će preuzeti izravni nadzor.

3. ESB dostavlja primjerke odluka ESB-a iz stavka 1. odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima.

4. ESB preuzima izravni nadzor nadziranog subjekta ili nadzirane grupe najmanje 12 mjeseci nakon datuma kada ESB dostavi nadzornu odluku ESB-a tom nadziranom subjektu, ili nadziranoj grupi sukladno članku 44. stavku 2.

5. Za potrebe ovog članka, u slučaju nadzirane grupe, ESB dostavlja odluku ESB-a nadziranom subjektu na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica, te osigurava da su svi nadzirani subjekti unutar te grupe uredno obaviješteni do odgovarajućeg roka.

Članak 46.

Završetak izravnog nadzora od strane ESB-a

1. Kada ESB utvrdi da će izravni nadzor nadziranog subjekta ili nadzirane grupe od strane ESB-a završiti, ESB izdaje odluku ESB-a svakom predmetnom nadziranom subjektu u kojoj se navodi datum i razlozi zbog kojih će izravni nadzor završiti. ESB donosi takvu odluku najmanje mjesec dana prije datuma kada će završiti izravni nadzor od strane ESB-a. ESB također dostavlja primjerak ove odluke ESB-a odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima. Članak 45. Stavak. 5. Primjenjuje se na odgovarajući način.

2. Prije izdavanja odluke ESB-a sukladno stavku 1., ESB daje svakom odgovarajućem nadziranom subjektu mogućnost pisanog očitovanja.

3. Svaka odluka ESB-a u kojoj se navodi datum završetka izravnog nadzor nadziranog subjekta od strane ESB-a može biti izdana zajedno s odlukom kojom se taj nadzorni subjekt razvrstava kao manje značajan.

Članak 47.

Razlozi za završetak izravnog nadzora od strane ESB-a

1. U slučaju značajnog nadziranog subjekta koji je razvrstan kao takav na temelju svoje (a) veličine, (b) važnosti za gospodarstvo Unije ili bilo koju državu članicu sudionicu ili (c) značajnosti prekograničnih djelatnosti ili zato što je dio nadzirane grupe koja ispunjava barem jedan od ovih kriterija, ESB donosi odluku ESB-a o prestanku razvrstavanja kao značajnog nadziranog subjekta i izravnom nadzoru ako, kroz tri uzastopne godine, niti jedan od gore navedenih kriterija propisanih u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u nije ispunjen niti na pojedinačnoj osnovi niti od strane nadzirane grupe kojoj pripada nadzirani subjekt.

2. U slučaju nadziranog subjekta koji je razvrstan kao značajan na temelju zahtjeva za izravnu javnu financijsku pomoć od strane ESM-a u odnosu na (a) sam nadzirani subjekt (b) nadziranu grupu kojoj nadzirani subjekt pripada ili (c) bilo koji nadzirani subjekt koji pripada toj grupi a koji nije značajan po drugim osnovama, ESB donosi odluku ESB-a kojom prestaje razvrstavanje tog subjekta kao značajnog nadziranog subjekta kao i izravni nadzor, ako je izravna javna financijska pomoć odbijena, u cijelosti vraćena ili prestala. Takva odluka može, u slučaju vraćanja ili prestanka izravne javne financijske pomoći, biti donesena samo tri godine nakon potpunog povrata ili raskida izravne javne financijske pomoći.

3. U slučaju nadziranog subjekta koji je razvrstan kao značajni na temelju toga što je jedna od tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici, kako je utvrđeno u skladu s člancima od 65. do 66., ili pripada nadziranoj grupi takvih kreditnih institucija, a koji nije značajan po drugim osnovama, ESB donosi odluku ESB-a o prestanku razvrstavanja kao značajnog nadziranog subjekta i prestanku izravnog nadzora ako, kroz tri uzastopne kalendarske godine, odgovarajući nadzirani subjekt nije jedna od tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici.

4. U slučaju nadziranog subjekta kojeg izravno nadzire ESB na temelju odluke ESB-a donesene sukladno članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u i koji nije značajan po drugim osnovama, ESB donosi odluku ESB-a o prestanku izravnog nadzora od strane ESB-a, ako izravni nadzor prema njegovoj razumnoj slobodnoj ocjeni nije više potreban radi osiguranja dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

Članak 48.

Postupci u tijeku

1. Ako dođe do promjene u nadležnosti između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela, tijelo čija nadležnost prestaje (dalje u tekstu „tijelo čija nadležnost prestaje”) obavještava tijelo koje postaje nadležno (dalje u tekstu „tijelo koje preuzima nadzor”) o svakom postupku nadzora koji je formalno pokrenut i koji zahtijeva odluku. Tijelo čija nadležnost prestaje dostavlja ovu informaciju odmah nakon što je upoznat s predstojećom promjenom nadležnosti. Tijelo čija nadležnost prestaje trajno ažurira ovu informaciju, a kao općenito pravilo na mjesečnoj osnovi, u slučaju nove informacije o postupku nadzora o kojoj je potrebno dostaviti izvještaj. Tijelo koje preuzima nadzor može, iz opravdanih razloga, dozvoliti izvještavanje na manje učestaloj osnovi. Za potrebe članaka 48. i 49. nadzorni postupak znači nadzorni postupak ESB-a ili nadzorni postupak nacionalnog nadležnog tijela.

Prije promjene nadležnosti, tijelo čija nadležnost prestaje povezuje se s tijelom koje preuzima nadzor bez nepotrebnog odgađanja nakon formalnog pokretanja bilo kojeg novog nadzornog postupka koji zahtijeva odluku.

2. Ako se promijeni nadležnost za nadzor, tijelo čija nadležnost prestaje poduzima napore za okončanje svakog postupka nadzora koji je u tijeku, a koji zahtijeva odluku prije datuma kada dolazi do promjene nadležnosti.

3. Ako se formalno pokrenut nadzorni postupak koji zahtjeva odluku, ne može okončati prije datuma na koji dolazi do promjene nadležnosti, tijelo čije nadležnost prestaje ostaje nadležno za okončanje nadzornog postupka koji je u tijeku. U tu svrhu, tijelo čija nadležnost prestaje također zadržava sve odgovarajuće ovlasti dok nadzorni postupak ne bude okončan. Tijelo čija nadležnost prestaje okončava predmetni postupak nadzora koji je u tijeku u skladu s primjenjivim pravom na temelju ovlasti koje je zadržalo. Tijelo čija nadležnost prestaje obavještava tijelo koje preuzima nadzor prije nego donese bilo koju odluku u nadzornom postupku koji je bio u tijeku prije promjene nadležnosti. Navedeno tijelo dostavlja tijelu koje preuzima nadzor primjerak donesene odluke i odgovarajuću dokumentaciju koja se odnosu na tu odluku.

4. Odstupajući od stavka 3., ESB može odlučiti, unutar jednog mjeseca od primitka informacije potrebne za dovršetak procjene odgovarajućeg formalno pokrenutog nadzornog postupka i u suradnji s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelom, preuzeti predmeti nadzorni postupak. Ako se, iz razloga predviđenih nacionalnim pravom, zahtijeva odluka ESB-a prije završetka razdoblja preuzimanja iz prethodne rečenice, nacionalno nadležno tijelo dostavlja ESB-u potrebne informacije i naročito navodi rok unutar kojeg ESB treba odlučiti namjerava li preuzeti postupak. Kada ESB preuzima nadzorni postupak, obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo i stranke o svojoj odluci da preuzme predmetni nadzorni postupak. ESB određuje posljedice preuzimanja takvog nadzornog postupka u odluci ESB-a.

5. ESB i odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo surađuju u vezi dovršetka svakog postupka koji je u tijeku i mogu razmijeniti sve bitne informacije u tu svrhu.

6. Ovaj se članak ne primjenjuje na zajedničke postupke.

POGLAVLJE 3.

Popis nadziranih subjekata

Članak 49.

Objava

1. ESB objavljuje popis koji sadrži naziv svakog nadziranog subjekta i nadzirane grupe koja je izravno nadzirana od strane ESB-a, navodeći, kada je to bitno za nadzirani subjekt, nadziranu grupu kojoj pripada, kao i određenu pravnu osnovu za takav izravni nadzor. Popis uključuje, u slučaju razvrstavanja kao značajnog na temelju kriterija veličine, ukupnu vrijednost imovine nadziranog subjekta ili nadzirane grupe. ESB također objavljuje nazive nadziranih subjekata koji se, iako ispunjavaju jedan od kriterija navedenih u članku 6. stavku 4. Uredbe o SSM-u i zbog toga bi mogli biti razvrstani kao značajni, ipak smatraju manje značajnim od strane ESB-a zbog posebnih okolnosti u skladu s glavom 9. dijela IV. i zbog toga nisu izravno nadzirani od strane ESB-a.

2. ESB objavljuje popis koji sadrži naziv svakog nadziranog subjekta kojeg nadzire nacionalno nadležno tijelo i naziv odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela.

3. Popis is stavaka 1. i 2. se objavljuje elektronički i može mu se pristupiti na mrežnim stranicama ESB-a.

4. Popisi iz stavaka 1. i 2. se redovito ažuriraju, a najmanje jednom tromjesečno.

GLAVA 3.

ODREĐIVANJE ZNAČAJNOSTI NA TEMELJU VELIČINE

Članak 50.

Određivanje značajnosti na temelju veličine

1. Činjenica jesu li nadzirani subjekt ili nadzirana grupa značajni na temelju kriterija veličine, određuje se u odnosu na ukupnu vrijednost njihove imovine.

2. Nadzirani subjekt ili nadzirana grupa razvrstavaju se kao značajni ako ukupna vrijednost njihove imovine premašuje 30 bilijuna EUR-a (dalje u tekstu „prag veličine”).

Članak 51.

Osnove za utvrđivanje je li nadzirani subjekt značajan na osnovu veličine

1. Ako je nadzirani subjekt dio nadzirane grupe, ukupna vrijednost njegove imovine utvrđuje se na temelju bonitetnog konsolidiranog izvješćivanja na kraju godine za nadziranu grupu u skladu s primjenjivim pravom.

2. Ako ukupna imovina ne može biti utvrđena na osnovu podataka iz stavka 1., ukupna vrijednost imovine utvrđuje se na temelju posljednjih revidiranih konsolidiranih godišnjih izvještaja izrađenih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (IFRS), primjenjivim unutar Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (12), a ako ti godišnji izvještaji nisu dostupni, na osnovu konsolidiranih godišnjih izvještaja izrađenih u skladu s primjenjivim nacionalnim računovodstvenim propisima.

3. Ako nadzirani subjekt nije dio nadzirane grupe, ukupna vrijednost imovine određuje se na temelju bonitetnog pojedinačnog izvješćivanja na kraju godine u skladu s primjenjivim pravom.

4. Ako se ukupna imovina ne može utvrditi upotrebom podataka iz stavka 3., ukupna vrijednost imovine utvrđuje se na osnovu posljednjih revidiranih godišnjih izvještaja izrađenih u skladu s IFRS-om, kako je primjenjivo unutar Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, a ako ti godišnji izvještaji nisu dostupni, godišnjim izvještajima izrađenim u skladu s primjenjivim nacionalnim računovodstvenim propisima.

5. Ako je nadzirani subjekt podružnica kreditne institucije koja ima sjedište u državi članici nesudionici, ukupna vrijednost njegove imovine određuje se na osnovu statističkih podataka dostavljenih sukladno Uredbi (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32) Europske središnje banke (13).

Članak 52.

Osnove za utvrđivanje značajnosti na osnovu veličine u posebnim ili iznimnim okolnostima

1. Ako, u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt, postoji iznimna značajna promjena u okolnostima bitna za utvrđivanje značajnosti na osnovi kriterija veličine, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo preispituje je li i nadalje dosegnut prag veličine.

Ako takva promjena nastane u odnosu na značajni nadzirani subjekt, ESB preispituje je li i nadalje dosegnut prag veličine.

Iznimna značajna promjena okolnosti bitna za utvrđivanje značajnosti na osnovi kriterija veličine uključuje bilo koje od sljedećeg: (a) pripajanje odnosno spajanje dviju ili više kreditnih institucija, (b) prodaju ili prijenos značajnog dijela poslovanja, (c) prijenos dionica kreditne institucije tako da ona više ne pripada nadziranoj grupi kojoj je pripadala prije prodaje, (d) konačna odluka o provođenju redovne likvidacije nadziranog subjekta (ili grupe), (e) usporediva činjenična stanja.

2. Manje značajni nadzirani subjekt a, u slučaju manje značajne nadzirane grupe, manje značajni nadzirani subjekt na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica, obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo o svakoj promjeni iz stavka 1.

Značajni nadzirani subjekt, a u slučaju značajne nadzirane grupe, značajni subjekt na najvišoj razini konsolidacije unutar države članice sudionice, obavještava ESB o svakoj promjeni iz stavka 1.

3. Odstupajući od pravila o tri godine iz članka 47. stavaka od 1. do 3., te u slučaju iznimnih okolnosti, uključujući one navedene u stavku 1., ESB odlučuje, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, jesu li dotični nadzirani subjekti značajni ili manje značajni i datum od kada nadzor provodi ESB ili nacionalna nadležna tijela.

Članak 53.

Grupe konsolidiranih društava

1. Za potrebe utvrđivanja značajnosti na temelju kriterija veličine, nadzirana grupa konsolidiranih društava sastoji se od društava koji trebaju biti konsolidirana za bonitetne svrhe u skladu s pravom Unije.

2. Za potrebe utvrđivanja značajnosti na osnovi kriterija veličine, nadzirana grupa konsolidiranih društava uključuje društva kćeri i podružnice u državama članicama nesudionicama i trećim zemljama.

Članak 54.

Metoda konsolidacije

Metode konsolidacije su metode konsolidacije primjenjive u skladu s pravom Unije za bonitetne svrhe.

