ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 153

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

57
22. svibnja 2014.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)

1

 

*

Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ ( 1 )

62

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

22.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 153/1


DIREKTIVA 2014/51/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50., 53. 62. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Financijska kriza iz 2007. i 2008. otkrila je značajne nedostatke u financijskom nadzoru, kako u pojedinačnim slučajevima, tako i u odnosu na cjelokupan financijski sustav. Nadzorni modeli na nacionalnoj razini zaostali su za financijskom globalizacijom te integriranom i međusobno povezanom realnošću europskih financijskih tržišta na kojima mnoge financijske institucije posluju na prekograničnoj osnovi. Kriza je razotkrila nedostatke u područjima suradnje, koordinacije, dosljedne primjene prava Unije i povjerenja između nacionalnih nadležnih tijela.

(2)

U brojnim rezolucijama donesenima prije i tijekom financijske krize Europski parlament pozvao je na stvaranje integriranijeg europskog nadzora kako bi se osigurali istinski jednaki uvjeti za sve sudionike na razini Unije i kako bi takav nadzor odrazio rastuću integraciju financijskih tržišta u Uniji, posebno u svojim rezolucijama od 13. travnja 2000. o Komunikaciji Komisije o provedbi okvira za financijska tržišta: Akcijski plan od 21. studenoga 2002. o pravilima bonitetnog nadzora u Europskoj uniji, od 11. srpnja 2007. o politici financijskih usluga (2005.–2010.) – Bijela knjiga, od 23. rujna 2008. s preporukama Komisiji o spekulativnim fondovima i vlasničkim ulaganjima koja ne kotiraju na burzi, od 9. listopada 2008. s preporukama Komisiji o daljnjim aktivnostima u vezi s Lamfalussyjevim postupkom: buduća struktura nadzora i u svojim stajalištima od 22. travnja 2009. o izmijenjenom prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i od 23. travnja 2009. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o agencijama za kreditni rejting.

(3)

U studenome 2008. Komisija je od Skupine na visokoj razini na čelu sa Jacquesom de Larosièreom zatražila izradu preporuka za jačanje europskih sustava nadzora radi bolje zaštite građana Unije i ponovne izgradnje povjerenja u financijski sustav. U svojem konačnom izvješću predstavljenom 25. veljače 2009. („de Larosièreovo izvješće”), Skupina na visokoj razini preporučila je jačanje nadzornog okvira radi smanjivanja rizika i težine budućih financijskih kriza. Preporučila je dalekosežne reforme nadzorne strukture financijskog sektora unutar Unije. U de Larosièreovom izvješću također je preporučeno osnivanje Europskog sustava financijskog nadzora, koji bi se sastojao od triju europskih nadzornih tijela, odnosno od po jednog tijela za svaki od sljedećih sektora: bankarstvo, vrijednosni papiri te osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, kao i od Europskog vijeća za sistemske rizike.

(4)

Financijska je stabilnost preduvjet da bi realno gospodarstvo osiguravalo radna mjesta, kreditiranje i rast. Financijska kriza otkrila je ozbiljne nedostatke u području financijskog nadzora kojim nisu predviđena štetna makrobonitetna kretanja niti je spriječena akumulacija prekomjernih rizika u financijskom sustavu.

(5)

U zaključcima nakon svojeg sastanka održanog 18. i 19. lipnja 2009. Europsko vijeće preporučilo je osnivanje europskog sustava financijskih nadzornih tijela koji bi se sastojao od triju novih europskih nadzornih tijela. Također je preporučilo da bi sustav za cilj trebao imati unapređenje kvalitete i dosljednosti nacionalnog nadzora, jačanje nadzora prekograničnih grupa, uspostavljanje jedinstvenog europskog pravilnika koji bi se primjenjivao na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu. Naglasilo je da bi europska nadzorna tijela („ESA-e”) također trebala imati nadzorne ovlasti nad agencijama za kreditni rejting i pozvalo Komisiju da pripremi konkretne prijedloge o tome kako bi Europski sustav financijskog nadzora („ESFS”) mogao imati važnu ulogu u kriznim situacijama.

(6)

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2010. tri uredbe kojima se uspostavljaju ESA-e: Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) („EIOPA”) i Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) („ESMA”) kao dio ESFS-a.

(7)

Kako bi se postiglo uspješno djelovanje ESFS-a, potrebno je izvršiti izmjene zakonodavnih akata Unije u području djelovanja triju ESA-a. Te se promjene odnose na definiciju opsega određenih ovlasti ESA-a, integraciju određenih ovlasti u postojećim postupcima uspostavljenima u relevantnim zakonodavnim aktima Unije te izmjene kojima se osigurava nesmetano i djelotvorno funkcioniranje ESA-a u kontekstu ESFS-a

(8)

Osnivanje ESA-a trebalo bi stoga biti popraćeno izradom jedinstvenog pravilnika radi osiguravanja dosljednog usklađivanja i jedinstvene primjene i time doprinijeti još učinkovitijem funkcioniranju unutarnjeg tržišta i učinkovitijoj provedbi nadzora na mikrorazini. Uredbama o osnivanju ESFS-a predviđa se da ESA-e mogu izraditi nacrte tehničkih standarda u područjima koja su posebno uređena relevantnim zakonodavstvom, koji se podnose Komisiji na donošenje u skladu s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) putem delegiranih ili provedbenih akata. S obzirom na to da je Direktivom 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđena prva skupina takvih područja, ovom bi se Direktivom trebala utvrditi daljnja skupina područja, posebno za direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), za Uredbu (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i za uredbe (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

(9)

Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi uspostaviti područja u kojima ESA-e imaju ovlasti za izradu nacrta tehničkih standarda i načine njihova donošenja. Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi utvrditi elemente, uvjete i specifikacije, kako je navedeno u članku 290. UFEU-a u slučaju delegiranih akata.

(10)

Utvrđivanje područja u kojima bi trebalo usvojiti tehničke standarde trebalo bi biti provedeno na način kojim se osigurava odgovarajuća ravnoteža između uspostave jedinstvene skupine usklađenih pravila i izbjegavanja nepotrebno složenih propisa i provedbe. Trebala bi se odabrati samo ona područja u kojima će dosljedna tehnička pravila značajno i uspješno doprinositi postizanju ciljeva relevantnih zakonodavnih akata, istodobno osiguravajući da odluke o pitanjima politike donose Europski parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa svojim uobičajenim postupcima.

(11)

Pitanja koja podliježu tehničkim standardima trebala bi biti istinski tehničke prirode za čiju je izradu potrebna stručnost nadzornih stručnjaka. Regulatornim tehničkim standardima koji se donose kao delegirani akti u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodatno razvijati, definirati i utvrditi uvjete za dosljedno usklađivanje pravila sadržanih u zakonodavnim aktima koje donose Europski parlament i Vijeće, dopunjujući ili mijenjajući određene njihove elemente koji nisu ključni. S druge strane, provedbenim tehničkim standardima koji se donose kao provedbeni akti u skladu s člankom 291. UFEU-a trebali bi se uspostaviti uvjeti za jedinstvenu primjenu zakonodavnih akata Unije. Tehnički standardi ne bi smjeli uključivati mogućnost izbora politike.

(12)

Kod regulatornih tehničkih standarda prikladno je primijeniti postupak predviđen u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi. Provedbene tehničke standarde trebalo bi donijeti u skladu s postupkom predviđenim u članku 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi.

(13)

Regulatorni i provedbeni tehnički standardi trebali bi doprinositi jedinstvenom pravilniku za pravo o financijskim uslugama koji je podržalo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz lipnja 2009. U mjeri u kojoj pojedini zahtjevi zakonodavnih akata Unije nisu u potpunosti usklađeni, a u skladu s načelom predostrožnosti koje se primjenjuje u području nadzora, regulatorni i provedbeni tehnički standardi za razvoj, definiranje ili utvrđivanje uvjeta za primjenu tih zahtjeva ne bi smjeli sprečavati države članice da traže dodatne informacije ili određuju strože zahtjeve. Regulatorni i provedbeni tehnički standardi stoga bi trebali omogućiti državama članicama da traže dodatne informacije ili odrede strože zahtjeve u pojedinim područjima kada navedeni zakonodavni akti predviđaju takvo diskrecijsko pravo.

(14)

U skladu s uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, prije podnošenja regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda Komisiji, ESA-e bi prema potrebi trebale provoditi otvorena javna savjetovanja koja se na njih odnose i analizirati moguće povezane troškove i koristi.

(15)

Trebala bi postojati mogućnost da se regulatornim i provedbenim tehničkim standardima predvide prijelazne mjere podložne odgovarajućim rokovima ako bi troškovi neposredne provedbe bili u nerazmjeru s dobivenim koristima.

(16)

U trenutku donošenja ove Direktive već je u tijeku rad na pripremi prve skupine mjera za provedbu okvirnih pravila u skladu s Direktivom 2009/138/EZ i savjetovanja o njima. S ciljem rane finalizacije tih mjera primjereno je tijekom prijelaznog razdoblja dopustiti Komisiji donošenje regulatornih tehničkih standarda predviđenih u ovoj Direktivi u skladu s postupkom donošenja delegiranih akata. Sve izmjene takvih delegiranih akata ili, nakon isteka prijelaznog razdoblja, svi regulatorni tehnički standardi za provedbu Direktive 2009/138/EZ trebali bi se donositi u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(17)

Nadalje, primjereno je dopustiti da EIOPA nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine predlaže ažuriranje određenog broja delegiranih akata u obliku regulatornih tehničkih standarda. Ta bi se ažuriranja trebala ograničiti samo na tehničke aspekte relevantnih delegiranih akata i ne bi trebala podrazumijevati strateške odluke ili političke odabire.

(18)

Kada EIOPA priprema i izrađuje regulatorne tehničke standarde radi prilagodbe delegiranih akata tehničkom razvoju na financijskim tržištima, Komisija bi trebala osigurati istovremen, pravovremen i odgovarajući prijenos informacija o opsegu tih nacrta regulatornih tehničkih standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

(19)

Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 predviđa se mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela. U slučaju kada se nacionalno nadzorno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem određenog djelovanja ili propuštanja djelovanja drugog nacionalnog nadzornog tijela u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima Unije u skladu s tim uredbama, a relevantnim zakonodavnim aktom zahtijeva se suradnja, koordinacija ili zajedničko donošenje odluka nacionalnih nadzornih tijela iz više od jedne države članice, dotična bi ESA trebala moći, na zahtjev jednog od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela, pružiti pomoć tim tijelima u postizanju sporazuma u roku koji utvrđuje ESA, a koji bi trebao uzeti u obzir svaki relevantni rok koji predviđa relevantno zakonodavstvo kao i hitnost i složenost pitanja oko kojeg postoji neslaganje. U slučaju da takvo neslaganje potraje, ESA bi trebala moći riješiti to pitanje.

(20)

Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 zahtijeva se da slučajevi u kojima se može primijeniti mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela trebaju biti određeni zakonodavstvom dotičnog sektora. Ovom bi se Direktivom trebala utvrditi prva skupina takvih slučajeva u sektoru osiguranja i reosiguranja, ne dovodeći u pitanje eventualne slučajeve koji se mogu u budućnosti dodavati toj skupini. Ovom se Direktivom ne bi smjelo sprečavati ESA-e da djeluju u skladu s ostalim ovlastima ili da ispunjavaju zadaće koje su određene u uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, uključujući neobvezujuće posredovanje i doprinos dosljednoj, djelotvornoj i uspješnoj primjeni prava Unije. Osim toga, u onim područjima u kojima je relevantnim pravom već uspostavljen određen oblik neobvezujućeg posredovanja, ili u kojima postoje rokovi za donošenje zajedničkih odluka od strane jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela, potrebno je izvršiti izmjene radi osiguranja jasnoće i minimalnog narušavanja postupka donošenja zajedničke odluke, ali i radi osiguravanja, gdje je to potrebno, da ESA-e mogu rješavati neslaganja. Obvezujući postupak za rješavanje neslaganja ima za cilj rješavanje situacija kada nacionalna nadzorna tijela ne mogu sama, među sobom, riješiti proceduralna ili materijalna pitanja u vezi s poštovanjem prava Unije.

(21)

Ovom bi se Direktivom stoga trebale utvrditi situacije u kojima je možda potrebno riješiti proceduralno ili materijalno pitanje poštovanja prava Unije, a koja nacionalna nadzorna tijela možda ne mogu sama riješiti. U takvoj situaciji jedno od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela trebalo bi moći uputiti to pitanje dotičnoj ESA-i. Ta ESA trebala bi djelovati u skladu s uredbom kojom je ona osnovana i s ovom Direktivom. Trebala bi moći zatražiti od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od djelovanja radi rješavanja tog pitanja i osiguranja usklađenosti s pravom Unije, uz obvezujuće učinke na dotična nacionalna nadzorna tijela. U slučajevima u kojima se relevantnim zakonodavnim aktom Unije daje diskrecijsko pravo odlučivanja državama članicama, odluke koje donosi neka ESA ne bi smjele zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela kada je to korištenje u skladu s pravom Unije.

(22)

Direktivom 2009/138/EZ predviđaju se zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva za upotrebu unutarnjeg modela na razini grupa ili društava kćeri, odobrenju zahtjeva da se na društva kćeri primjenjuju članci 238. i 239. te direktive i određivanju nadzornika grupe na osnovi drukčijoj od kriterija iz njezinog članka 247. U svim tim područjima izmjenom bi se trebalo jasno izraziti da u slučaju neslaganja EIOPA može riješiti to neslaganje postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1094/2010. Tim je pristupom jasno da, iako EIOPA ne bi trebala zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela, trebalo bi biti moguće rješavanje neslaganja i jačanje suradnje prije nego što nacionalno nadzorno tijelo donese konačnu odluku ili se ona izda instituciji. EIOPA bi trebala rješavati neslaganja posredovanjem između suprotstavljenih stajališta nacionalnih nadzornih tijela.

(23)

Nova nadzorna struktura koja se uspostavlja ESFS-om zahtijevat će blisku suradnju između nacionalnih nadzornih tijela i ESA-a. Izmjene odgovarajućih zakonodavnih akata trebale bi osigurati da ne postoje pravne prepreke obvezama razmjene informacija iz uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 te da pružanje informacija ne uzrokuje nepotrebno administrativno opterećenje.

(24)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi imati obvezu svojim nacionalnim nadzornim tijelima pružati samo one informacije koje su relevantne za nadzor, uzimajući u obzir ciljeve nadzora utvrđene u Direktivi 2009/138/EZ. Informacije o cjelovitom popisu imovine koje treba dostaviti po stavkama i druge informacije koje treba dostaviti češće od jedanput godišnje trebalo bi zahtijevati samo ako dodatna saznanja koja imaju nacionalna nadzorna tijela u svrhu praćenja financijske stabilnosti društava ili uzimanja u obzir potencijalnih učinaka njihovih odluka na financijsku stabilnost premašuju opterećenje povezano s izračunom i podnošenjem tih informacija. Nakon procjene prirode, opsega i složenosti rizika prisutnih u poslovanju društva nacionalna nadzorna tijela trebala bi imati ovlast dopustiti ograničenja učestalosti i opsega informacija o kojima se izvješćuje ili izuzeti od izvješćivanja po stavkama samo kada to društvo ne prelazi određene pragove. Trebalo bi osigurati da najmanja društva mogu koristiti ograničenja i izuzeća te da ta društva ne predstavljaju više od 20 % tržišta životnog i neživotnog osiguranja ili reosiguranja države članice.

(25)

Kako bi se osiguralo da su informacije o kojima izvješćuju sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili osigurateljni holdinzi na razini grupe točne i potpune, nacionalna nadzorna tijela ne bi smjela dopuštati ograničavanje informacija o kojima se izvješćuje ili koje se izuzimaju iz izvješćivanja po stavkama za društva koja pripadaju grupi, osim ako nacionalno nadzorno tijelo smatra da bi izvješćivanje bilo neprimjereno s obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju grupe.

(26)

U područjima u kojima je Direktivom 2009/138/EZ Komisija trenutačno ovlaštena donositi provedbene mjere, kada su te mjere nezakonodavni akti opće primjene za dopunu ili izmjenu određenih elemenata te direktive koji nisu ključni u smislu članka 290. UFEU-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s tim člankom ili regulatorne tehničke standarde u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

(27)

Da bi se osigurala primjena jednakog postupanja prema svim društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja izračunavaju potrebni solventni kapital (SCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ na temelju standardne formule ili da bi se u obzir uzeo razvoj tržišta, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s izračunom SCR-a na temelju standardne formule.

(28)

Kada rizici nisu na odgovarajući način obuhvaćeni podmodulom, EIOPA bi trebala biti ovlaštena izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda u vezi s kvantitativnim ograničenjima i kriterijima prihvatljivosti sredstava za SCR na temelju standardne formule.

(29)

Kako bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogla obaviti dosljedan izračun tehničkih pričuva u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, nužno je da središnje tijelo dobije, objavi i ažurira određene tehničke informacije povezane s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa na redovnoj osnovi, uzimajući u obzir opažena kretanja na financijskom tržištu. Način dobivanja relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa trebao bi biti transparentan. S obzirom na tehničku prirodu i prirodu povezanu s osiguranjem koju imaju te zadaće, trebala bi ih izvoditi EIOPA.

(30)

Relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa trebala bi se izbjegavati umjetna volatilnost tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava te pružiti poticaj za dobro upravljanje rizikom. Odabir početne točke za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa trebao bi društvima omogućiti da obveznicama odgovaraju novčanim tokovima koji su diskontirani neekstrapoliranim kamatnim stopama u izračunu najbolje procjene. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive početna točka za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebalo bi biti s dospijećem od 20 godina. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive ekstrapolirani dio relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebao bi konvergirati prema konačnom terminskom tečaju tako da se za dospijeća od 40 godina nakon početne točke ekstrapolacije ekstrapolirani terminski tečajevi ne razlikuju više od tri bazna boda od konačnog terminskog tečaja. Za valute koje nisu euro trebalo bi obilježja lokalnih tržišta obveznica i tržišta ugovora o razmjeni uzeti u obzir prilikom određivanja početne točke ekstrapolacije nerizičnih kamatnih stopa i primjerenog razdoblja konvergencije konačnom terminskom tečaju.

(31)

Kada društva za osiguranje i društva za reosiguranje drže obveznice ili drugu imovinu sa sličnim obilježjima novčanog toka do dospijeća, nisu izložena riziku promjene prinosa na tu imovinu. Kako bi se izbjeglo da promjene prinosa na imovinu ne utječu na iznos vlastitih sredstava tih društava, trebalo bi im omogućiti da prilagode relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene u skladu s kretanjem prinosa njihove imovine. Za primjenu takve uravnotežene prilagodbe trebalo bi imati odobrenje nadzornog tijela, a strogim zahtjevima o imovini i obvezama trebalo bi osigurati da društva za osiguranje i reosiguranje mogu držati svoju imovinu do dospijeća. Posebno bi novčane tokove imovine i obveza trebalo uskladiti, a imovina bi se trebala zamjenjivati u svrhu zadržavanja usklađenosti samo kada su se očekivani novčani tokovi materijalno promijenili kao u slučaju degradirane ili nenaplative obveznice. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj uravnotežene prilagodbe na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.

(32)

Radi sprečavanja procikličnog investicijskog ponašanja društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi dopustiti prilagodbu relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa da bi izračun najbolje procjene tehničkih pričuva ublažio učinak pretjeranih prinosa obveznica. Takva prilagodba zbog volatilnosti trebala bi se temeljiti na referentnim portfeljima za relevantne valute tih društava i, ako je potrebno radi osiguravanja zastupljenosti, na referentnim portfeljima za nacionalna osigurateljna tržišta. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj prilagodbe zbog volatilnosti na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.

(33)

S obzirom na važnost diskontiranja u izračunu tehničkih pričuva, Direktivom 2009/138/EZ trebali bi se osigurati jedinstveni uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje prilikom odabira diskontnih stopa. Radi osiguravanja takvih jedinstvenih uvjeta, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u svrhu utvrđivanja relevantnih vremenskih struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene, temeljnih prinosa za izračun uravnotežene prilagodbe i prilagodbe zbog volatilnosti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). U tim bi se provedbenim aktima trebale upotrebljavati tehničke informacije koje se dobivaju iz EIOPA-e i koje ona objavljuje. Za donošenje tih provedbenih akata trebao bi se koristiti savjetodavni postupak.

(34)

Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima povezanima s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(35)

Kako bi se ublažili nepotrebni potencijalni prociklični učinci, razdoblje za ponovno uvođenje usklađenosti s SCR-om trebalo bi produljiti samo u iznimnim nepovoljnim situacijama, uključujući u slučaju naglih padova financijskih tržišta, dugotrajnih niskih kamatnih stopa i katastrofa sa snažnim učinkom, koje utječu na društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja predstavljaju značajan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci.

(36)

U kontekstu uravnotežene prilagodbe relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa predviđene u skladu s ovom Direktivom, zahtjev da su portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja na koji se primjenjuje uravnotežena prilagodba i dodijeljeni portfelj imovine određeni, organizirani i da se njima upravlja nezavisno od drugih aktivnosti društava te da se ta imovina ne može koristiti za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz drugih aktivnosti društava trebalo bi shvatiti u gospodarskom smislu. Ona se ne bi trebala podrazumijevati kao zahtjev da države članice u nacionalnom zakonodavstvu imaju pravni koncept namjenskih fondova. Društva koja upotrebljavaju uravnoteženu prilagodbu trebala bi identificirati i organizirati portfelj imovine i obveza i njima upravljati zasebno od drugih dijelova poslovanja te im stoga ne bi trebalo biti dopušteno suočavanje s rizicima do kojih dolazi drugdje u poslovanju upotrebom dodijeljenog portfelja imovine. Iako to omogućava učinkovito upravljanje portfeljom, smanjena prenosivost i opseg diversifikacije između dodijeljenog portfelja i ostatka društva, za potrebe uravnotežene prilagodbe, treba se odražavati u prilagodbi vlastitim sredstvima i SCR-u.

(37)

Prinos referentnog portfelja iz ove Direktive trebalo bi odrediti na transparentan način upotrebom relevantnih indeksa ako su dostupni.

(38)

Kako bi se osigurala transparentna primjena prilagodbe zbog volatilnosti, uravnotežene prilagodbe i prijelaznih mjera na nerizične kamatne stope i tehničke odredbe predviđene u skladu s ovom Direktivom, društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj neprimjenjivanja tih mjera na svoj financijski položaj, uključujući za iznos tehničkih pričuva, SCR, minimalni potrebni kapital (MCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, osnovna vlastita sredstva i iznos vlastitih sredstava prihvatljivih za pokrivanje MCR-a i SCR-a.

(39)

Države članice trebale bi moći u svojem nacionalnom zakonodavstvu ovlastiti svoja nacionalna nadzorna tijela da dopuste i, u iznimnim okolnostima, odbiju upotrebu prilagodbe zbog volatilnosti.

(40)

Kako bi se osiguralo da se određeni tehnički unosi u SCR upotrebom standardne formule pružaju na usklađenoj osnovi, primjerice kako bi se omogućili usklađeni pristupi upotrebi rejtinga, EIOPA-i bi trebalo dodijeliti posebne zadaće. Priznavanje agencija za kreditni rejting trebalo bi biti dosljedno i usklađeno s Uredbom (EZ) br. 1060/2009, Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12). Preklapanje s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 trebalo bi izbjeći i stoga je opravdana uloga Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela osnovanih uredbama (EU) br. 1093/2010, br. 1094/2010 i br. 1095/2010. EIOPA bi trebala optimalno upotrebljavati kompetencije i iskustvo ESMA-e. Detaljne upute za izvedbu takvih zadaća trebalo bi dodatno utvrditi u mjerama koje se trebaju donijeti delegiranim ili provedbenim aktima.

(41)

Popis regionalnih vlada i lokalnih tijela koji objavljuje EIOPA ne bi trebao biti detaljniji nego je potrebno kako bi se osiguralo da takve vlade ili tijela uživaju jednak postupak samo kada su rizici izloženosti isti kao i za središnje države.

(42)

Kako bi se osigurao usklađen pristup u skladu s Direktivom 2009/138/EZ pri određivanju kada je dopušteno produljenje roka oporavka u slučajevima kršenja SCR-a, trebalo bi utvrditi uvjete koji čine iznimno nepovoljnu situaciju. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci u slučaju takvih iznimnih nepovoljnih situacija.

(43)

Kako bi se osigurala međusektorska dosljednost i uklonile neusklađenosti između interesa trgovačkih društava koja „preoblikuju” kredite u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente (inicijatori ili pokrovitelji) i interesa društava za osiguranje ili društava za reosiguranje koja ulažu u te vrijednosne papire ili instrumente, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima u kontekstu ulaganja u „preoblikovane” kredite u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, određujući ne samo zahtjeve, nego i posljedice kršenja tih zahtjeva.

(44)

Kako bi se omogućila veća usklađenost postupaka za odobrenje nadzora, predviđenih u Direktivi 2009/138/EZ, parametara specifičnih za pojedino društvo, politika promjene modela, subjekata posebne namjene te određivanja i uklanjanja kapitalnih dodataka, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima kojima se određuje odgovarajući postupak u tim područjima.

(45)

Međunarodno udruženje osigurateljnih nadzornih tijela nastavlja raditi na razvoju globalnih standarda solventnosti temeljenih na riziku, a taj razvoj i dalje potiče bolju međunarodnu koordinaciju nadzora i suradnju. Odredbe u Direktivi 2009/138/EZ o delegiranim aktima Komisije kojima se određuje istovjetnost sustava solventnosti i bonitetnih sustava trećih zemalja u skladu su s ciljevima poticanja međunarodnog približavanja uvođenju sustava solventnosti koja se temelji na riziku i bonitetnih sustava. Kako bi se potvrdilo da neke treće zemlje trebaju više vremena za prilagodbu i provođenje regulatornog sustava solventnosti i bonitetnog sustava koji bi potpuno zadovoljili kriterije da ga se prizna kao istovjetnog, potrebno je odrediti uvjete u pogledu postupanja s takvim sustavima trećih zemalja kako bi te treće zemlje bile privremeno priznate kao istovjetne. Delegirani akti Komisije kojima se određuje privremena istovjetnost trebali bi prema potrebi u obzir uzeti međunarodne događaje. Kada Komisija utvrdi da je bonitetni sustav treće zemlje za nadzor grupe privremeno istovjetan, trebalo bi dopustiti dodatno nadzorno izvješćivanje kako bi se osigurala zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja unutar Unije.

(46)

S obzirom na posebnu prirodu tržišta osiguranja, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje s poslovnim nastanom u trećim zemljama, bilo da njihovo matično društvo ima poslovni nastan u Uniji ili ne, Komisija bi trebala moći odrediti da je neka treća zemlja privremeno istovjetna za potrebe izračuna zahtjeva solventnosti grupe te prihvatljivih vlastitih sredstava za ispunjavanje tih zahtjeva.

(47)

Kako bi se osigurala zadovoljavajuća obaviještenost zainteresiranih dionika o strukturi grupa osiguratelja i reosiguratelja, potrebno je objavljivanje informacija o njihovoj pravnoj strukturi te upravljanju i organizacijskoj strukturi. Te bi informacije trebale obuhvaćati barem informacije o pravnom nazivu, vrsti poslovanja i zemlji poslovnog nastana društava kćeri, značajno povezanih društava i značajnih podružnica.

(48)

U odlukama Komisije o potpunoj ili privremenoj istovjetnosti sustava solventnosti ili bonitetnog sustava treće zemlje trebalo bi u obzir uzeti, prema potrebi, postojanje, trajanje i prirodu prijelaznih mjera u sustavima tih trećih zemalja.

(49)

Kako bi se Europskoj zadruzi, osnovanoj Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 (13) omogućilo pružanje usluga osiguranja i reosiguranja, potrebno je proširiti popis dopuštenih pravnih oblika društava za osiguranje i društava za reosiguranje u skladu s Direktivom 2009/138/EZ kako bi se uključila Europska zadruga.

(50)

Trebalo bi prilagoditi iznose praga MCR-a u eurima za društva za osiguranje i društva za reosiguranje. Takva prilagodba nastaje iz periodične prilagodbe postojećih pragova potrebnog kapitala kako bi takva društva uzela u obzir inflaciju.

(51)

Izračun SCR-a za zdravstveno osiguranje trebao bi odražavati nacionalne sustave izjednačavanja i također u obzir uzeti promjene nacionalnog zakonodavstva o zdravstvu jer su ona temeljni dio sustava osiguranja unutar tih nacionalnih zdravstvenih tržišta.

(52)

Određene provedbene ovlasti utvrđene u skladu s člankom 202. Ugovora o osnivanju Europske zajednice trebalo bi zamijeniti odgovarajućim odredbama u skladu s člankom 290. UFEU-a.

(53)

Usklađivanje postupaka komitologije s UFEU-om, a posebno s njegovim člankom 290., trebalo bi provoditi na pojedinačnoj osnovi. Radi uzimanja u obzir tehničkih kretanja na financijskim tržištima i određivanja zahtjeva utvrđenih u direktivama izmijenjenima ovom Direktivom, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a. Delegirani bi se akti posebno trebali donositi u pogledu pojedinosti povezanih sa zahtjevima upravljanja, vrednovanjem, nadzornim izvješćivanjem i objavljivanjem, utvrđivanjem i klasifikacijom vlastitih sredstava, standardnim formulama za izračun SCR-a (uključujući sve posljedične promjene u području kapitalnih dodataka) te izborom metoda i pretpostavki za izračun tehničkih pričuva.

(54)

U Izjavi br. 39 o članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, priloženoj Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen Ugovor iz Lisabona, Konferencija je primila na znanje namjeru Komisije da se pri pripremi nacrta delegiranih akata u području financijskih usluga, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, nastavi savjetovati sa stručnjacima koje su države članice imenovale.

(55)

Europski parlament i Vijeće trebali bi imati na raspolaganju rok od tri mjeseca od datuma priopćenja za podnošenje prigovora na određeni delegirani akt. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća trebalo bi biti moguće produljiti taj rok za tri mjeseca kada je riječ o značajnim područjima. Također bi trebalo biti omogućeno da Europski parlament i Vijeće obavijeste druge institucije o svojoj namjeri da neće uložiti prigovore. Takvo rano odobrenje delegiranih akata posebno je primjereno u slučajevima kada je potrebno poštovanje rokova, na primjer u slučaju rokova određenih temeljnim aktom unutar kojih Komisija mora donijeti delegirane akte.

(56)

S obzirom na financijsku krizu i prociklične mehanizme koji su doprinijeli njezinom nastanku i povećanju njezinog učinka, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka i skupina G20 sastavili su preporuke za ublažavanje procikličnih učinaka financijske regulative. Te su preporuke od izravne važnosti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje kao važne dijelove financijskog sustava.

(57)

Kako bi se postigla dosljedna primjena ove Direktive i osigurao makrobonitetni nadzor u cijeloj Uniji, prikladno je da Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (14), sastavi načela prilagođena gospodarstvu Unije.

(58)

Financijska kriza naglasila je činjenicu da su financijske institucije u velikoj mjeri podcijenile razinu kreditnog rizika druge ugovorne strane povezanog s OTC izvedenicama. Zato je skupina G20 u rujnu 2009. pozvala na poravnanje više OTC izvedenica putem središnje druge ugovorne strane. Osim toga, pozvali su i na to da za one OTC izvedenice kod kojih poravnanje nije moguće izvesti centralno vrijede viši kapitalni zahtjevi koji bi na odgovarajući način odražavali povezane više rizike.

(59)

Izračunom standardne formule za SCR trebalo bi izloženost kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama tretirati dosljedno s tretmanom takve izloženosti u potrebnom kapitalu za kreditne institucije i financijske institucije, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno u odnosu na razlike u tretmanu između kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana i drugih ugovornih strana.

(60)

Kako bi se osiguralo da se nastavi ispunjavati cilj Unije za dugotrajan održiv rast te ciljevi Direktive 2009/138/EZ za zaštitu ponajprije ugovaratelja osiguranja te ujedno za osiguranje financijske stabilnosti, Komisija bi trebala preispitati prikladnost metoda, pretpostavki i standardnih parametara koji se upotrebljavaju prilikom izračuna standardne formule za SCR unutar pet godina od početka primjene Direktive 2009/138/EZ. Preispitivanje bi se posebno trebalo temeljiti na sveukupnom iskustvu društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja upotrebljavaju standardnu formulu za SCR tijekom prijelaznog razdoblja. Preispitivanjem bi također trebalo uzeti u obzir uspješnost svih vrsti imovine i financijskih instrumenata, ponašanje ulagatelja u tu imovinu i financijske instrumente te promjene u utvrđivanju međunarodnih standarda u financijskim uslugama. Možda će biti potrebno odrediti prioritete preispitivanja standardnih parametara za određene vrste imovine, kao što su vrijednosni papiri s fiksnim prinosom i dugoročna infrastruktura.

(61)

Kako bi se omogućio neometan prijelaz na novi sustav u okviru Direktive 2009/138/EZ, potrebno je predvidjeti postupno uvođenje i posebne prijelazne mjere. Prijelaznim mjerama trebalo bi težiti izbjegavanju narušavanja tržišta i ograničavanju miješanja s postojećim proizvodima te osiguravanju dostupnosti osigurateljskih proizvoda. Prijelaznim mjerama trebalo bi potaknuti društva da se okrenu prema usklađenosti s posebnim zahtjevima novog sustava što je prije moguće.

(62)

Potrebno je predvidjeti prijelazni režim za poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje provode društva za osiguranje u skladu s člankom 4. Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) dok Komisija provodi svoje preispitivanje te direktive. Prijelazni režim trebao bi isteći čim na snagu stupe izmjene Direktive 2003/41/EZ.