Članak 55.

Metoda izračunavanja ukupne imovine

Za potrebe utvrđivanja značajnosti kreditne institucije na osnovi kriterija veličine, „ukupna vrijednost imovine” proizlazi iz reda „ukupna imovina” iz bilance izrađene u skladu s pravom Unije za bonitetne svrhe.

GLAVA 4.

UTVRĐIVANJE ZNAČAJNOSTI NA OSNOVI VAŽNOSTI ZA GOSPODARSTVO UNIJE ILI BILO KOJE DRŽAVE ČLANICE SUDIONICE

Članak 56.

Prag nacionalne gospodarske važnosti

Nadzirani subjekt sa sjedištem u državi članici sudionici ili nadzirana grupa čije matično društvo ima sjedište u državi članici sudionici razvrstavaju se kao značajni na osnovi njihove važnosti za gospodarstvo odgovarajuće države članice sudionice ako:

Formula (prag nacionalne gospodarske važnosti)

A ≥ EUR 5 bilijuna

pri čemu

A	je ukupna vrijednost imovine utvrđena u skladu s člancima od 51. do 55. za određenu kalendarsku godinu, i
B	je bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama kako je određen u točki 8.89 Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) (ESA 2010) i objavljen od strane Eurostata za određenu kalendarsku godinu.

Članak 57.

Kriterij za određivanje značajnosti na osnovi važnosti za gospodarstvo Unije ili bilo koju državu članicu sudionicu

1. ESB uzima u obzir sljedeće kriterije, posebno kada ocjenjuje je li nadzirani subjekt ili nadzirana grupa značajna za gospodarstvo Unije ili državu članicu sudionicu iz razloga osim onih navedenih u članku 56.:

(a)	značajnost nadziranog subjekta ili nadzirane grupe za pojedini gospodarski sektor u Uniji ili državi članici sudionici;

(b)	međusobna povezanost nadziranog subjekta ili nadzirane grupe s gospodarstvom Unije ili države članice sudionice;

(c)	zamjenjivost nadziranog subjekta ili nadzirane grupe i kao sudionika na tržištu i kao pružatelja usluga klijentima;

(d)	poslovna, strukturna i operativna složenost nadziranog subjekta ili nadzirane grupe.

2. Članak 52. stavak 3. primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 58.

Utvrđivanje značajnosti na osnovu važnosti za gospodarstvo bilo koje države članice sudionice na zahtjev nacionalnog nadležnog tijela

1. Nacionalno nadležno tijelo može obavijestiti ESB kako smatra da je nadzirani subjekt značajan u odnosu na njegovo domaće gospodarstvo.

2. ESB ocjenjuje obavijest nacionalnog nadležnog tijela na temelju kriterija navedenih u članku 57. stavku 1.

3. Članak 57. primjenjuje se na odgovarajući način.

GLAVA 5.

UTVRĐIVANJE ZNAČAJNOSTI NA OSNOVI ZNAČAJNOSTI PREKOGRANIČNIH DJELATNOSTI

Članak 59.

Kriterij za utvrđivanje značajnosti na osnovi značajnosti prekograničnih djelatnosti nadzirane grupe

1. Nadzirana grupa može se smatrati značajnom od strane ESB-a na temelju njenih prekograničnih djelatnosti smo ako matično društvo nadzirane grupe ima društva kćeri koja su kreditne institucije, sa sjedištem u više od jedne države članice sudionice.

2. Nadzirana grupa može se smatrati značajnom od strane ESB-a na temelju njenih prekograničnih djelatnosti samo ako ukupna vrijednost njezine imovine premašuje 5 milijardi eura i:

(a)	omjer njene prekogranične imovine u odnosu na njenu ukupnu imovinu je iznad 20 %; ili

(b)	omjer njenih prekograničnih obveza u odnosu na njene ukupne obveze je iznad 20 %.

3. Članak 52. stavak 3. primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 60.

Prekogranična imovina i obveze

1. „Prekogranična imovina”, u kontekstu nadzirane grupe znači dio ukupne imovine u odnosu na koju je druga ugovorna strana kreditna institucija ili druga pravna ili fizička osoba iz države članice sudionice koja nije država članica u kojoj matično društvo odgovarajuće nadzirane grupe ima glavnu upravu.

2. „Prekogranične obveze”, u kontekstu nadzirane grupe, znači dio ukupnih obveza u odnosu na koje je druga ugovorna strana kreditna institucija ili druga pravna ili fizička osoba iz države članice sudionice koja nije država članica u kojoj matično društvo odgovarajuće nadzirane grupe ima glavnu upravu.

GLAVA 6.

UTVRĐIVANJE ZNAČAJNOSTI NA OSNOVI ZAHTJEVA ZA ILI PRIMITKA JAVNE FINANCIJSKE POMOĆI OD EFSF-A ILI ESM-A

Članak 61.

Zahtjev za ili primitak izravne javne financijske pomoći od ESM-a

1. Izravna javna financijska pomoć nadziranom subjektu se zahtijeva kada član ESM-a zahtijeva da financijska pomoć bude dodijeljena tom subjektu od strane ESM-a u skladu s odlukom koju je donijelo Vijeće guvernera ESM-a temeljem članka 19. Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu u odnosu na izravnu dokapitalizaciju kreditne institucije i pomoću instrumenata prihvaćenih temeljem te odluke.

2. Izravna javna financijska pomoć je primljena od stane kreditne institucije kad je financijska pomoć primljena od strane kreditne institucije sukladno odluci i instrumentima iz stavka 1.

Članak 62.

Obveza nacionalnih nadležnih tijela o obavještavanju ESB-a o mogućem zahtjevu za ili primitku javne financijske pomoći od strane manje značajnog nadziranog subjekta

1. Ne dovodeći u pitanje obvezu iz članka 96. za obavještavanje ESB-a o pogoršanju financijskog stanja manje značajnog nadziranog subjekta, nacionalno nadležno tijelo obavještava ESB čim sazna za moguću potrebu za javnom financijskom pomoći za manje značajni nadzirani subjekt koja bi se dodijelila na nacionalnoj razini neizravno od ESM- i/ili izravno od ESM-a.

2. Nacionalno nadležno tijelo dostavlja svoju procjenu financijskog stanja manje značajnog nadziranog subjekta ESB-u na razmatranje, prije nego ju dostavi ESM-u, osim u valjano opravdanim hitnim slučajevima.

Članak 63.

Početak i završetak izravnog nadzora

1. Nadzirani subjekt u odnosu na kojeg se zahtijeva izravna javna financijska pomoć ESM-a ili koji je primio izravnu javnu financijsku pomoć ESM-a razvrstava se kao značajni nadzirani subjekt od datuma kad je podnesen zahtjev za javnom financijskom pomoći u njegovo ime.

2. Datum kada ESB preuzima izravan nadzor navodi se u odluci ESB-a u skladu s glavom 2.

3. Članak 52. stavak 3 primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 64.

Opseg

Ako se izravna javna financijska pomoć zahtijeva u odnosu na nadzirani subjekt koji je dio nadzirane grupe, svi nadzirani subjekti koji su dio te nadzirane grupe razvrstavaju se kao značajni.

GLAVA 7.

UTVRĐIVANJE ZNAČAJNOSTI NA OSNOVI TOGA ŠTO JE NADZIRANI SUBJEKT JEDAN OD TRI NAJZNAČAJNIJE KREDITNE INSTITUCIJE U DRŽAVI ČLANICI SUDIONICI

Članak 65.

Kriterij za utvrđivanje tri najznačajnije kreditne institucije u državi članici sudionici

1. Kreditna institucija ili nadzirana grupa razvrstava se kao značajna ako je jedna od tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe u državi članici sudionici.

2. Za potrebe utvrđivanja tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe u državi članici sudionici, ESB i odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo uzimaju u obzir veličinu nadziranog subjekta odnosno nadzirane grupe, kako je određeno u skladu s člancima od 50. do 55.

Članak 66.

Postupak preispitivanja

1. U odnosu na svaku državu članicu sudionicu, ESB utvrđuje do 1. listopada svake kalendarske godine trebaju li tri kreditne institucije ili nadzirane grupe s matičnim društvom sa sjedištem u takvoj državi članici sudionici biti razvrstane kao značajni nadzirani subjekti.

2. Na zahtjev ESB-a, nacionalna nadležna tijela obavještavaju ESB o tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe sa sjedištem u njihovim odnosnim državama članicama sudionicama do 1. listopada pojedine kalendarske godine. Nacionalna nadležna tijela utvrđuju tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe na osnovi kriterija propisanih u člancima 50. do 55.

3. Za svaku od tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe u državi članici sudionici, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo dostavlja ESB-u izvještaj u kojem se navodi povijest nadzora i profil rizika u svakom slučaju, osim ako je kreditna institucija ili nadzirana grupa već razvrstana kao značajna.

Po primitku informacija iz stavka 2. ESB provodi svoju vlastitu procjenu. ESB može, u tu svrhu, zahtijevati od odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela bilo koju bitnu informaciju.

4. Ako, 1. listopada pojedine godine, jedna ili više od tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe u državi članici sudionici nisu razvrstane kao značajni nadzirani subjekti, ESB donosi odluku sukladno glavi 2. u odnosu na svaku od tri najznačajnije kreditne institucije ili nadzirane grupe koje nisu razvrstane kao značajne.

5. Članak 52. stavak 3. primjenjuje se na odgovarajući način.

GLAVA 8.

ODLUKA ESB-A O IZRAVNOM NADZORU MANJE ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 5. TOČKI (B) UREDBE O SSM-U

Članak 67.

Kriterij za donošenje odluke ESB-a sukladno članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u

1. ESB može, sukladno članku 6. stavku 5. točki (b)Uredbe o SSM-u, u svako doba, odlukom ESB-a, odlučiti provesti izravan nadzor manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe kada je to potrebno radi osiguravanja dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

2. Prije donošenja odluke ESB-a iz stavka 1., ESB uzima u obzir, između ostalog, bilo koji od sljedećih čimbenika:

(a)	je li manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajna nadzirana grupa blizu ispunjenja jednog od kriterija iz članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u;

(b)	međusobnu povezanost manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe s ostalim kreditnim institucijama;

(c)

je li dotični manje značajni nadzirani subjekt društvo kći nadziranog subjekta koji ima ured uprave u državi članici nesudionici ili trećoj zemlji i ima osnovano jedno ili više društava kćeri, koji su također kreditne institucije, ili jednu ili više podružnica u državi članici sudionici, od kojih su jedna ili više značajne;

(d)	činjenicu da nacionalno nadležno tijelo nije slijedilo upute ESB-a;

(e)	činjenicu da se nacionalno nadležno tijelo nije uskladilo s aktom iz prvog podstavka članka 4. stavka 3. Uredbe o SSM-u;

(f)	činjenicu da je manje značajni nadzirani subjekt zahtijevao ili zaprimio neizravnu financijsku pomoć EFSF-a ili ESM-a.

Članak 68.

Postupak za pripremu odluke sukladno članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u na zahtjev nacionalnog nadležnog tijela

1. ESB na zahtjev nacionalnog nadležnog tijela procjenjuje je li neophodno provesti izravan nadzor u skladu s Uredbom o SSM-u u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajnu nadziranu grupu radi osiguranja dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

2. Zahtjev nacionalnog nadležnog tijela: (a) utvrđuje manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajnu nadziranu grupu u odnosu na koju nacionalno nadležno tijelo smatra da bi ESB trebao preuzeti izravan nadzor, i (b) određuje zašto je nadzor manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe od strane ESB-a neophodan kako bi se osigurala dosljedna primjena visokih standarda nadzora.

3. Zahtjevu nacionalnog nadležnog tijela prilaže se izvješće koje navodi povijest nadzora i profil rizika odgovarajućeg manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe.

4. Ako ESB nije suglasan sa zahtjevom nacionalnog nadležnog tijela, savjetuje se s dotičnim nacionalnim nadležnim tijelom pije konačne procjene je li neophodan nadzor manje značajnog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe od strane ESB-a kako bi se osigurala dosljedna primjena visokih standarda nadzora.

5. Ako ESB odluči da je izravan nadzor manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe od strane ESB-a potreban radi osiguravanja dosljedne primjene visokih standarda nadzora, donosi odluku ESB-a u skladu s glavom 2.

Članak 69.

Postupak za pripremu odluke ESB-a sukladno članku 6. stavku 5. točki (b) Uredbe o SSM-u na vlastitu inicijativu ESB-a

1. ESB može zahtijevati od nacionalnog nadležnog tijela izvješće o povijesti nadzora i profilu rizika manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe. ESB određuje datum do kojeg bi mu takvo izvješće trebalo biti dostavljeno.

2. ESB se savjetuje s nacionalnim nadležnim tijelom prije konačne procjene je li potreban nadzor manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe od strane ESB-a radi osiguravanja dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

3. Ako ESB zaključi da je izravan nadzor manje značajnog nadziranog subjekta ili manje značajne nadzirane grupe od strane ESB-a potreban radi osiguranja dosljedne primjene visokih standarda nadzora, donosi odluku ESB-a u skladu s glavom 2.

GLAVA 9.

POSEBNE OKOLNOSTI KOJE MOGU OPRAVDATI RAZVRSTAVANJE NADZIRANOG SUBJEKTA KAO MANJE ZNAČAJNOG IAKO SU ISPUNJENI KRITERIJI ZA ZNAČAJNOST

Članak 70.

Posebne okolnosti koje vode do razvrstavanja značajnog nadziranog subjekta kao manje značajnog

1. Posebne okolnosti, kako je navedeno u drugom i petom podstavku članka 6. stavka 4. Uredbe o SSM-u (dalje u tekstu „posebne okolnosti”) postoje u slučaju postojanja posebnih i činjeničnih okolnosti koje čine razvrstavanje nadziranog subjekta kao značajnog neprikladnim, uzimajući u obzir ciljeve i načela Uredbe o SSM-u i, naročito, potrebu osiguravanja dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

2. Pojam „posebne okolnosti” usko se tumači.

Članak 71.