(63)

Neovisno o očekivanoj primjeni Direktive 2009/138/EZ, posebno za potrebe procjena koje se odnose na odobravanje unutarnjih modela, pomoćna vlastita sredstva, klasifikaciju vlastitih sredstava, parametre specifične za društva, subjekte posebne namjene, podmodul rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju, i neovisno o prijelaznoj odredbi o izračunu najbolje procjene u odnosu na obveze osiguranja ili reosiguranja koja odgovara uplaćenim premijama za postojeće ugovore, direktive Vijeća 64/225/EEZ (16), 73/239/EEZ (17), 73/240/EEZ (18), 76/580/EEZ (19), 78/473/EEZ (20), 84/641/EEZ (21), 87/344/EEZ (22), 88/357/EEZ (23) i 92/49/EEZ (24) te direktive 98/78/EZ (25), 2001/17/EZ (26), 2002/83/EZ (27) i 2005/68/EZ (28) Europskog parlamenta i Vijeća (zajedno se nazivaju „Solventnost I”), kako su izmijenjene aktima navedenima u Prilogu VI. dijelu A Direktive 2009/138/EZ, trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja 2015.

(64)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima od 28. rujna 2011., države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokument ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive i Direktive 2009/138/EZ zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.

(65)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta osiguravanjem visoke, učinkovite i usklađene razine bonitetnog uređenja i nadzora, zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja, a time i poduzeća i potrošača, zaštita cjelovitosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta, održavanje stabilnosti financijskog sustava i jačanje međunarodne nadzorne suradnje, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(66)

Direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbe (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2003/71/EZ

Direktiva 2003/71/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 5. stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako konačni uvjeti ponude nisu uključeni ni u osnovni prospekt ni u dopunu, oni se čine dostupnima ulagateljima, podnose se nadležnom tijelu matične države članice, a to ih nadležno tijelo dostavlja nadležnom tijelu države članice (država članica) domaćina u što kraćem roku prilikom javne ponude i, ako je moguće, prije početka javne ponude ili uvrštenja za trgovanje. Nadležno tijelo matične države članice dostavlja te konačne uvjete ESMA-i. Konačni uvjeti sadrže samo informacije koje se odnose na obavijest o vrijednosnim papirima i ne koriste se kao dopuna osnovnom prospektu. U takvim slučajevima primjenjuje se članak 8. stavak 1. točka (a).”;

2.

u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja informacija koje je potrebno uključiti upućivanjem.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

3.

u članku 13. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu odobrenja prospekta, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja postupaka odobrenja prospekta i uvjeta u skladu s kojima se vremenski rokovi mogu prilagoditi.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

4.

u članku 14. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na objavljivanje prospekta u stavcima od 1. do 4.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

5.

u članku 15. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na distribuciju oglasa kojima se najavljuje namjera ponude vrijednosnih papira javnosti ili njihovo uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, posebno prije nego što je prospekt stavljen na raspolaganje javnosti ili prije otvaranja upisa, i određivanja odredbi utvrđenih u stavku 4.

ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

6.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 31.a

Osoblje i sredstva ESMA-e

ESMA procjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezinog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Direktivom te u vezi s tim podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

Članak 2.

Izmjene Direktive 2009/138/EZ

Direktiva 2009/138/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

nakon točke 32. umeće se sljedeća točka:

„32.a

‚kvalificirana središnja druga ugovorna strana’ znači središnja druga ugovorna strana koja je dobila odobrenje u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (29) ili je priznata u skladu s člankom 25. te uredbe;

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„40.

‚vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika’ znači agencija za kreditni rejting koja je registrirana ili certificirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (30) ili središnja banka koja izdaje kreditne rejtinge na koje se ne primjenjuje ta uredba.

2.

u članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s popisima oblika navedenima u Prilogu III., kojima se izuzimaju točke 28. i 29. svakog od dijelova A, B i C.”;

3.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Obavješćivanje i objavljivanje odobrenja ili povlačenja odobrenja

O svakom odobrenju ili povlačenju odobrenja obavješćuje se Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (‚EIOPA’) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Na popis se unosi naziv svakog društva za osiguranje i društva za reosiguranje kojem je izdano odobrenje. EIOPA objavljuje i ažurira popis na svojoj internetskoj stranici.

4.

u članku 29. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U delegiranim aktima te regulatornim i provedbenim tehničkim standardima koje je donijela Komisija uzima se u obzir načelo proporcionalnosti čime se osigurava proporcionalna primjena ove Direktive, posebno u odnosu na mala društva za osiguranje.

U nacrtima regulatornih tehničkih standarda koje je podnijela EIOPA u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nacrtima provedbenih tehničkih standarda podnesenima u skladu s njezinim člankom 15. te smjernicama i preporukama izdanima u skladu s njezinim člankom 16. uzima se u obzir načelo proporcionalnosti čime se osigurava proporcionalna primjena ove Direktive, posebno u odnosu na mala društva za osiguranje.”;

5.

članak 31. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne dovodeći u pitanje članke 35. i 51., članak 254. stavak 2. i članak 256., Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi sa stavkom 2. ovog članka, kojima se određuju ključni aspekti prema kojima se objavljuju skupni statistički podaci te sadržaj i datum objava.

5.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti u vezi s primjenom stavka 2. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članke 35. i 51., članak 254. stavak 2. i članak 256., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda radi utvrđivanja modela i strukture objave predviđene u ovom članku.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

6.

u članku 33. dodaju se sljedeći stavci:

„Kada je nadzorno tijelo obavijestilo nadzorna tijela države članice domaćina da namjerava provesti izravne nadzore u skladu s prvim stavkom i ako je nadzornom tijelu zabranjeno ostvarivanje njegova prava na provođenje tih izravnih nadzora ili ako nadzorna tijela države članice domaćina nisu u praksi u mogućnosti ostvariti svoje pravo sudjelovanja u skladu s drugim stavkom, nadzorna tijela mogu uputiti predmet EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA može sudjelovati u izravnim nadzorima kada ih zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

7.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice zahtijevaju da društva za osiguranje i društva za reosiguranje nadzornim tijelima podnesu informacije koje su potrebne za nadzor uzimajući u obzir ciljeve nadzora utvrđene u člancima 27. i 28. Takve informacije uključuju barem informacije koje su pri obavljanju postupka iz članka 36. potrebne za:”;

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Ne dovodeći u pitanje članak 129. stavak 4. kada su prethodno definirana razdoblja iz stavka 2. točke (a) podtočke i. kraća od godine dana, dotična nadzorna tijela mogu ograničiti redovno nadzorno izvješćivanje:

(a)

kada bi podnošenje tih informacija bilo preopterećujuće u odnosu na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnog u poslovanju društva;

(b)

kada se o informacijama izvješćuje najmanje jedanput godišnje.

Nadzorna tijela ne ograničavaju redovno nadzorno izvješćivanje s učestalošću kraćom od godine dana u slučaju društava za osiguranje i društva za reosiguranje koja su dio grupe u smislu članka 212. stavka 1. točke (c), osim ako društvo na zadovoljavajući način nadzornom tijelu može dokazati da je redovno nadzorno izvješćivanje s učestalošću kraćom od godine dana neprimjereno zbog prirode, opsega i složenosti rizika prisutnih u poslovanju grupe.

Ograničenje redovnog nadzornog izvješćivanja odobrava se samo društvima koja ne predstavljaju više od 20 % tržišta životnog i neživotnog osiguranja odnosno reosiguranja države članice, pri čemu je neživotni udio tržišta temeljen na zaračunanim bruto premijama, a životni udio tržišta na bruto tehničkim pričuvama.

Prilikom određivanja prihvatljivosti društava za ta ograničenja, nadzorna tijela prednost daju najmanjim društvima.

7.   Dotična nadzorna tijela mogu ograničiti redovno nadzorno izvješćivanje ili izuzeti društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz izvješćivanja po stavkama kada:

(a)

bi podnošenje tih informacija bilo preopterećujuće u odnosu na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnog u poslovanju društva;

(b)

podnošenje tih informacija nije potrebno za učinkovit nadzor društva;

(c)

izuzeće ne ugrožava stabilnost predmetnih financijskih sustava u Uniji; i

(d)

društvo može osigurati informacije na ad hoc osnovi.

Nadzorna tijela iz izvješćivanja po stavkama ne izuzimaju društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja su dio grupe u smislu članka 212. stavka 1. točke (c), osim ako društvo na zadovoljavajući način nadzornom tijelu može dokazati da je izvješćivanje po stavkama neprikladno, s obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnog u poslovanju grupe i uzimajući u obzir cilj financijske stabilnosti.

Izuzeće iz izvješćivanja po stavkama primjenjuje se samo na društva koja ne predstavljaju više od 20 % tržišta životnog i neživotnog osiguranja odnosno reosiguranja u državi članici, pri čemu je neživotni udio tržišta temeljen na zaračunanim bruto premijama a životni udio tržišta na bruto tehničkim pričuvama.

Prilikom određivanja prihvatljivosti društava za ta izuzeća, nadzorna tijela prednost daju najmanjim društvima.

8.   Za potrebe stavaka 6. i 7., kao dio postupka nadzornog pregleda, nadzorna tijela ocjenjuju hoće li podnošenje informacija biti preopterećujuće u odnosu na prirodu, opseg i složenost rizika društava, uzimajući u obzir barem:

(a)

opseg premija, tehničke pričuve i imovinu društva;

(b)

volatilnost naknada iz osiguranja koje pokriva društvo;

(c)

tržišne rizike koje uzrokuju ulaganja društava;

(d)

razinu koncentracija rizika;

(e)

ukupan broj vrsta životnog i neživotnog osiguranja za koje je izdano odobrenje;

(f)

moguće učinke upravljanja imovinom društava na financijsku stabilnost;

(g)

sustave i strukture društava za pružanje informacija u nadzorne svrhe i pisana pravila iz stavka 5.;

(h)

primjerenost sustava upravljanja društva;

(i)

razinu vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala;

(j)

je li društvo vlastito društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje pokriva samo rizike povezane s industrijskom ili komercijalnom grupom kojoj pripada.

9.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima određuje informacije iz stavaka od 1. do 4. ovog članka i rokove za podnošenje tih informacija, kako bi se u primjerenoj mjeri osigurala usklađenost nadzornog izvješćivanja.

10.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o redovnom nadzornom izvješćivanju uzimajući u obzir predloške za podnošenje informacija nadzornim tijelima iz stavaka 1. i 2.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

11.   Kako bi se poboljšala dosljedna i usklađena primjena stavaka 6. i 7., EIOPA izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1094/2010 kojima pobliže određuje metode koje se trebaju koristiti prilikom utvrđivanja tržišnih udjela iz trećeg podstavka stavaka 6. i 7.”;

8.

Članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

ako nadzorno tijelo zaključi da profil rizičnosti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje značajno odstupa od pretpostavki na kojima se temelji potrebni solventni kapital, kako je izračunano uporabom unutarnjeg modela ili djelomičnog unutarnjeg modela u skladu s poglavljem VI. odjeljkom 4. pododjeljkom 3., jer neki mjerljivi rizici nisu dovoljno obuhvaćeni, a model nije bio prilagođen u odgovarajućem vremenskom razdoblju kako bi bolje odražavao dani profil rizičnosti;”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„(d)

ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje primjenjuje uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b, prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d ili prijelazne mjere iz članaka 308.c i 308.d i nadzorno tijelo zaključi da profil rizičnosti tog društva značajno odstupa od pretpostavki na kojima se temelje te mjere za prilagodbu i prijelazne mjere.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U okolnostima određenima u stavku 1. točkama (a) i (b), kapitalni dodatak izračunava se na način koji osigurava da se društvo uskladi s člankom 101. stavkom 3.

U okolnostima određenima u stavku 1. točki (c), kapitalni dodatak razmjeran je značajnim rizicima koji proizlaze iz nedostataka koji su doveli do odluke nadzornog tijela da odredi taj dodatak.

U okolnostima određenima u stavku 1. točki (d), kapitalni dodatak razmjeran je značajnim rizicima koji proizlaze iz odstupanja iz tog stavka.”;

(c)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima pobliže propisuje pojedinosti u pogledu okolnosti u kojima se može uvesti kapitalni dodatak.

7.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima pobliže propisuje pojedinosti u pogledu metodologija za izračun kapitalnih dodataka.

8.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s ovim člankom, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima donošenja odluka o utvrđivanju, izračunavanju i uklanjanju kapitalnih dodataka.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

9.

u članku 38. stavku 2., dodaju se sljedeći podstavci:

„Kada nadzorno tijelo obavijesti odgovarajuće tijelo države članice pružatelja usluge o namjeri da provede izravan nadzor u skladu s ovim stavkom, ili kada ono provede izravan nadzor u skladu s prvim podstavkom pri čemu to nadzorno tijelo nije u mogućnosti ili mu je zabranjeno ostvarivanje prava na provedbu tog izravnog nadzora, nadzorno tijelo može predmet uputiti EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju, EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010, EIOPA je ovlaštena sudjelovati u izravnom nadzoru ako ga zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

10.

članak 44. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Kada društva za osiguranje ili društva za reosiguranje primijene uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b ili prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, ona uspostavljaju plan likvidnosti koji predviđa ulazne i izlazne novčane tokove u odnosu na imovinu i obveze koji podliježu tim prilagodbama.”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„2a.   U pogledu upravljanja imovinom i obvezama, društva za osiguranje i društva za reosiguranje redovito ocjenjuju:

(a)

osjetljivost svojih tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava na pretpostavke na kojima se temelji ekstrapolacija relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77.a;

(b)

kada je primijenjena uravnotežena prilagodba iz članka 77.b:

i.

osjetljivost svojih tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava na pretpostavke na kojima se temelji izračun uravnotežene prilagodbe, uključujući izračun temeljnih prinosa iz članka 77.c stavka 1. točke (b), te mogući učinak prisilne prodaje imovine na njihova prihvatljiva vlastita sredstva;

ii.

osjetljivost svojih tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava na promjene u strukturi dodijeljenog portfelja imovine;

iii.

utjecaj smanjenja uravnotežene prilagodbe na nulu;

(c)

kada je primijenjena prilagodba zbog volatilnosti iz članka 77.d:

i.

osjetljivost svojih tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava na pretpostavke na kojima se temelji izračun prilagodbe zbog volatilnosti i mogući učinak prisilne prodaje imovine na njihova prihvatljiva vlastita sredstva;

ii.

utjecaj smanjenja prilagodbe zbog volatilnosti na nulu.

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje jedanput godišnje podnose procjene iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) nadzornom tijelu u sklopu informacija o kojima izvješćuju nadzorno tijelo na temelju članka 35. Kada bi smanjenje uravnotežene prilagodbe ili prilagodbe zbog volatilnosti na nulu rezultiralo neusklađenošću s potrebnim solventnim kapitalom, društvo također podnosi analizu mjera koje se mogu poduzeti u takvim situacijama kako bi se ponovno uspostavila razina financiranja vlastitih sredstava prihvatljivih za potrebni solventni kapital ili kako bi se smanjio profil rizičnosti i obnovila usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Kada je primijenjena prilagodba zbog volatilnosti iz članka 77.d, pisana pravila o upravljanju rizicima iz članka 41. stavka 3. obuhvaćaju pravila o kriterijima za primjenu prilagodbe zbog volatilnosti.”

(c)

umeće se sljedeći stavak:

„4.a   Kako bi izbjegla prekomjerno oslanjanje na vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika prilikom primjene procjene kreditnog rizika u izračunu tehničkih pričuva i potrebnog solventnog kapitala, društva za osiguranje i društva za reosiguranje procjenjuju primjerenost tih vanjskih procjena kreditnog rizika u sklopu svog upravljanja rizikom primjenom dodatnih procjena, gdje god su one u praksi moguće, s ciljem izbjegavanja bilo kakve automatske ovisnosti o vanjskim procjenama.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog stavka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za procjene vanjskih procjena kreditnog rizika.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”

11.

u članku 45. umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Kada društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje primijeni uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b, prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d ili prijelazne mjere iz članaka 308.c i 308.d, ono provodi procjenu usklađenosti s potrebnim kapitalom iz stavka 1. točke (b) uzimajući i ne uzimajući u obzir te prilagodbe i prijelazne mjere.”;

12.

Članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima pobliže određuje:

(a)

elemente sustava iz članaka 41., 44., 46. i 47., a posebno područja koja treba obuhvatiti politika upravljanja imovinom i obvezama te politika ulaganja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje kako je navedeno u članku 44. stavku 2.;

(b)

funkcije iz članaka 44., 46., 47. i 48.

2.   Kako bi osigurala dosljednu usklađenost u pogledu ovog odjeljka, EIOPA izrađuje, podložno članku 301.b, nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima pobliže određuje:

(a)

zahtjeve navedene u članku 42. i funkcije na koje se ti zahtjevi odnose;

(b)

uvjete za izdvajanje poslova, posebno u vezi s pružateljima usluga koji se nalaze u trećim zemljama.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Kako bi osigurala dosljednu usklađenost u odnosu na procjenu iz članka 45. stavka 1. točke (a), EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima pobliže određuje elemente te procjene.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

13.

Članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Kada je primijenjena uravnotežena prilagodba iz članka 77.b, opis iz stavka 1. točke (d) uključuje opis uravnotežene prilagodbe i portfelja obveza i dodijeljene imovine na koje je primijenjena uravnotežena prilagodba, kao i kvantifikaciju utjecaja promjene uravnotežene prilagodbe financijskog položaja društva na nulu.

Opis iz stavka 1. točke (d) također uključuje izjavu o tome je li društvo koristilo prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, kao i kvantifikaciju utjecaja promjene prilagodbe zbog volatilnosti financijskog položaja društva na nulu.”;

(b)

u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ipak, ne dovodeći u pitanje bilo koju objavu koja je obvezna u skladu s drugim pravnim ili regulatornim zahtjevima, države članice mogu predvidjeti da se, iako je ukupni potrebni solventni kapital iz stavka 1. točke (e) podtočke ii. objavljen, kapitalni dodatak ili učinak specifičnih parametara koje društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje mora upotrebljavati u skladu s člankom 110. ne moraju zasebno objavljivati u prijelaznom razdoblju koje završava najkasnije 31. prosinca 2020.”;

14.

Članak 52. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 52.

Informacije za Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i njegova izvješća

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 35. Uredbe (EU) br. 1094/2010, države članice zahtijevaju od nadzornih tijela da jedanput godišnje EIOPA-i osiguraju sljedeće informacije:

(a)

prosječni kapitalni dodatak po pojedinom društvu te raspodjelu kapitalnih dodataka koje je uvelo nadzorno tijelo tijekom prethodne godine, iskazanih kao postotak potrebnog solventnog kapitala te zasebno prikazanih za:

i.

društva za osiguranje i društva za reosiguranje;

ii.

društva za životno osiguranje;

iii.

društva za neživotno osiguranje;

iv.

društva za osiguranje koja se bave djelatnostima životnog i neživotnog osiguranja;

v.

društva za reosiguranje;

(b)

za svaku objavu navedenu u točki (a) ovog stavka, udio kapitalnih dodataka koji su uvedeni na temelju članka 37. stavka 1. točke (a), (b) odnosno (c);

(c)

broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja imaju koristi od ograničenja redovnog nadzornog izvješćivanja i broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja imaju koristi od izuzeća od izvješćivanja po stavkama iz članka 35. stavaka 6. i 7., zajedno sa svojim opsegom potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine koji se iskazuje kao postotak ukupnog opsega potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine društava za osiguranje i društava za reosiguranje u državi članici;

(d)

broj grupa koje imaju koristi od ograničenja redovnog nadzornog izvješćivanja i broj grupa koje imaju koristi od izuzeća od izvješćivanja po stavkama iz članka 254. stavka 2., zajedno sa svojim opsegom potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine koji se iskazuje kao postotak ukupnog opsega potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine svih grupa.

2.   EIOPA svake godine objavljuje sljedeće informacije:

(a)

za sve države članice zajedno, ukupnu raspodjelu kapitalnih dodataka, iskazanih kao postotak potrebnog solventnog kapitala te zasebno prikazanih za:

i.

društva za osiguranje i društva za reosiguranje;

ii.

društva za životno osiguranje;

iii.

društva za neživotno osiguranje;

iv.

društva za osiguranje koja se bave djelatnostima životnog i neživotnog osiguranja;

v.

društva za reosiguranje;

(b)

za svaku državu članicu zasebno, raspodjelu kapitalnih dodataka, iskazanih kao postotak potrebnog solventnog kapitala, koja pokriva sva društva za osiguranje i društva za reosiguranje u toj državi članici;

(c)

za svaku objavu iz točaka (a) i (b) ovog stavka, udjel kapitalnih dodataka koji su uvedeni u skladu s člankom 37. stavkom 1. točkom (a), (b) odnosno (c);

(d)

za sve države članice zajedno, ukupan broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa koji imaju koristi od ograničenja redovnog nadzornog izvješćivanja i ukupan broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa koji imaju koristi od izuzeća od izvješćivanja po stavkama iz članka 35. stavaka 6. i 7. i članka 254. stavka 2., zajedno sa svojim opsegom potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine koji se iskazuje kao postotak ukupnog opsega potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine svih društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa;

(e)

za svaku državu članicu zasebno, broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa koji imaju koristi od ograničenja redovnog nadzornog izvješćivanja i broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa koji imaju koristi od izuzeća od izvješćivanja po stavkama iz članka 35. stavaka 6. i 7. i članka 254. stavka 2., zajedno sa svojim opsegom potrebnog kapitala, premija, tehničkih pričuva i imovine koji se iskazuje kao postotak ukupnog opsega premija, tehničkih pričuva i imovine društava za osiguranje i društava za reosiguranje i grupa u državi članici.

3.   EIOPA dostavlja informacije iz stavka 2. Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, zajedno s izvješćem u kojemu je prikazan stupanj usklađenosti nadzora u uporabi kapitalnih dodataka između nadzornih tijela u različitim državama članicama.”;

15.

Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 56.

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju: delegirani akti i provedbeni tehnički standardi

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se pobliže određuju informacije koje moraju biti objavljene i rokovi za godišnje objavljivanje informacija u skladu s odjeljkom 3.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog odjeljka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, formatima i predlošcima.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz drugog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

16.

u članku 58. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na ovaj odjeljak, EIOPA može izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja detaljnog popisa informacija iz članka 59. stavka 4. koje namjeravani stjecatelji moraju uključiti u svoju obavijest, ne dovodeći u pitanje članak 58. stavak 2.

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na ovaj odjeljak i uzeo u obzir budući razvoj događaja, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima određuje prilagodbe kriterija navedenih u članku 59. stavku 1.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog i drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

9.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ove Direktive, EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, obrascima i modelima u vezi s postupkom savjetovanja između relevantnih nadzornih tijela kako je navedeno u članku 60.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

17.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 65.a

Suradnja s EIOPA-om

Države članice osiguravaju da nadzorna tijela surađuju s EIOPA-om za potrebe ove Direktive, u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.

Države članice osiguravaju da nadzorna tijela EIOPA-i bez odgađanja osiguraju sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njenih dužnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010.”;

18.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 67.a

Istražne ovlasti Europskog parlamenta

Člancima 64. i 67. ne dovode se u pitanje istražne ovlasti koje su dodijeljene Europskom parlamentu člankom 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).”;

19.

u članku 69. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takve objave provode se samo kad su potrebne zbog bonitetnog nadzora. Države članice međutim osiguravaju da se informacije primljene u skladu s člankom 65. i člankom 68. stavkom 1. te informacije koje su pribavljene izravnim nadzorom iz članka 33. mogu objaviti samo uz izričitu suglasnost nadzornog tijela od kojeg te informacije potječu ili nadzornog tijela države članice u kojoj je izravni nadzor obavljen.”;

20.

članak 70. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 70.

Dostavljanje informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, nadzornim tijelima za platne sustave i Europskom odboru za sistemski rizik

1.   Ne dovodeći u pitanje članke od 64. do 69., nadzorno tijelo smije dostaviti informacije sljedećim subjektima u svrhu izvršavanja njihovih zadaća:

(a)

središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), uključujući Europsku središnju banku (ESB), i ostalim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti kad su predmetne informacije relevantne za izvršavanje njihovih zakonom propisanih zadaća, uključujući provođenje monetarne politike i povezano osiguranje likvidnosti, nadzor platnih sustava, sustava kliringa i namire i očuvanje stabilnosti financijskog sustava;

(b)

prema potrebi, drugim nacionalnim javnim tijelima odgovornima za nadzor platnih sustava; i

(c)

Europskom odboru za sistemski rizik (ESRB), uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (32), kada je ta informacija relevantna za provedbu njegovih zadaća.

2.   U izvanrednoj situaciji, uključujući izvanrednu situaciju kako je navedeno u članku 18. Uredbe (EU) br. 1094/2010, države članice dopuštaju nadzornim tijelima da, bez odgode, priopće informacije središnjim bankama ESSB-a, uključujući ESB, ako su te informacije relevantne za obavljanje njihovih zakonom propisanih zadaća, uključujući provođenje monetarne politike i povezano osiguranje likvidnosti, nadzor platnog prometa, sustava za poravnanje i namiru, te očuvanje stabilnosti financijskog sustava, te ESRB-u, ako su te informacije relevantne za obavljanje njegovih zadaća.

3.   Te institucije ili tijela mogu također dostaviti nadzornim tijelima one informacije koje im mogu biti potrebne u smislu članka 67. Informacije primljene u tom kontekstu podliježu odredbama o obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u ovom odjeljku.

21.

članak 71. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da nadzorna tijela u obavljanju svojih dužnosti uzimaju u obzir usklađenost s obzirom na nadzorne alate i nadzorne prakse u primjeni zakona i drugih propisa donesenih na temelju ove Direktive. U tu svrhu, države članice osiguravaju da:

(a)

nadzorna tijela sudjeluju u aktivnostima EIOPA-e;

(b)

nadzorna tijela ulažu sve napore kako bi se postupalo u skladu sa smjernicama i preporukama koje je izdala EIOPA u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i navode razloge ako to ne učine;

(c)

nacionalni mandati dani nadzornim tijelima ne sprečavaju nadzorna tijela u izvršavanju njihovih zadaća u svojstvu članova EIOPA-e ili njihovih zadaća prema ovoj Direktivi.”;

(b)

stavak 3. briše se;

22.

u članku 75. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima utvrđuje metode i pretpostavke koje se trebaju koristiti u vrednovanju imovine i obveza kako je utvrđeno u stavku 1.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu vrednovanja imovine i obveza, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja:

(a)

u mjeri u kojoj delegirani akti iz stavka 2. zahtijevaju uporabu međunarodnih računovodstvenih standarda koje je usvojila Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, dosljednosti tih računovodstvenih standarda s pristupom vrednovanju imovine i obveza kako je utvrđeno u stavcima 1. i 2.;

(b)

metoda i pretpostavki koje se trebaju koristiti kada navedene tržišne cijene nisu dostupne ili kada su međunarodni računovodstveni standardi koje je Komisija usvojila u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 privremeno ili stalno nedosljedni s pristupom vrednovanju imovine i obveza kako je utvrđeno u stavcima 1. i 2.;

(c)

metoda i pretpostavki koje je potrebno koristiti prilikom procjene imovine i obveza kako je utvrđeno u stavku 1., kada delegirani akti iz stavka 2. dopuštaju uporabu alternativnih metoda vrednovanja.

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

23.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 77.a

Ekstrapolacija relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa

Prilikom određivanja relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77. stavka 2. upotrebljavaju se informacije dobivene od relevantnih financijskih instrumenata i ono je dosljedno tim informacijama. To određivanje uzima u obzir relevantne financijske instrumente s tim rokovima dospijeća, kada su tržišta za te financijske instrumente, kao i za obveznice, duboka, likvidna i transparentna. Za rokove dospijeća kada tržišta za relevantne financijske instrumente ili za obveznice više nisu duboka, likvidna i transparentna, relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa ekstrapoliraju se.

Ekstrapolirani dio relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa temelji se na terminskim tečajevima koje objedinjuju jedan ili više nizova terminskih tečajeva u odnosu na najdulje rokove dospijeća za koje se relevantni financijski instrumenti i obveznice mogu promatrati na dubokom, likvidnom i transparentnom tržištu do posljednjeg terminskog tečaja.

Članak 77.b

Uravnotežena prilagodba s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa

1.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu primijeniti uravnoteženu prilagodbu na relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa kako bi izračunala najbolju procjenu portfelja obveza životnog osiguranja ili reosiguranja, uključujući rente koje proizlaze iz ugovora za neživotno osiguranje ili reosiguranje koji podliježu prethodnom odobrenju nadzornih tijela kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dodijelilo je portfelj imovine koji sadrži obveznice i ostalu imovinu sličnih obilježja novčanog toka, kako bi se obuhvatila najbolja procjena portfelja obveza osiguranja ili obveza reosiguranja i održala ta zadaća tijekom životnog vijeka obveza, osim u svrhu održavanja umnožavanja očekivanih novčanih tokova između imovine i obveza kada se novčani tokovi značajno promijene;

(b)

portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja na koji se primjenjuje uravnotežena prilagodba i dodijeljeni portfelj imovine određeni su, organizirani i njima se upravlja nezavisno od drugih aktivnosti društava, a dodijeljeni portfelj imovine ne može se koristiti za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz drugih aktivnosti društava;

(c)

očekivani novčani tokovi dodijeljenog portfelja imovine nadomještavaju svaki očekivani novčani tok portfelja obveza osiguranja ili reosiguranja u istoj valuti i svaka neusklađenost ne uzrokuje značajne rizike u odnosu na rizike prisutne u djelatnostima osiguranja ili reosiguranja na koje se primjenjuje uravnotežena prilagodba;

(d)

ugovori na kojima se temelji portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja ne uzrokuju buduća plaćanja premija;

(e)

jedini preuzeti rizici povezani s portfeljom obveza osiguranja ili obveza reosiguranja su rizik dugovječnosti, rizik troškova osiguranja, rizik revidiranja i rizik smrtnosti;

(f)

kada preuzeti rizik povezan s portfeljom obveza osiguranja ili obveza reosiguranja uključuje rizik smrtnosti, najbolja procjena portfelja obveza osiguranja ili obveza reosiguranja ne povećava se za više od 5 % pod stresom zbog rizika smrtnosti koji se kalibrira u skladu s člankom 101. stavcima od 2. do 5.;

(g)

ugovori na kojima se temelji portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja ne uključuju mogućnosti za ugovaratelja osiguranja ili uključuju samo mogućnost otkupa pri čemu vrijednost otkupa ne prelazi vrijednost imovine, vrednovane u skladu s člankom 75., koja pokriva obveze osiguranja ili reosiguranja u vrijeme provedbe mogućnosti otkupa;

(h)

novčani tokovi dodijeljenog portfelja imovine fiksni su i izdavatelji imovine ili bilo koja treća strana ne mogu ih mijenjati;

(i)

obveze osiguranja ili obveze reosiguranja ugovora o osiguranju ili ugovora o reosiguranju ne dijele se u više dijelova prilikom sastavljanja portfelja obveza osiguranja ili obveza reosiguranja u svrhu ovog stavka.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak točku (h), društva za osiguranje ili društva za reosiguranje mogu koristiti imovinu kada su novčani tokovi fiksni osim za ovisnost o inflaciji, pod uvjetom da ta imovina nadomještava novčane tokove portfelja obveza osiguranja i obveza reosiguranja koji ovise o inflaciji.

U slučaju da izdavatelj ili treća strana imaju pravo na izmjenu novčanih tokova imovine na taj način da ulagatelj primi dostatnu naknadu kako bi održao iste novčane tokove prilikom ponovnog ulaganja u imovinu jednake ili bolje kreditne kvalitete, pravo na izmjenu novčanih tokova ne isključuje imovinu za prihvatljivost dodijeljenog portfelja u skladu s prvim podstavkom točkom (h).

2.   Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja primjenjuju uravnoteženu prilagodbu na portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja ne vraćaju se pristupu koji ne uključuje uravnoteženu prilagodbu. Kada društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje primijeni uravnoteženu prilagodbu više nije u mogućnosti poštovati uvjete utvrđene stavkom 1., odmah o tome obavješćuje nadzorno tijelo i poduzima potrebne mjere za obnavljanje usklađenosti s tim uvjetima. Kada društvo nije u mogućnosti obnoviti usklađenost s tim uvjetima unutar dva mjeseca od datuma neusklađenosti, ono prestaje primjenjivati uravnoteženu prilagodbu na sve obveze osiguranja ili obveze reosiguranja i ne primjenjuje uravnoteženu prilagodbu tijekom razdoblja od daljnja 24 mjeseca.

3.   Uravnotežena prilagodba ne primjenjuje se s obzirom na obveze osiguranja i obveze reosiguranja ako relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene za te obveze uključuje prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d ili prijelazne mjere na nerizične kamatne stope iz članka 308.c.

Članak 77.c

Izračun uravnotežene prilagodbe

1.   Za svaku valutu uravnotežena prilagodba iz članka 77.b izračunava se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

uravnotežena prilagodba mora biti jednaka razlici sljedećeg:

i.

godišnje efektivne stope, izračunane kao jedinstvena diskontna stopa koja, kada je primijenjena na novčane tokove portfelja obveza osiguranja i obveza reosiguranja, rezultira vrijednošću koja je jednaka vrijednosti u skladu s člankom 75. portfelja dodijeljene imovine;

ii.

godišnje efektivne stope, izračunane kao jedinstvena diskontna stopa koja, kada je primijenjena na novčane tokove portfelja obveza osiguranja i obveza reosiguranja, rezultira vrijednošću koja je jednaka vrijednosti najbolje procjene portfelja obveza osiguranja i obveza reosiguranja pri čemu se u obzir uzima vremenska vrijednost novca korištenjem osnovne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa;

(b)

uravnotežena prilagodba ne smije uključivati temeljni prinos koji odražava rizike koje zadržava društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje;

(c)

ne dovodeći u pitanje točku (a), temeljni prinos mora se povećati prema potrebi kako bi se osiguralo da uravnotežena prilagodba za imovinu s kvalitetom podinvesticijskog kreditnog rejtinga ne prelazi uravnoteženu prilagodbu za imovinu s kvalitetom investicijskog kreditnog rejtinga i jednakog trajanja i vrste imovine;

(d)

uporaba vanjskih procjena kreditnog rizika u izračunu uravnotežene prilagodbe mora biti u skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (n).

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b), temeljni prinosi su:

(a)

jednaki zbroju sljedećeg:

i.

kreditnih prinosa koji odgovaraju vjerojatnosti neispunjenja obveze;

ii.

kreditnih prinosa koji odgovaraju očekivanom gubitku koji proizlazi iz smanjenja rejtinga imovine;

(b)

za izloženosti središnjim državama i središnjim bankama država članica, ne niži od 30 % dugoročnog prosjeka prinosa nad nerizičnim kamatnim stopama za imovinu jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine, prema procjeni na financijskim tržištima;

(c)

za imovinu osim izloženosti središnjim državama i središnjim bankama država članica, ne niži od 35 % dugoročnog prosjeka prinosa nad nerizičnim kamatnim stopama za imovinu jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine, prema procjeni na financijskim tržištima.

Vjerojatnost neispunjenja iz prvog podstavka točke (a) podtočke i. temelji se na dugoročnoj statistici neispunjenja relevantnoj za imovinu u odnosu na njeno trajanje, kreditnu kvalitetu i vrstu imovine.

Kada se pouzdani kreditni prinos ne može dobiti iz statistike neispunjenja iz drugog podstavka, temeljni prinos jednak je dijelu dugoročnog prosjeka prinosa nad nerizičnim kamatnim stopama iz točaka (b) i (c).

Članak 77.d

Prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa

1.   Države članice mogu zahtijevati prethodno odobrenje nadzornih tijela da društva za osiguranje i društva za reosiguranje primijene prilagodbu zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa kako bi izračunale najbolju procjenu iz članka 77. stavka 2.

2.   Za svaku relevantnu valutu, prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa temelji se na prinosu između kamatne stope koja se dobiva iz imovine uključene u referentni portfelj za tu valutu i stope relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa za tu valutu.

Referentni portfelj za valutu predstavlja imovinu izraženu u toj valuti u koju su uključena društva za osiguranje i društva za reosiguranje kako bi pokrila najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja izraženih u toj valuti.

3.   Iznos prilagodbe zbog volatilnosti na nerizične kamatne stope odgovara iznosu od 65 % valutnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik.

Valutni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik izračunava se kao razlika između prinosa iz stavka 2. i udjela tog prinosa koji se dodaje realnoj procjeni očekivanih gubitaka ili neočekivanog kreditnog ili drugog rizika imovine.

Prilagodba zbog volatilnosti primjenjuje se samo na relevantne nerizične kamatne stope vremenske strukture koje nisu dobivene ekstrapolacijom u skladu s člankom 77.a. Ekstrapolacija vremenske strukture relevantne nerizične kamatne stope temelji se na tim prilagođenim nerizičnim kamatnim stopama.

4.   Za svaku relevantnu državu, prilagodba zbog volatilnosti na nerizične kamatne stope iz stavka 3. za valutu te države, prije primjene čimbenika 65 %, povećava se za razliku između državnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik i dvostrukog valutnog prinosa koji uzima u obzir pripadajući rizik, kad god je ta razlika pozitivna i kada je državni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik veći od 100 baznih bodova. Povećana prilagodba zbog volatilnosti primjenjuje se na izračun najbolje procjene za obveze osiguranja i obveze reosiguranja proizvoda koji se prodaju na tržištu osiguranja te države. Državni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik izračunava se kao i valutni prinos koji uzima u obzir pripadajući rizik za valutu te države, ali na temelju referentnog portfelja koji predstavlja imovinu u koju su uključena društva za osiguranje i društva za reosiguranje kako bi pokrila najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja proizvoda prodanih na tržištu osiguranja te države i izraženih u valuti te države.

5.   Prilagodba zbog volatilnosti ne primjenjuje se u odnosu na obveze osiguranja kada relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene za te obveze uključuje uravnoteženu prilagodbu iz članka 77.b

6.   Odstupajući od članka 101., potrebni solventni kapital ne pokriva rizik od gubitka osnovnih vlastitih sredstava koji proizlazi iz promjena prilagodbe zbog volatilnosti.

Članak 77.e

Tehničke informacije Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje

1.   EIOPA za sve relevantne valute barem na tromjesečnoj osnovi utvrđuje i objavljuje sljedeće tehničke informacije:

(a)

relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene iz članka 77. stavka 2., bez uravnotežene prilagodbe ili prilagodbe zbog volatilnosti;

(b)

za svako relevantno trajanje, kreditnu kvalitetu i vrstu imovine, temeljni prinos za izračun uravnotežene prilagodbe iz članka 77.c stavka 1. točke (b);

(c)

za svako relevantno nacionalno tržište osiguranja, prilagodbu zbog volatilnosti za relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77.d stavka 1.

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za izračun tehničke pričuve i osnovnih vlastitih sredstava, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke informacije iz stavka 1. za svaku relevantnu valutu. U tim se provedbenim aktima upotrebljavaju te informacije.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 301. stavka 2.

Iz valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga koji se odnose na dostupnost relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 301. stavka 3.

3.   Kada Komisija usvoji tehničke informacije iz stavka 1. u skladu sa stavkom 2., društva za osiguranje i društva za reosiguranje koriste te tehničke informacije pri izračunu najbolje procjene u skladu s člankom 77., uravnotežene prilagodbe u skladu s člankom 77.c i prilagodbe zbog volatilnosti u skladu s člankom 77.d.

S obzirom na valute i nacionalna tržišta, kada prilagodba iz stavka 1. točke (c) nije navedena u provedbenim aktima iz stavka 2., ne primjenjuje se prilagodba zbog volatilnosti na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene.

Članak 77.f

Preispitivanje dugoročnih mjera jamstava i mjera za rješavanje rizika vlasničkih vrijednosnih papira

1.   EIOPA, na godišnjoj razini i do 1. siječnja 2021., Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostavlja izvješće o utjecaju primjene članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima.

Nadzorna tijela u tom razdoblju jedanput godišnje EIOPA-i osiguravaju sljedeće informacije:

(a)

dostupnost dugoročnih jamstava u osigurateljnim proizvodima na svojim nacionalnim tržištima i ponašanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje kao dugoročnih ulagatelja;

(b)

broj društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja primjenjuju uravnoteženu prilagodbu, prilagodbu zbog volatilnosti, produljenje razdoblja oporavka u skladu s člankom 138. stavkom 4., podmodul rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju i prijelazne mjere utvrđene člancima 308.c i 308.d;

(c)

utjecaj uravnotežene prilagodbe, prilagodbe zbog volatilnosti, simetrične prilagodbe za kapitalni zahtjev za vlasničke vrijednosne papire, podmodula rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju i prijelaznih mjera na financijski položaj društava za osiguranje i društava za reosiguranje u skladu s člancima 308.c i 308.d, na nacionalnoj razini i anonimizirano za svako društvo;

(d)

učinak uravnotežene prilagodbe, prilagodbe zbog volatilnosti, simetrične prilagodbe za kapitalni zahtjev za vlasničke vrijednosne papire i podmodula rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju na investicijsko ponašanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje te pružaju li oni olakšicu kapitala;

(e)

učinak svakog produljenja razdoblja oporavka u skladu s člankom 138. stavkom 4. na napore društava za osiguranje i društava za reosiguranje da ponovno uspostave razinu financiranja vlastitih sredstava koja pokrivaju potrebni solventni kapital ili da smanje profil rizičnosti radi osiguranja usklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom;

(f)

kada društva za osiguranje i društva za reosiguranje primijene prijelazne mjere utvrđene člancima 308.c i 308.d, jesu li one usklađene s planovima postupnog uvođenja iz članka 308.e i očekivanjima za smanjenu ovisnost o tim prijelaznim mjerama, uključujući mjere koje su društva i nadzorna tijela poduzela ili se očekuje da će poduzeti, uzimajući u obzir regulatorno okruženje dotične države članice.

2.   EIOPA, prema potrebi nakon savjetovanja s ESRB-om i provedbe javnog savjetovanja, Komisiji podnosi mišljenje o procjeni primjene članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima. Ta procjena izvršava se u skladu s dostupnošću dugoročnih jamstava u osigurateljnim proizvodima, ponašanjem društava za osiguranje i društava za reosiguranje kao dugoročnih ulagatelja i, općenitije, u skladu s financijskom stabilnošću.

3.   Na temelju mišljenja koje je podnijela EIOPA, iz stavka 2., Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće do 1. siječnja 2021. ili, prema potrebi, ranije. Izvješćem se posebno usredotočuje na učinke na:

(a)

zaštitu ugovaratelja osiguranja;

(b)

funkcioniranje i stabilnost europskog tržišta osiguranja;

(c)

unutarnje tržište, a posebno tržišno natjecanje, i jednake uvjete na europskom tržištu osiguranja;

(d)

mjeru u kojoj društva za osiguranje i društva za reosiguranje nastavljaju poslovati kao dugoročni ulagatelji;

(e)

dostupnost i cijenu proizvoda u vezi s rentom;

(f)

dostupnost i cijenu konkurentnih proizvoda;

(g)

dugoročne investicijske strategije društva za osiguranje u vezi s proizvodima na koje se primjenjuju članci 77.b i 77.c u odnosu na one u vezi s drugim dugoročnim jamstvima;

(h)

izbor potrošača i svijest potrošača o riziku;

(i)

stupanj diversifikacije djelatnosti osiguranja i portfelj imovine društva za osiguranje i reosiguranje;

(j)

financijsku stabilnost.

Uz to, izvješće se izrađuje na temelju iskustva u nadzoru u vezi s primjenom članaka od 77.a do 77.e i 106., članka 138. stavka 4. i članaka 304., 308.c i 308.d, uključujući delegirane ili provedbene akte donesene u skladu s njima.

4.   Izvješću Komisije prema potrebi se prilažu zakonodavni prijedlozi.”.

24.

članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Delegirani akti te regulatorni i provedbeni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

(a)

aktuarske i statističke metodologije za izračun najbolje procjene iz članka 77. stavka 2.;

(b)

metodologije, načela i tehnike za određivanje relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa koja se upotrebljava za izračun najbolje procjene iz članka 77. stavka 2.;

(c)

okolnosti u kojima se tehničke pričuve izračunavaju kao cjelina ili kao zbroj najbolje procjene i dodatka za rizik te metode koje se upotrebljavaju u slučaju kad se tehničke pričuve izračunavaju kao cjelina kako je navedeno u članku 77. stavku 4.;

(d)

metode i pretpostavke koje se upotrebljavaju pri izračunu dodatka za rizik, uključujući određivanje iznosa prihvatljivih vlastitih sredstava koji je potreban za potporu obvezama osiguranja i obvezama reosiguranja te kalibraciju stope troška kapitala kako je navedeno u članku 77. stavku 5.;

(e)

vrste osiguranja na temelju kojih se segmentiraju obveze osiguranja i obveze reosiguranja kako bi se izračunale tehničke pričuve kako je navedeno u članku 80.;

(f)

standarde koje treba zadovoljiti da bi se osigurala primjerenost, potpunost i točnost podataka upotrijebljenih pri izračunu tehničkih pričuva te posebne okolnosti u kojima bi za izračun tehničkih pričuva bilo primjereno upotrijebiti približne vrijednosti, uključujući pristupe u kojima se razmatra svaki slučaj posebno kako je navedeno u članku 82.;

(g)

pojedinosti u pogledu uvjeta utvrđenih u članku 77.b stavku 1., uključujući metode, pretpostavke i standardne parametre koji se upotrebljavaju pri izračunu učinka stresa zbog rizika smrtnosti iz članka 77.b stavka 1. točke (e);

(h)

pojedinosti u pogledu uvjeta utvrđenih u članku 77.c, uključujući pretpostavke i metode za primjenu prilikom izračuna uravnotežene prilagodbe i temeljnog prinosa;

(i)

metode i pretpostavke za izračun prilagodbe zbog volatilnosti radi nepostojanosti iz članka 77.d, uključujući formulu za izračun prinosa iz stavka 2. tog članka.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu metoda za izračun tehničkih pričuva, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja:

(a)

metodologija koje se upotrebljavaju pri izračunu prilagodbe za vjerojatnost neispunjenja obveza druge ugovorne strane iz članka 81. kojoj je cilj obuhvatiti očekivane gubitke nastale zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane;

(b)

ako je potrebno, pojednostavljenih metoda i tehnika za izračun tehničkih pričuva kojima se osigurava da su aktuarske i statističke metode iz točaka (a) i (d) razmjerne prirodi, opsegu i složenosti rizika koje snose društva za osiguranje i društva za reosiguranje, uključujući vlastita društva za osiguranje i vlastita društva za reosiguranje.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”.

3.   Kako bi se osigurali dosljedni uvjeti primjene članka 77.b, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za odobrenje primjene uravnotežene prilagodbe iz članka 77.b stavka 1.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

25.

članak 92. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Delegirani akti te regulatorni i provedbeni tehnički standardi”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu određivanja vlastitih sredstava, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja kriterija za davanje odobrenja nadzornog tijela za pomoćna vlastita sredstva u skladu s člankom 90.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

1.a   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuje postupanje s udjelima, u smislu članka 212. stavka 2. trećeg podstavka, u financijskim i kreditnim institucijama s obzirom na određivanje vlastitih sredstava.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene članka 90., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za davanje odobrenja nadzornog tijela za upotrebu pomoćnih vlastitih sredstava.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

26.

članak 97. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 97.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuje popis stavki vlastitih sredstava, uključujući one iz članka 96., za koje se smatra da ispunjavaju kriterije iz članka 94., koji za svaku stavku vlastitih sredstava sadržava precizan opis značajki koje su odredile njezino razvrstavanje.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi s razvrstavanjem vlastitih sredstava, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje metoda koje trebaju koristiti nadzorna tijela prilikom odobravanja procjene i razvrstavanja stavki vlastitih sredstava koje nisu pokrivene popisom iz stavka 1.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Komisija redovito preispituje i, prema potrebi, ažurira popis iz stavka 1. u svjetlu tržišnih kretanja.”;

27.

članak 99. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 99.

Delegirani akti o prihvatljivosti vlastitih sredstava

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

(a)

kvantitativna ograničenja iz članka 98. stavaka 1. i 2.;

(b)

prilagodbe koje se trebaju napraviti kako bi se odrazilo nepostojanje prenosivosti onih stavki vlastitih sredstava koje se mogu upotrebljavati samo za pokriće gubitaka koji proizlaze iz određenog segmenta obveza ili iz određenih rizika (namjenski fondovi).”;

28.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 109.a

Usklađeni tehnički unosi u standardnu formulu

1.   U svrhu izračuna potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom, ESA-e u Zajedničkom odboru izrađuju nacrte provedbenih tehničkih standarda o raspodjeli procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika na objektivan razmjer stupnja kreditne kvalitete primjenjujući stupnjeve utvrđene u skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (n).

Zajednički odbor ESA-a podnosi Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka te u svrhu olakšavanja izračuna modula tržišnog rizika iz članka 105. stavka 5., olakšavanja izračuna modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane iz članka 105. stavka 6., ocjenjivanja tehnika smanjenja rizika iz članka 101. stavka 5. i izračuna tehničkih uvjeta, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o:

(a)

popisima regionalnih i lokalnih vlasti, koje se u pogledu izloženosti tretiraju kao izloženosti središnjoj državi pod čijom nadležnošću su osnovane ako ne postoji razlika u riziku između takvih izloženosti jer regionalne i lokalne vlasti imaju moć prikupljanja prihoda te radi postojanja posebnih institucionalnih uredbi koje smanjuju njihov rizik neispunjavanja obveza;

(b)

dioničkom indeksu iz članka 106. stavka 2. u skladu s iscrpnim kriterijima utvrđenima prema članku 111. stavku 1. točkama (c) i (o);

(c)

prilagodbama koje su potrebne za valute povezane s eurom u podmodulu valutnog rizika iz članka 105. stavka 5. u skladu s iscrpnim kriterijima za prilagodbe valuta povezanih s eurom u svrhu olakšavanja izračuna podmodula valutnog rizika, kako je utvrđeno u članku 111. stavku 1. točki (p).

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   EIOPA objavljuje tehničke informacije, uključujući informacije u vezi sa simetričnom prilagodbom iz članka 106., barem tromjesečno.

4.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka i u svrhu olakšavanja izračuna modula preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja iz članka 105. stavka 4., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda, vodeći računa o izračunima nadzornih tijela dotične države članice, o standardnim odstupanjima u vezi s posebnim nacionalnim zakonodavnim mjerama država članica kojima se dopušta dijeljenje zahtjeva za isplatu u pogledu zdravstvenog rizika među društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje te koji zadovoljavaju kriterije iz stavka 5. i sve dodatne kriterije utvrđene delegiranim aktima.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Provedbeni tehnički standardi iz stavka 4. primjenjuju se samo na nacionalne zakonodavne mjere država članica kojima se dopušta dijeljenje zahtjeva za isplatu u pogledu zdravstvenog rizika među društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje te koje zadovoljavaju sljedeće kriterije:

(a)

mehanizam dijeljenja zahtjeva je transparentan i u potpunosti unaprijed utvrđen za godišnje razdoblje na koje se primjenjuje;

(b)

mehanizam za dijeljenje zahtjeva, broj društava za osiguranje koja sudjeluju u sustavu izjednačavanja zdravstvenih rizika i značajke rizika poslovnog subjekta u sustavu izjednačavanja zdravstvenih rizika osiguravaju da sustav izjednačavanja zdravstvenih rizika znatno smanji volatilnost godišnjih gubitaka poslovnog subjekta u sustavu izjednačavanja zdravstvenih rizika za svako društvo koje sudjeluje u sustavu izjednačavanja zdravstvenih rizika, u odnosu na kako premijski tako i na rizik pričuva;

(c)

zdravstveno osiguranje koje podliježe sustavu izjednačavanja zdravstvenog rizika obvezno je i služi kao djelomična ili potpuna alternativa privatnom zdravstvenom osiguranju koje pruža sustav obveznog socijalnog osiguranja;

(d)

u slučaju neispunjavanja obveza društava za osiguranje koja sudjeluju u sustavu izjednačavanja zdravstvenog rizika, jedna ili više vlada država članica jamče potpunu isplatu zahtjeva ugovaratelja osiguranja društvu za osiguranje koje podliježe sustavu izjednačavanja zdravstvenog rizika.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju dodatni kriteriji koje trebaju zadovoljavati odredbe nacionalnih zakonodavnih mjera te metodologija i uvjeti za izračun standardnih odstupanja iz stavka 4. ovog članka.”;

29.

članak 111. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 111.

Delegirani akti te regulatorni i provedbeni tehnički standardi u vezi s člancima od 103. do 109.

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se predviđaju:

(a)

standardna formula u skladu s člankom 101. te člancima od 103. do 109.;

(b)

svi podmoduli koji su potrebni ili koji preciznije pokrivaju rizike koji su obuhvaćeni određenim podmodulima rizika iz članka 104., kao i sve moguće naknadne izmjene;

(c)

metode, pretpostavke i standardni parametri koje treba kalibrirati prema razinama pouzdanosti i članka 101. stavka 3. i koji se upotrebljavaju pri izračunu svakog od modula rizika ili podmodula osnovnog potrebnog solventnog kapitala iz članaka 104., 105. i 304., mehanizam simetrične prilagodbe i odgovarajuće vremensko razdoblje, izraženo u broju mjeseci iz članka 106., te odgovarajući pristup za integriranje metode iz članka 304. u potrebni solventni kapital izračunan u skladu sa standardnom formulom;

(d)

parametri korelacije, uključujući, prema potrebi, one navedene u Prilogu IV. te postupci za ažuriranje tih parametara;

(e)

kad društva za osiguranje i društva za reosiguranje upotrebljavaju tehnike smanjenja rizika, metode i pretpostavke koje se koriste za procjenu promjena profila rizičnosti predmetnog društva i za prilagodbu izračuna potrebnog solventnog kapitala;

(f)

kvalitativni kriteriji koje tehnike smanjenja rizika iz točke (e) moraju ispuniti kako bi se osiguralo da je rizik djelotvorno prenesen na treću stranu;

(fa)

metoda i parametri koji se koriste pri procjeni potrebnog kapitala za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane u slučaju izloženosti kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama, pri čemu ti parametri osiguravaju usklađenost s tretmanom takvih izloženosti u slučaju kreditnih i financijskih institucija u smislu članka 4. stavka 1. točaka 1. i 26. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(g)

metode i parametri koji se upotrebljavaju pri procjeni potrebnog kapitala za operativni rizik utvrđen u članku 107., uključujući postotak iz članka 107. stavka 3.;

(h)

metode i prilagodbe koje se upotrebljavaju kako bi se odrazio smanjeni opseg diversifikacije rizika društava za osiguranje i društava za reosiguranje u vezi s namjenskim fondovima;

(i)

metoda koja se upotrebljava pri izračunu prilagodbe za sposobnost tehničkih pričuva i odgođenih poreza da pokriju gubitke, kako je utvrđeno u članku 108.;

(j)

podskup standardnih parametara u modulima preuzetog rizika životnog, neživotnog i zdravstvenog osiguranja koji se mogu zamijeniti parametrima specifičnim za određeno društvo kako je navedeno u članku 104. stavku 7.;

(k)

standardizirane metode koje društva za osiguranje i društva za reosiguranje upotrebljavaju za izračun parametara koji su specifični za određeno društvo iz točke (j) i svi kriteriji o potpunosti, točnosti i primjerenosti upotrijebljenih podataka koji se moraju ispuniti prije dobivanja odobrenja nadzornih tijela zajedno s postupkom koji treba slijediti za takvo odobrenje;

(l)

pojednostavljeni izračuni propisani za određene podmodule i module rizika kao i kriteriji koje društva za osiguranje i društva za reosiguranje, uključujući vlastita društva za osiguranje i vlastita društva za reosiguranje, moraju ispuniti kako bi imala pravo upotrebljavati bilo koje takvo pojednostavljenje, kako je navedeno u članku 109.;

(m)

pristup koji se upotrebljava s obzirom na povezana društva u smislu članka 212. pri izračunu potrebnog solventnog kapitala, posebno pri izračunu podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira iz članka 105. stavka 5., uzimajući u obzir vjerojatno smanjenje volatilnosti vrijednosti tih povezanih društava koja proizlazi iz strateške prirode tih ulaganja i utjecaja koji sudjelujuće društvo ima na ta povezana društva;

(n)

kako upotrebljavati vanjske procjene kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna potrebnog solventnog kapitala u skladu sa standardnom formulom i dodjelom vanjske procjene kreditnog rizika do razmjera stupnja kreditne kvalitete iz članka 109.a stavka 1. koji mora biti usklađen s upotrebom vanjskih procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki (1) Uredbe (EU) br. 575/2013 i financijske institucije kako je određeno u njezinom članku 4. stavku 1. točki (26);

(o)

iscrpni kriteriji za dionički indeks iz članka 109.a stavka 2. točke (c);

(p)

iscrpni kriteriji za prilagodbu valuta vezanih uz euro u svrhu olakšavanja izračuna podmodula valutnog rizika iz članka 109.a stavka 2. točke (d);

(q)

uvjeti za razvrstavanje regionalnih i lokalnih vlasti iz članka 109.a stavka 2. točke (a).

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za odobrenje od strane nadzornih tijela parametara iz stavka 1. točke (k) koji su specifični za određeno društvo.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Komisija do 31. prosinca 2020. izrađuje procjenu prikladnosti metoda, pretpostavki i standardnih parametara korištenih prilikom izračuna standardne formule za potreban solventni kapital. Njome bi se također trebali uzeti u obzir uspješnost svih vrsti imovine i financijskih instrumenata, ponašanje ulagatelja u pogledu te imovine i financijskih instrumenata te promjene u utvrđivanju međunarodnih standarda u financijskim uslugama. Preispitivanje određenih vrsta imovine moglo bi imati pravo prvenstva. Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, te uz njega prilaže, prema potrebi, prijedloge izmjena ove Direktive ili delegiranih ili provedbenih akata donesenih u skladu s njom.

4.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi s potrebnim solventnim kapitalom, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja kvantitativnih ograničenja i kriterija prihvatljivosti sredstava kada ti rizici nisu na odgovarajući način obuhvaćeni podmodulom.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Ti regulatorni tehnički standardi primjenjuju se na imovinu za pokriće tehničke pričuve, osim sredstava koja se drže u vezi s ugovorima o životnom osiguranju kod kojih rizik ulaganja snose ugovaratelji osiguranja. Komisija ih preispituje u svjetlu razvoja standardne formule i financijskih tržišta.”;

30.

Članak 114. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 114.

Delegirani akti i provedbeni tehnički standardi u vezi s unutarnjim modelima za potreban solventni kapital

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

(a)

prilagodbe koje se trebaju napraviti na standardima iz članaka od 120. do 125. u svjetlu ograničenog opsega primjene djelomičnog unutarnjeg modela;

(b)

način na koji se djelomičan unutarnji model u potpunosti integrira u standardnu formulu za potreban solventni kapital iz članka 11. stavka 1. točke (c) i zahtjevi za korištenje alternativnih tehnika integracije.

2.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za:

(a)

odobrenje unutarnjeg modela u skladu s člankom 112.; i

(b)

odobrenje većih izmjena unutarnjeg modela i izmjena politike za izmjenu unutarnjeg modela iz članka 115.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

31.

članak 127. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 127.

Delegirani akti u vezi s člancima od 120. do 126.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u pogledu članaka od 120. do 126. radi unapređenja bolje procjene profila rizičnosti i upravljanja poslovanjem društava za osiguranje i društava za reosiguranje u vezi s upotrebom unutarnjih modela diljem Unije.”

32.

članak 129. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točki (d), točke i., ii. i iii. zamjenjuju se sljedećim:

„i.

2 500 000 EUR za društva za neživotno osiguranje, uključujući vlastita društva za osiguranje, osim u slučaju kada su pokriveni neki ili svi rizici uključeni u jednu od vrsta osiguranja od 10 do 15 navedeni u Priloga I. dijelu A, u kojem slučaju najmanji apsolutni prag mora biti najmanje 3 700 000 EUR;

ii.

3 700 000 EUR za društva za životno osiguranje, uključujući vlastita društva za osiguranje,

iii.

3 600 000 EUR za društva za reosiguranje, osim u slučaju vlastitih društava za reosiguranje, u kojem slučaju minimalni potrebni kapital mora biti najmanje 1 200 000 EUR;”

(b)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice svojim nadzornim tijelima dopuštaju da u razdoblju koje završava najkasnije 31. prosinca 2017. zahtijevaju da društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje primjenjuje postotke iz prvog podstavka isključivo na potrebni solventni kapital izračunan u skladu s poglavljem VI. odjeljkom 4. pododjeljkom 2.”;

(c)

u stavku 4. nakon prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„U svrhu izračuna granica iz stavka 3. od društava se ne zahtijeva tromjesečni izračun potrebnog solventnog kapitala.”;

(d)

u stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija do 31. prosinca 2020. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o pravilima država članica i praksama nadzornih tijela usvojenima prema stavcima od 1. do 4.”;

33.

članak 130. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 130.

Delegirani akti

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima određuje izračun minimalnog potrebnog kapitala iz članaka 128. i 129.”;

34.

u članku 131. prvom stavku datumi „31. listopada 2012.” i „31. listopada 2013.” zamjenjuju se datumima „31. prosinca 2015.” odnosno „31. prosinca 2016.”.

35.

članak 135. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 135.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi u vezi s kvalitativnim zahtjevima

1.   Komisija može donositi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima određuje kvalitativne zahtjeve u sljedećim područjima:

(a)

utvrđivanju, mjerenju i praćenju rizika te upravljanju rizicima koji proizlaze iz ulaganja u vezi s člankom 132. stavkom 2. prvim podstavkom;

(b)

utvrđivanju, mjerenju i praćenju rizika te upravljanju specifičnim rizicima koji proizlaze iz ulaganja u izvedene instrumente i imovinu iz članka 132. stavka 4. drugog podstavka i određivanju do koje mjere se upotreba takve imovine smatra smanjenjem rizika ili učinkovitim upravljanjem portfeljem kako je navedeno u članku 132. stavku 4. trećem podstavku.

2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

(a)

zahtjevi koje moraju ispuniti društva koja preoblikuju kredite u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente (inicijatori ili pokrovitelji) kako bi društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje bilo dopušteno ulaganje u te vrijednosne papire ili instrumente izdane nakon 1. siječnja 2011., uključujući zahtjeve kojima se osigurava da inicijator, pokrovitelj ili prvi zajmodavac trajno zadržava materijalan neto ekonomski interes koji ni u kojem slučaju ne smije biti manji od 5 %;

(b)

kvalitativni zahtjevi koje moraju ispuniti društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koja ulažu u te vrijednosne papire ili instrumente;

(c)

pojedinosti o okolnostima pod kojima se može nametnuti proporcionalan dodatni kapitalni zahtjev za vlasničke vrijednosne papire kada uvjeti utvrđeni prema točkama (a) i (b) ovog stavka nisu prekršeni, ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 3.

3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u vezi sa stavkom 2. točkom (c), EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje metodologija za izračun proporcionalnog dodatnog kapitalnog zahtjeva za vlasničke vrijednosne papire iz istog stavka.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

36.

u članku 138., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U slučaju iznimnih nepovoljnih situacija koje pogađaju društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti, prema izjavi EIOPA-e, i prema potrebi nakon savjetovanja s ESRB-om, nadzorna tijela mogu za pogođena društva produljiti razdoblje iz stavka 3. drugog podstavka za najdulje razdoblje od sedam godina, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući prosječno trajanje tehničkih pričuva.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti EIOPA-e prema članku 18. Uredbe (EU) br. 1094/2010, a za potrebe ovog stavka, na zahtjev predmetnog nadzornog tijela EIOPA daje izjavu o postojanju iznimnih nepovoljnih situacija. Dotično nadzorno tijelo može predati zahtjev ako društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti vjerojatno neće zadovoljiti uvjete utvrđene u stavku 3.. Iznimne nepovoljne situacije postoje kada je financijski položaj društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja predstavljaju znatan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti ozbiljno ili negativno pogođen jednim ili više od sljedećih uvjeta:

(a)

pad na financijskim tržištima koji je nepredviđen, oštar i strm;

(b)

okolina s trajno niskim kamatnim stopama;

(c)

katastrofa sa snažnim učinkom.

EIOPA, u suradnji s dotičnim nadzornim tijelom, redovito procjenjuje primjenjuju li se još uvjeti iz drugog podstavka. EIOPA, u suradnji s dotičnim nadzornim tijelom, daje izjavu kada iznimna nepovoljna situacija prestane.

Dotično društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje svaka tri mjeseca svom nadzornom tijelu dostavlja izvješće o napretku u kojemu navodi poduzete mjere i napredak ostvaren u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Produljenje roka iz prvog podstavka ukida se ako izvješće o napretku pokazuje da nije ostvaren znatan napredak u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom u razdoblju od dana kad je utvrđeno postojanje neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom do dana dostavljanja izvješća o napretku.”;

37.

članak 143. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 143.

Delegirani akti i regulatorni tehnički standardi u vezi s člankom 138. stavkom 4.

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se nadopunjuju vrste iznimnih nepovoljnih situacija i određuju čimbenici i kriteriji o kojima treba voditi računa EIOPA prilikom davanja izjave o postojanju iznimnih nepovoljnih situacija i nadzorna tijela prilikom određivanja produljenja razdoblja oporavka u skladu s člankom 138. stavkom 4.

2.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u odnosu na članak 138. stavak 2., članak 139. stavak 2. i članaka 141., EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja plana oporavka iz članka 138. stavka 2. i financijskog plana iz članka 139. stavka 2. te u pogledu članka 141. pri čemu će učiniti sve što je potrebno kako bi se izbjegli prociklički učinci.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

38.

članak 149. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 149.

Promjene prirode rizika ili obveza

Sve promjene koje društvo za osiguranje namjerava napraviti u vezi s informacijama iz članka 147. podliježu postupku iz članaka 147. i 148.”;

39.

članak 155. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Uz to, nadzorno tijelo matične države članice ili države članice domaćina može predmet uputiti EIOPA-i te zahtijevati njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.”;

(b)

stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.   Države članice obavješćuju Komisiju i EIOPA-u o broju i vrstama slučaja koji su rezultirali odbijanjem u smislu članaka 146. i 148. ili mjerama koje su bile poduzete u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka.”;

40.

u članku 158. stavku 2. iza prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Uz to, nadzorno tijelo matične države članice ili države članice domaćina može predmet uputiti EIOPA-i te zahtijevati njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.”;

(41)

članak 159. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 159.

Statističke informacije o prekograničnim djelatnostima

Svako društvo za osiguranje obavješćuje nadležno nadzorno tijelo svoje matične države članice posebno o transakcijama koje obavlja u skladu s pravom nastana i transakcijama koje obavlja u skladu sa slobodom pružanja usluga, o iznosu premija, odštetnim zahtjevima i provizijama, bez umanjenja za reosiguranje, po državama članicama kako slijedi:

(a)

za neživotna osiguranja, po poslovanjima u skladu s odgovarajućim delegiranim aktom;

(b)

za životna osiguranja, po poslovanjima u skladu s odgovarajućim delegiranim aktom.

U pogledu vrste 10. u Prilogu I. dijelu A, isključujući odgovornost prijevoznika, predmetno društvo također obavješćuje to nadzorno tijelo o učestalosti i prosječnom trošku odštetnih zahtjeva.

Nadzorno tijelo matične države članice podnosi informacije iz prvog i drugog podstavka u razumnom roku i skupnom obliku nadzornim tijelima svake predmetne države članice, na njihov zahtjev.”;

42.

članak 172. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 172.