Procjena postojanja posebnih okolnosti na pojedinačnoj osnovi

1. Postoje li posebne okolnosti koje opravdavaju razvrstavanje subjekta kao manje značajnog nadziranog subjekta, a koji bi inače bio značajni nadzirani subjekt, određuje se od slučaja do slučaja a posebno za predmetni nadzirani subjekt ili dotičnu nadziranu grupu, ali ne za kategorije nadziranih subjekata.

2. Članak 40. primjenjuje se na odgovarajući način.

3. Članci od 44. do 46. i članci 48. i 49. primjenjuju se na odgovarajući način. U nadzornoj odluci ESB-a ESB navodi razloge koji su doveli do zaključka da postoje posebne okolnosti.

Članak 72.

Preispitivanje

1. ESB, uz podršku odgovarajućih nacionalnih nadležnih tijela, preispituje najmanje jednom godišnje postoje li i nadalje posebne okolnosti u odnosu na značajni nadzirani subjekt ili značajnu nadziranu grupu.

2. Predmetni nadzirani subjekt dostavlja sve informacije i dokumente koje zahtijeva ESB kako bi proveo preispitivanje iz stavka 1.

3. Ako ESB smatra da više ne postoje posebne okolnosti, donosi odluku ESB-a upućenu odgovarajućem nadziranom subjektu kojom utvrđuje da je taj subjekt razvrstan kao značajan i da više ne postoje posebne okolnosti.

4. Glava 2. dijela IV. primjenjuje se na odgovarajući način.

DIO V

ZAJEDNIČKI POSTUPCI

GLAVA 1.

SURADNJA U ODNOSU NA ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA POČETAK POSLOVANJA KREDITNE INSTITUCIJE

Članak 73.

Obavijest ESB-u o zahtjevu za izdavanje odobrenja za početak poslovanja kreditne institucije

1. Nacionalno nadležno tijelo koji zaprimi zahtjev za izdavanje odobrenja za početak poslovanja kreditne institucije koja će imati sjedište u državi članici sudionici obavještava ESB o primitku takvog zahtjeva u roku od 15 radnih dana.

2. Nacionalno nadležno tijelo također obavještava ESB o rokovima unutar kojih treba biti donesena odluka o zahtjevu i dostavljena podnositelju u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.

3. Ako je zahtjev nepotpun, nacionalno nadležno tijelo ili na vlastitu inicijativu ili na zahtjev ESB-a traži od podnositelja da dostavi zahtijevane dodatne informacije. Nacionalno nadležno tijelo šalje svaku takvu informaciju koju zaprimi ESB-u u roku od 15 radnih dana nakon njenog primitka od strane nacionalnog nadležnog tijela.

Članak 74.

Procjena zahtjeva od strane nacionalnih nadležnih tijela

Nacionalno nadležno tijelo kojem je podnesen zahtjev procjenjuje ispunjava li podnositelj sve uvjete za izdavanje odobrenja propisane mjerodavnim nacionalnim pravom države članice nacionalnog nadležnog tijela.

Članak 75.

Odluka nacionalnog nadležnog tijela o odbijanju zahtjeva

Nacionalna nadležna tijela odbijaju zahtjeve koji nisu u skladu s uvjetima za izdavanje odobrenja propisanim mjerodavnim nacionalnim pravom i šalju primjerak svoje odluke ESB-u.

Članak 76.

Nacrt odluka nacionalnih nadležnih tijela o izdavanju odobrenja za početak poslovanja kreditne institucije

1. Ako nacionalno nadležno tijelo utvrdi da zahtjev udovoljava uvjetima za izdavanje odobrenja propisanim mjerodavnim nacionalnim pravom, izrađuje nacrt odluke kojom predlaže da ESB izda podnositelju zahtjeva odobrenje za obavljanje poslova kreditne institucije (dalje u tekstu „nacrt odluke o izdavanju odobrenja”).

2. Nacionalno nadležno tijelo osigurava da nacrt odluke o izdavanju odobrenja bude dostavljen ESB-u i podnositelju zahtjeva najmanje 20 radnih dana prije kraja krajnjeg roka za procjenu propisanog mjerodavnim nacionalnim pravom.

3. Nacionalno nadležno tijelo može predložiti da se odluci o izdavanju odobrenja prilože preporuke, uvjeti i/ili ograničenja u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije. U takvim je slučajevima, nacionalno nadležno tijelo odgovorno za procjenu udovoljavanja uvjetima i/ili ograničenjima.

Članak 77.

Procjena zahtjeva od strane ESB-a i saslušanje podnositelja zahtjeva

1. ESB procjenjuje zahtjev na temelju uvjeta za izdavanje odobrenja propisanih mjerodavnim pravom Unije. Ako prema mišljenju ESB-a ovi uvjeti nisu ispunjeni, ESB daje podnositelju zahtjeva mogućnost pisanog očitovanja o činjenicama i prigovorima koji su bitni za procjenu, u skladu s člankom 31.

2. Ako se smatra potrebnim održavanje sastanka i u drugim valjano opravdanim slučajevima, ESB može produljiti krajnji rok za odlučivanje o zahtjevu u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe o SSM-u. Podnositelj zahtjeva obavještava se o produljenju u skladu s člankom 35. ove Uredbe.

Članak 78.

Odluke ESB-a o zahtjevima

1. ESB odlučuje o nacrtu odluke o izdavanju odobrenja koju je zaprimio od nacionalnog nadležnog tijela u roku od 10 radnih dana, osim ako nije donesena odluka o produljenju krajnjeg roka u skladu s člankom 77. stavkom 2. ESB može podržati nacrt odluke o izdavanju odobrenja i time se suglasiti s odobrenjem ili dati prigovor na nacrt odluke o izdavanju odobrenja.

2. ESB temelji odluku na svojoj procjeni zahtjeva, nacrtu odluke o izdavanju odobrenja i svim primjedbama koje je iznio podnositelj zahtjeva sukladno članku 77.

3. Ako ESB ne donese odluku u roku navedenom u stavku 1., nacrt odluke o izdavanju odobrenja koji je pripremilo nacionalno nadležno tijelo smatra se donesenim.

4. ESB donosi odluku o davanju odobrenja ako podnositelj zahtjeva udovoljava svim uvjetima za izdavanje odobrenja u skladu s mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom države članice u kojoj je podnositelj zahtjeva ima sjedište.

5. Odluka o davanju odobrenja obuhvaća djelatnosti podnositelja zahtjeva kao kreditne institucije kako je propisano mjerodavnim nacionalnim pravom, neovisno o bilo kojem dodatnom zahtjevu za izdavanje odobrenja prema mjerodavnom nacionalnom pravu za obavljanje djelatnosti osim djelatnosti primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.

Članak 79.

Postupak za prestanak važenja odobrenja za rad

Odobrenje za rad prestaje važiti u slučajevima iz članka 18. točke (a) Direktive 2013/36/EU ako je tako propisano mjerodavnim nacionalnim pravom. Nacionalna nadležna tijela će izvijestiti ESB o pojedinačnim slučajevima kada odobrenje za rad prestaje važiti. ESB tada javno objavljuje prestanak važenja odobrenja za rad u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom, nakon što je obavijestio odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo i predmetni nadzirani subjekt.

GLAVA 2.

SURADNJA U VEZI ODUZIMANJA ODOBRENJA

Članak 80.

Prijedlog nacionalnog nadležnog tijela za oduzimanje odobrenja

1. Ako odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo smatra da bi odobrenje za rad kreditne institucije trebalo biti oduzeto u cijelosti ili djelomično u skladu s mjerodavnim pravom Unije ili nacionalnim pravom, uključujući oduzimanje na zahtjev kreditne institucije, dostavlja ESB-u nacrt odluke kojom se predlaže oduzimanje odobrenja (dalje u tekstu „nacrt odluke o oduzimanju odobrenja”), zajedno s odgovarajućom pratećom dokumentacijom.

2. Nacionalno nadležno tijelo surađuje s nacionalnim tijelom nadležnim za sanaciju kreditnih institucija (dalje u tekstu „nacionalno tijelo za sanaciju”) u odnosu na svaki nacrt odluke o oduzimanju odobrenja koji je bitan nacionalnom tijelu za sanaciju.

Članak 81.

Procjena nacrta odluke o oduzimanju odobrenja od strane ESB-a

1. ESB procjenjuje nacrt odluke o oduzimanju odobrenja bez nepotrebne odgode. ESB posebno uzima u obzira razloge hitnosti koje je navelo nacionalno nadležno tijelo.

2. Primjenjuje se pravo na saslušanje predviđeno člankom 31..

Članak 82.

Procjena na vlastitu inicijativu ESB-a i savjetovanje s nacionalnim nadležnim tijelima

1. Ako ESB sazna za postojanje okolnosti koje mogu opravdati oduzimanje odobrenja, procjenjuje na vlastitu inicijativu bi li odobrenje trebalo biti oduzeto u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

2. ESB se može, u bilo koje vrijeme savjetovati s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima. Ako ESB namjerava oduzeti odobrenje, savjetuje se s nacionalnim nadležnim tijelom države članice u kojoj kreditna institucija ima sjedište najmanje 25 radnih dana prije datuma na koji planira donijeti odluku. U opravdanim hitnim slučajevima, rok za savjetovanje može se smanjiti na 5 radnih dana.

3. Ako ESB namjerava oduzeti odobrenje, obavještava odgovarajuća nacionalna nadležna tijela o svim primjedbama koje je iznijela institucija. Primjenjuje se pravo kreditne institucije da bude saslušana, kako je propisano člankom 31.

4. ESB surađuje s nacionalnim tijelom za sanaciju u odnosu na prijedlog za oduzimanje odobrenja sukladno članku 14. stavku 5. Uredbe o SSM-u. ESB obavještava nacionalno nadležno tijelo neposredno nakon prvog kontakta s nacionalnim tijelom za sanaciju.

Članak 83.

Odluka ESB-a o oduzimanju odobrenja

1. ESB donosi odluku o oduzimanju odobrenja bez nepotrebne odgode. Pri tome ESB može prihvatiti ili odbiti određeni nacrt odluke o oduzimanju odobrenja.

2. Pri donošenju odluke, ESB uzima u obzir sve niže navedeno: (a) svoju procjenu okolnosti koje opravdavaju oduzimanje; (b) nacrt odluke nacionalnog nadležnog tijela o oduzimanju odobrenja, kada je to primjenjivo; (c) savjetovanje s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelom i, kada nadležno nacionalno tijelo nije nacionalno tijelo za sanaciju, s nacionalnim tijelom za sanaciju (zajedno s nacionalnim nadležnim tijelom „nacionalna tijela”); (d) sve primjedbe koje je iznijela kreditna institucija sukladno članku 81. stavku 2. i članku 82. stavku 3.

3. ESB također donosi odluku u slučajevima opisanima u članku 84. ako odgovarajuće nacionalno tijelo za sanaciju ne prigovori oduzimanju odobrenja ili ESB utvrdi da nacionalna tijela nisu provela odgovarajuće radnje potrebne za održavanje financijske stabilnosti.

Članak 84.

Postupak u slučaju mogućih mjera sanacije koje poduzimaju nacionalna tijela

1. Ako nacionalno tijelo za sanaciju dostavi svoje primjedbe na namjeru ESB-a da oduzme odobrenje, ESB i nacionalno tijelo za sanaciju se sporazumijevaju o roku tijekom kojeg ESB neće voditi postupak oduzimanja odobrenja. ESB obavještava nacionalno nadležno tijelo neposredno nakon prvog kontakta s nacionalnim tijelom za sanaciju radi postizanja ovog sporazuma.

2. Nakon isteka dogovorenog roka, ESB procjenjuje namjerava li nastaviti s oduzimanjem odobrenja ili produljuje dogovoreni rok u skladu s člankom 14. stavkom 6. Uredbe o SSM-u, uzimajući u obzir svaki napredak koji je postignut. ESB se savjetuje i s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelom i s nacionalnim tijelom za sanaciju ako ono nije nacionalno nadležno tijelo. Nacionalno nadležno tijelo obavještava ESB o mjerama poduzetim od strane ovih tijela i svojoj procjeni posljedica oduzimanja.

3. Ako nacionalno tijelo za sanaciju ne prigovori oduzimanju odobrenja ili ESB utvrdi da nacionalna tijela nisu provela odgovarajuće radnje potrebne za održavanje financijske stabilnosti, primjenjuje se članak 83.

GLAVA 3.

SURADNJA U VEZI STJECANJA KVALIFICIRANIH UDJELA

Članak 85.

Obavještavanje nacionalnih nadležnih tijela o stjecanju kvalificiranog udjela

1. Nacionalno nadležno tijelo koje zaprimi obavijest o namjeri stjecanja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa sjedištem u državi članici sudionici tog nacionalnog nadležnog tijela, obavještava ESB o takvoj obavijesti najkasnije u roku od pet radnih dana nakon potvrde o primitku u skladu s člankom 22. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU.

2. Nacionalno nadležno tijelo će obavijestiti ESB ako mora odgoditi razdoblje procjene zbog zahtjeva za dodatnim informacijama. Nacionalno nadležno tijelo će dostaviti sve dodatne informacije ESB-u u roku od 5 radnih dana nakon primitka zahtjeva od strane nacionalnog nadležnog tijela.

3. Nacionalno nadležno tijelo također obavještava ESB o datumu do kojeg se podnositelju zahtjeva treba dostaviti odluka o protivljenju ili neprotivljenju stjecanju kvalificiranog udjela u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.

Članak 86.

Procjena potencijalnih stjecanja

1. Nacionalno nadležno tijelo koji je obaviješten o namjeri stjecanja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji procjenjuje je li potencijalno stjecanje u skladu sa svim uvjetima utvrđenim mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom. Nakon ove procjene, nacionalno nadležno tijelo izrađuje za ESB nacrt odluke o protivljenju ili neprotivljenju stjecanju.

2. Nacionalno nadležno tijelo dostavlja ESB-u nacrt odluke o protivljenju ili neprotivljenju stjecanju najmanje 15 radnih dana prije isteka razdoblja za procjenu utvrđenog mjerodavnim pravom Unije.

Članak 87.

Odluka ESB-a o stjecanju

ESB odlučuje hoće li se protiviti stjecanju na temelju procjene predloženog stjecanja i nacrta odluke nacionalnog nadležnog tijela. Primjenjuje se pravo na saslušanje predviđeno člankom 31.

GLAVA 4.

OBAVIJEST O ODLUKAMA O ZAJEDNIČKIM POSTUPCIMA

Članak 88.

Postupci za dostavu obavijesti o odlukama

1. ESB dostavlja strankama sljedeće odluke bez nepotrebnog odgađanja u skladu s člankom 35.:

(a)	odluku ESB-a o oduzimanju odobrenja za rad kao kreditne institucije;

(b)	odluku ESB-a o stjecanju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji.

2. ESB dostavlja odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu bez nepotrebnog odgađanja svaku od sljedećih odluka:

(a)	odluku ESB-a o zahtjevu za odobrenje za rad kao kreditne institucije;

(b)	odluku ESB-a o oduzimanju odobrenja za rad kao kreditne institucije;

(c)	odluku ESB-a o stjecanju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji.

3. Nacionalno nadležno tijelo obavještava podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja o sljedećim odlukama:

(a)	nacrtu odluke o izdavanju odobrenja;

(b)	odluci nacionalnog nadležnog tijela o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za izdavanje odobrenja utvrđene mjerodavnim nacionalnim pravom;

(c)	odluci ESB-a o protivljenju nacrtu odluke o izdavanju odobrenja navedenoj pod (a);

(d)	o odluci ESB-a o izdavanju odobrenja.

4. Nacionalno nadležno tijelo obavještava odgovarajuće nacionalno tijelo za sanaciju o odluci ESB-a o oduzimanju odobrenja za rad kao kreditne institucije.

5. ESB izvješćuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) o svakoj odluci ESB-a za davanje ili povlačenje odobrenja za rad kao kreditne institucije, kao i o svakom prestanku važenja odobrenja. Pritom, ESB posebno navodi razloge za odluke o povlačenju odobrenja za rad ili za prestanak važenja odobrenja.

ODJELJAK VI.

POSTUPCI ZA NADZOR MANJE ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA

GLAVA 1.

NADZOR ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA I POMOĆ NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA

Članak 89.

Nadzor značajnih nadziranih subjekata

ESB provodi izravan nadzor značajnih nadziranih subjekata u skladu s postupcima utvrđenim u dijelu II., posebno u odnosu na zadaće i sastav zajedničkih nadzornih timova.

Članak 90.

Uloga nacionalnih nadležnih tijela u pružanju pomoći ESB-u

1. Nacionalno nadležno tijelo pomaže ESB-u u izvršavanju njegovih zadaća pod uvjetima utvrđenima u Uredbi o SSM-u i ovoj Uredbi, a posebno, obavlja sljedeće aktivnosti:

(a)	dostavlja nacrte odluka ESB-u u odnosu na značajne nadzirane subjekte sa sjedištem u njegovoj državi članici sudionici, u skladu s člankom 91.;

(b)	pruža pomoć ESB-u u pripremi i provođenju svih radnji vezanih uz izvršavanje zadaća dodijeljenih ESB-u Uredbom o SSM-u, uključujući pružanje pomoći u aktivnostima provjere i dnevnoj procjeni stanja značajnog nadziranog subjekta;

(c)	pruža pomoć ESB-u u izvršavanju njegovih odluka, kad je to potrebno, upotrebom ovlasti navedenih u trećem podstavku članka 9. stavka 1. i članku 11. stavku 2.Uredbe o SSM-u.

2. Kada pruža pomoć ESB-u, nacionalno nadležno tijelo slijedi upute ESB-a u odnosu na značajne nadzirane subjekte.

Članak 91.

Nacrti odluka koje izrađuju nacionalna nadležna tijela za razmatranje od strane ESB-a

1. U skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 6. stavkom 7. točkom (b) Uredbe o SSM-u, ESB može zahtijevati od nacionalnog nadležnog tijela da izradi nacrt odluke u vezi izvršavanja zadaća iz članka 4. Uredbe o SSM-u, a kako bi ju ESB razmotrio.

U zahtjevu se navodi rok za dostavu nacrta odluke ESB-u.

2. Nacionalno nadležno tijelo može također na vlastitu inicijativu dostaviti nacrt odluke u odnosu na značajni nadzirani subjekt ESB-u na razmatranje putem zajedničkog nadzornog tima.

Članak 92.

Razmjena informacija

ESB i nacionalna nadležna tijela, bez nepotrebnog odgađanja, razmjenjuju informacije koje se odnose na značajne nadzirane subjekte kad postoji ozbiljan pokazatelj da se na te značajne nadzirane subjekte ne može više računati da ispunjavaju svoje obveze prema vjerovnicima i, naročito, ne mogu više položiti osiguranje za imovinu koja im je povjerena od strane njihovih deponenata, ili ako postoji ozbiljan pokazatelj da postoje okolnosti koji mogu dovesti do utvrđivanja da predmetna kreditna institucija nije u mogućnosti isplatiti depozite kako je navedeno u članku 1. stavku 3. točki i. Direktive 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. (15). ESB i nacionalna nadležna tijela će tako postupiti prije donošenja odluke koja se odnosu na takvo utvrđivanje.

GLAVA 2.

USKLAĐENOST SA ZAHTJEVIMA PRIMJERENOSTI I SPOSOBNOSTI ZA OSOBE ODGOVORNE ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Članak 93.

Procjena prikladnosti članova upravljačkih tijela značajnih nadziranih subjekata

1. Kako bi osigurali da institucije imaju pouzdane aranžmane upravljanja, i ne dovodeći u pitanje mjerodavno pravo Unije i nacionalno pravo te dio V., značajni nadzirani subjekt obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo o svakoj promjeni članova svog upravljačkog tijela u vez s njihovim upravljačkim i nadzornim funkcijama (dalje u tekstu „upravljačko tijelo”) u okviru značenja iz članka 3. stavka 1. točke (7) i članka 3. stavka 2. Direktive 2013/36/EU, uključujući obnavljanje mandata članova upravljačkog tijela. Odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo obavještava ESB o svakoj takvoj promjeni bez nepotrebnog odgađanja obavještavajući ga o roku unutar kojega odluka treba biti donesena i dostavljena u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.

2. Radi procjene prikladnosti članova upravljačkog tijela značajnog nadziranog subjekta, ESB ima nadzorne ovlasti koje imaju nadležna tijela na temelju mjerodavnog prava Unije i nacionalnog prava.

Članak 94.

Trajno preispitivanje prikladnosti članova upravljačkog tijela

1. Značajni nadzirani subjekt obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo o svakoj novoj činjenici koja može utjecati na početnu procjenu prikladnosti ili o bilo kojem drugom pitanju koje može utjecati na prikladnost članova upravljačkog tijela bez nepotrebnog odgađanja kada nadzirani subjekt ili odgovarajući član upravljačkog tijela sazna za ove činjenice ili pitanja. Odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo bez nepotrebnog odgađanja obavještava ESB o takvim novim činjenicama ili pitanjima.

2. ESB može pokrenuti novu procjenu utemeljenu na novim činjenicama ili pitanjima iz stavka 1. ili ako ESB sazna za nove činjenice koje mogu utjecati na prvotnu procjenu odgovarajućeg člana upravljačkog tijela ili za bilo koje novo pitanje koje može utjecati na prikladnost člana upravljačkog tijela. U tom slučaju ESB odlučuje o prikladnim radnjama u skladu s mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom i obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo o takvim radnjama bez nepotrebnog odgađanja.

GLAVA 3.

OSTALI POSTUPCI KOJE PRIMJENJUJU ZNAČAJNI NADZIRANI SUBJEKTI

Članak 95.

Molbe, obavijesti ili zahtjevi značajnih nadziranih subjekta

1. Ne dovodeći u pitanje posebne postupke propisane naročito u dijelu V. i njihovo redovnu interakciju s nacionalnim nadležnim tijelom, značajni nadzirani subjekt upućuje ESB-u sve svoje molbe, obavijesti ili zahtjeve vezane uz izvršavanje zadaća povjerenih ESB-u.

2. ESB dostavlja svaku takvu molbu, obavijest ili zahtjev odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu i može zahtijevati od nacionalnog nadležnog tijela da pripremi nacrt odluke u skladu s člankom 91.

3. U slučaju značajnih promjena u odnosu na dano odobrenje na prvotnu molbu, obavijest ili zahtjev, značajni nadzirani subjekt upućuje novu molbu, obavijest ili zahtjev ESB-u u skladu s postupkom iz stavka 1.

DIO VII.

POSTUPCI ZA NADZOR MANJE ZNAČAJNIH NADZIRANIH SUBJEKATA

GLAVA 1.

OBAVIJEST NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA ESB-U O ZNAČAJNIM NADZORNIM POSTUPCIMA NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA I NACRTIMA ZNAČAJNIH NADZORNIH ODLUKA

Članak 96.

Pogoršanje financijskog stanja manje značajnog nadziranog subjekta

Nacionalna nadležna tijela obavještavaju ESB ako se stanje bilo kojeg manje značajnog nadziranog subjekta brzo i značajno pogoršava, naročito ako takvo pogoršanje može dovesti do potrebe za izravnom ili neizravnom financijskom pomoći ESM-a, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 62.

Članak 97.

Obavijest nacionalnih nadležnih tijela ESB-u o značajnim nadzornim postupcima nacionalnog nadležnog tijela

1. Radi omogućavanja izvršavanja nadzora nad funkcioniranjem sustava ESB-u, kako je propisano u članku 6. stavku 5. točki (c) Uredbe o SSM-u, nacionalna nadležna tijela dostavljaju ESB-u informacije u vezi značajnih nadzornih postupaka nacionalnog nadležnog tijela u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte. ESB određuje opće kriterije, posebno uzimajući u obzir profil rizičnosti i mogući utjecaj na domaći financijski sustav predmetnog manje značajnog nadziranog subjekta, kako bi utvrdio za koje manje značajne nadzirane subjekte se dostavljaju koje informacije. Nacionalna nadležna tijela dostavljaju informacije ex ante ili u valjano opravdanim hitnim slučajevima, istodobno s pokretanjem postupka.

2. Značajni nadzorni postupci nacionalnog nadležnog tijela iz stavka 1. sastoje se od:

(a)	opoziva članova uprave manje značajnih nadziranih subjekata i imenovanje posebne uprave koja preuzima upravljanje manje značajnim nadziranim subjektima; i

(b)	postupaka koji imaju značajan utjecaj na manje značajni nadzirani subjekt.

3. Pored zahtjeva ESB-a za dostavljanje informacija u skladu s ovim člankom, ESB može u svako doba od nacionalnih nadležnih tijela zahtijevati informacije o obavljanju njihovih zadaća u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte.

4. Osim zahtjeva ESB-a za dostavljanje informacija u skladu s ovim člankom, nacionalna nadležna tijela na vlastitu inicijativu obavještavaju ESB o svakom drugom nadzornom postupku nacionalnog nadležnog tijela:

(a)	kojeg smatraju značajnim; ili

(b)	koji može negativno utjecati na ugled SSM-a.

5. Ako ESB zahtjeva od nacionalnog nadležnog tijela daljnju procjenu posebnih aspekata značajnog nadzornog postupka nacionalnog nadležnog tijela, u zahtjevu se navodi o kojim se aspektima radi. ESB, odnosno, nacionalno nadležno tijelo osigurava da druga stranka ima dovoljno vremena osigurati da postupak i SSM učinkovito funkcioniraju kao cjelina.

Članak 98.

Obavještavanje ESB-a od strane nacionalnih nadležnih tijela o nacrtima značajnih nadzornih odluka

1. Radi omogućavanja provođenja nadzora ESB-u nad funkcioniranjem sustava, kako je propisano člankom 6. stavkom 5. točkom (c) Uredbe o SSM-u, nacionalna nadležna tijela šalju ESB-u nacrte nadzornih odluka koje ispunjavaju kriterije navedene u stavcima 2. i 3. ako se nacrti odluka odnose na manje značajne nadzirane subjekte za koje ESB smatra da mu informacija treba biti dostavljena na temelju općih kriterija utvrđenih od strane ESB-a u pogledu njihovih stanja rizika i mogućeg utjecaja na domaći financijski sustav.

2. Sukladno stavku 1. nacrti nadzornih odluka šalju se ESB-u prije nego se upute manje značajnim nadziranim subjektima, ako:

(a)	se takve odluke odnose na opoziv članova uprave manje značajnih nadziranih subjekata i imenovanje posebne uprave; ili

(b)	takve odluke imaju značajan utjecaj na manje značajni nadzirani subjekt.

3. Osim zahtjeva za dostavu informacija utvrđenih u stavcima 1. i 2. nacionalna nadležna tijela dostavljaju ESB-u sve druge nacrte nadzornih odluka:

(a)	o kojima se traži mišljenje ESB-a; ili

(b)	koje mogu negativno utjecati na ugled SSM-a.