Istovjetnost u vezi s društvima za reosiguranje

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu istovjetnosti regulatornog sustava solventnosti treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji s onim utvrđenim u glavi I.

2.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 1., Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti te treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava sa sjedištem u toj trećoj zemlji istovjetan sa sustavom utvrđenim u glavi I. ove Direktive.

Ti se delegirani akti redovito preispituju kako bi se uzele u obzir sve znatne promjene nadzornog sustava iz glave I. i promjene nadzornog sustava u trećoj zemlji.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

3.   Kada se, u skladu sa stavkom 2., smatra da je regulatorni sustav solventnosti treće zemlje istovrijedan onom koji je utvrđen u ovoj Direktivi, ugovori o reosiguranju sklopljeni s društvima čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji tretiraju se na isti način kao ugovori o reosiguranju sklopljeni s društvima koja su dobila odobrenje u skladu s ovom Direktivom.

4.   Odstupajući od stavka 2., pa čak i ako kriteriji utvrđeni u skladu sa stavkom 1. nisu ispunjeni, Komisija može, za ograničeno razdoblje, u skladu s člankom 301.a, te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti treće zemlje koji se primjenjuje na djelatnosti reosiguranja društava čija se sjedišta nalaze u toj trećoj zemlji privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. ako je ta treća zemlja ispunila barem sljedeće kriterije:

(a)

obvezala se Uniji da će prije isteka tog ograničenog razdoblja usvojiti i primjenjivati regulatorni sustav solventnosti koji se može ocijeniti istovjetnim u skladu sa stavkom 2. te da će sudjelovati u postupku procjene istovjetnosti;

(b)

uspostavila je program rada radi ispunjavanja obveze iz točke (a);

(c)

dodijelila je dostatna sredstva za ispunjavanje obveze iz točke (a);

(d)

ima regulatorni sustav solventnosti koji se zasniva na riziku te utvrđuje kvantitativne i kvalitativne uvjete koji se odnose na solventnost i uvjete koji se odnose na nadzorno izvješćivanje i transparentnost;

(e)

sklopila je pisane sporazume o suradnji i razmjeni povjerljivih nadzornih podataka s EIOPA-om i nadzornim tijelima;

(f)

ima neovisan sustav nadzora; i

(g)

uspostavila je obvezu čuvanja poslovne tajne za sve osobe koje djeluju u ime njezinih nadzornih tijela, posebno u pogledu razmjene informacija s EIOPA-om i nadzornim tijelima.

U svim delegiranim aktima o privremenoj istovjetnosti u obzir se uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Ti se delegirani akti redovito preispituju na temelju izvješća o napretku koja izrađuje mjerodavna treća zemlja, a koja se na godišnjoj osnovi podnose Komisiji na ocjenu. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju tih izvješća o napretku.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a, dodatno navodeći uvjete utvrđene u prvom podstavku.

5.   Ograničeno razdoblje iz stavka 4. prvog podstavka završava 31. prosinca 2020. ili na dan od kojeg se u skladu sa stavkom 2. smatra da je nadzorni sustav te treće zemlje istovjetan onomu utvrđenom u glavi I., ovisno o tome što je ranije.

Ako je to EIOPA-i i Komisiji potrebno za procjenjivanje istovjetnosti u svrhu stavka 2., to se razdoblje može produljiti za najviše godinu dana.

6.   Ugovorima o reosiguranju sklopljenima s društvima čija su sjedišta u trećoj zemlji čiji se nadzorni sustav smatra privremeno istovjetnim u skladu sa stavkom 4., priznaje se jednaki tretman kao onaj utvrđen u stavku 3. Članak 173. također se primjenjuje na društva za reosiguranje čija su sjedišta u trećoj zemlji čiji nadzorni sustav se smatra privremeno istovjetnim u skladu sa stavkom 4.”;

43.

članak 176. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 176.

Informacije država članica Komisiji i EIOPA-i

Nadzorna tijela država članica obavješćuju Komisiju, EIOPA-u i nadzorna tijela drugih država članica o bilo kojem odobrenju danom izravnom ili neizravnom društvu kćeri čije jedno ili više matičnih društava uređuje pravo treće zemlje.

Te informacije također sadrže navod o strukturi predmetne grupe.

Kad društvo uređeno pravom treće zemlje stječe udjel u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje koje je dobilo odobrenje u Uniji, a to društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje time postaje društvo kći društva iz te treće zemlje, nadzorna tijela matične države članice obavješćuju Komisiju, EIOPA-u i nadzorna tijela drugih država članica.”;

44.

u članku 177. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice obavješćuju Komisiju i EIOPA-u o svim općim poteškoćama s kojima su se suočila njihova društva za osiguranje ili društva za reosiguranje prilikom osnivanja i poslovanja u trećoj zemlji ili obavljanja djelatnosti u trećoj zemlji.”;

45.

u članku 210. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju odredbe iz stavka 1. ovog članka u pogledu praćenja i nadzora rizika koji proizlaze iz djelatnosti reosiguranja ograničenog rizika te upravljanja njima.”;

46.

u članku 211. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju sljedeći kriteriji odobrenja nadzornog tijela:

(a)

opseg odobrenja;

(b)

obvezni uvjeti koji se uključuju u sve ugovore koji se izdaju;

(c)

zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom, kako su navedeni u članku 42. za osobe koje upravljaju subjektom posebne namjene;

(d)

zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom za dioničare ili članove koji imaju kvalificirani udjel u subjektu posebne namjene;

(e)

dobri upravni i računovodstveni postupci, primjereni mehanizmi unutarnje kontrole i zahtjevi za upravljanje rizikom;

(f)

zahtjevi u vezi s računovodstvenim, bonitetnim i statističkim informacijama;

(g)

zahtjevi povezani sa solventnošću.

2.a   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu članka 211. stavaka 1. i 2., EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za davanje odobrenja nadzornog tijela za osnivanje subjekata posebne namjene te o formatima i modelima koje treba upotrebljavati u svrhe iz stavka 2. točke (f).

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 31. listopada 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.b   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu članka 211. stavaka 1. i 2., EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za suradnju i razmjenu informacija među nadzornim tijelima kada subjekt posebne namjene koji preuzima rizik od društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ima sjedište u državi članici koja nije država članica u kojoj odobrenje za rad ima društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   Subjekti posebne namjene koji su dobili odobrenja za rad prije 31. prosinca 2015. podliježu pravu države članice koja je izdala odobrenje za rad subjektu posebne namjene. Međutim, svaka nova djelatnost koju subjekt posebne namjene počne obavljati nakon ovog datuma podliježe stavcima 1., 2. i 2.a.”;

47.

u članku 212. stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

‚kolegij nadzornika’ znači stalna ali fleksibilna struktura za suradnju, koordinaciju i olakšavanje donošenja odluka u vezi s nadzorom grupe;”;

48.

članak 216. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

„U tom slučaju, nadzorno tijelo objašnjava svoju odluku nadzorniku grupe i krajnjem matičnom društvu na razini Unije. Nadzornik grupe obavješćuje kolegij nadzornika u skladu s člankom 248. stavkom 1. točkom (a).

Članci od 218. do 258. primjenjuju se mutatis mutandis, podložno stavcima od 2. do 6. ovog članka.”;

(b)

u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadzorno tijelo obrazlaže takve odluke društvu i nadzorniku grupe. Nadzornik grupe obavješćuje kolegij nadzornika u skladu s člankom 248. stavkom 1. točkom (a).”;

(c)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju okolnosti u skladu s kojima se može donijeti odluka iz stavka 1. ovog članka.”;

49.

članak 217. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„U tom slučaju nadzorna tijela objašnjavaju svoj sporazum nadzorniku grupe i krajnjem matičnom društvu na razini Unije. Nadzornik grupe obavješćuje kolegij nadzornika u skladu s člankom 248. stavkom 1. točkom (a).”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju okolnosti u skladu s kojima se može donijeti odluka iz stavka 1. ovog članka.”;

50.

članak 227. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 227.

Istovjetnost u vezi s povezanim društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje iz trećih zemalja

1.   Prilikom izračunavanja, u skladu s člankom 233., solventnosti grupe društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje je sudjelujuće društvo u društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje iz treće zemlje, to se društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje iz treće zemlje, isključivo u svrhu tog izračuna, tretira kao povezano društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje.

Međutim, kada treća zemlja u kojoj to društvo ima svoje sjedište zahtijeva od tog društva da dobije odobrenje za rad i nameće mu regulatorni sustav solventnosti koji je barem istovjetan onome iz glave I. poglavlja VI., države članice mogu predvidjeti da se u izračunu u obzir uzima, s obzirom na to društvo, potrebni solventni kapital i vlastita sredstva prihvatljiva za ispunjavanje tog zahtjeva kako je propisano u predmetnoj trećoj zemlji.

2.   Ako nije donesen delegirani akt u skladu sa stavkom 4. ili 5. ovog članka, provjeru je li sustav treće zemlje barem istovjetan obavlja nadzornik grupe na zahtjev sudjelujućeg društva ili na vlastitu inicijativu. EIOPA pomaže nadzorniku grupe u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Nadzornik grupe, kojem pomaže EIOPA, savjetuje se s drugim predmetnim nadzornim tijelima prije nego što donese odluku o istovjetnosti. Ta se odluka donosi u skladu s kriterijima donesenima u skladu sa stavkom 3. Nadzornik grupe ne donosi nikakvu odluku koja se odnosi na treću zemlju, a koja je u suprotnosti s bilo kojom prije donesenom odlukom za tu treću zemlju osim ako je nužno uzeti u obzir značajne promjene u nadzornom sustavu iz glave I. poglavlja VI. i nadzornom sustavu treće zemlje.

Ako se nadzorna tijela ne slažu s odlukom donesenom u skladu s drugim podstavkom, ona mogu u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010 uputiti predmet EIOPA-i i tražiti njezinu pomoć u roku od tri mjeseca nakon što ih je nadzornik grupe obavijestio o toj odluci. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu istovjetnosti regulatornog sustava solventnosti treće zemlje s onim koji je utvrđen u glavi I. poglavlju VI.

4.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 3., Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je nadzorni sustav te treće zemlje istovjetan s nadzornim sustavom utvrđenim u glavi I. poglavlju VI.

Ti se delegirani akti redovito preispituju kako bi se uzele u obzir sve znatne promjene nadzornog sustava iz glave I. poglavlja VI. i promjene nadzornog sustava u trećoj zemlji.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

5.   Odstupajući od stavka 4., pa čak i kada kriteriji utvrđeni u skladu sa stavkom 3. nisu ispunjeni, Komisija može, za razdoblje iz stavka 6., u skladu s člankom 301.a te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je regulatorni sustav solventnosti koji se primjenjuje na društva čija se sjedišta nalaze u trećoj zemlji privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. poglavlju VI. kada:

(a)

se može dokazati da je regulatorni sustav solventnosti koji se može ocijeniti istovjetnim u skladu sa stavkom 4. trenutačno uspostavljen ili da ga treća zemlja može usvojiti i primijeniti;

(b)

treća zemlja ima regulatorni sustav solventnosti koji se zasniva na riziku te utvrđuje kvantitativne i kvalitativne uvjete koji se odnose na solventnost i uvjete koji se odnose na nadzorno izvješćivanje i transparentnost;

(c)

pravo treće zemlje, u načelu, omogućava suradnju i razmjenu povjerljivih nadzornih podataka s EIOPA-om i nadzornim tijelima;

(d)

treća zemlja ima neovisan sustav nadzora; i

(e)

treća zemlja utvrdila je obvezu čuvanja poslovne tajne za sve osobe koje djeluju u ime njezinih nadzornih tijela.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

6.   Početno razdoblje privremene istovjetnosti iz stavka 5. traje 10 godina osim ako se prije isteka tog razdoblja:

(a)

taj delegirani akt povuče; ili

(b)

u skladu sa stavkom 4. donese delegirani akt sa svrhom da se nadzorni sustav treće zemlje smatra istovjetnim s nadzornim sustavom utvrđenim u glavi I. poglavlju VI.

Privremena istovjetnost može se obnoviti za dodatna razdoblja od 10 godina ako se i dalje ispunjavaju kriteriji iz stavka 5. Komisija sve takve delegirane akte donosi u skladu s člankom 301.a i uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

U svim delegiranim aktima o privremenoj istovjetnosti u obzir se uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Komisija te delegirane akte redovito preispituje. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju tih odluka. Komisija obavješćuje Europski parlament o svim preispitivanjima koja se provode i podnosi mu izvješće o svojim zaključcima.

7.   Kada je, u skladu sa stavkom 5., donesen delegirani akt kojim se određuje da je nadzorni sustav treće zemlje privremeno istovjetan, za potrebe stavka 1. drugog podstavka smatra se da je ta treća zemlja istovjetna.”.

51.

članak 231. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 231.

Unutarnji model grupe

1.   U slučaju zahtjeva za izdavanje suglasnosti za izračunavanje konsolidiranog potrebnog solventnog kapitala grupe, kao i potrebnog solventnog kapitala društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi, na temelju unutarnjeg modela, koji je dostavilo društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje i njegova povezana društva ili zajednički povezana društva osigurateljnog holdinga, predmetna nadzorna tijela surađuju da bi odlučila hoće li izdati takvu suglasnost i da bi utvrdila uvjete, ako ikakve, koji će se odnositi na takvu suglasnost.

Zahtjev iz prvog podstavka dostavlja se nadzorniku grupe.

Nadzornik grupe bez odgađanja obavješćuje druge članove kolegija nadzornika i podnosi im potpuni zahtjev.

2.   Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o zahtjevu u roku od šest mjeseci od datuma kad nadzornik grupe primi potpuni zahtjev.

3.   Ako tijekom šestomjesečnog razdoblja iz stavka 2. bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nadzornik grupe odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka šestomjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka.

Ako se, u skladu s člankom 41. stavcima 2. i 3. te člankom 44. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1094/2010, odluka koju je predložilo radno tijelo odbije, nadzornik grupe donosi konačnu odluku. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Šestomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

4.   EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta primjene postupka zajedničkog donošenja odluka iz stavka 2. u pogledu zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. s ciljem lakšeg donošenja zajedničkih odluka.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Ako su predmetna nadzorna tijela donijela zajedničku odluku iz stavka 2., nadzornik grupe dostavlja podnositelju zahtjeva dokument u kojemu se navode svi razlozi.

6.   Ako se u roku od šest mjeseci od datuma kad grupa primi potpuni zahtjev ne donese zajednička odluka, nadzornik grupe donosi vlastitu odluku o zahtjevu.

Nadzornik grupe uzima u obzir sva mišljenja i ograde drugih predmetnih nadzornih tijela iznesene tijekom tog šestomjesečnog razdoblja.

Nadzornik grupe dostavlja podnositelju zahtjeva i drugim predmetnim nadzornim tijelima dokument u kojemu se u cijelosti obrazlaže njegova odluka.

Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

7.   Kada bilo koje od predmetnih nadzornih tijela smatra da profil rizičnosti društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje ono nadzire znatno odstupa od pretpostavki na kojima se temelji unutarnji model odobren na razini grupe, i sve dok to društvo primjereno ne otkloni primjedbe nadzornog tijela, to nadzorno tijelo može, u skladu s člankom 37., uvesti kapitalni dodatak na potrebni solventni kapital tog društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji proizlazi iz primjene takvog unutarnjeg modela.

U iznimnim okolnostima, kada takav kapitalni dodatak ne bi bio primjeren, nadzorno tijelo može zahtijevati od predmetnog društva da izračunava svoj potrebni solventni kapital na temelju standardne formule iz glave I. poglavlja VI. odjeljka 4. pododjeljaka 1. i 2. U skladu s člankom 37. stavkom 1. točkama (a) i (c) nadzorno tijelo može uvesti kapitalni dodatak na potrebni solventni kapital tog društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji proizlazi iz primjene standardne formule.

Nadzorno tijelo obrazlaže bilo koju odluku iz prvog i drugog podstavka društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje i drugim članovima kolegija nadzornika.

EIOPA može izdati smjernice kako se osigurala dosljedna i usklađena primjena ovog stavka.”;

52.

u članku 232. prvom stavku uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Prilikom utvrđivanja odražava li konsolidirani potrebni solventni kapital grupe primjereno profil rizičnosti grupe nadzornik grupe obraća posebnu pažnju na bilo koji slučaj u kojem na razini grupe mogu nastati okolnosti iz članka 37. stavka 1. točaka od (a) do (d), posebno kada:”;

53.

u članku 232. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37. stavci od 1. do 5., zajedno s delegiranim aktima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s člankom 37. stavcima 6., 7. i 8. primjenjuju se mutatis mutandis.”;

54.

u članku 233. stavku 6. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 37. stavci od 1. do 5., zajedno s delegiranim aktima i provedbenim tehničkim standardima donesenima u skladu s člankom 37. stavcima 6., 7. i 8. primjenjuju se mutatis mutandis.”;

55.

članak 234. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 234.

Delegirani akti koji se odnose na članke od 220. do 229. i od 230. do 233.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju tehnička načela i metode iz članaka od 220. do 229. i primjena članaka od 230. do 233. te kojima se odražava gospodarska priroda posebnih pravnih struktura.”;

56.

članak 237. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 237.

Društva kćeri društva za osiguranje odnosno reosiguranje: odluka o zahtjevu za izdavanje suglasnosti

1.   U slučaju zahtjeva za izdavanje suglasnosti za primjenu pravila iz članaka 238. i 239. predmetna nadzorna tijela zajedno rade u okviru kolegija nadzornika, međusobno blisko surađujući, kako bi odlučila hoće li izdati traženu suglasnost i da bi utvrdila druge uvjete, ako ikakve, koji će se odnositi na takvu suglasnost.

Zahtjev iz prvog podstavka dostavlja se samo nadzornom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad društvu kćeri. To nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje druge članove kolegija nadzornika i podnosi im potpuni zahtjev.

2.   Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o zahtjevu u roku od tri mjeseca od datuma kad sva nadzorna tijela u okviru kolegija nadzornika prime potpuni zahtjev.

3.   Ako tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 2. bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, nadzornik grupe odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka tromjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka.

Ako se u skladu s člankom 41. stavcima 2. i 3. te člankom 44. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1094/2010 odluka koju je predložilo radno tijelo odbije, nadzornik grupe donosi konačnu odluku. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Tromjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

4.   EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi osiguranja jedinstvenih uvjeta primjene postupka zajedničkog donošenja odluka iz stavka 2. u pogledu zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. radi lakšeg donošenja zajedničkih odluka.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

5.   Ako su predmetna nadzorna tijela donijela zajedničku odluku iz stavka 2., nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer dostavlja podnositelju zahtjeva odluku u kojoj se navode svi razlozi. Zajedničku se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

6.   Ako predmetna nadzorna tijela ne donesu zajedničku odluku tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 2., nadzornik grupe donosi vlastitu odluku o zahtjevu.

Tijekom tog razdoblja nadzornik grupe na odgovarajući način u obzir uzima sljedeće:

(a)

sva mišljenja i ograde od mišljenja predmetnih nadzornih tijela;

(b)

sve ograde od mišljenja drugih nadzornih tijela unutar kolegija nadzornika.

U odluci se navode svi razlozi i ona sadrži objašnjenje o svim znatnim odstupanjima od ograda od mišljenja drugih predmetnih nadzornih tijela. Nadzornik grupe dostavlja presliku odluke podnositelju zahtjeva i drugim predmetnim nadzornim tijelima. Zajedničku se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.”;

57.

u članku 238. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Kolegij nadzornika čini sve što je u njegovoj moći kako bi se postigla suglasnost u vezi prijedloga nadzornog tijela koje je izdalo odobrenje za rad društvu kćeri ili bilo kojim drugim mogućim mjerama.

Taj se sporazum smatra konačnim i predmetna nadzorna tijela ga provode.”;

58.

u članku 238. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Kad se nadzorno tijelo i nadzornik grupe ne slažu, svaki od nadzornika može to pitanje u roku od mjesec dana od prijedloga nadzornog tijela uputiti EIOPA-i i od nje tražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može postupati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom, a svoju odluku donosi u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta. Jednomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka jednomjesečnog razdoblja iz ovog podstavka ili nakon što je u skladu sa stavkom 4. ovog članka postignut sporazum u kolegiju.

Nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. te uredbe te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EIOPA-e.

Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

U odluci se navode svi razlozi na kojima je utemeljena.

Odluka se dostavlja društvu kćeri i kolegiju nadzornika.”;

59.

u članku 239. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Nadzorno tijelo ili nadzornik grupe mogu uputiti predmet EIOPA-i i od nje zatražiti pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. kada se ne slažu u vezi sa sljedećim:

(a)

odobravanjem plana oporavka, uključujući svako produljenje razdoblja oporavka, tijekom četveromjesečnog razdoblja iz stavka 1.; ili

(b)

odobravanjem predloženih mjera tijekom jednomjesečnog razdoblja iz stavka 2.

U tim slučajevima EIOPA može postupati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom, a svoju odluku donosi u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta.

Predmet se ne upućuje EIOPA-i:

(a)

nakon isteka četveromjesečnog ili jednomjesečnog razdoblja iz prvog podstavka;

(b)

nakon što je u skladu s stavkom 1. drugim podstavkom ili stavkom 2. drugim podstavkom postignut sporazum u kolegiju;

(c)

u hitnim situacijama iz stavka 2.

Četveromjesečno ili jednomjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

Nadzorno tijelo koje je ovlastilo društvo kćer odgađa svoju odluku i čeka bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donosi svoju konačnu odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode.

U odluci se navode svi razlozi na kojima je utemeljena.

Odluka se dostavlja društvu kćeri i kolegiju nadzornika.”;

60.

članak 241. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 241.

Društva kćeri društva za osiguranje odnosno reosiguranje: delegirani akti

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju:

(a)

kriteriji za procjenu jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 236.;

(b)

kriteriji za procjenu što bi se trebalo smatrati hitnom situacijom iz članka 239. stavka 2.;

(c)

postupci kojih se trebaju pridržavati nadzorna tijela kad razmjenjuju informacije, ostvaruju svoja prava ili ispunjavaju svoje dužnosti u skladu s odredbama članaka od 237. do 240.”;

61.

u članku 242. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija do 31. prosinca 2017. obavlja procjenu primjene glave III., posebno s obzirom na suradnju nadzornih tijela u kolegiju nadzornika, funkcionalnost kolegija nadzornika i nadzorne prakse određivanja kapitalnih dodataka te predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću i njemu prema potrebi prilaže prijedloge izmjena ove Direktive.”;

62.

u članku 242. stavku 2. datum „31. listopada 2015.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2018.”;

63.

u članku 244. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s definicijom značajne koncentracije rizika za potrebe stavaka 2. i 3. ovog članka.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost nadzora nad koncentracijom rizika, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja značajne koncentracije rizika i određivanja odgovarajućih pragova za potrebe stavka 3.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

6.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o obrascima i predlošcima za izvješćivanje o takvim koncentracijama rizika za potrebe stavka 2.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

64.

u članku 245. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u vezi s definicijom značajne unutargrupne transakcije za potrebe stavaka 2. i 3. ovog članka.

5.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost nadzora nad unutargrupnim transakcijama, EIOPA može izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja značajne unutargrupne transakcije za potrebe stavka 3.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

6.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene ovog članka, EIOPA može izraditi nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima, obrascima i predlošcima za izvješćivanje o takvim unutargrupnim transakcijama za potrebe stavka 2.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

65.

u članku 247. stavci od 3. do 7. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   U posebnim slučajevima predmetno nadzorno tijelo može, na zahtjev bilo kojeg od drugih nadzornih tijela, donijeti zajedničku odluku o odstupanju od kriterija iz stavka 2. ako bi njihova primjena bila neprimjerena, uzimajući u obzir strukturu grupe i relativni značaj djelatnosti društava za osiguranje i društava za reosiguranje u različitim državama, te mogu odrediti drugo nadzorno tijelo kao nadzornika grupe.

U tu svrhu bilo koje predmetno nadzorno tijelo može zatražiti da bude otvorena rasprava o primjerenosti kriterija iz stavka 2. Takve rasprave ne održavaju se češće nego jedanput godišnje.

Predmetna nadzorna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijela zajedničku odluku o izboru nadzornika grupe u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za raspravu. Prije nego što donesu odluku predmetna nadzorna tijela daju priliku grupi da iskaže svoje mišljenje.

Imenovani nadzornik grupe dostavlja grupi zajedničku odluku u kojoj se navode svi razlozi.

4.   Ako tijekom tromjesečnog razdoblja iz stavka 3. trećeg podstavka bilo koje od predmetnih nadzornih tijela uputi predmet EIOPA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010, predmetna nadzorna tijela odgađaju svoje odluke i čekaju bilo koju odluku koju može donijeti EIOPA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donose zajedničku odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Tu se zajedničku odluku smatra konačnom i predmetna nadzorna tijela je provode. Tromjesečno razdoblje smatra se razdobljem mirenja u smislu članka 19. stavka 2. te uredbe.

5.   EIOPA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana od upućivanja predmeta u skladu sa stavkom 4. Predmet se ne upućuje EIOPA-i nakon isteka tromjesečnog razdoblja ili nakon što je donesena zajednička odluka. Imenovani nadzornik grupe dostavlja grupi i kolegiju nadzornika zajedničku odluku u kojoj se navode svi razlozi.

6.   Ako se ne donese zajednička odluka, zadaću nadzornika grupe obavlja nadzorno tijelo utvrđeno u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

7.   EIOPA obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju barem jedanput godišnje o svim znatnim poteškoćama vezanim uz primjenu stavaka 2., 3. i 6.

U slučaju da zbog primjene kriterija iz stavaka 2. i 3. ovog članka nastanu bilo kakve veće poteškoće, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se dalje određuju ti kriteriji.”;

66.

članak 248. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ako nadzornik grupe ne izvrši zadatke iz stavka 1. ili ako članovi kolegija nadzornika ne surađuju onoliko koliko se zahtijeva u ovom stavku, bilo koje predmetno nadzorno tijelo može uputiti predmet EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.”;

(b)

u stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Članstvo kolegija nadzornika obuhvaća nadzornika grupe, nadzorna tijela svih država članica u kojima se nalaze sjedišta svih društava kćeri i EIOPA-u u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

(c)

u stavku 4. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako postoje različita mišljenja o koordinacijskim sporazumima, bilo koji član kolegija nadzornika može uputiti predmet EIOPA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19 Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom. Nadzornik grupe donosi svoju konačnu odluku u skladu s odlukom EIOPA-e. Nadzornik grupe dostavlja odluku drugim predmetnim nadzornim tijelima.”

(d)

u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje prava i dužnosti dodijeljene ovom Direktivom nadzorniku grupe i drugim nadzornim tijelima, koordinacijskim sporazumima mogu se povjeriti dodatni zadaci nadzorniku grupe, drugim nadzornim tijelima ili EIOPA-i kada bi rezultat toga bio učinkovitiji nadzor grupe i kada se time ne bi narušavale nadzorne aktivnosti članova kolegija nadzornika s obzirom na njihove pojedinačne odgovornosti.”;

(e)

stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6.   EIOPA izdaje smjernice za operativno funkcioniranje kolegija nadzornika na temelju sveobuhvatnog preispitivanja njihova rada kako bi procijenila njihovu razinu usklađenosti. Takva se preispitivanja obavljaju barem svake tri godine. Države članice osiguravaju da nadzornik grupe dostavlja EIOPA-i informacije o funkcioniranju kolegija nadzornika i o svim poteškoćama s kojima su se suočili, a koje su relevantne za ta preispitivanja.

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu koordinacije između nadzornih tijela, EIOPA može izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja operativnog funkcioniranja kolegija nadzornika na temelju smjernica iz prvog podstavka.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

7.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu koordinacije između nadzornih tijela, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja koordinacije nadzora grupa za potrebe stavaka od 1. do 6.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

8.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a u pogledu definicije ‚značajne podružnice’”;

67.

članak 249. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi se osiguralo da je nadzornim tijelima, uključujući nadzornika grupe, dostupna ista količina relevantnih informacija, ne dovodeći u pitanje njihove odgovornosti i bez obzira na to jesu li osnovana u istoj državi članici, jedno drugome dostavljaju takve informacije kako bi se omogućilo i olakšalo obavljanje nadzornih zadataka drugih tijela u skladu s ovom Direktivom. U tom pogledu predmetna nadzorna tijela i nadzornik grupe priopćuju jedni drugima bez odgađanja sve relevantne informacije čim im one postanu dostupne ili na zahtjev razmjenjuju informacije. Informacije iz ovog podstavka uključuju, ali nisu ograničene na informacije o aktivnostima grupe i nadzornih tijela i informacije koje je dostavila grupa.”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Kada nadzorno tijelo nije priopćilo relevantne informacije ili kada je zahtjev za suradnju, posebno za razmjenu relevantnih informacija, odbijen ili se nije postupilo u skladu s njim u roku od dva tjedna, nadzorna tijela mogu uputiti predmet EIOPA-i.

Ako je predmet upućen EIOPA-i, ona može, ne dovodeći u pitanje članak 258. UFEU-a, postupiti u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu koordinacije i razmjene informacija između nadzornih tijela, EIOPA, podložno članku 301.b, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi određivanja:

(a)

stavki koje će nadzornik grupe sustavno prikupljati i distribuirati drugim predmetnim nadzornim tijelima ili koje će nadzorniku grupe dostaviti druga predmetna nadzorna tijela;

(b)

stavki koje su bitne ili relevantne za nadzor na razini grupe kako bi se poboljšala usklađenost nadzornog izvješćivanja.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

4.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene koji se odnose na koordinaciju i razmjenu informacija među nadzornim tijelima, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima i predlošcima za podnošenje informacija nadzorniku grupe te postupka suradnje i razmjene informacija među nadzornim tijelima kako je utvrđeno u ovom članku.

EIOPA Komisiji dostavlja navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

68.

članak 250. mijenja se kako slijedi:

„Članak 250.

Savjetovanje nadzornih tijela

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 248., predmetna nadzorna tijela, kada je odluka važna za nadzorne zadatke drugih nadzornih tijela, prije nego što donesu tu odluku međusobno se savjetuju u kolegiju nadzornika s obzirom na sljedeće:

(a)

promjene u strukturi dioničara, organizacijskoj i upravljačkoj strukturi društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje u grupi, za koje je potrebna suglasnost ili odobrenje nadzornih tijela;

(b)

odluku o produljenju razdoblja oporavka u skladu s člankom 138. stavcima 3. i 4.;

(c)

glavne sankcije ili iznimne mjere koje poduzimaju nadzorna tijela, uključujući uvođenje kapitalnog dodatka na potrebni solventni kapital prema članku 37. i uvođenje bilo kojih ograničenja za korištenje unutarnjeg modela za izračunavanje potrebnog solventnog kapitala u skladu s glavom I. poglavljem VI. odjeljkom 4. pododjeljkom 3.

Za potrebe prvog podstavka točaka (b) i (c), s nadzornikom grupe uvijek se provodi savjetovanje.

Pored toga, predmetna nadzorna tijela se, kad se odluka temelji na informacijama koje su primljene od drugih nadzornih tijela, međusobno savjetuju prije nego što donesu tu odluku.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 248., nadzorno tijelo može odlučiti da se neće savjetovati s drugim nadzornim tijelima u slučajevima hitnosti ili kad bi takvo savjetovanje moglo ugroziti učinkovitost odluke. U tom slučaju nadzorno tijelo bez odgađanja obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela.”;

69.

u članku 254. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da njihova tijela koja su odgovorna za obavljanje nadzora grupe imaju pristup svim informacijama koje su relevantne u svrhu tog nadzora bez obzira na prirodu predmetnog društva. Članak 35. stavci od 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis.

Nadzornik grupe može ograničiti redovno nadzorno izvješćivanje na razini grupe koje se obavlja češće nego jedanput godišnje ako sva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje u okviru grupe imaju koristi od tog ograničenja u skladu s člankom 35. stavkom 6., vodeći računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju grupe.

Nadzornik grupe može izuzeti od izvješćivanja po stavkama na razini grupe ako sva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje u okviru grupe imaju koristi od tog izuzeća u skladu s člankom 35. stavkom 7., vodeći računa o prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnih u poslovanju grupe te o cilju financijske stabilnosti.”;

70.

u članku 255. stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

„Ako se u odnosu na zahtjev koji je podnesen drugom nadzornom tijelu za obavljanje provjere u skladu s ovim stavkom nije postupilo u roku od dva tjedna ili ako nadzorno tijelo nije u mogućnosti u praksi ostvariti svoje pravo sudjelovanja u skladu s trećim podstavkom, tijelo koje je podnijelo zahtjev može uputiti predmet EIOPA-i te može zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

U skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1094/2010 EIOPA ima pravo sudjelovati u izravnim nadzorima kada ih zajedno provode dva nadzorna tijela ili više njih.”;

71.

članak 256. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se pobliže određuju informacije koje moraju biti objavljene i rokovi za godišnje objavljivanje informacija koje se odnose na izvješće o solventnosti i financijskom stanju u skladu sa stavkom 2. te na izvješće o izvješću o solventnosti i financijskom stanju na razini grupe u skladu s člankom 1.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene koji se odnose na pojedinačno i grupno izvješće o solventnosti i financijskom stanju, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima i predlošcima za objavljivanje i načinu objavljivanja pojedinačnog i grupnog izvješća o solventnosti i financijskom stanju kako je utvrđeno u ovom članku.

EIOPA Komisiji dostavlja navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast donošenja provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.”;

72.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 256.a

Struktura grupe

Države članice zahtijevaju od društava za osiguranje i društava za reosiguranje, osigurateljnih holdinga i mješovitih osigurateljnih holdinga da na razini grupe jedanput godišnje objavljuju pravnu, upravljačku i organizacijsku strukturu, uključujući opis svih društava kćeri, značajno povezanih poduzeća i značajnih podružnica koje pripadaju grupi.”;

73.

u članku 258. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a za usklađivanje provedbenih mjera iz stavaka 1. i 2. ovog članka.”;

74.