4. Nacionalna nadležna tijela šalju ESB-u nacrte odluka koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim u stavcima 1., 2. i 3. i koji se stoga smatraju nacrtima značajnih nadzornih odluka, najmanje 10 dana prije planiranog datuma donošenja odluke. ESB daje svoje mišljenje o nacrtu odluke u razumnom roku prije planiranog donošenja odluke. U hitnim slučajevima, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo odredit će se razumni rok za ESB-u slanje nacrta odluke, koji udovoljavaju kriterijima utvrđenim u stavcima 1., 2. i 3.

GLAVA 2.

EX POST IZVJEŠTAVANJE ESB-A OD STRANE NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA U ODNOSU NA MANJE ZNAČAJNE NADZIRANE SUBJEKTE

Članak 99.

Opća obveza nacionalnih nadležnih tijela da izvještavaju ESB

1. Kako bi se ESB-u omogućilo provođenja nadzora nad funkcioniranjem SSM-a, sukladno članku 6. stavku 5. točki (c) Uredbe o SSM-u i neovisno o poglavlju 1., ESB može zahtijevati od nacionalnih nadležnih tijela da izvještavaju ESB na redovnoj osnovi o mjerama koje su poduzeli i o izvršavanju zadaća koje provode sukladno članku 6. stavku 6. Uredbe o SSM-u. ESB obavještava nacionalna nadležna tijela na godišnjoj osnovi o kategorijama manje značajnih nadziranih subjekata i prirodi zahtijevanih informacija.

2. Zahtjevi utvrđeni u skladu sa stavkom 1. su bez utjecaja na pravo ESB-a da se koristi svojim ovlastima iz članaka od 10. do 13. Uredbe o SSM-u u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte.

Članak 100.

Učestalost i područje primjene izvješća koja se podnose ESB-u od strane nacionalnih nadležnih tijela

Nacionalna nadležna tijela podnose ESB-u godišnje izvješće o manje značajnim nadziranim subjektima, manje značajnim nadziranim grupama ili kategorijama manje značajnih nadziranih subjekata u skladu sa zahtjevima ESB-a.

DIO VIII.

SURADNJA IZMEĐU ESB-A, NACIONALNIH NADLAŽNIH TIJELA I NACIONALNIH IMENOVANIH TIJELA U ODNOSU NA MAKROBONITETNE ZADAĆE I ALATE

GLAVA 1.

DEFINICIJA MAKROBONITETNIH ALATA

Članak 101.

Opće odredbe

1. Za potrebe ovog dijela, makrobonitetni alat znači svaki od sljedećih instrumenata:

(a)	zaštitni slojevi kapitala sa u smislu članaka od 130. do 142. Direktive 2013/36/EU;

(b)	mjere za kreditne institucije koje su dobile odobrenje za rad u matičnoj državi, ili podgrupe tih kreditnih institucija sukladno članku 458. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)	svaka druga mjera usmjerena na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika koju trebaju usvojiti nacionalna imenovana tijela ili nacionalna nadležna tijela, sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU u slučajevima posebno određenim mjerodavnim pravom Unije.

2. Makrobonitetni postupci iz članka 5. stavka 1. i 2. Uredbe o SSM-u ne predstavljaju nadzorne postupke ESB-a ili nacionalnog nadležnog tijela u smislu ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje članak 22. Uredbe o SSM-u odnosu na odluke upućene pojedinim nadziranim subjektima.

Članak 102.

Primjena makrobonitetnih alata od strane ESB-a

ESB primjenjuje makrobonitetne alate iz članka 101. sukladno ovoj Uredbi i članku 5. stavku 2. i članku l9. stavku 2. Uredbe o SSM-u, a ako su makrobonitetni alati predviđeni u direktivi, sukladno provedbi te direktive u nacionalno pravo. Ako nacionalno imenovano tijelo ne utvrdi stopu zaštitnog sloja, to ne sprječava ESB da utvrđuje zahtjeve u vezi zaštitnog sloja u skladu s ovom Uredbom i člankom 5. stavkom 2.Uredbe o SSM-u.

GLAVA 2.

POSTUPOVNE ODREDBE ZA UPOTREBU MAKROBONITETNIH ALATA

Članak 103.

Popis nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela odgovornih za makrobonitetne alate

ESB prikuplja od nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela država članica sudionica informacije u vezi identiteta tijela određenih za pojedine makrobonitetne alate navedene u članku 101. i makrobonitetne alate koje ta tijela mogu upotrebljavati.

Članak 104.

Razmjena informacija i suradnja u vezi upotrebe makrobonitetnih alata od strane nacionalnog nadležnog tijela ili nacionalnog imenovanog tijela

1. U skladu s člankom 5. stavkom 1.Uredbe o SSM-u, odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo, kada namjerava primijeniti takve alate, obavještava o svojoj namjeri ESB deset radnih dana prije donošenja takve odluke. Neovisno o tome, ako nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo namjerava upotrebljavati makrobonitetni alat, obavještava ESB što je prije moguće o svojem utvrđenju makrobonitetnog ili sistemskog rizika za financijski sustav i kada je to moguće o pojedinostima alata koje namjerava upotrijebiti. Takva informacija, u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaća posebnosti mjere koja se namjerava provesti, uključujući predviđeni datum primjene.

2. Nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo dostavljaju ESB-u obavijest o namjeri.

3. Ako ESB prigovori mjeri nacionalnog nadležnog tijela ili nacionalnog imenovanog tijela koja se namjerava provesti, ESB navodi svoje razloge za to u roku od pet radnih dana nakon primitka obavijesti o namjeri. Takvi se prigovori podnose u pisanom obliku i sadrže razloge za prigovor. Nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo, prema potrebi, pomno razmatraju ESB-ove razloge prije donošenja odluke.

Članak 105.

Razmjena informacija i suradnja u vezi upotrebe makrobonitetnih alata od strane ESB-a

1. U skladu s člankom 5. stavkom 2.Uredbe o SSM-u, kada ESB namjerava na vlastitu inicijativu, ili na zahtjev nacionalnog nadležnog tijela ili nacionalnog imenovanog tijela, primijeniti više zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala ili primijeniti strože mjere usmjerene na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika, tada blisko surađuje s nacionalnim imenovanim tijelima u predmetnim državama članicama sudionicama, a posebno obavještava o svojoj namjeri nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo u roku od 10 dana prije donošenja takve odluke. Neovisno o tome, ako ESB namjerava primijeniti više zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala ili primijeniti strože mjere s ciljem rješavanja sistemskih ili makrobonitetnih rizika na razini kreditnih institucija sukladno postupcima utvrđenim u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU u slučajevima posebno navedenim u pravu Unije, obavještava odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo što je prije moguće o svojem utvrđenju makrobonitetnog sistemskog rizika za financijski sustav i kada je moguće o pojedinostima namjeravanog alata. Takve informacije u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćaju posebnosti namjeravane mjere, uključujući predviđeni datum primjene.

2. Ako bilo koje od predmetnih nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela prigovori mjeri koju ESB predlaže, tada će navesti svoje razloge ESB-u u roku od pet radnih dana nakon dana primitka obavijesti o namjeri ESB-a. Takvi se prigovori podnose u pisanom obliku i sadrže razloge za prigovor. ESB prema potrebi, pravodobno razmatra te razloge prije donošenja odluke.

DIO IX.

POSTUPCI ZA BLISKU SURADNJU

GLAVA 1.

OPĆA NAČELA I ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 106.

Postupak za uspostavljanje bliske suradnje

ESB procjenjuje zahtjev države članice izvan europodručja za uspostavljanjem bliske suradnje u skladu s postupcima utvrđenima u Odluci ESB/2014/5 (16).

Članak 107.

Načela koja se primjenjuju kada je uspostavljena bliska suradnja

1. Od dana primjene odluke ESB-a sukladno članku 7. stavku 2.Uredbe o SSM-u o uspostavljanju bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice izvan europodručja i do prestanka ili privremene obustave takve bliske suradnje, ESB provodi zadaće dodijeljene mu člankom 4. stavkom 1. i 2. i člankom 5. Uredbe o SSM-u odnosu na nadzirane subjekte i grupe sa sjedištem u odgovarajućim državama članicama u bliskoj suradnji, u skladu s člankom 6. Uredbe o SSM-u.

2. Ako je uspostavljena bliska suradnja sukladno članku 7. stavku 2. Uredbe o SSM-u ESB i nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji su, u odnosu za značajne nadzirane subjekte i grupe i manje značajne nadzirane subjekte i grupe sa sjedištem u državi članici sudionici koja je u bliskoj suradnji, u položaju usporedivom sa značajnim nadziranim subjektima i grupama i manje značajnim nadziranim subjektima i grupama sa sjedištem u državama članicama europodručja, uzimajući u obzir da ESB nema izravno primjenjive ovlasti nad značajnim nadziranim subjektima i grupama i manje značajnim subjektima i grupama sa sjedištem u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji.

3. U skladu s člankom 6. Uredbe o SSM-u, ESB može izdati nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji upute u odnosu na značajne nadzirane subjekte i grupe, a samo opće upute u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte i grupe.

4. Bliska suradnja prestaje na dan kada prestane odstupanje sukladno članku 139. UFEU-a u odnosu na državu članicu sudionicu u bliskoj suradnji u skladu s člankom 140. stavkom 2. UFEU, a odredbe ovog dijela prestaju se primjenjivati.

Članak 108.

Pravni instrumenti povezani s nadzorom u vezi s bliskom suradnjom

1. ESB može davati upute, postavljati zahtjeve ili izdavati smjernice u odnosu na zadaće iz članka 4. stavka 1. i 2. i članka 5. Uredbe o SSM-u.

2. Ako ESB smatra da mjera povezana sa zadaćama iz članka 4. stavka 1. i 2. Uredbe o SSM –u treba biti donesena od strane nacionalnog nadležnog tijela u bliskoj suradnji u odnosu na nadzirani subjekt ili grupu, uputit će tom nacionalnom nadležnom tijelu:

(a)	u vezi značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe, opću ili posebnu uputu, zahtjev ili smjernicu koje zahtijevaju izdavanje nadzorne odluke u vezi tog značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe u državi članici sudionici u bliskoj suradnji; ili

(b)	u odnosu na manje značajni nadzirani subjekt ili manje značajnu nadziranu grupu, opću uputu ili smjernicu.

3. Ako ESB smatra da bi nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo u bliskoj suradnji trebalo donijeti mjeru koja se odnosi na zadaće iz članka 5. Uredbe o SSM-u, tada će uputiti tom nacionalnom nadležnom tijelu ili nacionalnom imenovanom tijelu opću ili posebnu uputu, zahtjev ili smjernicu zahtijevajući primjenu viših zahtjeva za zaštitne slojeve kapitala ili primjenu strožih mjera koje imaju za cilj rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika.

4. ESB navodi u uputi, zahtjevu ili smjernici određeni rok za donošenje mjere od strane nacionalnog nadležnog tijela u bliskoj suradnji, koji nije kraći od 48 sati, osim ako ranije donošenje nije potrebno da bi se spriječila nepopravljiva šteta. Pri određivanju roka, ESB uzima u obzir upravno i postupovno pravo s kojim ogovarajuće nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji mora biti u skladu.

5. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji poduzima sve potrebne mjere da bi se uskladilo s uputama, zahtjevima ili smjernicama ESB-a i obavještava ESB o poduzetim mjerama bez nepotrebnog odgađanja.

GLAVA 2.

BLISKA SURADNJA U ODNOSU NA DIJELOVE III., IV., V., X. I XI.

Članak 109.

Jezično uređenje u okviru bliske suradnje

Sporazumi navedeni u članku 23. primjenjuje mutatis mutandis u odnosu na nacionalna nadležna tijela u bliskoj suradnji.

Članak 110.

Procjena značajnosti kreditne institucije u okviru uređenja bliske suradnje

1. Odredbe dijela IV. o utvrđivanju statusa nadziranih subjekata ili nadziranih grupa kao značajnih ili manje značajnih primjenjuju se mutatis mutandis u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji u skladu s odredbama ovog članka.

2. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da se postupci utvrđeni u dijelu IV. mogu primjenjivati u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe sa sjedištem u njegovoj državi članici.

3. U slučajevima kada dio IV. propisuje ESB-u da uputi odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi, ESB, umjesto upućivanja odluke nadziranom subjektu ili grupi, izdaje upute nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji, a to nacionalno nadležno tijelo upućuje odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi u skladu s takvim uputama.

Članak 111.

Zajednički postupci u okviru uređenja bliske suradnje

1. Odredbe dijela V. o zajedničkim postupcima primjenjuju se mutatis mutandis u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji, sukladno odredbama ovog članka.

2. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da se postupci utvrđeni u dijelu V. mogu primijeniti u odnosu na nadzirane subjekte sa sjedištem u njegovoj državi članci. Posebno, nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da ESB primi sve informacije i dokumentaciju potrebu radi provođenja zadaća koje su mu dodijeljene Uredbom o SSM-u.

3. U slučajevima kada dio V. propisuje ESB-u da uputi odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi, ESB, umjesto upućivanja odluke nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi, izdaje uputu nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji, a to nacionalno nadležno tijelo upućuje odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi u skladu s takvim uputama.

4. U slučajevima kada dio V. propisuje za odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo da pripremi nacrt odluke, nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji dostavlja nacrt odluke ESB-u i zahtijeva upute.

Članak 112.

Makrobonitetni alati pod uređenjem bliske suradnje

Odredbe dijela VIII. o suradnji između ESB-a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih imenovanih tijela u odnosu na makrobonitetne zadaće i alate primjenjuju se mutatis mutandis u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji.

Članak 113.

Administrativne kazne u uređenju bliske suradnje

1. Odredbe dijela X. o administrativnim kaznama primjenjuju se mutatis mutandis u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji.

2. U slučajevima kada članak 18. Uredbe o SSM-u u vezi s dijelom X. ove Uredbe propisuje da ESB upućuje odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi, ESB, umjesto upućivanja odluke nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi, izdaje upute nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji, a to nacionalno nadležno tijelo upućuje odluku nadziranom subjektu ili nadziranoj grupi u skladu s takvim uputama.

3. U slučajevima kada članak 18. Uredbe o SSM-u u dijelu X. ove Uredbe propisuje da odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo upućuje odluku značajnom nadziranom subjektu ili značajnoj nadziranoj grupi, nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji pokreće postupak s ciljem poduzimanja radnji kako bi osigurao izricanje prikladnih administrativnih kazni samo po uputama ESB-a. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji obavještava ESB čim je odluka donesena.

Članak 114.

Istražne ovlasti sukladno člancima od 10. do 13. Uredbe o SSM-u u okviru uređenja bliske suradnje

1. Odredbe dijela XI. koje se odnose na suradnju u odnosu na članke od 10. do 13. Uredbe o SSM-u primjenjuju se mutatis mutandis u odnosu na nadzirane subjekte i nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji.

2. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji upotrebljava istražne ovlasti sukladno člancima 10. do 13. Uredbe o SSM-u u skladu s uputama ESB-a.

3. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji dostavlja ESB-u nalaz koji proizlazi iz upotrebe istražnih ovlasti sukladno člancima od 10. do 13. Uredbe o SSM-u.

4. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da određeni zaposlenici ESB-a mogu sudjelovati kao promatrači u svakoj istrazi sukladno člancima od 10. do 13. Uredbe o SSM-u.

GLAVA 3.

BLISKA SURADNJA U ODNOSU NA ZNAČAJNE NADZIRANE SUBJEKTE

Članak 115.

Nadzor značajnih nadziranih subjekata u državi članici sudionici u bliskoj suradnji

1. Dio II. i Dio VI. primjenjuju se mutatis mutandis na značajne nadzirane subjekte i značajne nadzirane grupe sa sjedištem u državi članici sudionici u bliskoj suradnji u skladu s odredbama ovog članka.

2. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da ESB zaprimi sve informacije i izvješća od i u odnosu na značajne nadzirane subjekte i značajne nadzirane grupe koje samo nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji zaprimi, a koji su potrebni radi provođenja zadaća dodijeljenih ESB-u Uredbom o SSM-u.

3. Radi nadzora svakog značajnog nadziranog subjekta ili značajne nadzirane grupe sa sjedištem u državi članci sudionici u bliskoj suradnji osniva se zajednički nadzorni tim. Članovi zajedničkog nadzornog tima imenuju se u skladu s člankom 4. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji imenuje podkoordinatora nacionalnog nadležnog tijela radi izravnog djelovanja u vezi sa značajnim nadziranim subjektom ili značajnom nadziranom grupom, u skladu s uputama koordinatora zajedničkog nadzornog tima.

4. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji osigurava da imenovani zaposlenici ESB-a budu pozvani da sudjeluju u izravnoj kontroli koja se provodi u odnosu na značajni nadzirani subjekt ili značajnu nadziranu grupu. ESB može odrediti određeni broj zaposlenika ESB-a koji sudjeluju kao promatrači.

5. U kontekstu konsolidiranog nadzora i kolegija nadzornih tijela, u okolnostima kada matično društvo ima sjedište u državi članici europodručja ili u državi članici sudionici izvan europodručja, ESB kao nadležno tijelo jest konsolidacijsko nadzorno tijelo koje predsjeda kolegiju nadzornih tijela. ESB poziva odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji da imenuje zaposlenika nacionalnog nadležnog tijela kao promatrača. ESB može djelovati dajući upute odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji.

Članak 116.

Odluke u odnosu na značajne nadzirane subjekte i značajne nadzirane grupe

1. Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na zadaće koje nisu dodijeljene ESB-u sukladno Uredbi o SSM-u, nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji donosi odluke u odnosu na značajne nadzirane subjekte i značajne nadzirane grupe samo u svojoj državi članici po uputama ESB-a. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji može također zahtijevati upute od ESB-a.

2. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji odmah dostavlja ESB-u oduku u odnosu na značajni nadzirani subjekt ili značajnu nadziranu grupu.

3. Nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji obavještava ESB u pogledu: (a) odluka koje donosi na temelju svojih ovlasti u odnosu na zadaće koje nisu dodijeljene ESB-u na temelju Uredbe o SSM-u; i (b) odluke koje donosi prema uputama ESB-a ili kako je propisano u ovom dijelu.

GLAVA 4.

BLISKA SURADNJA U ODNOSU NA MANJE ZNAČAJNE NADZIRANE SUBJEKTE I MANJE ZNAČAJNE NADZIRANE GRUPE

Članak 117.

Nadzor manje značajnih nadziranih subjekata i manje značajnih nadziranih grupa

1. Dio VII. primjenjuje se mutatis mutandis na manje značajne nadzirane subjekte i manje značajne nadzirane grupe u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji sukladno sljedećim odredbama.

2. Radi osiguravanja dosljednosti u ishodima nadzora u okviru SSM-a, ESB može izdati opće upute i smjernice i tražiti od nacionalnog nadležnog tijela u bliskoj suradnji da donese nadzorne odluke u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte ili manje značajne nadzirane grupe sa sjedištem u državi članici sudionici u bliskoj suradnji. Takve opće upute, smjernice ili zahtjevi mogu se odnositi na grupe ili kategorije kreditnih institucija.

3. ESB može također uputiti nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji zahtjev za daljnju procjenu aspekata značajnog postupaka nacionalnog nadležnog tijela kako je propisano člankom 6. stavkom 7., točkom (c), podtočkom ii. Uredbe o SSM-u.

GLAVA 5.

POSTUPAK U SLUČAJU NESLAGANJA DRŽAVE ČLANICE SUDIONICE U BLISKOJ SURADNJI

Članak 118.

Postupak u slučaju neslaganja s nacrtom odluke Nadzornog odbora sukladno članku 7. stavku 8. Uredbe o SSM-u

1. ESB obavještava nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji o potpunom nacrtu odluke Nadzornog odbora u odnosu na nadzirani subjekt ili nadziranu grupu koja se nalazi u državi članici sudionici u bliskoj suradnji, sukladno zahtjevima u vezi povjerljivošću prema pravu Unije.

2. Ako se nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji ne s slaže potpunim nacrtom odluke Nadzornog odbora, tada u roku od pet radnih dana od primitka potpunog nacrta odluke, obavještava Upravno vijeće pisanim putem o razlozima neslaganja.

3. Upravno vijeće odlučuje o pitanju u roku od pet radnih dana od primitka takve obavijesti, uzimajući u obzir navedene razloge za neslaganje, i dostavlja nacionalnom nadležnom tijelu u bliskoj suradnji pisane razloge za svoju odluku.

4. Država članica sudionica u bliskoj suradnji može zahtijevati od ESB-a prekid bliske suradnje s trenutnim učinkom i tada nije vezana nikakvom odlukom Upravnog vijeća koja iz toga proizlazi.

Članak 119.

Postupak u slučaju neslaganja s prigovorom Upravnog vijeća na nacrt odluke Nadzornog odbora sukladno članku 7. stavku 7. Uredbe o SSM-u

1. ESB obavještava nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji o svakom prigovoru Upravnog vijeća na potpuni nacrt odluke Nadzornog odbora.

2. Ako nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji nije suglasno s prigovorom Upravnog vijeće na potpuni nacrt odluke Nadzornog odbora, tada u roku od pet radnih dana od primitka prigovora Upravnog vijeća, obavještava ESB o razlozima za njegovo neslaganje.

3. Upravno vijeće daje svoje pisano mišljenje o obrazloženom neslaganju koje je izrazilo nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji u roku od 30 dana od dana primitka obrazloženog neslaganja i, navodeći razloge za to, ili potvrđuje ili povlači svoj prigovor. ESB o tome obavještava nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji.

4. Ako Upravno vijeće potvrdi prigovor, nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji može, u roku od pet dana od kad je obaviješteno da je Upravno vijeće potvrdilo prigovor, obavijestiti ESB da neće biti vezano nikakvom odlukom donesenom nakon izmjena početnog potpunog nacrta odluke na koji je Upravno vijeće podnijelo prigovor.

ESB tada razmatra privremenu obustavu ili prestanak bliske suradnje s nacionalnim nadležnim tijelom u bliskoj suradnji, uzimajući u obzir djelotvornost nadzora i donosi oduku u tom smislu. ESB posebno uzima u obzir čimbenike navedene u članku 7. stavku 7.Uredbe o SSM-u.

DIO X.

ADMINISTRATIVNE KAZNE

GLAVA 1.

DEFINICIJE I ODNOS S UREDBOM VIJEĆA (EZ) br. 2532/98 (17)

Članak 120.

Definicija administrativnih novčanih kazni

Za potrebe ovog dijela, „administrativne kazne” znači bilo koje od sljedećeg:

(a)	administrativne novčane kazne propisane i izrečene sukladno članku 18. stavku 1. Uredbe o SSM-u;

(b)	novčane kazne i periodične penale propisane člankom 2. Uredbe (EZ) br. 2532/98 i izrečene temeljem članka 18. stavka 7. Uredbe o SSM-u.

Članak 121.

Odnos s Uredbom (EZ) br. 2532/98

1. Za svrhe postupaka propisanih člankom 18. stavkom 1. Uredbe o SSM-u, primjenjuju se samo postupovne odredbe sadržane u ovoj Uredbi, u skladu s člankom 18. stavkom 4. Uredbe o SSM-u.

2. Za svrhe postupaka propisanih člankom 18. stavkom 7. Uredbe o SSM-u, primjenjuju se samo postupovne odredbe sadržane u Uredbi (EZ) br. 2532/98, te će se primjenjivati u skladu s člancima 25. i 26. Uredbe o SSM-.u.

Članak 122.

Ovlasti ESB-a za izricanje administrativnih kazni prema članku 18. stavku 7. Uredbe o SSM-u

ESB izriče administrativne kazne, kako je određeno člankom 120. točkom (b) ako ne postoji suglasnost s obvezama prema uredbama ili odlukama ESB-a o:

(a)	značajnim nadziranim subjektima; ili

(b)	manje značajnim nadziranim subjektima kada uredbe ili odluke ESB-a nameću obveze manje značajnim nadziranim subjektima u odnosu na ESB.

GLAVA 2.

POSTUPOVNA PRAVILA ZA IZRICANJE ADMINISTRATIVNIH KAZNI, OSIM PERIODIČNIH PENALA NADZIRANIM SUBJEKTIMA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPODRUČJA

Članak 123.

Osnivanje neovisne istražne jedinice

1. ESB osniva internu neovisnu istražnu jedinicu (dalje u tekstu „istražna jedinica”) koja se sastoji od službenika nadležnih za istragu, imenovanih od strane ESB-a.

2. Službenici nadležni za istragu ne smiju biti uključeni, niti su dvije godine prije preuzimanja dužnosti službenika nadležnog za istragu smjeli biti uključeni u izravni ili neizravni nadzor odnosnog nadziranog subjekta ili izdavanje odobrenja odgovarajućem nadziranom subjektu.

3. Službenici nadležni za istragu obavljaju svoje istražne funkcije neovisno od Nadzornog odbora i Upravnog vijeća i ne sudjeluju u raspravama Nadzornog odbora i Upravnog vijeća.

Članak 124.

Upućivanje navodnih povreda istražnoj jedinici

Kada ESB, u provođenju svojih zadaća na temelju Uredbe o SSM-u, smatra da postoje razlozi za sumnju na:

(a)	jednu ili više povreda na temelju mjerodavnog izravno primjenjivog prava Unije, kako je navedeno u članku 18. stavku 1. Uredbe o SSM-u, koje čini ili je počinio značajni nadzirani subjekt koji ima glavnu upravu u državi članici europodručja; ili

(b)	jednu ili više povreda uredbe ili odluke ESB-a iz članka 18. stavka 7. Uredbe o SSM-u koju čini ili je počinio nadzirani subjekt koji ima glavnu upravu u državi članici europodručja, ESB upućuje predmet istražnoj jedinici.

Članak 125.

Ovlasti istražne jedinice

1. Radi istraživanja navodne povrede iz članka 124., istražna jedinica može izvršavati ovlasti koje su dodijeljene ESB-u Uredbom o SSM-u.

2. Kada je upućen zahtjev predmetnom nadziranom subjektu temeljem ovlasti dodijeljenih ESB-u sukladno Uredbi o SSM-u u sklopu istrage, istražna jedinica navodi predmet i svrhu istrage.

3. Kod provođenja dodijeljenih joj zadaća, istražna jedinica ima pristup svim dokumentima i informacijama prikupljenim od strane ESB-a i, u slučaju potrebe, od odgovarajućih nacionalnih nadležnih tijela u okviru njihovih nadzornih aktivnosti.

Članak 126.

Postupovna prava

1. Po završetku istrage i prije izrade prijedloga potpunog nacrta odluke i dostave Nadzornom odboru, istražna jedinica obavještava u pisanom obliku predmetni nadzirani subjekt o nalazima provedene istrage i o svim prigovorima s tim u vezi.

2. U obavijesti iz stavka 1. istražna jedinica obavještava predmetni nadzirani subjekt o pravu da dostavi pisani podnesak izvještajnoj jedinici o činjeničnim rezultatima i prigovorima iznesenim protiv subjekta koji su tamo navedeni, uključujući pojedinačne odredbe koje su navodno povrijeđene, te dodjeljuje razuman rok za primitak takvog podneska. ESB nije obvezan uzeti u obzir pisani podnesak zaprimljen nakon isteka roka koji je odredila istražna jedinica.

3. Istražna jedinica može također, nakon obavijesti u skladu sa stavkom 1. pozvati predmetni nadzirani subjekt da pristupi usmenoj raspravi. Stranke koje su predmet istrage na raspravi mogu biti zastupane i/ili im mogu pomagati pravnici ili druge stručne osobe. Usmena rasprava nije javna.