članak 259. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 259.

Izvješća EIOPA-e

1.   EIOPA podnosi godišnja izvješća Europskom parlamentu u skladu s člankom 50. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   EIOPA izvješćuje, između ostalog, o svim relevantnim i značajnim iskustvima u okviru nadzornih aktivnosti i suradnji između nadzornika u okviru glave III., a posebno o:

(a)

procesu imenovanja nadzornika grupe, broju nadzornika grupe i njihovoj geografskoj zastupljenosti;

(b)

radu kolegija nadzornika, posebno s obzirom na sudjelovanje i predanost nadzornih tijela kad ona nisu nadzornik grupe.

3.   EIOPA može također, u smislu stavka 1. ovog članka po potrebi izvješćivati o glavnim spoznajama do kojih je došla na temelju pregleda iz članka 248. stavka 6.”;

75.

članak 260. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 260.

Matična društva izvan Unije: provjera istovjetnosti

1.   U slučaju iz članka 213. stavka 2. točke (c) predmetna nadzorna tijela provjeravaju podliježu li društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, čije matično društvo ima sjedište izvan Unije, nadzoru nadzornih tijela iz trećih zemalja, koji je istovjetan onom koji je propisan u ovoj glavi o nadzoru na razini grupe društava za osiguranje i društava za reosiguranje iz članka 213. stavka 2. točaka (a) i (b).

Ako nije donesen delegirani akt u skladu sa stavcima 2., 3. ili 5. ovog članka, provjeru obavlja nadzorno tijelo koje bi bilo nadzornik grupe da se primjenjuju kriteriji iz članka 247. stavka 2. (‚vršitelj dužnosti nadzornika grupe’), na zahtjev matičnog društva ili bilo kojeg društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koje je dobilo odobrenje u Uniji ili na vlastitu inicijativu. EIOPA pomaže vršitelju dužnosti nadzornika grupe u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Prilikom obavljanja navedenog taj vršitelj dužnosti nadzornika grupe kojemu pomaže EIOPA savjetuje se s drugim predmetnim nadzornim tijelima prije nego što donese odluku o istovjetnosti. Ta se odluka donosi u skladu s kriterijima donesenima u skladu sa stavkom 2. Vršitelj dužnosti nadzornika grupe ne donosi nikakvu odluku koja se odnosi na treću zemlju, a koja je u suprotnosti s bilo kojom prije donesenom odlukom za tu treću zemlju osim ako je nužno uzeti u obzir značajne promjene u nadzornom sustavu iz glave I. i nadzornom sustavu treće zemlje.

Ako se nadzorna tijela ne slažu s odlukom donesenom u skladu s trećim podstavkom, ona mogu u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1094/2010 uputiti predmet EIOPA-i i tražiti njezinu pomoć u roku od tri mjeseca nakon što ih je vršitelj dužnosti nadzornika grupe obavijestio o toj odluci. U tom slučaju EIOPA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene tim člankom.

2.   Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se određuju kriteriji za procjenu jednakosti bonitetnog sustava solventnosti treće zemlje s onim koji je utvrđen u ovoj glavi.

3.   Ako treća zemlja ispunjava kriterije donesene u skladu sa stavkom 2. ovog članka, Komisija može u skladu s člankom 301.a, uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje istovjetan s bonitetnim sustavom utvrđenim u ovoj glavi.

Takav se delegirani akt redovito preispituje kako bi se uzele u obzir sve promjene bonitetnog sustava za nadzor grupa iz ove glave i bonitetnog sustava u trećoj zemlji za nadzor grupa i sve druge promjene propisa koje mogu utjecati na odluku o jednakosti.

EIOPA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis svih trećih zemalja iz prvog podstavka.

4.   Ako ne postoji delegirani akt Komisije donesen u skladu sa stavkom 3. ili 5. ovog članka, primjenjuje se članak 262.

5.   Odstupajući od stavka 3., pa čak i ako kriteriji utvrđeni u stavku 2. nisu ispunjeni, Komisija može, za ograničeno razdoblje i u skladu s člankom 301.a te uz pomoć EIOPA-e u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010, donijeti delegirane akte kojima se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje koji se primjenjuje na društva čije matično društvo 1. siječnja 2014. ima sjedište izvan Unije privremeno istovjetan s onim koji je utvrđen u glavi I. ako treća zemlja ispunjava najmanje sljedeće kriterije:

(a)

obvezala se Uniji da će prije isteka tog ograničenog razdoblja usvojiti i primjenjivati bonitetni sustav koji se može ocijeniti istovjetnim u skladu sa stavkom 3. te da će sudjelovati u postupku procjene istovjetnosti;

(b)

uspostavila je program rada radi ispunjavanja obveze iz točke (a);

(c)

dodijelila je dostatna sredstva za ispunjavanje obveze iz točke (a);

(d)

ima bonitetni sustav koji se zasniva na riziku te utvrđuje kvantitativne i kvalitativne uvjete solventnosti i uvjete koji se odnose na nadzorno izvješćivanje i transparentnost te na nadzor grupa;

(e)

sklopila je pisane sporazume o suradnji i razmjeni povjerljivih nadzornih podataka s EIOPA-om i nadzornim tijelima kako su definirana u članku 13. točki (10);

(f)

ima neovisan sustav nadzora;

(g)

uspostavila je obvezu čuvanja poslovne tajne za sve osobe koje djeluju u ime njezinih nadzornih tijela, posebno u pogledu razmjene informacija s EIOPA-om i nadzornim tijelima kako su definirana u članku 13. točki (10).

Svi delegirani akti o privremenoj istovjetnosti u obzir uzimaju izvješća Komisije u skladu s člankom 177. stavkom 2. Ti se delegirani akti redovito preispituju na temelju izvješća o napretku koja izrađuje nadležna treća zemlja, a koja se na godišnjoj osnovi podnose Komisiji na ocjenu. EIOPA pomaže Komisiji u ocjenjivanju ovih izvješća o napretku.

EIOPA objavljuje i na svojoj internetskoj stranici ažurira popis svih trećih zemalja navedenih u prvom podstavku.

Komisija može usvojiti delegirane akte u skladu s člankom 301.a, dodatno navodeći uvjete utvrđene prvim podstavkom. Delegiranim se aktima mogu također obuhvatiti ovlasti nadzornih tijela da uvedu dodatne obveze nadzornog izvješćivanja tijekom razdoblja privremene istovjetnosti.

6.   Ograničeno razdoblje iz stavka 5. završava 31. prosinca 2020. ili na dan od kojeg se, u skladu sa stavkom 3., smatra da je bonitetni sustav te treće zemlje istovjetan onom utvrđenom u ovoj glavi, ovisno o tome što je ranije.

To se razdoblje može produljiti za najviše još godinu dana, ako je EIOPA-i i Komisiji potrebno toliko vremena za procjenjivanje istovjetnosti za potrebe stavka 3.

7.   Ako se u skladu sa stavkom 5. donese delegirani akti kojim se određuje da je bonitetni sustav treće zemlje privremeno istovjetan, države članice primjenjuju članak 261. osim ako u državi članici postoji društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje s ukupnom bilancom koja premašuje ukupnu bilancu matičnog društva izvan Unije. U tom slučaju dužnost nadzornika grupe izvršava vršitelj dužnosti nadzornika grupe.”;

76.

u članku 262. stavku 1., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U nedostatku istovjetnog nadzora iz članka 260. ili ako država članica ne primjenjuje članak 261. u slučaju privremene istovjetnosti u skladu s člankom 260. stavkom 7., ta država članica na društva za osiguravanje i društva za reosiguranje primjenjuje jedno od sljedećeg:

(a)

članke od 218. do 235. i članke od 244. do 258., mutatis mutandis;

(b)

jednu od metoda navedenih u članku 2.”;

77.

U članku 300. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Iznosi izraženi u eurima u ovoj Direktivi revidiraju se svakih pet godina tako da se osnovni iznos u eurima povećava za postotnu promjenu Harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena svih država članica kako ga objavljuje Komisija (Eurostat) od 31. prosinca 2015. do datuma revizije i zaokruženog na višekratnik od 100 000 EUR.”;

78.

članak 301. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 301.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Europski odbor za osiguranje i strukovno mirovino osiguranje, uspostavljen Odlukom Komisije 2004/9/EZ (33). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, u vezi s njezinim člankom 4.

Članak 301.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Delegiranje ovlasti iz članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od 23. svibnja 2014.

Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b.

Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članaka 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. ili 308.b stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 301.b

Odredba o donošenju regulatornih tehničkih standarda

1.   Komisija do 24. svibnja 2016. kada prvi put donosi regulatorne tehničke standarde predviđene u člancima 50., 58., 75., 86., 92., 97., 111., 135., 143., 244., 245., 248. i 249. primjenjuje postupak utvrđen u članku 301.a. Sve izmjene takvih delegiranih akata ili, po završetku privremenog razdoblja, svi novi regulatorni tehnički standardi donose se u skladu člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

2.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz stavka 1. u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

3.   EIOPA može do 24. svibnja 2016. Komisiji podnijeti nacrte regulatornih tehničkih standarda kako bi delegirane akte predviđene u člancima 17., 31., 35., 37., 50., 56., 75., 86., 92., 97., 99., 109.a, 111., 114., 127., 130., 135., 143., 172., 210., 211., 216., 217., 227., 234., 241., 244., 245., 247., 248., 256., 258., 260. i 308.b prilagodila tehničkim kretanjima na financijskim tržištima.

Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda ograničavaju se na tehničke aspekte delegiranih akata iz prvog podstavka, u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

79.

u članku 304. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2020. podnosi izvješće o primjeni pristupa navedenog u stavku 1. i praksama koje su nadzorna tijela donijela na temelju stavka 1., te mu prema potrebi prilaže odgovarajuće prijedloge. U tom se izvješću naglasak posebno stavlja na prekogranične učinke uporabe tog pristupa s ciljem sprečavanja regulatorne arbitraže društava za osiguranje i društava za reosiguranje.”.

80.

u glavi VI. poglavlju I. dodaje se sljedeći odjeljak:

ODJELJAK 3.

OSIGURANJE I REOSIGURANJE

Članak 308.a

Postupno uvođenje

1.   Od 1. travnja 2015. države članice osiguravaju da nadzorna tijela imaju ovlast odlučivanja o odobrenju:

(a)

pomoćnih vlastitih sredstava u skladu s člankom 90.;

(b)

razvrstavanja stavki vlastitih sredstava iz članka 95. trećeg stavka;

(c)

provođenja posebnih parametara u skladu s člankom 104. stavkom 7.;

(d)

potpunog ili djelomičnog unutarnjeg modela u skladu s člancima 112. i 113.;

(e)

subjekata posebne namjene koji će se na njihovom teritoriju osnovati u skladu s člankom 211.;

(f)

pomoćnih vlastitih sredstava posredničkog osigurateljnog holdinga u skladu s člankom 226. stavkom 2.;

(g)

unutarnjeg modela grupe u skladu s člankom 230., člankom 231. i člankom 233. stavkom 5.;

(h)

korištenja podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju u skladu s člankom 304.;

(i)

korištenja uravnotežene prilagodbe relevantnoj vremenskoj strukturi nerizične kamatne stope u skladu s člancima 77.b i 77.c;

(j)

kada države članice tako zahtijevaju, korištenja prilagodbe zbog volatilnosti relevantnoj vremenskoj strukturi nerizične kamatne stope u skladu s člankom 77.d;

(k)

primjene prijelazne mjere na nerizične kamatne stope u skladu s člankom 308.c;

(l)

primjene prijelazne mjere na tehničke pričuve u skladu s člankom 308.d.

2.   Od 1. travnja 2015. države članice osiguravaju da su nadzorna tijela ovlaštena:

(a)

odrediti razinu i opseg grupnog nadzora u skladu s glavom III., poglavljem I. odjeljcima 2. i 3.;

(b)

odrediti nadzornika grupe u skladu s člankom 247.;

(c)

uspostaviti kolegij nadzornika u skladu s člankom 248.

3.   Od 1. srpnja 2015. države članice osiguravaju da su nadzorna tijela ovlaštena:

(a)

odlučiti da oduzmu bilo koje sudjelovanje u skladu s člankom 228. drugim podstavkom;

(b)

odrediti izbor metode izračuna solventnosti grupe u skladu s člankom 220.;

(c)

prema potrebi donijeti odluku o istovjetnosti u skladu s člancima 227. i 260.;

(d)

dopustiti društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje da podliježu člancima 238. i 239. u skladu s člankom 236.;

(e)

donositi odluke iz članaka 262. i 263.;

(f)

prema potrebi odlučivati o primjeni prijelaznih mjera u skladu s člankom 308.b.

4.   Države članice obvezuju predmetna nadzorna tijela na razmatranje zahtjeva koje podnesu društva za osiguranje i društva za reosiguranje za dobivanje odobrenja ili suglasnosti u skladu sa stavcima 2. i 3. Odluke koje nadzorna tijela donesu o zahtjevima za odobrenje ili suglasnost ne primjenjuju se prije 1. siječnja 2016.

Članak 308.b

Prijelazne mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 12., društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koja do 1. siječnja 2016. prestanu sklapati nove ugovore o osiguranju ili reosiguranju i isključivo upravljaju svojim postojećim portfeljem kako bi prestala s radom ne podliježu glavama I., II. i III. ove Direktive do datuma utvrđenih stavkom 2.:

(a)

kada je društvo dokazalo nadzornom tijelu da će prestati s radom prije 1. siječnja 2019.; ili

(b)

kada društvo podliježe mjerama reorganizacije utvrđenima u glavi IV. poglavlju II. i imenovan je upravitelj.

2.   Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje na koja se primjenjuje:

(a)

stavak 1. točka (a) podliježu glavama I., II. i III. ove Direktive od 1. siječnja 2019. ili od ranijeg datuma ako nadzorno tijelo nije zadovoljno napretkom koji je postignut u pogledu prestanka rada društva.

(b)

stavak 1. točka (b) podliježu glavama I., II. i III. ove Direktive od 1. siječnja 2021. ili od ranijeg datuma ako nadzorno tijelo nije zadovoljno napretkom koji je postignut u pogledu prestanka rada društva.

3.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje prijelaznim mjerama iz stavaka 1. i 2. podliježu samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

društvo nije dio grupe ili ako jest, sva društva koja čine grupu prestala su sklapati nove ugovore o osiguranju ili reosiguranju;

(b)

društvo svojem nadzornom tijelu dostavlja godišnje izvješće kojim se utvrđuje napredak postignut u pogledu njegovog prestanka s radom;

(c)

društvo je svoje nadzorno tijelo obavijestilo da primjenjuje prijelazne mjere.

Stavcima 1. i 2. ne sprečava se rad društava u skladu s glavama I., II. i III. ove Direktive.

4.   Države članice sastavljaju popis predmetnih društava za osiguranje i društava za reosiguranje i dostavljaju ga ostalim državama članicama.

5.   Države članice osiguravaju da se za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za podnošenje informacija iz članka 35. stavaka od 1. do 4. na godišnjoj ili rjeđoj osnovi svake financijske godine smanjuje za dva tjedna, a počinje teći najkasnije 20 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegova financijska godina završava na dan 30. lipnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do najkasnije 14 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegove financijske godine završavaju na dan 30. lipnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

6.   Za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za objavu informacija iz članka 51. svake se financijske godine smanjuje za dva tjedna, a počinje teći najkasnije 20 tjedana nakon kraja financijske godine društva pri čemu njegova financijska godina završava na dan 30. lipnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do najkasnije 14 tjedana nakon završetka financijske godine društva pri čemu njegove financijske godine završavaju na dan 30. lipnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

7.   Za vrijeme razdoblja od najviše četiri godine nakon 1. siječnja 2016. rok koji društva za osiguranje i društva za reosiguranje imaju za podnošenje informacija iz članka 35. stavaka od 1. do 4. na tromjesečnoj osnovi svake se financijske godine smanjuje za tjedan dana, a počinje teći najkasnije osam tjedana nakon kraja bilo kojeg tromjesečja na dan 1. siječnja 2016. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2017., do pet tjedana nakon kraja bilo kojeg tromjesečja na dan 1. siječnja 2019. ili kasnije, ali prije 1. siječnja 2020.

8.   Države članice osiguravaju da se stavci 5., 6. i 7. ovog članka primjenjuju mutatis mutandis na sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje, osigurateljne holdinge i mješovite osigurateljne holdinge na razini grupe u skladu s člancima 254. i 256., pri čemu se rokovi iz stavaka 5., 6. i 7. produljuju za šest tjedana.

9.   Neovisno o članku 94., stavke osnovnih vlastitih sredstava uključuju se u osnovna vlastita sredstva kategorije 1 u trajanju do 10 godina nakon 1. siječnja 2016., pod uvjetom da su u pitanju stavke:

(a)

koje su izdane prije 1. siječnja 2016. ili prije datuma stupanja delegiranog akta iz članka 97. na snagu, ovisno o tome što je ranije;

(b)

koje bi se 31. prosinca 2015. mogle upotrijebiti za dosezanje raspoložive granice solventnosti do 50 % granice solventnosti u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donose na temelju članka 16. stavka 3. Direktive 73/239/EEZ, članka 1. Direktive 2002/13/EZ, članka 27. stavka 3. Direktive 2002/83/EZ i članka 36. stavka 3. Direktive 2005/68/EZ;

(c)

koje inače ne bi bile svrstane u kategoriju 1 ili kategoriju 2 u skladu s člankom 94.

10.   Neovisno o članku 94., stavke osnovnih vlastitih sredstava uključuju se u osnovna vlastita sredstva kategorije 2 u trajanju do 10 godina nakon 1. siječnja 2016. pod uvjetom da su u pitanju stavke:

(a)

koje su izdane prije 1. siječnja 2016. ili prije datuma stupanja delegiranog akta iz članka 97. na snagu, ovisno o tome što je ranije;

(b)

koje bi se 31. prosinca 2015. mogle upotrijebiti za dosezanje raspoložive granice solventnosti do 25 % granice solventnosti u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donose na temelju članka 16. stavka 3. Direktive 73/239/EEZ, članka 1. Direktive 2002/13/EZ, članka 27. stavka 3. Direktive 2002/83/EZ i članka 36. stavka 3. Direktive 2005/68/EZ.

11.   U odnosu na društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja ulažu u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente na temelju preoblikovanih kredita izdanih prije 1. siječnja 2011., zahtjevi iz članka 135. stavka 2. primjenjuju se samo u okolnostima u kojima se nove odnosne izloženosti nakon 31. prosinca 2014. dodaju ili zamijene.

12.   Neovisno o članku 100., članku 101. stavku 3. i članku 104. primjenjuje se sljedeće:

(a)

do 31. prosinca 2017. standardni parametri koji se koriste za izračunavanje podmodula koncentracije rizika i podmodula rizika prinosa u skladu sa standardnom formulom u odnosu na izloženosti središnjim državama država članica ili središnjim bankama denominiranih i financiranih u domaćoj valuti bilo koje države članice isti su kao oni koji bi se primjenjivali na takva izlaganja denominirana i financirana u svojim domaćim valutama;

(b)

standardni parametri koje će se koristiti pri izračunavanju podmodula koncentracije rizika i podmodula rizika prinosa u skladu sa standardnom formulom, 2018. se smanjuju za 80 % u odnosu na izloženosti središnjim državama država članica ili središnjim bankama denominiranih i financiranih u domaćoj valuti bilo koje druge države članice;

(c)

standardni parametri koje će se koristiti pri izračunavanju podmodula koncentracije rizika i podmodula rizika prinosa u skladu sa standardnom formulom, 2019. se smanjuju za 50 % u odnosu na izloženosti središnjim državama država članica ili središnjim bankama denominiranih i financiranih u domaćoj valuti bilo koje druge države članice;

(d)

standardni parametri koje će se koristiti pri izračunavanju podmodula koncentracije rizika i podmodula rizika prinosa u skladu sa standardnom formulom, od 1. siječnja 2020. ne smanjuju se u odnosu na izloženosti središnjim državama država članica ili središnjim bankama denominiranih i financiranih u domaćoj valuti bilo koje druge države članice.

13.   Neovisno o članku 100., članku 101. stavku 3. i članku 104., standardni parametri koji će se koristiti za vrijednosne papire koje je društvo kupilo 1. siječnja 2016. ili ranije, pri izračunu podmodula rizika vrijednosnih papira u skladu sa standardnom formulom bez opcije utvrđene člankom 304. izračunavaju se kao ponderirani prosjeci:

(a)

standardnog parametra koji se koristi za izračun podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira u skladu s člankom 304.; i

(b)

standardnog parametra koji se koristi za izračun podmodula rizika vrijednosnih papira u skladu sa standardnom formulom bez opcije utvrđene člankom 304.

Ponder za parametar izražen u prvom podstavku točki (b) na kraju svake godine povećava se barem linearno s 0 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. na 100 % 1. siječnja 2023.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a dodatno pojašnjavajući kriterije koje treba ispuniti, uključujući vrijednosne papire koji mogu ovisiti o prijelaznom razdoblju.

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene tog prijelaznog razdoblja, EIOPA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda o postupcima za primjenu ovog stavka.

EIOPA Komisiji podnosi navedene nacrte provedbenih tehničkih standarda do 30. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz četvrtog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010.

14.   Neovisno o članku 138. stavku 3. i ne dovodeći u pitanje stavak 4. tog članka, kada su društva za osiguranje i društva za reosiguranje usklađena s potrebnom granicom solventnosti iz članka 16.a Direktive 73/239/EEZ, članka 28. Direktive 2002/83/EZ odnosno članaka 37., 38. ili 39. Direktive 2005/68/EZ, koja se primjenjuje u pravu države članice na dan prije stavljanja izvan snage tih direktiva u skladu s člankom 310. ove Direktive, no u prvoj godini primjene ove Direktive nisu usklađena s potrebnim solventnim kapitalom, nadzorno tijelo od predmetnog društva za osiguranje ili društva za reosiguranje zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera za dosezanje razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili smanjenje njegovog profila rizičnosti kako bi se do 31. prosinca 2017. osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Predmetno društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje svaka tri mjeseca dostavlja svojem nadzornom tijelu izvješće o napretku u kojemu navodi poduzete mjere i napredak ostvaren u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom.

Produljenje roka iz prvog podstavka ukida se ako izvješće o napretku pokazuje da nije ostvaren značajan napredak u ponovnom dosezanju razine prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće potrebnog solventnog kapitala ili napredak u smanjenju profila rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom u razdoblju od dana kad je utvrđeno postojanje neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom do dana dostavljanja izvješća o napretku.

15.   Kada su na dan 23. svibnja 2014. matične države članice primjenjivale odredbe iz članka 4. Direktive 2003/41/EZ, te matične države članice mogu nastaviti primjenjivati zakone i druge propise koje su donijele radi usklađivanja s člancima od 1. do 19., od 27. do 30., od 32. do 35. i od 37. do 67. Direktive 2002/83/EZ koji su na snazi zadnjeg dana primjene Direktive 2002/83/EZ do 31. prosinca 2019.

Komisija može donijeti delegirane akte kojima se mijenja prijelazno razdoblje propisano ovim stavkom ako su izmjene članka od 17. do 17.c Direktive 2003/41/EZ usvojene prije datuma navedenog u ovom stavku.

16.   U razdoblju do 31. ožujka 2022. države članice krajnjem matičnom društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje mogu dopustiti podnošenje zahtjeva za odobrenje unutarnjeg modela na razini grupe primjenjivog na dio grupe pod uvjetom da se i društvo i krajnje matično društvo nalaze u istoj državi članici i da taj dio čini zaseban dio koji ima znatno drugačiji profil rizičnosti od ostatka grupe.

17.   Neovisno o članku 218. stavcima 2. i 3., prijelazne odredbe navedene u stavcima od 8. do 12. i stavku 15. ovog članka i člancima 308.c, 308.d i 308.e primjenjuju se mutatis mutandis na razini grupe.

Neovisno o članku 218. stavcima 2., 3. i 4., prijelazne odredbe navedene u stavku 14. ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis na razini grupe i kada su sudjelujuća društva za osiguranje ili društva za reosiguranje odnosno društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi usklađena s prilagođenom solventnošću iz članka 9. Direktive 98/78/EZ no nisu usklađena s potrebnim solventnim kapitalom grupe.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 301.a kojima se utvrđuju promjene u solventnosti grupe kada se primjenjuju prijelazne odredbe iz stavku 13. ovog članka koje se odnose na:

(a)

ukidanje dvostrukog korištenja prihvatljivih vlastitih sredstava i stvaranje kapitala unutar grupe prema člancima 222. i 223.;

(b)

vrednovanje imovine i obveza prema članku 224.;

(c)

primjenu metoda izračuna na povezana društva za osiguranje i društva za reosiguranje prema članku 225.;

(d)

primjenu metoda izračuna na posredničke osigurateljne holdinge prema članku 226.;

(e)

metode izračuna solventnosti grupe prema člancima 230. i 233.;

(f)

izračun potrebnog solventnog kapitala grupe prema članku 231.;

(g)

određivanje kapitalnog dodatka prema članku 232.;

(h)

načela izračuna solventnosti grupe osigurateljnog holdinga prema članku 235.;

Članak 308.c

Prijelazna mjera o nerizičnim kamatnim stopama

1.   Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu, ovisno o prethodnom odobrenju svojeg nadzornog tijela, provesti prijelaznu prilagodbu relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa u odnosu na dopuštene obveze osiguranja i reosiguranja.

2.   Prilagodba se za svaku valutu izračunava kao dio razlike između:

(a)

kamatne stope koju je društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje odredilo u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donesu na temelju članka 20. Direktive 2002/83/EZ na zadnji dan primjene te direktive;

(b)

godišnje efektivne stope izračunane kao jedinstvena diskontna stopa koja, ako se primijeni na novčane tokove portfelja dopuštenih obveza osiguranja i reosiguranja, rezultira vrijednošću koja je jednaka vrijednosti najbolje procjene portfelja dopuštenih obveza osiguranja i reosiguranja pri čemu se u obzir uzima vremenska vrijednost novca korištenjem relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77. stavka 2.

Ako su države članice donijele zakone i druge propise na temelju članka 20. stavka 1. točke B. podtočke (a) ii. Direktive 2002/83/EZ, kamatna stopa iz prvog podstavka točke (a) ovog stavka određuje se pomoću metoda koje društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koristi na zadnji dan primjene Direktive 2002/83/EZ.

Dio iz prvog podstavka linearno se smanjuje na kraju svake godine sa 100 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. do 0 % 1. siječnja 2032.

Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa iz točke (b) prilagođava se relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa utvrđenoj člankom 77.d.

3.   Dopuštene obveze osiguranja i reosiguranja uključuju samo obveze osiguranja ili reosiguranja koje zadovoljavaju sljedeće zahtjeve:

(a)

ugovori koji dovode do obveza osiguranja i reosiguranja sklopljeni su prije prvog dana primjene ove Direktive, isključujući produženja ugovora tog datuma ili kasnije;

(b)

do zadnjeg dana primjene Direktive 2002/83/EZ, tehničke odredbe za obveze osiguranja i reosiguranja utvrđene su u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donesu na temelju članka 20. te direktive na zadnji dan njezine primjene;

(c)

članak 77.b ne primjenjuje se na obveze osiguranja i reosiguranja.

4.   Društva za osiguranja i društva za reosiguranje koja primjenjuju stavak 1:

(a)

ne uključuju dopuštene obveze osiguranja i reosiguranja u izračun prilagodbe zbog volatilnosti utvrđen u članku 77.d;

(b)

ne primjenjuju članak 308.d;

(c)

u sklopu svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju iz članka 51., objavljuju da primjenjuju prijelaznu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa i kvantifikaciju utjecaja neprimjenjivanja ove prijelazne mjere na njihov financijski položaj.

Članak 308.d

Prijelazne mjere o tehničkim odredbama

1.   Podložno prethodnom odobrenju svojeg nadzornog tijela, društva za osiguranje i društva za reosiguranje na tehničke pričuve mogu primijeniti privremeni odbitak. Taj se odbitak može primijeniti na razini homogenih grupa rizika iz članka 80.

2.   Privremeni odbitak odgovara dijelu razlike između sljedećih dvaju iznosa:

(a)

tehničke pričuve nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o osiguranju i subjekata posebne namjene, izračunane u skladu s člankom 76. na prvi dan primjene ove Direktive;

(b)

tehničke pričuve nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o osiguranju izračunanih u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donesu na temelju članka 15. Direktive 73/239/EEZ, članka 20. Direktive 2002/83/EZ i članka 32. Direktive 2005/68/EZ na dan prije stavljanja izvan snage tih direktiva u skladu s člankom 310. ove Direktive.

Najveći mogući dio koji se može odbiti linearno se smanjuje na kraju svake godine sa 100 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2016. do 0 % 1. siječnja 2032.

Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje prvog dana primjene ove Direktive primjenjuju prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d, iznos iz točke (a) izračunava se uz prilagodbu zbog volatilnosti na taj datum.

3.   Podložno prethodnom odobrenju ili na inicijativu nadzornog tijela, iznosi tehničkih pričuvi, prema potrebi uključujući iznos prilagodbe zbog volatilnosti, a koji se koriste za izračun privremenog odbitka iz stavka 2. točaka (a) i (b), mogu se ponovno izračunati svaka 24 mjeseca ili češće u slučaju da se profil rizičnosti društva osjetno promijenio.

4.   Odbitak iz stavka 2. nadzorno tijelo može ograničiti ako bi njegova primjena mogla rezultirati u smanjenju obveznih financijskih sredstava kojima društvo mora raspolagati u usporedbi s onima koja se izračunavaju u skladu sa zakonima i drugim propisima koji se donesu na temelju Direktive 73/239/EEZ, Direktive 2002/83/EZ i Direktive 2005/68/EZ na dan prije stavljanja izvan snage tih direktiva u skladu s člankom 310. ove Direktive.

5.   Društva za osiguranja i društva za reosiguranje koja primjenjuju stavak 1:

(a)

ne primjenjuju članak 308.c;

(b)

kada ne ispunjavaju uvjete potrebnog solventnog kapitala bez primjene privremenog odbitka, svojem nadzornom tijelu svake godine podnose izvješće u kojem se utvrđuju poduzete mjere i postignuti napredak da se na kraju prijelaznog razdoblja utvrđenog stavkom 2. ponovno dosegne razina prihvatljivih vlastitih sredstava koja pokrivaju potrebni solventni kapital ili da se smanji njihov profil rizičnosti kako bi se ponovno postigla usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom;

(c)

u sklopu svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju iz članka 51., objavljuju da na tehničke pričuve primjenjuju privremeni odbitak i kvantifikaciju utjecaja neprimjenjivanja tog privremenog odbitka na njihov financijski položaj.

Članak 308.e

Plan o postupnom uvođenju prijelaznih mjera za nerizične kamatne stope i tehničke pričuve

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja primjenjuju prijelazne mjere utvrđene u člancima 308.c ili 308.d obavješćuju nadzorno tijelo čim primijete da neće biti usklađena s potrebnim solventnim kapitalom bez primjene tih prijelaznih mjera. Nadzorno tijelo od predmetnih društava za osiguranje ili društava za reosiguranje zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja.

U roku od dva mjeseca od primijećene neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom bez primjene privremenog odbitka, dotično društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje svojem nadzornom tijelu dostavlja plan o postupnom uvođenju u kojem se utvrđuju planirane mjere za dosezanje razine prihvatljivih vlastitih sredstava koja pokrivaju potrebni solventni kapital ili da se smanji njegov profil rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja. Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje tijekom prijelaznog razdoblja može ažurirati plan o postupnom uvođenju.

Dotična društva za osiguranje i društva za reosiguranje nadzornom tijelu godišnje podnose izvješće u kojem se utvrđuju poduzete mjere i postignuti napredak za osiguravanje usklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja. Nadzorna tijela opozivaju odobrenje za primjenu prijelazne mjere ako izvješće o napretku pokaže da je usklađenost s potrebnim kapitalom na kraju prijelaznog razdoblja nerealistična”;

81.

Članak 309. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člancima 4., 10, 13, 14, 18, 23, od 26. do 32., od 34. do 49., od 51. do 55., 67., 68., 71., 72., od 74. do 85., od 87. do 91., od 93. do 96., 98., od 100. do 110., 112., 113., od 115. do 126., 128., 129., od 131. do 134., od 136. do 142., 144., 146., 148., od 162. do 167., 172., 173., 178., 185., 190., 192., od 210. do 233., od 235. do 240., od 243. do 258., od 260. do 263., 265., 266., 303. i 304. te prilozima III. i IV. do 31. ožujka 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Neovisno o drugom podstavku, države članice primjenjuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 308.a od 1. travnja 2015.”;

82.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 310.a

Osoblje i resursi EIOPA-e

EIOPA procjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezinog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Direktivom te u vezi s tim podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

83.

Članak 311. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 311.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 308.a primjenjuje se od 1. travnja 2015.

Članci 1., 2., 3., od 5. do 9., 11., 12., 15., 16., 17., od 19. do 22., 24., 25., 33., od 57. do 66., 69., 70., 73, 145., 147., od 149. do 161., od 168. do 171., od 174. do 177., od 179. do 184., od 186. do 189., 191., od 193. do 209., od 267. do 300., 302., od 305. do 308., 308.b te prilozi I. i II., V., VI. i VII. primjenjuju se od 1. siječnja 2016.

Komisija može donijeti delegirane akte te regulatorne i provedbene tehničke standarde prije datuma navedenog u trećem stavku.”;

84.

U Prilogu III. dijelu A točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

„(28)

u svakom slučaju i kao alternativa oblicima društva za neživotno osiguranje, navedenima u točkama od (1) do (27) i (29), oblik europskog društva (SE) kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2157/2001(1);

(29)

u mjeri u kojoj predmetna država članica dopušta da pravni oblik zadruge preuzme poslove neživotnog osiguranja i kao alternativa oblicima društva za neživotno osiguranje navedenima u točkama od (1) do (28), oblik Europske zadruge u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 (34).

85.

U Prilogu III. dijelu B točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

„(28)

u svakom slučaju i kao alternativa oblicima društva za životno osiguranje, navedenima u točkama od (1) do (27) i (29), oblik europskog društva (SE) kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2157/2001;

(29)

u mjeri u kojoj predmetna država članica dopušta da pravni oblik zadruge preuzme poslove životnog osiguranja i kao alternativa oblicima društva za životno osiguranje navedenima u točkama od (1) do (28), oblik Europske zadruge u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003.”;

86.

U Prilogu III. dijelu C točka (28) zamjenjuje se sljedećim:

„(28)

u svakom slučaju i kao alternativa oblicima društva za reosiguranje, navedenima u točkama od (1) do (27) i (29), oblik europskog društva (SE) kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2157/2001;

(29)

u mjeri u kojoj predmetna država članica dopušta da pravni oblik zadruge preuzme poslove reosiguranja i kao alternativa oblicima društva za reosiguranje navedenima u točkama od (1) do (28), oblik Europske zadruge u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003.”;

87.

u korelacijskoj tablici u Prilogu VII., u stupcu „Ova Direktiva” kao sukladan članku 5. točki (d) Direktive 73/239/EEZ umeće se članak 13. točka (27).

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1060/2009

U Uredbi (EZ) br. 1060/2009, članak 2. stavak 3. briše se.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1094/2010

Uredba (EU) br. 1094/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

2.

u članku 17. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje nadzorno tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”

Članak 5.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) br. 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

2.

u članku 17. stavku 2., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”

Članak 6.

Revizija

Komisija do 1. siječnja 2017. i nakon toga na godišnjoj osnovi, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem navodi jesu li ESA-e podnijele nacrte regulatornih tehničkih standarda i provedbenih tehničkih standarda predviđenih u direktivama 2003/71/EZ i 2009/138/EZ, je li podnošenje tih nacrta regulatornih tehničkih standarda ili provedbenih tehničkih standarda obvezno ili neobvezno, prema potrebi uz prijedloge.

Članak 7.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 1. točkom (1) te člankom 2. točkama (1), (3), od (6) do (11), (13), (14), od (17) do (23), (32), (34), (36), od (38) do (44), od (46) do (54), od (56) do (59), od (65) do (70), (72), (75), (76), (80), (81), (84), (85) i (86) do 31. ožujka 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

2.   One primjenjuju mjere iz stavka 1. od 1. siječnja 2016.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine toga upućivanja.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 2. točke (25), (43) i (82) primjenjuju se od 31. ožujka 2015.

Članak 9.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 159, 28.5.2011., str. 10.

(2)  SL C 218, 23.7.2011., str. 82.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(4)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(5)  Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(6)  Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(7)  Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 331, 15.12.2010., str. 120.).

(8)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(9)  Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(11)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(12)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(13)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu europskih zadruga (SCE) (SL L 207, 18.8.2003., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

(15)  Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).

(16)  Direktiva Vijeća 64/225/EEZ od 25. veljače 1964. o ukidanju ograničenja slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u području reosiguranja i retrocesije (SL 56, 4.4.1964., str. 878.).

(17)  Prva direktiva Vijeća 73/239/EEZ od 24. srpnja 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na osnivanje i obavljanje poslova izravnog osiguranja osim životnog osiguranja (SL L 228, 16.8.1973., str. 3.).

(18)  Direktiva Vijeća 73/240/EEZ od 24. srpnja 1973. o ukidanju ograničenja slobode poslovnog nastana za poslove izravnog osiguranja osim životnog osiguranja (SL L 228, 16.8.1973., str. 20.).

(19)  Direktiva Vijeća 76/580/EEZ od 29. lipnja 1976. o izmjeni Direktive 73/239/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na pokretanje i obavljanje poslova izravnog osiguranja osim životnog osiguranja (SL L 189, 13.7.1976., str. 13.).

(20)  Direktiva Vijeća 78/473/EEZ od 30. svibnja 1978. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na suosiguranje na razini Zajednice (SL L 151, 7.6.1978., str. 25.).

(21)  Direktiva Vijeća 84/641/EEZ od 10. prosinca 1984. o izmjeni, posebno u pogledu turističke pomoći, Prve direktive (73/239/EEZ) o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na osnivanje i obavljanje poslova izravnog osiguranja osim životnog osiguranja (SL L 339, 27.12.1984., str. 21.).

(22)  Direktiva Vijeća 87/344/EEZ od 22. lipnja 1987. o usklađivanju zakona i drugih propisa o osiguranju troškova pravne zaštite (SL L 185, 4.7.1987., str. 77.).

(23)  Druga direktiva Vijeća 88/357/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na izravno osiguranje osim životnog osiguranja, koja propisuje odredbe kako bi se olakšalo učinkovito ostvarivanje slobode pružanja usluga i izmjeni Direktive 73/239/EEZ (SL L 172, 4.7.1988., str. 1.).

(24)  Direktiva Vijeća 92/49/EEZ od 18. lipnja 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na izravno osiguranje osim životnog osiguranja te kojom se izmjenjuje Direktiva 73/239/EEZ i Direktiva 88/357/EEZ (Treća direktiva o neživotnom osiguranju) (SL L 228, 11.8.1992., str. 1.).

(25)  Direktiva 98/78/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o dodatnom nadzoru društava za osiguranje u grupi osiguravatelja (SL L 330, 5.12.1998., str. 1.).

(26)  Direktiva 2001/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o reorganizaciji i likvidaciji društava za osiguranje (SL L 110, 20.4.2001., str. 28.).

(27)  Direktiva 2002/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o životnom osiguranju (SL L 345, 19.12.2002., str. 1.).

(28)  Direktiva 2005/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2005. o reosiguranju i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 92/49/EEZ, kao i direktiva 98/78/EZ i 2002/83/EZ (SL L 323, 9.12.2005., str. 1.).

(29)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).”;

(30)  Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).”;

(31)  Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).”;

(32)  Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).”;

(33)  Odluka Komisije 2004/9/EZ od 5. studenoga 2003.o osnivanju Europskog odbora za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 3, 7.1.2004., str. 34.).”;

(34)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu europskih zadruga (SCE) (SL L 207, 18.8.2003., str. 1.).”;


22.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 153/62


DIREKTIVA 2014/53/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) nekoliko je puta bitno izmijenjena. Kako su predviđene daljnje izmjene, trebalo bi ju je zamijeniti radi jasnoće.

(2)

Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se pravila za akreditaciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti, određuje okvir za tržišni nadzor proizvoda i kontrolu proizvoda iz trećih zemalja te se utvrđuju opća načela za oznaku CE.

(3)

Odlukom br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se opća načela i referentne odredbe za primjenu u sektorskom zakonodavstvu radi utvrđivanja usklađenog temelja za reviziju ili preinaku navedenog zakonodavstva. Direktivu 1999/5/EZ trebalo bi stoga prilagoditi navedenoj Odluci.

(4)

Bitni zahtjevi utvrđeni u Direktivi 1999/5/EZ koji se odnose na terminalnu opremu u nepokretnoj mreži, odnosno osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštita imovine i odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti, primjereno su obuhvaćeni Direktivom 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Direktivom 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). Ova se Direktiva stoga ne bi trebala primjenjivati na terminalnu opremu u nepokretnoj mreži.

(5)

Pitanja tržišnog natjecanja na tržištu terminalne opreme primjereno su obuhvaćena Direktivom Komisije 2008/63/EZ (8), posebno kroz obvezu nacionalnih regulatornih tijela da osiguraju objavljivanje pojedinosti tehničkih specifikacija sučelja za mrežni pristup. Stoga u ovu Direktivu nije potrebno uključiti zahtjeve za olakšavanje tržišnog natjecanja na tržištu telekomunikacijske terminalne opreme obuhvaćene Direktivom 2008/63/EZ.

(6)

Oprema koja namjerno odašilje ili prima radijske valove s ciljem radijske komunikacije ili radiodeterminacije sustavno se koristi radiofrekvencijskim spektrom. Kako bi se osigurala učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra s ciljem izbjegavanja štetnih smetnji, sva bi takva oprema trebala biti obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

(7)

Ciljevi koji se odnose na sigurnosne zahtjeve utvrđene u Direktivi 2014/35/EU dovoljni su da obuhvate radijsku opremu te bi stoga trebalo upućivati na njih i primjenjivati ih na temelju ove Direktive. Kako bi se izbjegle nepotrebne dvostruke odredbe koje nisu one koje se odnose na takve zahtjeve, Direktiva 2014/35/EU ne bi se trebala primjenjivati na radijsku opremu.

(8)

Bitni zahtjevi u području elektromagnetske kompatibilnosti utvrđeni Direktivom 2014/30/EU dovoljni su da obuhvate radijsku opremu te bi stoga trebalo upućivati na njih i primjenjivati ih na temelju ove Direktive. Kako bi se izbjegle nepotrebne dvostruke odredbe koje nisu one koje se odnose na bitne zahtjeve, Direktiva 2014/30/EU ne bi se trebala primjenjivati na radijsku opremu.

(9)

Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na sve oblike opskrbe, uključujući prodaju na daljinu.

(10)

Kako bi se osiguralo da radijska oprema učinkovito koristi radiofrekvencijski spektar i podržava učinkovito korištenje radiofrekvencijskog spektra, radijska bi oprema trebala biti izrađena tako da: u slučaju odašiljača, ako je odašiljač pravilno ugrađen, održavan i koristi se za predviđenu namjenu, odašilje radijske valove koji ne stvaraju štetne smetnje, dok bi neželjene emisije radijskih valova koje stvara odašiljač (npr. u susjednim kanalima) s potencijalno negativnim utjecajem na ciljeve politike radiofrekvencijskog spektra trebale biti ograničene na takvu razinu da se, u skladu s najnovijim dostignućima, izbjegnu štetne smetnje; te u slučaju prijamnika, da ima razinu učinkovitosti koja mu omogućava da radi kako je predviđeno i štiti ga od rizika štetnih smetnji, posebno iz zajedničkih ili susjednih kanala te time podržava poboljšanje učinkovitog korištenja zajedničkih ili susjednih kanala.

(11)

Iako prijamnici sami ne izazivaju štetne smetnje, kapaciteti prijma sve su važniji čimbenik u osiguravanju učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra povećanom otpornošću prijamnika na štetne smetnje i neželjene signale na temelju odgovarajućih bitnih zahtjeva zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(12)

Međudjelovanje s drugom radijskom opremom putem mreža i veza sa sučeljima odgovarajuće vrste u čitavoj Uniji nužni su u nekim slučajevima. Interoperabilnost između radijske opreme i dodataka kao što su punjači pojednostavljuje uporabu radijske opreme i smanjuje nepotreban otpad i troškove. Nužno je ponovno ulaganje napora kako bi se razvio jedinstven punjač za određene kategorije ili razrede radijske opreme, posebno na korist potrošača i ostalih krajnjih korisnika; stoga bi u ovu Direktivu trebalo uključiti posebne zahtjeve u tom području. Posebno bi pokretni telefoni koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu trebali biti sukladni s jedinstvenim punjačem.

(13)

Zaštita osobnih podataka i privatnosti korisnika i pretplatnika radijske opreme te zaštita od prijevare može se pojačati određenim funkcijama radijske opreme. Radijska bi oprema stoga u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da podržava te funkcije.

(14)

Radijska oprema može biti ključna za omogućavanje pristupa hitnim službama. Radijska bi oprema u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da podržava funkcije potrebne za pristup tim službama.

(15)

Radijska oprema je važna za dobrobit i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koje predstavljaju značajan i rastući dio stanovništva država članica. Radijska bi oprema u odgovarajućim slučajevima trebala biti projektirana tako da je osobe s invaliditetom mogu koristiti bez prilagodbe ili samo uz minimalnu prilagodbu.

(16)

Na sukladnost nekih kategorija radijske opreme s bitnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi može utjecati uključivanje softvera ili izmjena postojećeg softvera. Učitavanje softvera u radijsku opremu trebalo bi biti omogućeno korisniku, radijskoj opremi ili trećoj strani samo ako to ne ugrožava kasniju sukladnost te radijske opreme s primjenjivim bitnim zahtjevima.

(17)

Radi dopune ili izmjene određenih elemenata ove Direktive koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(18)

Da bi se učinkovito odgovorilo na potrebe u pogledu interoperabilnosti, zaštite osobnih podataka i privatnosti korisnika i pretplatnika, zaštite od prijevare, pristupa hitnim službama, uporabe kad su korisnici osobe s invaliditetom ili sprječavanja nesukladnih kombinacija radijske opreme i softvera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na specifikaciju kategorija ili razreda radijske opreme koji moraju zadovoljiti jedan ili više dodatnih bitnih zahtjeva navedenih u ovoj Direktivi, a koji se odnose na te potrebe.

(19)

Provjeru sukladnosti radijske opreme sa softverom ne bi trebalo zloupotrijebiti tako da se spriječi njena uporaba sa softverom koji dobavljaju neovisne strane. Dostupnost informacija o sukladnosti predviđenih kombinacija radijske opreme i softvera tijelima javne vlasti, proizvođačima i korisnicima trebala bi doprinijeti olakšavanju tržišnog natjecanja. Kako bi se postigli ti ciljevi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na specifikaciju kategorija ili razreda radijske opreme za koje proizvođači moraju dati informacije o sukladnosti predviđenih kombinacija radijske opreme i softvera s bitnim zahtjevima navedenima u ovoj Direktivi.

(20)

Zahtjev da se u središnjem sustavu podataka registrira radijska oprema koja će se staviti na tržište može ojačati učinkovitost i djelotvornost tržišnog nadzora i tako doprinijeti osiguravanju visoke razine sukladnosti s ovom Direktivom. Takav zahtjev podrazumijeva dodatno opterećenje za gospodarske subjekte te bi ga stoga trebalo uvesti samo za one kategorije radijske opreme kod kojih nije ostvarena visoka razina sukladnosti. Kako bi se osigurala primjena takvog zahtjeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu specifikacije kategorija radijske opreme koju proizvođači moraju registrirati u središnjem sustavu i dijelova tehničke dokumentacije koje treba pružiti na temelju informacija o sukladnosti radijske opreme koje osiguravaju države članice te nakon procjene rizika neprovođenja bitnih zahtjeva.

(21)

Radijskoj opremi koja ispunjava relevantne bitne zahtjeve trebalo bi dopustiti slobodan promet. Trebalo bi dopustiti stavljanje u pogon i korištenje takve opreme za predviđenu namjenu, prema potrebi u skladu s pravilima o odobrenjima za uporabu radiofrekvencijskog spektra i pružanje dotičnih usluga.

(22)

Radi izbjegavanja nepotrebnih prepreka u trgovini radijskom opremom u okviru unutarnjeg tržišta, države članice trebale bi u skladu s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) obavijestiti druge države članice i Komisiju o svojim projektima u području tehničkih propisa, kao što su radijska sučelja, osim kada ti tehnički propisi državama članicama omogućuju sukladnost s obvezujućim aktima Unije poput odluka Komisije o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra donesenih na temelju Odluke br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) ili kada odgovaraju radijskoj opremi koja se može staviti u pogon i upotrebljavati bez ograničenja unutar Unije.

(23)

Pružanje informacija o jednakovrijednosti reguliranih radijskih sučelja i uvjeta njihove uporabe smanjuje prepreke za pristup radijskoj opremi na unutarnjem tržištu. Komisija bi stoga trebala procijeniti i utvrditi jednakovrijednost reguliranih radijskih sučelja i te informacije učiniti dostupnima u obliku razreda radijske opreme.

(24)

U skladu s Odlukom Komisije 2007/344/EZ (11) države članice trebaju koristiti Frekvencijski informacijski sustav (EFIS) Europskog ureda za komunikacije (ECO) kako bi u svakoj državi članici usporedive informacije u vezi s uporabom radiofrekvencijskog spektra učinio dostupnima javnosti na internetu. Proizvođači u EFIS-u mogu pronaći informacije o frekvenciji za sve države članice prije stavljanja radijske opreme na tržište i tako procijeniti može li se i pod kojim uvjetima takva radijska oprema koristiti unutar svake države članice. Stoga nema potrebe u ovu Direktivu uključiti dodatne odredbe, poput prethodne najave, koje bi omogućile obavješćivanje proizvođača o uvjetima uporabe radijske opreme koja koristi neusklađene frekvencijske pojase.

(25)

U svrhu promoviranja istraživanja i demonstracijskih aktivnosti trebalo bi biti moguće, u kontekstu trgovačkih sajmova, izložbi i sličnih događanja, izložiti radijsku opremu koja nije u skladu s ovom Direktivom i ne može biti stavljena na tržište, pod uvjetom da izlagači osiguraju da potrošačima budu pružene dostatne informacije.

(26)

Gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za sukladnost radijske opreme s ovom Direktivom i to u vezi s njihovom ulogom u opskrbnom lancu radi osiguranja visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštite imovine, odgovarajuće razine elektromagnetske kompatibilnosti, djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra i, prema potrebi, visoke razine zaštite drugih javnih interesa te osiguranja poštenog tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(27)

Svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali da na raspolaganje na tržištu stavljaju samo radijsku opremu koja je u skladu s ovom Direktivom. Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakoga gospodarskog subjekta u opskrbnom i distribucijskom lancu.

(28)

Kako bi se olakšala komunikacija između gospodarskih subjekata, tijela za nadzor tržišta i potrošača, države članice trebale bi poticati gospodarske subjekte da osim poštanske adrese navedu i internetsku stranicu.

(29)

S obzirom na to da detaljno poznaje postupak projektiranja i proizvodnje, proizvođač je najprimjereniji za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti. Stoga bi ocjenjivanje sukladnosti trebalo ostati isključivo obveza proizvođača.

(30)

Proizvođač bi trebao pružiti dostatne informacije o predviđenoj uporabi radijske opreme kako bi se omogućila njezina uporaba u skladu s bitnim zahtjevima. Takve informacije mogu uključivati opis dodataka kao što su antene, komponenti poput softvera i specifikacija postupka ugradnje radijske opreme.

(31)

Ustanovljeno je da zahtjev utvrđen u Direktivi 1999/5/EZ da se uz opremu priloži EU izjava o sukladnosti pojednostavljuje i poboljšava informacije i učinkovitost tržišnog nadzora. Mogućnost da se dostavi pojednostavljena EU izjava o sukladnosti omogućila je smanjenje opterećenja povezanog s ovim zahtjevom bez umanjivanja njegove učinkovitosti i stoga bi trebala biti predviđena ovom Direktivom. Nadalje, da bi se osigurao jednostavan i učinkovit pristup EU izjavi o sukladnosti, uključujući pojednostavljenu EU izjavu o sukladnosti, trebalo bi je moći staviti na pakiranje dotične radijske opreme.

(32)

Potrebno je osigurati da je radijska oprema koja dolazi na tržište Unije iz trećih zemalja u skladu s ovom Direktivom, a posebno da su proizvođači proveli odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti te radijske opreme. Stoga bi trebalo odrediti da uvoznici osiguraju da je radijska oprema koju stavljaju na tržište u skladu sa zahtjevima ove Direktive i da ne stavljaju na tržište radijsku opremu koja nije u skladu s tim zahtjevima ili predstavlja rizik. Trebalo bi i donijeti odredbu prema kojoj bi uvoznici osigurali da je proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti te da su označivanje radijske opreme i dokumentacija proizvođača dostupni za kontrolu nadležnih nacionalnih tijela.

(33)

Prilikom stavljanja radijske opreme na tržište svaki bi uvoznik trebao na radijskoj opremi navesti svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i poštansku adresu na kojoj je dostupan. Trebalo bi omogućiti iznimke za slučajeve u kojima veličina i priroda radijske opreme to ne dopuštaju. To uključuje slučajeve u kojima bi uvoznik morao otvoriti pakiranje kako bi na radijskoj opremi naveo svoje ime i adresu.

(34)

Distributer stavlja radijsku opremu na raspolaganje na tržištu nakon što ju je na tržište stavio proizvođač ili uvoznik te bi trebao djelovati vodeći računa o tome da njegovo rukovanje radijskom opremom nema negativan učinak na sukladnost radijske opreme.

(35)

Svaki gospodarski subjekt koji na tržište stavlja radijsku opremu pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili izmijeni radijsku opremu na takav način da bi to moglo utjecati na sukladnost s ovom Direktivom trebao bi se smatrati proizvođačem i trebao bi preuzeti obveze proizvođača.

(36)

S obzirom na to da su bliski tržištu, distributeri i uvoznici trebali bi biti uključeni u zadaće nadzora tržišta koje provode nadležna nacionalna tijela i spremni aktivno sudjelovati te navedenim tijelima dostaviti sve potrebne informacije u vezi s dotičnom radijskom opremom.

(37)

Osiguranje sljedivosti radijske opreme kroz cijeli opskrbni lanac pomaže pojednostavniti i povećati učinkovitosti tržišnog nadzora. Učinkovit sustav sljedivosti tijelima za nadzor tržišta olakšava praćenje gospodarskih subjekata koji su nesukladnu radijsku opremu stavili na raspolaganje na tržištu. Pri čuvanju informacija koje se zahtijevaju u okviru ove Direktive radi identificiranja ostalih gospodarskih subjekata, gospodarski subjekti ne bi trebali biti obvezni ažurirati takve informacije koje se odnose na ostale gospodarske subjekte koji su ih opskrbili radijskom opremom ili koje su oni opskrbili radijskom opremom.

(38)

Ova Direktiva trebala bi se ograničiti na izražavanje bitnih zahtjeva. Kako bi se olakšalo ocjenjivanje sukladnosti s tim zahtjevima, potrebno je predvidjeti pretpostavku o sukladnosti radijske opreme koja je sukladna s usklađenim normama donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (12) u svrhu određivanja detaljnih tehničkih specifikacija tih zahtjeva.

(39)

Uredbom (EU) br. 1025/2012 predviđa se postupak za prigovore na usklađene norme kada navedene norme ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve ove Direktive.

(40)

Kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da pokažu i nadležnim tijelima da osiguraju da je radijska oprema koja je stavljena na raspolaganje na tržištu sukladna bitnim zahtjevima, potrebno je predvidjeti postupke ocjenjivanja sukladnosti. Odlukom br. 768/2008/EZ određuju se moduli za postupke ocjenjivanja sukladnosti koji uključuju postupke od najmanje strogog do najstrožeg, razmjerno razini rizika i razini potrebne sigurnosti. Da bi se osigurao međusektorski sklad i izbjegle ad hoc varijante, postupke ocjenjivanja sukladnosti trebalo bi izabrati među navedenim modulima.

(41)

Proizvođači bi trebali pripremiti EU izjavu o sukladnosti kako bi se osigurale informacije koje se zahtijevaju u okviru ove Direktive o sukladnosti radijske opreme sa zahtjevima ove Direktive i drugog mjerodavnog zakonodavstva Unije o usklađivanju.

(42)

Radi osiguranja učinkovitog pristupa informacijama u svrhu nadzora nad tržištem, informacije potrebne za utvrđivanje svih mjerodavnih akata Unije trebale bi biti dostupne u jedinstvenoj EU izjavi o sukladnosti. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, ta jedinstvena EU izjava o sukladnosti može biti dokumentacija koju čine odgovarajuće pojedinačne izjave o sukladnosti.

(43)

Oznaka CE, koja označuje sukladnost radijske opreme, vidljiva je posljedica cijelog postupka koji obuhvaća ocjenjivanje sukladnosti u širem smislu. Opća načela za oznaku CE utvrđena su Uredbom (EZ) br. 765/2008. Pravila za stavljanje oznake CE trebala bi se utvrditi u ovoj Direktivi.

(44)

Zahtjev za stavljanje oznake CE na proizvode važan je radi obavješćivanja potrošača i tijela javne vlasti. Mogućnost, utvrđena u Direktivi 1999/5/EZ, stavljanja umanjene oznake CE na opremu male veličine, pod uvjetom da ostane vidljiva i čitka, omogućila je pojednostavljenje primjene tog zahtjeva bez umanjivanja učinkovitosti i stoga bi se trebala uvrstiti u ovu Direktivu.

(45)

Ustanovljeno je da zahtjev utvrđen u Direktivi 1999/5/EZ za stavljanje oznake CE na pakiranje opreme pojednostavljuje zadaću tržišnog nadzora i stoga bi se trebao uvrstiti u ovu Direktivu.

(46)

Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se radijska oprema može staviti na raspolaganje na tržištu samo ako je, u slučaju da je pravilno ugrađena, održavana i upotrebljava se za predviđenu namjenu, u skladu s bitnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi te, u slučaju bitnog zahtjeva za osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja te zaštite imovine, također u uvjetima uporabe koji se mogu razumno predvidjeti. Radijska oprema trebala bi se smatrati neusklađenom s tim bitnim zahtjevom samo u uvjetima uporabe koji se mogu razumno predvidjeti, odnosno ako bi takva uporaba mogla proizaći iz zakonitog i lako predvidljivog ljudskog ponašanja.

(47)

S obzirom na brze tehnološke promjene prema okruženju bez papira, ako radijska oprema ima integrirani zaslon, Komisija bi u sklopu preispitivanja djelovanja ove Direktive trebala ispitati izvedivost zamjene zahtjeva za stavljanje: imena proizvođača, registriranog trgovačkog imena ili registriranog trgovačkog znaka i jedinstvenog mjesta ili poštanske adrese na kojoj je dostupan, oznake CE i EU izjave o sukladnosti funkcijom koja omogućava automatski prikaz tih informacija prilikom pokretanja radijske opreme ili funkcijom koja omogućava krajnjem korisniku da odabere prikaz relevantnih informacija. Nadalje, u sklopu ispitivanja izvedivosti, ako radijska oprema koja ima integrirani zaslon radi uz pomoć integrirane baterije koja ne sadrži početno punjenje, Komisija bi također trebala razmotriti upotrebu odvojivih prozirnih naljepnica za integrirani zaslon na kojima bi bile te iste informacije.

(48)

Određenim postupcima ocjenjivanja sukladnosti iz ove Direktive zahtijeva se posredovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su države članice prijavile Komisiji.

(49)

Iskustvo je pokazalo da kriteriji utvrđeni u Direktivi 1999/5/EZ koje tijela za ocjenjivanje sukladnosti trebaju ispunjavati da bi bila prijavljena Komisiji nisu dostatni za osiguranje ujednačeno visoke razine učinkovitosti prijavljenih tijela diljem Unije. Međutim, bitno je da sva prijavljena tijela obavljaju svoje funkcije na jednakoj razini i pod uvjetima poštenog tržišnog natjecanja. To zahtijeva utvrđivanje obveznih zahtjeva za tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja žele biti prijavljena za pružanje usluge ocjenjivanja sukladnosti.

(50)

Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže sukladnost s kriterijima utvrđenima u usklađenim normama, trebalo bi pretpostaviti da je sukladno odgovarajućim zahtjevima iz ove Direktive.

(51)

Da bi se osigurala dosljedna razina kakvoće pri ocjenjivanju sukladnosti, također je potrebno utvrditi zahtjeve za tijela koja provode prijavljivanje i za ostala tijela uključena u ocjenjivanje, prijavljivanje i praćenje prijavljenih tijela.

(52)

Sustav utvrđen ovom Direktivom trebalo bi dopuniti sustavom akreditacije utvrđenim Uredbom (EZ) br. 765/2008. Budući da je akreditacija ključno sredstvo kojim se potvrđuje nadležnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, trebala bi se upotrebljavati i u svrhu prijavljivanja.

(53)

Transparentnoj akreditaciji utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 765/2008, kojom se osigurava potrebna razina povjerenja u potvrde o sukladnosti, nacionalna tijela javne vlasti trebala bi u cijeloj Uniji dati prednost kao sredstvu za dokazivanje tehničke osposobljenosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Međutim, nacionalna tijela mogu smatrati da imaju odgovarajuća sredstva za samostalnu provedbu te ocjene. Da bi se osigurala primjerena razina vjerodostojnosti ocjenjivanja koja obavljaju ostala nacionalna tijela, ona bi u takvim slučajevima Komisiji i ostalim državama članicama trebala kao nužni dokaz dostaviti sve dokumente kojima se dokazuje da ocijenjena tijela za ocjenjivanje sukladnosti ispunjavaju relevantne regulatorne zahtjeve.

(54)

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti često podugovaraju dio svojih poslova u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti ili ih prenose na poduzeće kćer. Kako bi se osigurala razina zaštite potrebna za stavljanje radijske opreme na tržište Unije, od ključne je važnosti da podizvođači i poduzeća kćeri koji obavljaju ocjenjivanje sukladnosti zadovoljavaju iste zahtjeve kao i prijavljena tijela u vezi s izvršavanjem zadaća ocjenjivanja sukladnosti. Stoga je važno da ocjenjivanje stručnosti i rada tijela koja će biti prijavljena te nadzor nad već prijavljenim tijelima obuhvaća i aktivnosti koje obavljaju podizvođači i poduzeća kćeri.

(55)

Potrebno je povećati učinkovitost i transparentnost postupka prijavljivanja, a posebno ga treba prilagoditi novim tehnologijama kako bi se omogućilo prijavljivanje na internetu.

(56)

S obzirom na to da prijavljena tijela mogu nuditi svoje usluge u cijeloj Uniji, primjereno je drugim državama članicama i Komisiji omogućiti da izraze svoje prigovore u pogledu pojedinog prijavljenog tijela. Stoga je bitno utvrditi razdoblje u kojem se mogu razjasniti sve sumnje ili nedoumice u pogledu stručnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti prije nego što ona počnu raditi kao prijavljena tijela.

(57)

U interesu konkurentnosti ključno je da prijavljena tijela primjenjuju postupke ocjenjivanja sukladnosti bez nepotrebnog opterećivanja gospodarskih subjekata. Iz istog razloga i radi osiguranja jednakog postupanja prema gospodarskim subjektima treba osigurati dosljednost tehničke primjene postupaka ocjenjivanja sukladnosti. To se najbolje može postići primjerenom koordinacijom i suradnjom prijavljenih tijela.

(58)

Da bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se pravila utvrđena Uredbom (EZ) br. 765/2008 o nadzoru tržišta Unije i kontroli proizvoda koji ulaze na tržište Unije primjenjuju na radijsku opremu obuhvaćenu ovom Direktivom. Ova Direktiva ne bi trebala onemogućiti države članice da odaberu nadležna tijela za obavljanje tih zadaća.

(59)

Direktivom 1999/5/EZ već je predviđen zaštitni postupak koji se primjenjuje samo u slučaju neslaganja između država članica oko mjera koje poduzima neka država članica. Da bi se povećala transparentnost i skratilo vrijeme postupka, neophodno je poboljšati postojeći zaštitni postupak u svrhu povećanja učinkovitosti i na temelju stručnosti dostupne u državama članicama.

(60)

Odluke Komisije donesene u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ mogu obuhvaćati uvjete dostupnosti i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra čija posljedica može biti ograničenje ukupnog broja primjeraka radijske opreme koji se stavljaju u pogon, kao što je datum povlačenja, najveća gustoća ili najveći broj primjeraka radijske opreme u svakoj državi članici ili u cijeloj Uniji. Ti uvjeti omogućuju otvaranje tržišta novoj radijskoj opremi istodobno ograničujući rizik štetnih smetnji zbog gomilanja prevelikog broja primjeraka radijske opreme koji su stavljeni u pogon, iako je ta oprema zasebno gledano u skladu s bitnim zahtjevima iz ove Direktive. Povreda takvih uvjeta može predstavljati rizik za bitne zahtjeve, posebno rizik od štetnih smetnji.

(61)

Postojeći sustav trebalo bi dopuniti postupkom kojim bi se zainteresirane strane obavješćivale o planiranim mjerama u vezi s radijskom opremom koja predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost ljudi ili druge aspekte zaštite javnog interesa obuhvaćene ovom Direktivom. On bi tijelima za tržišni nadzor također trebao omogućiti da u suradnji s relevantnim gospodarskim subjektima djeluju u ranijoj fazi kada je riječ o takvoj opremi.

(62)

Ako se države članice i Komisija slažu da je mjera koju je poduzela država članica opravdana, nije potrebno daljnje sudjelovanje Komisije, osim u slučaju kada se nesukladnost može pripisati nedostacima usklađene norme.

(63)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(64)

Savjetodavni postupak trebao bi se koristiti za donošenje provedbenih akata kojima se: određuje kako predstaviti informacije u slučajevima ograničenja pri stavljanju u pogon ili postojećih zahtjeva za odobrenje uporabe; te kojima se od države članice koja provodi prijavljivanje zahtijeva poduzimanje potrebnih korektivnih mjera u pogledu prijavljenog tijela koje ne zadovoljava ili više ne zadovoljava zahtjeve za prijavljivanje.

(65)

Postupak ispitivanja trebao bi se koristiti za donošenje provedbenih akata kojima se: utvrđuje zadovoljavaju li određene kategorije električnih ili elektroničkih proizvoda definiciju „radijske opreme”; utvrđuju pravila rada za dostupnost informacija o sukladnosti; utvrđuju pravila rada za registraciju i pravila rada za stavljanje registracijskog broja na radijsku opremu; te uspostavlja jednakovrijednost između prijavljenih radijskih sučelja i dodjeljuje razred radijske opreme. Trebao bi se koristiti i u pogledu sukladne radijske opreme koja predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost osoba ili za druge aspekte zaštite javnog interesa.

(66)

Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima koji se odnose na radijsku opremu koja je u skladu s propisima, a predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost ljudi, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(67)

U skladu s ustaljenom praksom, odbor osnovan na temelju ove Direktive može imati korisnu ulogu u razmatranju pitanja u vezi s primjenom ove Direktive koja postavlja ili njegov predsjednik ili predstavnik države članice u skladu s njegovim poslovnikom.

(68)

Kada se razmatraju pitanja u vezi s ovom Direktivom, to jest u stručnoj skupini Komisije, a nije riječ o njezinoj provedbi ili kršenju, Europski parlament u skladu s postojećom praksom trebao bi dobiti sve informacije i dokumentaciju te, prema potrebi, poziv da prisustvuje tim sastancima.