4. Pravo pristupa spisu istražne jedinice od strane nadziranog subjekta koji je pod istragom određuje se sukladno članku 32.

Članak 127.

Razmatranje spisa od strane Nadzornog odbora

1. Ako istražna jedinica smatra da nadziranom subjektu treba biti izrečena administrativna kazna, istražna jedinica dostavljaj prijedlog potpunog nacrta odluke Nadzornom odboru, u kojem utvrđuje da je predmetni nadzirani subjekt počinio povredu te navodi administrativnu novčanu kaznu koju je potrebno izreći. Istražna jedinica također dostavlja svoj spis o istrazi Nadzornom odboru.

2. Istražna jedinica temelji svoj prijedlog potpunog nacrta odluke samo na činjenicama i prigovorima o kojima se nadzirani subjekt imao mogućnost očitovati.

3. Ako Nadzorni odbor smatra da je spis koji je dostavila izvještajna jedinica nepotpun, može vratiti spis istražnoj jedinici zajedno s obrazloženim zahtjevom za dodatnim informacijama. Članak 125. primjenjuje se na odgovarajući način.

4. Ako se Nadzorni odbor, na temelju potpunog spisa, složi s prijedlogom potpunog nacrta odluke istražne jedinice u odnosu na jednu ili više povreda i činjeničnim osnovama za takvu odluku, tada donosi potpuni nacrt odluke koju je predložila istražna jedinica o povredi ili povredama za koje se suglasi da su nastupile. U mjeri u kojoj Nadzorni odbor nije suglasan s prijedlogom, donosi se odluka sukladno odgovarajućim stavcima ovog članka.

5. Ako Nadzorni odbor, na temelju potpunog spisa, smatra da činjenice opisane u prijedlogu potpunog nacrta odluke kako je navedeno u stavku 1. ne pokazuju dovoljno dokaza o povredi iz stavka 124., može donijeti potpuni nacrt odluke kojom okončava postupak.

6. Ako se Nadzorni odbor, na temelju potpunog spisa, suglasi s određivanjem iz prijedloga potpunog nacrta odluke istražne jedinice da je predmetni nadzirani subjekt počinio povredu, ali se ne suglasi s prijedlogom o administrativnoj kazni, tada donosi potpuni nacrt odluke navodeći administrativnu kaznu koju smatra prikladnom.

7. Ako se Nadzorni odbor, na temelju potpunog spisa, ne suglasi s prijedlogom istražne jedinice, nego zaključi da je počinjena druga povreda od strane nadziranog subjekta, ili da postoji različito činjenično stanje za prijedlog istražne jedinice, obavještava predmetni nadzirani subjekt u pisanom obliku o svojem nalazu i o prigovorima protiv predmetnog nadziranog subjekta. Članak 126. stavci od 2. do 4. primjenjuju se na odgovarajući način u odnosu na Nadzorni odbor.

8. Nadzorni odbor izrađuje potpuni nacrt odluke u kojem utvrđuje je li predmetni nadzirani subjekt počinio povredu i navodi administrativne kazne koje se izriču, ako postoje.

9. Potpuni nacrt odluke koji donosi Nadzorni odbor, a čiji se prijedlog dostavlja Upravnom vijeću, utemeljen je samo na činjenicama i prigovorima o kojima se nadzirani subjekt imao mogućnost očitovati.

Članak 128.

Definicija ukupnog godišnjeg prometa u svrhu utvrđivanja gornje granice administrativne novčane kazne

Ukupan godišnji promet iz članka 18. stavka 1. Uredbe o SSM-u znači godišnji promet, kako je definiran člankom 67. Direktive 2013/36/EU, nadziranog subjekta prema posljednjem dostupnim godišnjim financijskim izvještajima tog nadziranog subjekta. Ako nadzirani subjekt koji je počinio povredu pripada nadziranoj grupi, odgovarajući ukupni godišnji promet je ukupan godišnji promet koji proizlazi iz posljednjih dostupnih konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja nadzirane grupe.

GLAVA 3.

PERIODIČNI PENALI

Članak 129.

Postupovna pravila koja se primjenjuju na periodične penale

1. U slučaju trajne povrede uredbe ili nadzorne odluke ESB-a, ESB može izreći periodične penale s ciljem da prisili predmetne osobe da se usklade s uredbom ili nadzornom odlukom. ESB primjenjuje postupovna pravila iz članka 22. Uredbe o SSM-u i glave 2. dijela III. ove Uredbe.

2. Periodični penali trebaju biti djelotvorni i razmjerni. Periodični penali računaju se za svaki dan povrede dok se predmetna osoba ne uskladi s predmetnom uredbom ili nadzornom odlukom ESB-a.

3. Gornje granice za periodične penale određuju se Uredbom (EZ) br. 2532/98. Odgovarajuće razdoblje počinje teći na datum naveden u odluci kojom se izriču periodični penali. Najraniji datum naveden u odluci je datum kada je predmetna osoba obaviještena pisanim putem o razlozima ESB-a za izricanje periodičnih penala.

4. Periodični penali mogu se izreći za razdoblje ne duže od šest mjeseci nakon datuma navedenog u odluci iz stavka 3.

GLAVA 4.

ROKOVI

Članak 130.

Zastara za izricanje administrativne kazne

1. Na ovlast ESB-a za izricanje administrativnih kazni nadziranim subjektima primjenjuje se zastarni rok od pet godina, koji počinje teći na dan kada je počinjena povreda. U slučaju trajnih povreda ili povreda koje se ponavljaju, zastara počinje teći na dan kada povreda prestane.

2. Svaka radnja koju ESB poduzme u svrhu istrage ili postupaka vezanih uz povrede prema članku 124. uzrokuje prekid zastare izricanja administrativne novčane kazne. Zastara se prekida s učinkom od dana kada je predmetni nadzirani subjekt obaviješten o radnji.

3. Svaki prekid uzrokuje da zastara počinje iznova teći. Međutim, zastara ističe najkasnije na dan kada je proteklo dvostruko vremena određenog za zastaru, a da ESB nije izrekao administrativnu kaznu. Taj se rok produljuje za svako razdoblje za koje je zastara privremeno obustavljena sukladno stavku 5.

4. Zastara izricanja administrativne kazne se privremeno obustavlja za razdoblje tijekom kojeg je odluka Upravnog vijeća ESB-a predmet postupka provjere pred Administrativnim odborom za preispitivanja ili žalbenog postupka pred Sudom.

5. Zastara se također privremeno obustavlja za razdoblje kad teče kazneni postupak protiv nadziranog subjekta u vezi s istim činjenicama.

Članak 131.

Zastara izvršenja administrativnih novčanih kazni

1. Na ovlast ESB-a da izvrši odluku donesenu sukladno članku 18. stavku 1. i 7. Uredbe o SSM-u primjenjuje se zastara od pet godina, koja počinje teći na dan donošenja predmetne odluke.

2. Svaka radnja ESB-a usmjerena na izvršenje plaćanja ili uvjeta plaćanja temeljem predmetne administrativne kazne uzrokuje prekid zastare izvršenja administrativne kazne.

3. Svaki prekid uzrokuje da zastara počinje iznova teći.

4. Zastara izvršenja administrativnih kazni privremeno se obustavlja za razdoblja kao što su:

(a)	dozvoljeno vrijeme za plaćanje;

(b)	izvršenje plaćanja je privremeno obustavljeno zbog odluke Upravnog vijeća ESB-a ili Suda.

GLAVA 5.

OBJAVA ODLUKA I RAZMJENA INFORMACIJA

Članak 132.

Objava odluka o administrativnim kaznama

1. ESB objavljuje na svojim mrežnim stranicama bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je odluka dostavljena predmetnom nadziranom subjektu, svaku odluku o izricanju administrativne novčane kazne, kako je određeno u članku 120., nadziranom subjektu u državi članici sudionici, uključujući informacije o vrsti i prirodi povrede i identitetu dotičnog nadziranog subjekta, osim ako bi objava na ovaj način:

(a)	ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku; ili

(b)	uzrokovala, u mjeri u kojoj je moguće utvrditi, nerazmjernu štetu predmetnom nadziranom subjektu.

U tim okolnostima, odluke koje se odnose na administrativne kazne objavljuju se na anonimnoj osnovi. Umjesto toga, ako je vjerojatno da će takve okolnosti prestati u razumnom roku, objava na temelju ovog stavka može se odgoditi za takvo vremensko razdoblje.

2. Ako je u tijeku žalbeni postupak pred Sudom u odnosu na odluku iz stavka 1., ESB bez nepotrebnog odgađanja, također objavljuje na svojim službenim mrežnim stranicama informacije o statusu žalbenog postupka o kojem se radi te o njegovom ishodu.

3. ESB osigurava da informacije objavljene sukladno stavcima 1. i 2. ostanu na njegovim službenim mrežnim stranicama najmanje pet godina.

Članak 133.

Obavještavanje EBA-e

Sukladno zahtjevima za čuvanjem poslovne tajne iz članka 27. Uredbe o SSM-u, ESB obavještava EBA-u o administrativnim novčanim kaznama, kako je određeno u članku 120., koje su izrečene nadziranom subjektu u državi članici europodručja, uključujući svaki žalbeni postupak u vezi s takvim kaznama, kao i njegov ishod.

GLAVA 6.

SURADNJA IZMEĐU ESB-A I NACIONALNIH NADLEŽNIH TIJELA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPODRUČJA NA TEMELJU ČLANKA 18. STAVKA 5. UREDBE O SSM-U

Članak 134.

Značajni nadzirani subjekti

1. U odnosu na značajne nadzirane subjekte, nacionalno nadležno tijelo pokreće postupak samo na zahtjev ESB-a kada je to potrebno u svrhu izvršavanja zadaća dodijeljenih ESB-u temeljem Uredbe o SSM-u, s ciljem poduzimanja radnji radi osiguranja da budu izrečene primjerene kazne u slučajevima koji nisu uređeni člankom 18. stavkom 1. Uredbe o SSM-u. Takvi slučajevi uključuju primjenu:

(a)	nenovčanih kazni u slučaju povrede izravno primjenjivog prava Unije od strane pravnih ili fizičkih osoba, jednako kao i svih novčanih kazni u slučaju povrede izravno primjenjivog prava Unije od strane fizičkih osoba;

(b)	svih novčanih ili nenovčanih kazni u slučaju povrede od strane pravnih ili fizičkih osoba bilo kojeg nacionalnog propisa kojim se prenose odgovarajuće direktive Unije;

(c)	svih novčanih ili nenovčanih kazni koje se izriču u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom koje daje posebne ovlasti nacionalnim nadležnim tijelima u državama članicama europodručja koji se trenutno ne zahtijevaju mjerodavnim pravom Unije.

Odredbe ovog stavka ne dovode u pitanje mogućnost nacionalnog nadležnog tijela da pokrene postupak na vlastitu inicijativu u pogledu primjene nacionalnog prava za zadaće koje nisu dodijeljene ESB-u.

2. Nacionalno nadležno tijelo može zahtijevati od ESB-a da zatraži od njega da pokrene postupke u slučajevima iz stavka 1.

3. Nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice obavještava ESB o okončanju kaznenog postupka pokrenutog na zahtjev ESB-a sukladno stavku 1. ESB se posebno obavještava o izrečenim kaznama, ako postoje.

Članak 135.

Izvještavanje u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte

Odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo redovno obavještava ESB o svim administrativnim kaznama izrečenim manje značajnim nadziranim subjektima u vezi s izvršavanjem njegovih nadzornih zadaća.

GLAVA 7.

KAZNENA DJELA

Članak 136.

Dokaz o postojanju činjenica koje mogu tvoriti obilježja kaznenog djela

Ako, u provođenju svojih zadaća temeljem Uredbe o SSM-u, ESB ima razloga sumnjati da je počinjeno kazneno djelo, tada zahtijeva od odgovarajućeg nadležnog nacionalnog tijela da prepusti predmet odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona, u skladu s nacionalnim pravom.

GLAVA 8.

PRIHODI OD KAZNI

Članak 137.

Prihodi od kazni

Prihodi od administrativnih kazni izrečenih od strane ESB-a na temelju članka 18. stavka 1. i 7. Uredbe o SSM-u su imovina ESB-a.

DIO XI.

PRISTUP INFORMACIJAMA, IZVJEŠĆIVANJE, ISTRAGE I NADZORI NA LICU MJESTA

GLAVA 1.

OPĆA NAČELA

Članak 138.

Suradnja između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u pogledu ovlasti iz članaka 10. do 13. Uredbe o SSM-u

Odredbe utvrđene u ovom dijelu primjenjuju se na značajne nadzirane subjekte. Odredbe se također primjenjuju na manje značajne nadzirane subjekte ako ESB odluči, sukladno članku 6. stavku 5. točki (d) Uredbe o SSM-u, koristiti se ovlastima iz članaka od 10. do 13.Uredbe o SSM-u u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte. Međutim ovo je bez utjecaja na nadležnost nacionalnih nadzornih tijela da izravno nadziru manje značajne subjekte sukladno članku 6. stavku 6. Uredbe o SSM-u.

GLAVA 2.

SURADNJA U POGLEDU ZAHTJEVA ZA INFORMACIJAMA

Članak 139.

Ad-hoc zahtjevi za informacijama na temelju članka 10. Uredbe o SSM-u

1. Sukladno članku 10. Uredbe o SSM-u i u skladu s mjerodavnim pravom Unije, ESB može zahtijevati od pravne ili fizičke osobe iz članka 10. stavka 1.Uredbe o SSM-u da dostave informacije koje su potrebne za izvršavanje zadaća dodijeljenih mu Uredbom o SSM-u. ESB određuje o kojim se informacijama radi kao i razumi rok u kojem ih je potrebno dostaviti ESB-u.