(69)

Komisija bi trebala provedbenim aktima i, s obzirom na njihove posebne značajke, djelujući bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011, utvrditi jesu li mjere koje su države članice poduzele u pogledu nesukladnosti radijske opreme opravdane ili ne.

(70)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama za kršenje odredbi nacionalnog prava koje su usvojene na temelju ove Direktive i osigurati da se ta pravila provode. Predviđene sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(71)

Potrebno je utvrditi prijelazna rješenja kojima se dopušta stavljanje na raspolaganje na tržištu ili stavljanje u pogon radijske opreme koja je već stavljena na tržište u skladu s Direktivom 1999/5/EZ.

(72)

Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

(73)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest osigurati da radijska oprema koja se stavlja na raspolaganje na tržištu ispunjava zahtjeve kojima se omogućuje visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti, odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti te djelotvorna i učinkovita uporaba radiofrekvencijskog spektra radi izbjegavanja štetnih smetnji uz istodobno jamstvo pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(74)

Direktivu 1999/5/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(75)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (14) države članice obvezale su se da će, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokument ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra da je dostava tih dokumenata opravdana,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Direktivom utvrđuje regulatorni okvir za stavljanje na raspolaganje na tržištu i stavljanje u pogon radijske opreme u Uniji.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na opremu navedenu u Prilogu I.

3.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na radijsku opremu koja se rabi isključivo za aktivnosti koje se odnose na javnu sigurnost, obranu, državnu sigurnost, uključujući gospodarsku dobrobit države u slučaju aktivnosti koje se odnose na pitanja državne sigurnosti, kao i na aktivnosti države u području kaznenog prava.

4.   Radijska oprema obuhvaćena područjem primjene ove Direktive ne podliježe Direktivi 2014/35/EU, osim kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. točki (a) ove Direktive.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„radijska oprema” znači električni ili elektronički proizvod koji namjerno odašilje i/ili prima radijske valove s ciljem radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije ili električni ili elektronički proizvod kojemu se mora dodati dodatak kao što je antena kako bi namjerno odašiljao i/ili primao radijske valove s ciljem radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije;

2.

„radijska komunikacija” znači komunikacija putem radijskih valova;

3.

„radiodeterminacija” znači određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki nekog objekta ili dobivanje informacija o tim parametrima primjenom svojstava širenja radijskih valova;

4.

„radijski valovi” znači elektromagnetski valovi frekvencija nižih od 3 000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja;

5.

„radijsko sučelje” znači specifikacija regulirane uporabe radiofrekvencijskog spektra;

6.

„razred radijske opreme” znači razred koji označuje određene kategorije radijske opreme koja se prema ovoj Direktivi smatra sličnom te onih radijskih sučelja za koja je radijska oprema projektirana;

7.

„štetna smetnja” znači štetna smetnja kako je definirana u članku 2. točki (r) Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15);

8.

„elektromagnetska smetnja” znači elektromagnetska smetnja kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/30/EU;

9.

„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači svaka isporuka radijske opreme za distribuiranje, potrošnju ili uporabu na tržištu Europske unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja;

10.

„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje na raspolaganje radijske opreme na tržištu Europske unije;

11.

„stavljanje u pogon” znači prva uporaba radijske opreme unutar Unije od strane krajnjeg korisnika;

12.

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja proizvodi radijsku opremu ili koja je projektirala ili proizvela radijsku opremu i stavlja tu opremu na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom;

13.

„ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja je dobila pisano ovlaštenje od proizvođača da s obzirom na posebne zadaće djeluje u njegovo ime;

14.

„uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja radijsku opremu iz treće zemlje stavlja na tržište Unije;

15.

„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, osim proizvođača ili uvoznika, koja stavlja radijsku opremu na raspolaganje na tržištu;

16.

„gospodarski subjekti” znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik i distributer;

17.

„tehnička specifikacija” znači dokument kojim su propisani tehnički zahtjevi koje radijska oprema mora zadovoljiti;

18.

„usklađena norma” znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;

19.

„akreditacija” znači akreditacija kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

20.

„nacionalno akreditacijsko tijelo” znači nacionalno akreditacijsko tijelo kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

21.

„ocjenjivanje sukladnosti” znači postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni bitni zahtjevi ove Direktive koji se odnose na radijsku opremu;

22.

„tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo koje provodi aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti;

23.

„opoziv” znači svaka mjera čiji je cilj postići povrat radijske opreme koja je već dostupna krajnjem korisniku;

24.

„povlačenje” znači svaka mjera čiji je cilj spriječiti da radijska oprema u opskrbnom lancu bude stavljena na raspolaganje na tržištu;

25.

„zakonodavstvo Unije o usklađivanju” znači svako zakonodavstvo Unije kojim se usklađuju uvjeti za stavljanje proizvoda na tržište;

26.

„oznaka CE” znači oznaka kojom proizvođač označuje da je radijska oprema u skladu s primjenjivim zahtjevima utvrđenima zakonodavstvom Unije o usklađivanju kojima je predviđeno njezino stavljanje.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kako bi utvrdila zadovoljavaju li određene kategorije električnih ili elektroničkih proizvoda definiciju iz stavka 1. točke 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 3.

Članak 3.

Bitni zahtjevi

1.   Radijska oprema izrađena je tako da se osigura:

(a)

zaštita zdravlja i sigurnosti osoba i domaćih životinja i zaštita imovine, uključujući ciljeve koji se odnose na sigurnosne zahtjeve utvrđene u Direktivi 2014/35/EU, ali bez primjene naponskih ograničenja;

(b)

odgovarajuća razina elektromagnetske kompatibilnosti kako je utvrđeno u Direktivi 2014/30/EU.

2.   Radijska oprema izrađena je tako da učinkovito upotrebljava i podržava učinkovitu uporabu radiofrekvencijskog spektra radi izbjegavanja štetnih smetnji.

3.   Radijska oprema unutar određenih kategorija ili razreda izrađena je tako da udovoljava sljedećim bitnim zahtjevima:

(a)

radijska oprema radi s dodacima, a posebno s jedinstvenim punjačima;

(b)

radijska oprema radi s drugom radijskom opremom putem mreža;

(c)

radijska oprema može se povezati sa sučeljima odgovarajuće vrste širom Unije;

(d)

radijska oprema ne šteti mreži niti njezinom funkcioniranju niti zlorabi mrežne resurse, uzrokujući time neprihvatljivo umanjivanje kakvoće usluge;

(e)

radijska oprema obuhvaća zaštitne mehanizme radi osiguranja zaštite osobnih podataka te privatnosti korisnika i pretplatnika;

(f)

radijska oprema podržava određene funkcije kojima se osigurava zaštita od prijevara;

(g)

radijska oprema podržava određene funkcije kojima se osigurava pristup hitnim službama;

(h)

radijska oprema podržava određene funkcije kako bi se njezina uporaba olakšala korisnicima s invaliditetom;

(i)

radijska oprema podržava određene funkcije kako bi osigurala da se softver može učitati samo u radijsku opremu kod koje je jasno pokazana sukladnost kombinacije radijske opreme i softvera.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 44. kojim se određuju kategorije ili razredi radijske opreme obuhvaćeni zahtjevima utvrđenima u točkama od (a) do (i) iz prvog podstavka ovog stavka.

Članak 4.

Pružanje informacija o sukladnosti kombinacija radijske opreme i softvera

1.   Proizvođači radijske opreme i softvera koji omogućuju da se radijska oprema koristi kako je predviđeno, državama članicama i Komisiji pružaju informacije o sukladnosti predviđenih kombinacija radijske opreme i softvera s bitnim zahtjevima navedenima u članku 3. Takve informacije proizlaze iz ocjena sukladnosti provedenih u skladu s člankom 17., a pružaju se u obliku izjave o sukladnosti koja uključuje podatke navedene u Prilogu VI. Ovisno o posebnoj kombinaciji radijske opreme i softvera informacijama se točno definira radijska oprema i softver koji se ocjenjuju i stalno se ažuriraju.

2.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 44. kojim se određuju kategorije ili razredi radijske opreme obuhvaćeni zahtjevima utvrđenima u stavku 1. ovog članka.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila rada o dostupnosti informacija o sukladnosti za kategorije i razrede određene delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 3.

Članak 5.

Registracija vrsta radijske opreme unutar nekih kategorija

1.   Proizvođači od 12. lipnja 2018. registriraju vrste radijske opreme unutar kategorija radijske opreme na koje se odnosi niska razina sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 3. u središnjem sustavu iz stavka 4. ovog članka prije nego što se radijska oprema unutar tih kategorija stavi na tržište. Prilikom registracije tih vrsta radijske opreme proizvođači dostavljaju dio tehničke dokumentacije ili, ako je to opravdano, sve dijelove tehničke dokumentacije iz Priloga V. točaka (a), (d), (e), (f), (g), (h) i (i). Komisija svakoj registriranoj vrsti radijske opreme dodjeljuje registracijski broj, koji proizvođači stavljaju na radijsku opremu koja je stavljena na tržište.

2.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 44. kojim se određuju kategorije radijske opreme koje su obuhvaćene zahtjevom utvrđenim u stavku 1. ovog članka te dijelove tehničke dokumentacije koje treba dostaviti, uzimajući u obzir informacije o sukladnosti radijske opreme koje dostavljaju države članice u skladu s člankom 47. stavkom 1., te nakon ocjene rizika neprovedbe bitnih zahtjeva.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila rada za registraciju i pravila rada za stavljanje registracijskog broja na radijsku opremu za kategorije određene delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 3.

4.   Komisija stavlja na raspolaganje središnji sustav koji proizvođačima omogućuje registraciju potrebnih informacija. Tim se sustavom osigurava odgovarajuća kontrola pristupa povjerljivim informacijama.

5.   Nakon datuma početka primjene delegiranog akta donesenog u skladu sa stavkom 2. ovog članka njegov se utjecaj ocjenjuje izvješćima pripremljenima u skladu s člankom 47. stavcima 1. i 2.

Članak 6.

Stavljanje na raspolaganje na tržištu

Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se radijska oprema stavlja na raspolaganje na tržištu samo ako je u skladu s ovom Direktivom.

Članak 7.

Stavljanje u pogon i uporaba

Države članice dopuštaju stavljanje u pogon i uporabu radijske opreme ako je u skladu s ovom Direktivom kada je pravilno ugrađena, održavana i koristi se za svoju predviđenu namjenu. Ne dovodeći u pitanje svoje obveze prema Odluci br. 676/2002/EZ i uvjete koji se odnose na odobravanje za korištenje frekvencija u skladu s pravom Unije, a posebno prema članku 9. stavcima 3. i 4. Direktive 2002/21/EZ, države članice mogu uvesti dodatne zahtjeve za stavljanje u pogon i/ili uporabu radijske opreme samo na temelju razloga koji se odnose na učinkovitu i djelotvornu uporabu radiofrekvencijskog spektra, sprečavanje štetnih smetnji, sprečavanje elektromagnetskih smetnji ili na javno zdravlje.

Članak 8.

Obavješćivanje o specifikacijama radijskih sučelja i dodjeljivanje razreda radijske opreme

1.   Države članice u skladu s postupkom iz Direktive 98/34/EZ obavješćuju o radijskim sučeljima koja namjeravaju regulirati osim o:

(a)

radijskim sučeljima koja su u potpunosti i bez odstupanja sukladna s odlukama Komisije o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra donesenima u skladu s Odlukom br. 676/2002/EZ; i

(b)

radijskim sučeljima koja, u skladu s provedbenim aktima donesenima na temelju stavka 2. ovog članka, odgovaraju radijskoj opremi koja se može staviti u pogon i upotrebljavati bez ograničenja unutar Unije.

2.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje jednakovrijednost prijavljenih radijskih sučelja i dodjeljuju razredi radijske opreme, a pojedinosti se objavljuju u Službenom listu Europske unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 3.

Članak 9.

Slobodno kretanje radijske opreme

1.   Države članice ne smiju, zbog razloga koji se odnose na aspekte obuhvaćene ovom Direktivom, ometati stavljanje na raspolaganje na tržištu na svojem državnom području radijske opreme koja je sukladna s ovom Direktivom.

2.   Na trgovačkim sajmovima, izložbama i sličnim događajima, države članice ne smiju stvarati nikakve prepreke izlaganju radijske opreme koja nije u skladu s ovom Direktivom, pod uvjetom da vidljiva oznaka jasno označuje kako se takva oprema ne može staviti na raspolaganje na tržištu ili staviti u pogon dokle god ne bude u skladu s ovom Direktivom. Predstavljanje radijske opreme može se odvijati samo ako su poduzete odgovarajuće mjere, koje su odredile države članice, radi izbjegavanja štetnih smetnji, elektromagnetskih smetnji i rizika za zdravlje ili sigurnost osoba ili domaćih životinja ili imovine.

POGLAVLJE II.

OBVEZE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Članak 10.

Obveze proizvođača

1.   Prilikom stavljanja svoje radijske opreme na tržište, proizvođači osiguravaju da je ona projektirana i proizvedena u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 3.

2.   Proizvođači osiguravaju da je radijska oprema izrađena tako da se njome može rukovati u barem jednoj državi članici, a da se ne prekrše primjenjivi zahtjevi o uporabi radiofrekvencijskog spektra.

3.   Proizvođači sastavljaju tehničku dokumentaciju iz članka 21. i provode relevantan postupak ocjenjivanja sukladnosti iz članka 17. ili osiguravaju njegovu provedbu.

Ako je tim postupkom ocjenjivanja sukladnosti dokazana sukladnost radijske opreme s primjenjivim zahtjevima, proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti i stavljaju oznaku CE.

4.   Proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i EU izjavu o sukladnosti 10 godina nakon što je radijska oprema stavljena na tržište.

5.   Proizvođači osiguravaju provedbu postupaka radi zadržavanja sukladnosti proizvodne serije s ovom Direktivom. Na odgovarajući se način uzimaju u obzir promjene u projektiranju ili značajkama radijske opreme kao i promjene u usklađenim normama ili drugim tehničkim specifikacijama na temelju kojih je utvrđena sukladnost radijske opreme.

Kad to smatraju prikladnim s obzirom na rizike koje predstavlja radijska oprema, a kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost krajnjih korisnika, proizvođači ispituju uzorke radijske opreme koja je stavljena na raspolaganje na tržištu, istražuju i, ako je to potrebno, vode knjigu pritužbi i registar nesukladne radijske opreme i njezinih opoziva te o takvom praćenju obavješćuju distributere.

6.   Proizvođači osiguravaju da radijska oprema koju su oni stavili na tržište nosi broj tipa, šarže ili serije ili bilo koji drugi element koji omogućuje njihovu identifikaciju ili, kada to ne dopušta veličina ili priroda radijske opreme, da se tražene informacije nalaze na pakiranju ili u popratnom dokumentu uz radijsku opremu.

7.   Proizvođači na radijskoj opremi navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i poštansku adresu na kojoj su dostupni ili, kada to ne dopušta veličina ili priroda radijske opreme, na njezinom pakiranju ili u popratnom dokumentu uz radijsku opremu. Adresa sadržava jedinstveno mjesto na kojem je moguće stupiti u kontakt s proizvođačem. Kontaktni podaci su na jeziku koji bez teškoća razumiju krajnji korisnici i tijela za nadzor tržišta.

8.   Proizvođači osiguravaju da su uz radijsku opremu priložene upute i informacije o sigurnosti na jeziku koji potrošači i ostali krajnji korisnici razumiju bez teškoća, a određuje ga dotična država članica. Upute uključuju informacije koje su nužne za uporabu radijske opreme u skladu s njezinom predviđenom namjenom. Takve informacije uključuju, prema potrebi, opis dodataka i komponenti, uključujući softver, koji omogućuju da radijska oprema radi kako je predviđeno. Takve upute i sigurnosne informacije kao i svako označivanje moraju biti jasni, razumljivi i čitljivi.

U slučaju radijske opreme koja namjerno odašilje radijske valove uključuju se i sljedeće informacije:

(a)

frekvencijski pojas (frekvencijski pojasi) u kojem (kojima) radijska oprema radi;

(b)

najveća radiofrekvencijska snaga koja se prenosi u frekvencijskom pojasu (frekvencijskim pojasima) u kojem (kojima) radijska oprema radi.

9.   Proizvođači osiguravaju da je svakom primjerku radijske opreme priložen primjerak EU izjave o sukladnosti ili pojednostavljena EU izjava o sukladnosti. Ako je priložena pojednostavljena EU izjava o sukladnosti, u njoj je navedena točna internetska adresa na kojoj se može naći cjeloviti tekst EU izjave o sukladnosti.

10.   U slučaju ograničenja u vezi sa stavljanjem u pogon ili zahtjeva za odobrenje za uporabu, informacije dostupne na pakiranju omogućuju određivanje države članice ili zemljopisnog područja unutar države članice na kojem postoje ograničenja u vezi sa stavljanjem u pogon ili zahtjevi za odobrenje za uporabu. Takvim se podacima dopunjuju upute koje se prilažu radijskoj opremi. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuje način prikaza tih informacija. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 45. stavka 2.

11.   Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da radijska oprema koju su stavili na tržište nije sukladna s ovom Direktivom bez odgode poduzimaju popravne mjere potrebne kako bi radijsku opremu uskladili ili prema potrebi povukli s tržišta ili opozvali. Nadalje, ako radijska oprema predstavlja rizik, proizvođači o tome bez odgode obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su radijsku opremu stavili na raspolaganje na tržištu navodeći pojedinosti, posebno o nesukladnosti, o svim poduzetim popravnim mjerama i o njihovim rezultatima.

12.   Na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela proizvođači tom tijelu u papirnatom ili elektroničkom obliku dostavljaju sve informacije i dokumentaciju neophodnu za dokazivanje sukladnosti radijske opreme s ovom Direktivom na jeziku koje to tijelo razumije bez teškoća. Na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela proizvođači s njim surađuju u svakoj radnji poduzetoj kako bi se uklonili rizici koje predstavlja radijska oprema koju su stavili na tržište.

Članak 11.

Ovlašteni zastupnici

1.   Proizvođač može na temelju pismenog ovlaštenja imenovati ovlaštenog zastupnika.

Obveze iz članka 10. stavka 1. i obveza sastavljanja tehničke dokumentacije utvrđena u članku 10. stavku 3. nisu dio zadaća ovlaštenog zastupnika.

2.   Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće utvrđene u ovlaštenju koje mu je dao proizvođač. Tim se ovlaštenjem omogućuje ovlaštenom zastupniku da obavlja najmanje sljedeće:

(a)

čuva EU izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju koja je na raspolaganju nacionalnim tijelima za nadzor tržišta tijekom razdoblja od 10 godina nakon stavljanja radijske opreme na tržište;

(b)

na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela tom tijelu dostavlja sve informacije i dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti radijske opreme;

(c)

surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima na njihov zahtjev na svakoj radnji koja se poduzima za uklanjanje rizika koje predstavlja radijska oprema obuhvaćena ovlaštenjem ovlaštenog zastupnika.

Članak 12.

Obveze uvoznika

1.   Uvoznici stavljaju na tržište samo sukladnu radijsku opremu.

2.   Prije stavljanja radijske opreme na tržište uvoznici osiguravaju da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti iz članka 17. te da je radijska oprema izrađena tako da se njome može upravljati u barem jednoj državi članici, a da se ne prekrše primjenjivi zahtjevi o uporabi radiofrekvencijskog spektra. Osiguravaju da je proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju, da radijska oprema ima oznaku CE i da su joj priložene informacije i dokumenti iz članka 10. stavaka 8., 9. i 10. te da je proizvođač udovoljio zahtjevima iz članka10. stavaka 6. i 7.

Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da radijska oprema nije u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 3., radijsku opremu ne stavlja na tržište sve dok se ne provede njezino usklađivanje. Nadalje, ako radijska oprema predstavlja rizik, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i tijela za nadzor tržišta.

3.   Uvoznici na radijskoj opremi ili, kad to nije moguće, na njezinoj ambalaži ili u dokumentu priloženom radijskoj opremi, navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani trgovački znak i poštansku adresu na kojoj su dostupni. Time su obuhvaćeni i slučajevi kada veličina radijske opreme to ne dopušta ili kada bi uvoznici morali otvarati pakiranje kako bi naveli svoje ime i adresu na radijskoj opremi. Kontaktni podaci su na jeziku koji bez teškoća razumiju krajnji korisnici i tijela za nadzor tržišta.

4.   Uvoznici osiguravaju da su uz radijsku opremu priložene upute i podaci o sigurnosti na jeziku koji potrošači i ostali krajnji korisnici razumiju bez teškoća, a određuje ga dotična država članica.

5.   Uvoznici osiguravaju da, dok je radijska oprema pod njihovom odgovornošću, uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugrožavaju njezinu sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 3.

6.   Kad to smatraju prikladnim s obzirom na rizike koje predstavlja radijska oprema, a kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost krajnjih korisnika, uvoznici ispituju uzorke radijske opreme koja je stavljena na raspolaganje na tržištu, istražuju i, ako je to potrebno, vode knjigu pritužbi i registar nesukladne radijske opreme i njezinih opoziva te o svakom takvom praćenju obavješćuju distributere.

7.   Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da radijska oprema koju su stavili na tržište nije sukladna s ovom Direktivom bez odgode poduzimaju popravne mjere potrebne kako bi radijsku opremu uskladili ili prema potrebi povukli s tržišta ili opozvali. Nadalje, ako radijska oprema predstavlja rizik, uvoznici o tome bez odgode obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su radijsku opremu stavili na raspolaganje na tržištu navodeći pojedinosti, posebno o nesukladnosti i o svim poduzetim popravnim mjerama.

8.   Uvoznici tijekom 10 godina nakon što je radijska oprema stavljena na tržište čuvaju primjerak EU izjave o sukladnosti na raspolaganju tijelima za nadzor tržišta i osiguravaju da se tehnička dokumentacija može staviti na raspolaganje tim tijelima na njihov zahtjev.

9.   Na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela uvoznici tom tijelu dostavljaju u papirnatom ili elektroničkom obliku sve informacije i dokumente potrebne za dokazivanje sukladnosti radijske opreme na jeziku koji to tijelo bez teškoća razumije. Na zahtjev tog tijela uvoznici s njim surađuju u svakoj radnji poduzetoj kako bi se uklonili rizici koje predstavlja radijska oprema koju su stavili na tržište.

Članak 13.

Obveze distributera

1.   Prilikom stavljanja radijske opreme na raspolaganje na tržištu distributeri postupaju s dužnom pažnjom u odnosu na zahtjeve ove Direktive.

2.   Prije stavljanja radijske opreme na raspolaganje na tržištu distributeri provjeravaju da radijska oprema nosi oznaku CE, da su uz nju priloženi dokumenti propisani ovom Direktivom te upute i podaci o sigurnosti na jeziku koji bez teškoća razumiju potrošači i ostali krajnji korisnici u državi članici u kojoj se radijska oprema stavlja na raspolaganje na tržištu te da su proizvođač i uvoznik zadovoljili zahtjeve iz članka 10. stavka 2. i stavaka od 6. do 10. odnosno članka 12. stavka 3.

Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da radijska oprema nije u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 3., radijsku opremu ne smije staviti na raspolaganje na tržištu sve dok se ne provede njezino usklađivanje. Nadalje, ako radijska oprema predstavlja rizik, distributer o tome obavješćuje proizvođača ili uvoznika te tijela za nadzor tržišta.

3.   Distributeri osiguravaju, dok je radijska oprema pod njihovom odgovornošću, da uvjeti njezina skladištenja ili prijevoza ne ugrožavaju njezinu sukladnost s bitnim zahtjevima iz članka 3.

4.   Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da radijska oprema koju su stavili na raspolaganje na tržištu nije sukladna s ovom Direktivom osiguravaju da se provedu popravne mjere potrebne kako bi se ta radijska oprema uskladila ili prema potrebi povukla s tržišta ili opozvala. Nadalje, ako radijska oprema predstavlja rizik, distributeri o tome bez odgode obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su radijsku opremu stavili na raspolaganje na tržištu navodeći pojedinosti, posebno o nesukladnosti i o svim poduzetim popravnim mjerama.

5.   Na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela distributeri tom tijelu u papirnatom ili elektroničkom obliku dostavljaju sve informacije i dokumentaciju neophodnu za dokazivanje sukladnosti radijske opreme. Na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela distributeri surađuju s njim u svakoj radnji poduzetoj kako bi se uklonili rizici koje predstavlja radijska oprema koju su stavili na raspolaganje na tržištu.

Članak 14.

Slučajevi u kojima se obveze proizvođača primjenjuju na uvoznike i distributere

Uvoznik ili distributer smatra se proizvođačem za potrebe ove Direktive te podliježe obvezama proizvođača u skladu s člankom 10. ako radijsku opremu stavlja na tržište pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili ako mijenja radijsku opremu koja je već stavljena na tržište na način koji može utjecati na njezinu sukladnost s ovom Direktivom.

Članak 15.

Identifikacija gospodarskih subjekata

Gospodarski subjekti na zahtjev daju tijelima za nadzor tržišta podatke o identitetu:

(a)

svakog gospodarskog subjekta koji im je isporučio radijsku opremu;

(b)

svakog gospodarskog subjekta kojem su isporučili radijsku opremu.

Gospodarski subjekti moraju biti u stanju predočiti informacije iz prvog stavka tijekom 10 godina nakon što im je isporučena radijska oprema i tijekom 10 godina nakon što su isporučili radijsku opremu.

POGLAVLJE III.

SUKLADNOST RADIJSKE OPREME

Članak 16.

Pretpostavka o sukladnosti radijske opreme

Pretpostavlja se da je radijska oprema, sukladna s usklađenim normama ili s dijelom usklađenih normi upućivanja na koje su objavljena u Službenom listu Europske unije, u skladu s bitnim zahtjevima iz članka 3. obuhvaćenima navedenim normama ili dijelovima tih normi.

Članak 17.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti

1.   Proizvođač provodi ocjenjivanje sukladnosti radijske opreme s ciljem zadovoljavanja bitnih zahtjeva iz članka 3. Pri ocjenjivanju sukladnosti uzimaju se u obzir svi predviđeni radni uvjeti, a za bitni zahtjev iz članka 3. stavka 1. točke (a) ocjenjivanjem se također u obzir uzimaju uvjeti koji se mogu razumno predvidjeti. Ako radijska oprema može imati različite konfiguracije, ocjenjivanjem sukladnosti potvrđuje se zadovoljava li radijska oprema bitne zahtjeve iz članka 3. u svim mogućim konfiguracijama.

2.   Proizvođači dokazuju da radijska oprema zadovoljava bitne zahtjeve iz članka 3. stavka 1. koristeći se bilo kojim od sljedećih postupaka za ocjenjivanje sukladnosti:

(a)

unutarnjom kontrolom proizvodnje iz Priloga II.;

(b)

EU ispitivanjem tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(c)

sukladnošću na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

3.   Ako je pri ocjenjivanju sukladnosti radijske opreme s bitnim zahtjevima iz članka 3. stavaka 2. i 3. proizvođač primijenio usklađene norme na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, koristi se bilo kojim od sljedećih postupaka:

(a)

unutarnjom kontrolom proizvodnje iz Priloga II.;

(b)

EU ispitivanjem tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(c)

sukladnošću na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

4.   Ako pri ocjenjivanju sukladnosti radijske opreme s bitnim zahtjevima iz članka 3. stavaka 2. i 3. proizvođač nije primijenio usklađene norme na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije ili ih je primijenio samo djelomično ili ako takve usklađene norme ne postoje, radijska oprema se u pogledu tih bitnih zahtjeva podvrgava jednom od sljedećih postupaka:

(a)

EU ispitivanju tipa nakon kojeg slijedi sukladnost s tipom koja se temelji na unutarnjoj kontroli proizvodnje iz Priloga III.;

(b)

sukladnosti na temelju potpunog osiguranja kakvoće iz Priloga IV.

Članak 18.

EU izjava o sukladnosti

1.   EU izjavom o sukladnosti potvrđuje se da je dokazano ispunjavanje bitnih zahtjeva iz članka 3.

2.   EU izjava sukladnosti ima strukturu predloška određenu u Prilogu VI. i sadrži elemente iz tog Priloga te se neprekidno ažurira. Prevodi se na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije je tržište radijska oprema stavljena ili na čijem je tržištu stavljena na raspolaganje.

Pojednostavljena EU izjava o sukladnosti iz članka 10. stavka 9. sadrži elemente iz Priloga VII. te se neprekidno ažurira. Prevodi se na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije je tržište radijska oprema stavljena ili na čijem je tržištu stavljena na raspolaganje. Cjelovit tekst EU izjave o sukladnosti dostupan je na internetskoj stranici navedenoj u pojednostavljenoj EU izjavi o sukladnosti na jeziku ili jezicima koje zahtijeva država članica na čije je tržište radijska oprema stavljena ili na čijem je tržištu stavljena na raspolaganje.

3.   Ako se na radijsku opremu primjenjuje više od jednog akta Unije kojim se zahtijeva EU izjava o sukladnosti, sastavlja se samo jedna EU izjava o sukladnosti u vezi sa svim takvim aktima Unije. Ta izjava navodi dotične akte Unije, uključujući i upućivanje na njihovu objavu.

4.   Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost radijske opreme sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Članak 19.

Opća načela stavljanja oznake CE

1.   Za oznaku CE vrijede ista opća načela utvrđena člankom 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

2.   Zbog naravi radijske opreme visina oznake CE stavljene na radijsku opremu može biti manja od 5 mm, pod uvjetom da ostane uočljiva i čitka.

Članak 20.

Pravila i uvjeti za stavljanje oznake CE i identifikacijskog broja prijavljenog tijela

1.   Na električnoj opremi ili njezinoj deklaraciji oznaka CE stavlja se tako da je vidljiva, čitljiva i neizbrisiva, osim ako to nije moguće ili opravdano zbog naravi radijske opreme. Oznaka CE stavlja se tako da je vidljiva i čitljiva i na pakiranju.

2.   Oznaka CE stavlja se prije nego što se radijska oprema stavi na tržište.

3.   Oznaka CE popraćena je identifikacijskim brojem prijavljenog tijela kada je primijenjen postupak ocjenjivanja sukladnosti utvrđen u Prilogu IV.

Identifikacijski broj prijavljenog tijela iste je visine kao i oznaka CE.

Identifikacijski broj prijavljenog tijela stavlja sâmo prijavljeno tijelo ili, prema njegovim uputama, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.

4.   Države članice oslanjaju se na postojeće mehanizme kako bi osigurale ispravnu primjenu režima kojim se uređuje stavljanje oznake CE i poduzimaju potrebne radnje u slučaju nepravilne uporabe te oznake.

Članak 21.

Tehnička dokumentacija

1.   Tehnička dokumentacija sadrži sve relevantne podatke ili pojedinosti o sredstvima kojima se proizvođač koristi kako bi osigurao da radijska oprema udovoljava svim bitnim zahtjevima iz članka 3. U svakom slučaju sadržava elemente određene u Prilogu V.

2.   Tehnička dokumentacija sastavlja se prije nego što je radijska oprema stavljena na tržište te se neprekidno ažurira.

3.   Tehnička dokumentacija i prepiska koja se odnosi na bilo koji postupak EU ispitivanja tipa sastavlja se na jednom od službenih jezika države članice u kojoj prijavljeno tijelo ima poslovni nastan ili na njemu prihvatljivom jeziku.

4.   Ako tehnička dokumentacija nije u skladu sa stavcima 1., 2. ili 3. ovog članka te stoga ne daje dovoljno relevantnih podataka ili sredstava za osiguravanje sukladnosti radijske opreme s bitnim zahtjevima iz članka 3., tijela za nadzor tržišta mogu tražiti od proizvođača ili uvoznika da unutar određenog razdoblja, o trošku proizvođača ili uvoznika, povjeri tijelu koje je prihvatljivo tijelima za nadzor tržišta da provede ispitivanje radi provjere sukladnosti s bitnim zahtjevima iz članka 3.

POGLAVLJE IV.

PRIJAVLJIVANJE TIJELA ZA OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 22.

Obavješćivanje

Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o tijelima nadležnima za provedbu zadaća ocjenjivanja sukladnosti trećih strana u skladu s ovom Direktivom.

Članak 23.

Tijela koja provode prijavljivanje

1.   Države članice imenuju tijelo koje provodi prijavljivanje koje je nadležno za utvrđivanje i provedbu postupaka potrebnih za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor nad prijavljenim tijelima, uključujući sukladnost s člankom 28.

2.   Države članice mogu odlučiti da ocjenjivanje i praćenje iz stavka 1. provodi nacionalno akreditacijsko tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008 i u skladu s njom.

3.   Kad tijelo koje provodi prijavljivanje delegira ili na drugi način povjeri ocjenjivanje, prijavljivanje ili praćenje iz stavka 1. tijelu koje nije vladino tijelo, navedeno tijelo je pravni subjekt i ispunjava mutatis mutandis zahtjeve utvrđene u članku 24. Pored toga, ono na raspolaganju ima rješenja kojima se obuhvaćaju odgovornosti koje proizlaze iz njegovih aktivnosti.

4.   Tijelo koje provodi prijavljivanje preuzima punu odgovornost za zadaće koje obavlja tijelo iz stavka 3.

Članak 24.

Zahtjevi u vezi s tijelima koja provode prijavljivanje

1.   Tijelo koje provodi prijavljivanje uspostavljeno je tako da ne dolazi do sukoba interesa s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti.

2.   Tijelo koje provodi prijavljivanje organizirano je i djeluje tako da štiti objektivnost i nepristranost svojih aktivnosti.

3.   Tijelo koje provodi prijavljivanje organizirano je tako da svaku odluku koja se odnosi na prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti donose mjerodavne osobe različite od onih koje provode ocjenjivanje.

4.   Tijelo koje provodi prijavljivanje ne nudi niti obavlja aktivnosti koje obavljaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti kao ni usluge savjetovanja na tržišnoj ili konkurentskoj osnovi.