2. Prije zahtijevanja informacija koje se dostavljaju u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o SSM-u, ESB prvo uzima u obzir informacije koje su već dostupne nacionalnim nadležnim tijelima.

3. ESB stavlja na raspolaganje odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu primjerak svih podataka koje je zaprimio od pravne ili fizičke osobe kojoj je upućen zahtjev za informacijama.

GLAVA 3.

IZVJEŠĆIVANJE

Članak 140.

Zadaće u vezi s nadzornim izvješćivanjem nadležnih tijela

1. ESB je odgovoran za osiguravanje usklađenosti s mjerodavnim pravom Unije koje utvrđuje zahtjeve određene kreditnim institucijama u području izvješćivanja nadležnih tijela.

2. U tu svrhu, ESB ima zadaće i ovlasti u odnosu na značajne nadzirane subjekte kako su utvrđene u mjerodavnom pravu Unije o nadzornom izvješćivanju. Nacionalna nadležna tijela imaju zadaće i ovlasti u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte kako su utvrđene u mjerodavnom pravu Unije o izvješćivanju nadležnih tijela.

3. Neovisno o stavku 2. i ako nije propisano drugačije, svaki nadzirani subjekt dostavlja svom odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu informacije koje je potrebno redovno dostavljati u skladu s mjerodavnim pravom Unije. Osim ako nije posebno drugačije propisano, sve informacije o kojima izvješćuju nadzirani subjekti dostavljaju se nacionalnim nadležnim tijelima. Nacionalna nadležna tijela provode početno ispitivanje podataka i dostavljaju informacije ESB-u.

4. ESB organizira postupke vezane uz prikupljanje i preispitivanje kvalitete dostavljenih podataka od stane nadziranih subjekata u skladu s mjerodavnim pravom Unije i provedbenim tehničkim standardima EBA-e.

Članak 141.

Zahtjevi za informacijama koje treba redovito dostavljati na temelju članka 10. Uredbe o SSM-u

1. Sukladno članku 10. Uredbe o SSM-u, a posebno sukladno ovlasti ESB-a da zahtijeva informacije koje se dostavljaju redovito i u određenom obliku za potrebe nadzora i s njim povezanih statistika i u skladu s mjerodavnim pravom Unije, ESB može zahtijevati od nadziranog subjekta da izvijesti o dodatnim nadzornim informacijama kad god je takva informacija potrebna ESB-u za izvršavanje zadaća dodijeljenih mu Uredbom o SSM-u. Sukladno uvjetima navedenim u mjerodavnom pravu Unije ESB može navesti posebno kategorije informacija o kojima je potrebno izvještavati jednako kao i postupke, oblike, učestalost i rokove za dostavljanje predmetnih informacija.

2. Ako ESB zahtijeva od pravnih ili fizičkih osoba kako je navedeno u članku 10. stavku 1.Uredbe o SSM-u da redovito dostavljaju informacije, članak 140. stavak 3. i 4. ove Uredbe primjenjuju se na odgovarajući način.

GLAVA 4.

SURADNJA U ODNOSU NA OPĆE ISTRAGE

Članak 142.

Pokretanje opće istrage na temelju članka 11. Uredbe o SSM-u

ESB provodi istragu svake pravne ili fizičke osobe iz članka 10. stavka 1. Uredbe o SSM-u na temelju odluke ESB-a. Takva odluka navodi sve dolje navedeno: Ta odluka obuhvaća sve sljedeće elemente:

(a)	pravnu osnovu za odluku i svrhu;

(b)	namjeru za izvršenje ovlasti utvrđenih u članku 11. stavku 1. Uredbe o SSM-u;

(c)	činjenicu da svako ometanje istrage od strane osobe koja je pod istragom predstavlja povredu odluke ESB-a sa značajem iz članka 18. stavka 7. Uredbe o SSM-u, bez utjecaja na nacionalno pravo, kao što je utvrđeno u članku 11. stavku 2. Uredbe o SSM-u.

GLAVA 5.

NADZOR NA LICU MJESTA

Članak 143.

Odluka ESB-a da provede nadzor na licu mjesta na temelju članka 12. Uredbe o SSM-u

1. Sukladno članku 12. Uredbe o SSM-u, kako bi izvršio zadaće koje su mu dodijeljene Uredbom o SSM-u, ESB imenuje tim za nadzor na licu mjesta kako je utvrđeno člankom 144. radi provođenja potrebnih nadzora na licu mjesta u prostorijama pravnih osoba kako je navedeno u članku 10. stavku 1. Uredbe o SSM-u.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 142. i sukladno članku 12. stavku 3. Uredbe o SSM-u, nadzori na licu mjesta provode se na temelju odluke ESB-a, u kojoj se navodi najmanje sljedeće:

(a)	predmet i svrhu nadzora na licu mjesta; i

(b)	činjenicu da svako ometanje nadzora na licu mjesta od strane pravne osobe koja je predmet nadzora predstavlja povredu odluke ESB-a u smislu članka 18. stavka 7. Uredbe o SSM-u, bez utjecaja na nacionalno pravo, kao što je utvrđeno u članku 11. stavku 2. Uredbe o SSM-u.

3. Ako nadzor na licu mjesta slijedi nakon istrage provedene na temelju odluke ESB-a, kako je propisano u članku 142. i pod uvjetom da nadzor na licu mjesta ima istu svrhu i predmet kao i istraga, službenicima i drugim osobama koje su ovlastili ESB i nacionalno nadležno tijelo bit će omogućen pristup poslovnim prostorijama i zemljištu pravne osobe koja je predmet istrage na temelju iste odluke, u skladu s člankom 12. stavkom 2. i 4. Uredbe o SSM-u, a ne dovodeći u pitanje njen članak 13.

Članak 144.

Osnivanje i sastav timova za nadzor na licu mjesta

1. ESB je nadležan za osnivanje i sastav timova za nadzor na licu mjesta uz sudjelovanje nacionalnih nadležnih tijela, sukladno članku 12. Uredbe o SSM-u.

2. ESB određuje voditelja tima za nadzor na licu mjesta između zaposlenika ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela.

3. ESB i nacionalna nadležna tijela se međusobno savjetuju i sporazumijevaju o uporabi sredstava nacionalnih nadležnih tijela u pogledu timova za nadzor na licu mjesta.

Članak 145.

Postupak i obavijest o nadzoru na licu mjesta

1. ESB obavještava pravnu osobu koja je predmet nadzora na licu mjesta o odluci ESB-a iz članka 143. stavka 2. i o identitetu članova tima za nadzor na licu mjesta, najmanje pet radnih dana prije početka nadzora na licu mjesta. ESB obavještava nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor na licu mjesta najmanje tjedan dana prije obavještavanja pravne osobe koja je predmet nadzora na licu mjesta o takvom nadzoru.

2. Ako ispravno provođenje i učinkovitost nadzora tako zahtijevaju, ESB može provesti izravni nadzor na licu mjesta bez da unaprijed obavijesti predmetni nadzirani subjekt. Nacionalno nadležno tijelo se obavještava što je ranije moguće prije početka takvog nadzora na licu mjesta.

Članak 146.

Provođenje nadzora na licu mjesta

1. Osobe koje provode nadzor na licu mjesta slijede upute voditelja tima za nadzor na licu mjesta.

2. Ako je subjekt koji je predmet nadzora na licu mjesta značajni nadzirani subjekt, voditelj tima za nadzor na licu mjesta je odgovoran za koordinaciju između tima za nadzor na licu mjesta i zajedničkog nadzornog tima koji je nadležan za nadzor tog značajnog nadziranog subjekta.

DIO XII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 147.

Početak izravnog nadzora od strane ESB-a kada ESB prvi puta preuzima svoje zadaće

1. ESB upućuje odluku svakom nadziranom subjektu u odnosu na kojeg preuzima zadaće dodijeljene mu Uredbom o SSM-u potvrđujući da je značajni nadzirani subjekt najmanje dva mjeseca prije 4. studenoga 2014.. Za subjekte koji su članovi značajne nadzirane grupe, ESB dostavlja odluku ESB-a nadziranom subjektu na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica te osigurava da su svi nadzirani subjekti unutar značajne nadzirane grupe uredno obaviješteni do odgovarajućeg roka. Ove odluke stupaju na snagu od 4. studenoga 2014.

2. Neovisno o stavku 1., ako ESB započne provoditi zadaće koje su mu dodijeljene prije 4. studenoga 2014., tada upućuje odluku predmetnom subjektu i odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima. Osim ako nije u takvoj odluci drugačije propisano, te odluke stupaju na snagu danom dostave obavijesti. Odgovarajuća nacionalna nadležna tijela će biti unaprijed obaviještena o namjeri izdavanja takve odluke što je prije moguće.

3. Prije donošenja odluke sukladno stavku 1., ESB pruža odgovarajućem nadziranom subjektu mogućnost da se očituje u pisanom obliku.

Članak 148.

Određivanje oblika izvješća o povijesti nadzora i profilu rizika koje nacionalna nadležna tijela trebaju dostaviti ESB-u

1. Nacionalna nadležna tijela, najkasnije do 4. kolovoza 2014., obavještavaju ESB o identitetu kreditnih institucija kojima su izdale odobrenje za rad te dostavljaju izvješća o ovim kreditnim institucijama u obliku koji je odredio ESB.

2. Neovisno o stavku 1., ako ESB započinje provođenje zadaća dodijeljenih mu prije 4. studenoga 2014., može zahtijevati od nacionalnih nadležnih tijela da obavijeste ESB o identitetu odgovarajućih kreditnih institucija kao i da dostave izvješće u obliku određenom od strane ESB-a u razumnom roku, a koje će biti navedeno u zahtjevu.

Članak 149.

Nastavak postupaka koji su u tijeku

1. Osim ako ESB drugačije odluči, ako je nacionalno nadležno tijelo započelo nadzorne postupke za koje ESB postaje nadležan na temelju Uredbe o SSM-u, a to se dogodi prije 4. studenoga 2014. tada se primjenjuju postupci propisani člankom 48.

2. Odstupajući od članka 48., ovaj se članak primjenjuje na zajedničke postupke.

Članak 150.

Nadzorne odluke donesene od strane nacionalnih nadležnih tijela

Neovisno o izvršavanju ovlasti od strane ESB-a koje su mu dodijeljene Uredbom o SSM-u, nadzorne odluke koje su nacionalna nadležna tijela donijela prije 4. studenoga 2014. ostaju nepromijenjene.

Članak 151.

Države članice čija valuta postaje euro

1. Sukladno stavku 2., u slučajevima prestanka odstupanja sukladno članku 139. UFEU-a za državu članicu u skladu s člankom 140. stavkom 2. UFEU-a, članci od 148. do 150. primjenjuju se na odgovarajući način u pogledu postupaka nadzora ili odluka pokrenutih ili donesenih od strane nacionalnog nadležnog tijela takve države članice.

2. Upućivanje na 4. studenoga 2014. u člancima 149. i 150. smatra se upućivanjem na datum kada je euro usvojen u odgovarajućoj državi članici.

Članak 152.

Nastavak primjene postojećih sporazuma

Svi postojeći sporazumi s drugim tijelima koje je nacionalno nadležno tijelo sklopio prije 4. studenoga 2014. koji pokrivaju barem dio zadaća koje su prenesene ESB-u Uredbom o SSM-u nastavljaju se primjenjivati. ESB može odlučiti sudjelovati u takvim postojećim sporazumima o suradnji u skladu s postupkom primjenjivom na predmetne sporazume ili ustanoviti novi sporazum o suradnji s trećim osobama za zadaće prenesene mu Uredbom o SSM-u. Nacionalno nadležno tijelo nastavlja primjenjivati postojeće sporazume o suradnji samo u mjeri u kojoj nisu zamijenjeni ESB-ovim sporazumima o suradnji. Kada je potrebno za izvršenje postojećih sporazuma o suradnji, nacionalno nadležno tijelo odgovorno je za pružanje pomoći ESB-u, posebno izvršavanjem prava i izvršavanjem obveza na temelju sporazuma, a u suradnji s ESB-om.

Članak 153.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu sljedećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u 16. travnja 2014..

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 287, 29.10.2013., str. 63.

(2) SL L 320, 30.11.2013., str. 1.

(3) Odluka ESB/2004/2 od 19. veljače 2004. o donošenju Poslovnika Europske središnje banke (SL L 80, 18.3.2004., str. 33.).

(4) Doneseno 31. ožujka 2014. i dostupno na mrežnoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu. Još nije objavljeno u Službenom listu.

(5) Odluka ESB/2014/16 od 14. travnja 2014. o osnivanju Administrativnog odbora za preispitivanja i njegovih operativnih pravila. Još nije objavljeno u Službenom listu.

(6) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva kojim se mijenja Uredba (EU) br. 648/2012(SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(7) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(8) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupu aktivnostima kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava kojom se mijenja Direktiva 2002/87/EZ te stavljaju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(9) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. O OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(10) Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. Prosinca 2002. O dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava i financijskom konglomeratu i izmjeni Direktive Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ te Direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.)

(11) Kao što je objavljeno na mrežnoj stranici ESB-a

(12) Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih standarda izvješćivanja (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).

(13) Uredba (EZ) br. 25/2009 Europske središnje banke od 19. prosinca 2008. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2008/32) (SL L 15, 20.1.2009., str. 14.).

(14) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(15) Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita (SL L 135, 31.5.1994., str. 5.).

(16) Odluka ESB/2014/5 od 31. siječnja 2014. o bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima država članica sudionica čija valuta nije euro (još nije objavljeno u Službenom listu).

(17) Uredba Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (SL L 318, 27.11.1998., str. 4).

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 141

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 14. svibnja 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u) (ESB/2014/17)	1
	*	Uredba (EU) br. 469/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2157/1999 o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (ESB/1999/4) (ESB/2014/18)	51