5.   Tijelo koje provodi prijavljivanje štiti tajnost prikupljenih podataka.

6.   Tijelo koje provodi prijavljivanje raspolaže dostatnim brojem stručnog osoblja za ispravnu provedbu svojih zadaća.

Članak 25.

Obveza obavješćivanja tijela koja provode prijavljivanje

Države članice obavješćuju Komisiju o svojim postupcima za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti te o praćenju prijavljenih tijela i svim promjenama u vezi s tim.

Komisija osigurava dostupnost tih podataka javnosti.

Članak 26.

Zahtjevi u vezi s prijavljenim tijelima

1.   Za potrebe prijavljivanja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava zahtjeve utvrđene u stavcima od 2. do 11.

2.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti uspostavlja se u skladu s nacionalnim pravom države članice i ima pravnu osobnost.

3.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo treće strane neovisno o organizaciji ili radijskoj opremi koju ocjenjuje.

Tijelo koje je dio poslovnog udruženja ili strukovnog saveza koji zastupa poduzeća uključena u projektiranje, proizvodnju, isporuku, sklapanje, uporabu ili održavanje radijske opreme koju ono ocjenjuje može se smatrati tijelom za ocjenjivanje sukladnosti pod uvjetom da je dokazana njegova neovisnost i nepostojanje sukoba interesa.

4.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegovo najviše rukovodstvo i djelatnici odgovorni za provedbu ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti u funkciji projektanta, proizvođača, dobavljača, instalatera, kupca, vlasnika, korisnika ili održavatelja radijske opreme koju ocjenjuju, kao ni zastupnik bilo koje od navedenih strana. To ne isključuje uporabu ocijenjene radijske opreme koja je potrebna za rad tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili upotrebu takve radijske opreme u osobne svrhe.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegovo najviše rukovodstvo i djelatnici odgovorni za provedbu ocjenjivanja sukladnosti ne smiju izravno sudjelovati u projektiranju, proizvodnji ili izradi, stavljanju na tržište, ugradnji, uporabi ili održavanju te radijske opreme, niti zastupati strane koje sudjeluju u tim djelatnostima. Ne sudjeluju ni u kakvim djelatnostima koje mogu biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe ili poštenjem u odnosu na poslove ocjenjivanja sukladnosti za koje su ta tijela prijavljena. To se posebno odnosi na usluge savjetovanja.

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osiguravaju da aktivnosti njihovih poduzeća kćeri ili podizvođača ne utječu na povjerljivost, objektivnost ili nepristranost njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti.

5.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovi djelatnici provode poslove ocjenjivanja sukladnosti na najvišem stupnju profesionalnoga poštenja i zahtijevane tehničke stručnosti u posebnom području, bez pritisaka i poticaja, posebno financijskih, koji bi mogli utjecati na njihovo prosuđivanje ili rezultate njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, posebno u vezi s osobama ili skupinama osoba koje su zainteresirane za rezultate navedenih poslova.

6.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti sposobno je izvršavati sve zadaće ocjenjivanja sukladnosti koje su mu dodijeljene prilozima III. i IV. te u vezi s kojim je bilo prijavljeno, bez obzira na to je li navedene zadaće tijelo za ocjenjivanje sukladnosti izvršava sâmo ili u svoje ime i pod svojom odgovornošću.

U svakom trenutku, za svaki postupak ocjenjivanja sukladnosti i za svaku kategoriju radijske opreme za koje je prijavljeno, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti stalno raspolaže potrebnim:

(a)

osobljem s tehničkim znanjem te dostatnim i primjerenim iskustvom za obavljanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti;

(b)

opisima postupaka u skladu s kojima provodi ocjenjivanje sukladnosti, koji osiguravaju transparentnost i sposobnost ponavljanja tih postupaka. Ima uspostavljene odgovarajuće politike i postupke kojima se pravi razlika između zadaća koje ono obavlja kao prijavljeno tijelo i drugih aktivnosti;

(c)

postupcima za obavljanje djelatnosti koje uzimaju u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojem djeluje, njegovu strukturu, stupanj složenosti tehnologije dotične radijske opreme i masovni ili serijski karakter proizvodnog postupka.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti raspolaže sredstvima potrebnima za obavljanje tehničkih i administrativnih zadataka povezanih s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti na odgovarajući način.

7.   Osoblje odgovorno za obavljanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti ima sljedeće:

(a)

temeljito tehničko i strukovno osposobljavanje kojim su obuhvaćene sve aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno;

(b)

zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva u vezi s ocjenjivanjima koja provodi i odgovarajuće ovlaštenje za provedbu tih ocjenjivanja;

(c)

odgovarajuće poznavanje i razumijevanje bitnih zahtjeva iz članka 3., važećih usklađenih normi i odgovarajućih odredaba zakonodavstva Unije o usklađivanju te nacionalnog zakonodavstva;

(d)

sposobnost potrebnu za sastavljanje potvrda EU ispitivanja tipa ili odobrenja sustava kakvoće, očevidnika i izvješća kojima se dokazuje da su ocjenjivanja provedena.

8.   Zajamčena je nepristranost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, njegova najvišeg rukovodstva i osoblja odgovornog za provedbu zadaća ocjenjivanja sukladnosti.

Naknada za rad najvišeg rukovodstva i osoblja odgovornog za provedbu zadaća ocjenjivanja sukladnosti zaposlenog u tijelu za ocjenjivanje sukladnosti ne ovisi o broju provedenih ocjenjivanja ni o njihovim rezultatima.

9.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti sklapaju osiguranje od odgovornosti, osim ako odgovornost preuzme država u skladu s nacionalnim pravom ili ako je za ocjenjivanje sukladnosti izravno odgovorna sama država članica.

10.   Osoblje tijela za ocjenjivanje sukladnosti čuva poslovnu tajnu u vezi sa svim informacijama prikupljenima tijekom izvršavanja svojih zadaća na temelju priloga III. i IV. ili bilo koje odredbe nacionalnog prava kojima se provode, osim u vezi s nadležnim tijelima države članice u kojoj su navedene aktivnosti izvršene. Vlasnička su prava zaštićena.

11.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti sudjeluju u relevantnim aktivnostima normizacije, regulatornim aktivnostima u području radijske opreme i planiranja frekvencija te aktivnostima koordinacijske skupine prijavljenog tijela osnovane u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju ili osiguravaju da je njihovo osoblje odgovorno za izvršavanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti obaviješteno o tim aktivnostima te da kao opće smjernice primjenjuju administrativne odluke i dokumente koji su izrađeni kao rezultat rada te skupine.

Članak 27.

Pretpostavka sukladnosti prijavljenih tijela

Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže da ispunjava kriterije utvrđene u mjerodavnim usklađenim normama ili njihovim dijelovima, upućivanja na koje su objavljena u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se da je u skladu sa zahtjevima iz članka 26. u mjeri u kojoj važeće usklađene norme obuhvaćaju te zahtjeve.

Članak 28.

Poduzeća kćeri prijavljenih tijela i njihovo podugovaranje

1.   Ako prijavljeno tijelo za određene zadaće u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti sklapa ugovor s podizvođačem ili ih prenosi na poduzeća kćeri, ono osigurava da podizvođač ili poduzeće kćer ispunjava zahtjeve iz članka 26. i o tome obavješćuje tijelo koje provodi prijavljivanje.

2.   Prijavljena tijela preuzimaju punu odgovornost za zadaće koje obavljaju podizvođači ili poduzeća kćeri bez obzira na njihov poslovni nastan.

3.   Aktivnosti se mogu ugovoriti s podizvođačem ili ih može izvršiti poduzeće kćer isključivo uz suglasnost klijenta.

4.   Prijavljena tijela čuvaju na raspolaganju tijelu koje provodi prijavljivanje sve relevantne dokumente u vezi s ocjenom osposobljenosti podugovaratelja ili poduzeća kćeri, kao i posla koje oni obavljaju na temelju priloga III. i IV.

Članak 29.

Zahtjev za prijavu

1.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti podnosi zahtjev za prijavu tijelu koje provodi prijavljivanje one države članice u kojoj navedeno tijelo ima poslovni nastan.

2.   Tom zahtjevu za prijavu prilaže se opis aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, modula ili modulâ za ocjenjivanje sukladnosti i radijske opreme za koje navedeno tijelo tvrdi da je nadležno, te potvrda o akreditaciji, ako postoji, koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo i kojom se potvrđuje da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava zahtjeve iz članka 26.

3.   Ako navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne može dostaviti potvrdu o akreditaciji, ono tijelu koje provodi prijavljivanje dostavlja sve dokumente potrebne za provjeru, priznavanje i redovno praćenje njegove sukladnosti sa zahtjevima iz članka 26.

Članak 30.

Postupak prijavljivanja

1.   Tijela koja provode prijavljivanje mogu prijaviti samo tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja ispunjavaju zahtjeve iz članka 26.

2.   Ona obavješćuju Komisiju i ostale države članice uporabom alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija.

3.   Prijavljivanje obuhvaća sve pojedinosti o poslovima ocjenjivanja sukladnosti, modulu ili modulima za ocjenjivanje sukladnosti i dotičnoj radijskoj opremi te relevantnu potvrdu o stručnosti.

4.   Ako se prijavljivanje ne temelji na potvrdi o akreditaciji iz članka 29. stavka 2., tijelo koje provodi prijavljivanje dostavlja Komisiji i ostalim državama članicama pisane dokaze kojima se potvrđuje stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti i mjere na snazi, čime se osigurava da će se tijelo redovno pratiti i da će nastaviti ispunjavati zahtjeve iz članka 26.

5.   Dotično tijelo može obavljati aktivnosti prijavljenog tijela ako Komisija ili ostale države članice ne ulože prigovor u roku od dva tjedna od prijavljivanja u slučaju uporabe potvrde o akreditaciji ili u roku od dva mjeseca ako se akreditacija ne koristi.

Samo takvo tijelo smatra se prijavljenim tijelom za potrebe ove Direktive.

6.   Tijela koja provode prijavljivanje obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim naknadnim bitnim izmjenama u vezi s prijavljivanjem.

Članak 31.

Identifikacijski brojevi i popis prijavljenih tijela

1.   Komisija prijavljenom tijelu dodjeljuje identifikacijski broj.

Ona dodjeljuje jedan broj čak i kad je tijelo prijavljeno u skladu s različitim aktima Unije.

2.   Komisija objavljuje popis tijela prijavljenih u skladu s ovom Direktivom, uključujući identifikacijske brojeve koji su im dodijeljeni i djelatnosti za koje su prijavljeni.

Komisija osigurava ažuriranje popisa.

Članak 32.

Izmjene u vezi s prijavljivanjem

1.   Ako tijelo koje provodi prijavljivanje ustanovi ili je obaviješteno da prijavljeno tijelo više ne zadovoljava zahtjeve iz članka 26. ili da ne ispunjava svoje obveze, tijelo koje provodi prijavljivanje prema potrebi ograničuje, suspendira ili povlači prijavu, ovisno o ozbiljnosti neispunjavanja zahtjeva ili nepoštovanja navedenih obveza. O tome odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice.

2.   U slučaju ograničenja, suspenzije ili povlačenja prijave ili ako je prijavljeno tijelo prestalo sa svojom djelatnošću, država članica koja provodi prijavljivanje poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da predmete tog tijela obradi drugo prijavljeno tijelo ili da na zahtjev budu na raspolaganju tijelima koja provode prijavljivanje i nadzor nad tržištem.

Članak 33.

Preispitivanje nadležnosti prijavljenih tijela

1.   Komisija istražuje sve slučajeve u kojima sumnja ili je upozorena na sumnju u stručnost prijavljenog tijela ili njegovog redovnog ispunjavanja preuzetih zahtjeva i obveza.

2.   Država članica koja provodi prijavljivanje mora Komisiji na zahtjev osigurati sve informacije koje se odnose na temelj za prijavljivanje ili održavanje stručne sposobnosti dotičnog prijavljenog tijela.

3.   Komisija osigurava da se svi podaci osjetljive prirode prikupljeni tijekom istraživanja tretiraju kao povjerljivi.

4.   Ako Komisija utvrdi da prijavljeno tijelo ne zadovoljava ili je prestalo zadovoljavati zahtjeve za svoju prijavu, donosi provedbeni akt kojim se od države članice koja provodi prijavljivanje zahtijeva da poduzme potrebne popravne mjere, uključujući povlačenje prijave ako je to potrebno.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 45. stavka 2.

Članak 34.

Operativne obveze prijavljenih tijela

1.   Prijavljena tijela provode ocjenjivanja sukladnosti u skladu s postupcima ocjenjivanja sukladnosti predviđenima u prilozima III. i IV.

2.   Ocjenjivanja sukladnosti provode se razmjerno da se izbjegne nepotrebno opterećivanje gospodarskih subjekata. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti obavljaju svoje aktivnosti uzimajući u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojem djeluje, njegovu strukturu, stupanj složenosti dotične tehnologije radijske opreme i masovni ili serijski karakter proizvodnog postupka.

Pritom ipak poštuju stupanj strogosti i razinu zaštite potrebne za sukladnost radijske opreme s ovom Direktivom.

3.   Ako prijavljeno tijelo ustanovi da proizvođač ne zadovoljava bitne zahtjeve iz članka 3. ili odgovarajuće usklađene norme ili druge tehničke specifikacije, od dotičnog proizvođača zahtijeva da poduzme odgovarajuće popravne mjere i ne izdaje potvrdu o EU ispitivanju tipa ili odobrenje sustava kakvoće.

4.   Ako tijekom praćenja sukladnosti nakon izdavanja potvrde o EU ispitivanju tipa ili odobrenja sustava kakvoće prijavljeno tijelo ustanovi da radijska oprema više nije sukladna, zahtijeva od proizvođača da poduzme primjerene popravne mjere i prema potrebi suspendira ili povlači potvrdu o EU ispitivanju tipa ili odobrenje sustava kakvoće.

5.   Ako se korektivne mjere ne poduzmu ili ne proizvedu traženi učinak, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ograničava, suspendira ili povlači potvrde o EU ispitivanju tipa ili odobrenja sustava kakvoće, ovisno o slučaju.

Članak 35.

Žalba na odluke prijavljenih tijela

Države članice osiguravaju postojanje žalbenog postupka na odluke prijavljenih tijela.

Članak 36.

Obveza obavješćivanja prijavljenih tijela

1.   Prijavljena tijela obavješćuju tijela koja provode prijavljivanje o sljedećem:

(a)

svakom odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrde o EU ispitivanju tipa ili odobrenja sustava kakvoće u skladu sa zahtjevima iz priloga III. i IV.;

(b)

svim okolnostima koje utječu na područje primjene ili uvjete za prijavljivanje;

(c)

svakom zahtjevu za podatke koji su primili od tijela za nadzor nad tržištem i koji se odnosi na aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti;

(d)

na zahtjev, o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti provedenima u okviru njihove prijave te o svim drugim provedenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i ugovore s podizvođačima.

2.   Prijavljena tijela, u skladu sa zahtjevima iz priloga III. i IV., osiguravaju drugim tijelima koja su prijavljena u skladu s ovom Direktivom i koja provode slične aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti kojima su obuhvaćene iste kategorije radijske opreme relevantne informacije o pitanjima u vezi s negativnim i, na zahtjev, pozitivnim ishodima ocjenjivanja sukladnosti.

3.   Prijavljena tijela ispunjavaju obveze obavješćivanja iz priloga III. i IV.

Članak 37.

Razmjena iskustava

Komisija organizira razmjenu iskustava među nacionalnim tijelima država članica odgovornima za politiku prijavljivanja.

Članak 38.

Koordinacija prijavljenih tijela

Komisija osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju između tijela prijavljenih na temelju ove Direktive te njihovo pravilno provođenje u obliku resorne skupine prijavljenih tijela.

Države članice osiguravaju da tijela koja su prijavile sudjeluju u radu te skupine, izravno ili preko imenovanih predstavnika.

POGLAVLJE V.

NADZOR NAD TRŽIŠTEM UNIJE, KONTROLA RADIJSKE OPREME KOJA ULAZI NA TRŽIŠTE UNIJE I ZAŠTITNI POSTUPCI UNIJE

Članak 39.

Nadzor nad tržištem Unije i kontrola radijske opreme koja ulazi na tržište Unije

Članak 15. stavak 3. i članci od 16. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008 primjenjuju se na radijsku opremu.

Članak 40.

Postupak rukovanja radijskom opremom koja predstavlja rizik na nacionalnoj razini

1.   Kad tijela za nadzor nad tržištem države članice imaju dovoljno razloga vjerovati da radijska oprema obuhvaćena ovom Direktivom predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost osoba ili za druge aspekte zaštite javnog interesa obuhvaćene ovom Direktivom, ocjenjuju ispunjava li dotična radijska oprema sve relevantne zahtjeve iz ove Direktive. Odgovarajući gospodarski subjekti prema potrebi u tu svrhu surađuju s tijelima za nadzor nad tržištem.

Ako tijekom ocjenjivanja navedenog u prvom podstavku tijela za nadzor tržišta ustanove da radijska oprema nije u skladu sa zahtjevima ove Direktive, zahtijevaju da relevantni gospodarski subjekt bez odgode provede sve odgovarajuće popravne radnje kako bi radijsku opremu uskladio s tim zahtjevima, povukao radijsku opremu s tržišta ili je opozvao u razumnom roku koji propišu, razmjernom prirodi rizika.

Tijela za nadzor tržišta o tome obavješćuju odgovarajuće prijavljeno tijelo.

Na mjere iz drugog podstavka ovog stavka primjenjuje se članak 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

2.   Ako tijela za nadzor tržišta smatraju da se nesukladnost ne odnosi samo na njihovo državno područje, o rezultatima ocjenjivanja i mjerama koje zahtijevaju od gospodarskog subjekta obavješćuju Komisiju i druge države članice.

3.   Gospodarski subjekt osigurava provođenje svih odgovarajućih popravnih radnji u pogledu radijske opreme koju je stavio na raspolaganje na tržištu Unije.

4.   Ako relevantni gospodarski subjekt ne provede odgovarajuće popravne radnje u razdoblju navedenom u stavku 1. drugom podstavku, tijela za nadzor tržišta poduzimaju odgovarajuće privremene mjere kako bi zabranila ili ograničila stavljanje radijske opreme na raspolaganje na njihovim nacionalnim tržištima, povukla radijsku opremu s tržišta ili je opozvala.

Tijela za nadzor tržišta bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o tim mjerama.

5.   Informacije iz stavka 4. drugog podstavka obuhvaćaju sve dostupne pojedinosti, posebno podatke potrebne za identifikaciju radijske opreme koja nije u skladu sa zahtjevima, podrijetlo radijske opreme, vrstu navodne nesukladnosti i povezanog rizika, vrstu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera te argumente relevantnoga gospodarskog subjekta. Tijela za nadzor tržišta posebno naznačuju je li nesukladnost posljedica jednog od sljedećih uzroka:

(a)

činjenice da radijska oprema ne ispunjava relevantne bitne zahtjeve iz članka 3.; ili

(b)

nedostataka u usklađenim normama iz članka 16. u vezi s pretpostavkom sukladnosti.

6.   Države članice, osim države članice koja je započela postupak u skladu s ovim člankom, bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama te o svim dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju u vezi s nesukladnošću određene radijske opreme te, u slučaju neslaganja s donesenom nacionalnom mjerom, o svojim prigovorima.

7.   Ako u roku od tri mjeseca od primitka informacija iz stavka 4. drugog podstavka ni država članica ni Komisija nisu uložile prigovor u odnosu na privremenu mjeru koju je poduzela država članica, ta se mjera smatra opravdanom.

8.   Države članice osiguravaju da se odgovarajuće mjere ograničavanja koje se odnose na dotičnu radijsku opremu, poput povlačenja radijske opreme s tržišta, poduzmu bez odgode.

Članak 41.

Zaštitni postupak Unije

1.   Ako se nakon završetka postupka iz članka 40. stavaka 3. i 4. ulože prigovori na mjere koje je poduzela država članica ili ako Komisija smatra da su nacionalne mjere u suprotnosti sa zakonodavstvom Unije, Komisija bez odgode započinje savjetovanje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektom ili subjektima te ocjenjuje nacionalne mjere. Na temelju rezultata te ocjene Komisija donosi provedbeni akt kojim se određuje je li nacionalna mjera opravdana ili ne.

Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama te o njoj odmah obavješćuje države članice i relevantni gospodarski subjekt ili subjekte.

2.   Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nesukladna radijska oprema povuče ili opozove s njihovog tržišta te o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, dotična država članica povlači tu mjeru.

3.   Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom i ako se nesukladnost radijske opreme pripisuje nedostacima usklađenih normi iz članka 40. stavka 5. točke (b) ove Direktive, Komisija primjenjuje postupak predviđen u članku 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.

Članak 42.

Sukladna radijska oprema koja predstavlja rizik

1.   Ako država članica nakon izvršenog ocjenjivanja u skladu s člankom 40. stavkom 1. ustanovi da, iako je radijska oprema sukladna s ovom Direktivom, ona i dalje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost osoba ili druge aspekte zaštite javnog interesa, ona od relevantnoga gospodarskog subjekta zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera kako dotična radijska oprema nakon stavljanja na tržište više ne bi predstavljala rizik, njezino povlačenje s tržišta ili opoziv u razumnom roku koji propiše, razmjernom prirodi rizika.

2.   Gospodarski subjekt osigurava provođenje popravne mjere u pogledu sve dotične radijske opreme koju je stavio na raspolaganje na tržištu Unije.

3.   Država članica o tome odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice. Navedene informacije uključuju sve dostupne pojedinosti, posebno podatke nužne za identifikaciju određene radijske opreme, podrijetlo i opskrbni lanac radijske opreme, vrstu rizika te vrstu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera.

4.   Komisija se bez odgode savjetuje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektom ili subjektima te procjenjuje poduzete nacionalne mjere. Na temelju rezultata te ocjene Komisija putem provedbenih akata donosi odluku o tome je li nacionalna mjera opravdana ili ne i prema potrebi predlaže prikladne mjere.

Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 3.

Iz valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti ljudi Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 45. stavka 4.

5.   Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama te o njoj odmah obavješćuje države članice i relevantni gospodarski subjekt ili subjekte.

Članak 43.

Službena nesukladnost

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 40., država članica od gospodarskog subjekta zahtijeva da ukloni nesukladnost kada ustanovi jedno od sljedećeg:

(a)

oznaka CE stavljena je tako da se krši članak 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili članak 20. ove Direktive;

(b)

oznaka CE nije stavljena;

(c)

identifikacijski broj prijavljenog tijela, kada se primjenjuje postupak za ocjenjivanje sukladnosti iz Priloga IV., stavljen je tako da se krši članak 20. ili nije stavljen;

(d)

EU izjava o sukladnosti nije sastavljena;

(e)

EU izjava o sukladnosti nije pravilno sastavljena;

(f)

tehnička dokumentacija je nedostupna ili nepotpuna;

(g)

podaci iz članka 10. stavka 6. ili 7. ili članka 12. stavka 3. nedostaju, netočni su ili nepotpuni;

(h)

podaci o predviđenoj namjeni radijske opreme, EU izjava o sukladnosti ili uporabna ograničenja kako su navedeni u članku 10. stavcima 8., 9. i 10. nisu priloženi radijskoj opremi;

(i)

zahtjevi za identificiranjem gospodarskih subjekata iz članka 15. nisu ispunjeni;

(j)

ne poštuje se članak 5.

2.   Ako se nesukladnost iz stavka 1. nastavi, dotična država članica poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje odgovarajuće radijske opreme na raspolaganje na tržištu ili kako bi osigurala njezino povlačenje ili opoziv s tržišta.

POGLAVLJE VI.

DELEGIRANI AKTI I PROVEDBENI AKTI I ODBOR

Članak 44.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 3. drugog podstavka, članka 4. stavka 2. i članka 5. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 11. lipnja 2014. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3. drugog podstavka, članka 4. stavka 2. i članka 5. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3. drugog podstavka, članka 4. stavka 2. i članka 5. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 45.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta telekomunikacija. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

5.   Komisija se s odborom savjetuje o svim pitanjima za koja se na temelju Uredbe (EU) br. 1025/2012 ili bilo kojeg drugog propisa Unije zahtijeva savjetovanje sa sektorskim stručnjacima.

Odbor nadalje može ispitati bilo koje pitanje koje se tiče primjene ove Direktive, a koje u skladu s njegovim poslovnikom postavi njegov predsjednik ili predstavnik države članice.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 46.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na gospodarske subjekte koji krše odredbe nacionalnog prava donesenog na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere za osiguranje njihove provedbe. Takva pravila mogu u težim slučajevima kršenja uključivati kaznenopravne sankcije.

Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 47.

Preispitivanje i izvješćivanje

1.   Države članice podnose redovita izvješća Komisiji o primjeni ove Direktive do 12. lipnja 2017. i najmanje svake dvije godine poslije toga. Izvješća sadrže prikaz aktivnosti tržišnog nadzora koje provode države članice i daje informacije je li i u kojoj mjeri postignuta sukladnost sa zahtjevima ove Direktive, posebno uključujući zahtjeve za identifikaciju gospodarskih subjekata.

2.   Komisija preispituje djelovanje ove Direktive i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće do 12. lipnja 2018. i svakih pet godina poslije toga. U izvješću se obuhvaća napredak u izradi relevantnih normi, kao i svi problemi koji su se pojavili tijekom provedbe. U izvješću se također obuhvaćaju aktivnosti Odbora za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta telekomunikacija, ocjenjuje napredak u postizanju otvorenog konkurentnog tržišta radijske opreme na razini Unije te razmatra kako bi se trebao razvijati regulatorni okvir stavljanja na raspolaganje na tržištu i stavljanja u pogon radijske opreme radi postizanja sljedećeg:

(a)

osiguravanja postizanja koherentnog sustava za svu radijsku opremu na razini Unije;

(b)

omogućavanja konvergencije telekomunikacijskog i audiovizualnog sektora te sektora informacijske tehnologije;

(c)

omogućavanja usklađivanja regulatornih mjera na međunarodnoj razini;

(d)

dostizanja visoke razine zaštite potrošača;

(e)

osiguravanja da prijenosna radijska oprema uzajamno djeluje s dodacima, a posebno s jedinstvenim punjačima;

(f)

kada radijska oprema dolazi s integriranim zaslonom, omogućavanja prikaza traženih informacija na integriranom zaslonu.

Članak 48.

Prijelazne odredbe

Države članice ne sprečavaju, kad je riječ o aspektima obuhvaćenima ovom Direktivom, stavljanje na raspolaganje na tržištu ili stavljanje u pogon radijske opreme obuhvaćene ovom Direktivom koja je u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju primjenjivim prije 13. lipnja 2016. i koja je stavljena na tržište prije 13. lipnja 2017.

Članak 49.

Prenošenje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 12. lipnja 2016. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

One primjenjuju te mjere od 13. lipnja 2016.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takva uputa. Uz njih se prilaže i izjava da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja te oblik navedene izjave.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 50.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 1999/5/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 13. lipnja 2016.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu te se čitaju u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.

Članak 51.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 52.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 133, 9.5.2013., str. 58.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(3)  Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnom priznavanju njihove sukladnosti (SL L 91, 7.4.1999., str. 10.).

(4)  Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).

(5)  Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).

(6)  Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje električne opreme na tržištu namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.).

(7)  Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o elektromagnetskoj kompatibilnosti (SL L 96, 29.3.2014., str. 79.).

(8)  Direktiva Komisije 2008/63/EZ od 20. lipnja 2008. o tržišnom natjecanju na tržištima telekomunikacijske terminalne opreme (SL L 162, 21.6.2008., str. 20.).

(9)  Direktiva 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka osiguravanja informacija u području tehničkih normi i propisa i pravila za usluge informacijskog društva (SL L 204, 21.7.1998., str. 37.).

(10)  Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24.4.2002., str. 1.).

(11)  Odluka Komisije 2007/344/EZ od 16. svibnja 2007. o usklađenoj dostupnosti informacija u vezi s uporabom spektra u Zajednici (SL L 129, 17.5.2007., str. 67.).

(12)  Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).

(13)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(14)  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(15)  Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (SL L 108, 24.4.2002., str. 33.).


PRILOG I.

OPREMA KOJA NIJE OBUHVAĆENA OVOM DIREKTIVOM

1.

Radijska oprema koju koriste radioamateri u smislu članka 1. definicije 56. radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), osim ako je oprema stavljena na raspolaganje na tržištu.

Sljedeća oprema ne smatra se stavljenom na raspolaganje na tržištu:

(a)

radijski pribor koji sastavljaju i kojim se služe radioamateri;

(b)

radijska oprema koju su preinačili i kojom se služe radioamateri;

(c)

oprema koju izrađuju pojedini radioamateri u pokusne i znanstvene svrhe povezane s amaterskim radijem.

2.

Pomorska oprema koja je obuhvaćena područjem primjene Direktive Vijeća 96/98/EZ (1).

3.

Zrakoplovni proizvodi, njihove sastavnice i uređaji koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 3. Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

4.

Pribor za ocjenjivanje izrađen po narudžbi za stručnjake za uporabu isključivo u te svrhe u objektima za istraživanje i razvoj.


(1)  Direktiva Vijeća 96/98/EZ od 20. prosinca 1996. o pomorskoj opremi (SL L 46, 17.2.1997., str. 25.).

(2)  Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.).


PRILOG II.

MODUL A ZA OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE

1.   Unutarnja kontrola proizvodnje postupak je ocjenjivanja sukladnosti u kojem proizvođač ispunjava obveze iz točaka 2., 3. i 4. ovog Priloga te osigurava i na vlastitu odgovornost izjavljuje da dotična radijska oprema ispunjava bitne zahtjeve utvrđene u članku 3.

2.   Tehnička dokumentacija

Proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju u skladu s člankom 21.

3.   Proizvodnja

Proizvođač poduzima sve potrebne mjere da se postupkom proizvodnje i njegovim praćenjem osigura sukladnost proizvedene radijske opreme s tehničkom dokumentacijom iz točke 2. ovog Priloga i s relevantnim bitnim zahtjevima utvrđenima u članku 3.

4.   Oznaka CE i EU izjava o sukladnosti

4.1.

Proizvođač stavlja oznaku CE u skladu s člancima 19. i 20. na svaki primjerak radijske opreme koji udovoljava primjenjivim zahtjevima ove Direktive.

4.2.

Proizvođač sastavlja pisanu EU izjavu o sukladnosti za svaki tip radijske opreme i čuva je na raspolaganju, zajedno s tehničkom dokumentacijom, nacionalnim tijelima tijekom 10 godina od stavljanja radijske opreme na tržište. EU izjava o sukladnosti služi za identifikaciju radijske opreme za koju je sastavljena.

Primjerak EU izjave o sukladnosti na zahtjev se stavlja na raspolaganje relevantnim tijelima.

5.   Ovlašteni zastupnik

Obveze proizvođača iz točke 4. u njegovo ime i na njegovu odgovornost može ispuniti njegov ovlašteni zastupnik ako su navedene u ovlaštenju.


PRILOG III.

MODULI B I C ZA OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

EU ISPITIVANJE TIPA I SUKLADNOST S TIPOM NA TEMELJU UNUTARNJE KONTROLE PROIZVODNJE

Prilikom upućivanja na ovaj Prilog, postupak ocjene sukladnosti slijedi module B (EU ispitivanje tipa) i C (Sukladnost s tipom na temelju unutarnje kontrole proizvodnje) ovog Priloga.

Modul B

EU ispitivanje tipa

1.   EU ispitivanje tipa dio je postupka ocjenjivanja sukladnosti u kojem prijavljeno tijelo ispituje tehničko rješenje radijske opreme te provjerava i potvrđuje da ono ispunjava bitne zahtjeve utvrđene u članku 3.

2.   EU ispitivanje tipa izvršava se ocjenjivanjem prikladnosti tehničkog rješenja radijske opreme ispitivanjem tehničke dokumentacije i dodatnih dokaza iz točke 3. bez ispitivanja uzorka (projekt tipa).

3.   Proizvođač podnosi zahtjev za EU ispitivanje tipa jednom prijavljenom tijelu po svojem izboru.

Zahtjev sadrži:

(a)

naziv i adresu proizvođača, a ako je zahtjev podnio njegov ovlašteni zastupnik, i naziv i adresu zastupnika;

(b)

pisanu izjavu kojom izjavljuje da isti zahtjev nije podnesen nijednom drugom prijavljenom tijelu;

(c)

tehničku dokumentaciju. Tehnička dokumentacija omogućuje ocjenjivanje sukladnosti radijske opreme s primjenjivim zahtjevima ove Direktive te uključuje odgovarajuću analizu i procjenu rizika. Tehničkom dokumentacijom određuju se primjenjivi zahtjevi i ona obuhvaća, u mjeri u kojoj je to potrebno za ocjenjivanje, projekt, proizvodnju i rad radijske opreme. Tehnička dokumentacija sadrži, prema potrebi, elemente utvrđene u Prilogu V.;

(d)

popratne dokaze o prikladnosti tehničkog rješenja. U tim dokazima navode se svi korišteni dokumenti, posebno ako relevantne usklađene norme nisu primijenjene ili nisu primijenjene u potpunosti. Popratni dokazi prema potrebi uključuju rezultate ispitivanja koje je u skladu s drugim odgovarajućim tehničkim specifikacijama proveo odgovarajući laboratorij proizvođača ili drugi ispitni laboratorij u njegovo ime i pod njegovom odgovornošću.

4.   Prijavljeno tijelo ispituje tehničku dokumentaciju i popratne dokaze kako bi se ocijenila prikladnost tehničkog rješenja radijske opreme.

5.   Prijavljeno tijelo sastavlja izvješće o procjeni u kojem su zabilježene aktivnosti provedene u skladu s točkom 4. i njihovi rezultati. Ne dovodeći u pitanje njegove obveze u skladu s točkom 8., prijavljeno tijelo objavljuje sadržaj tog izvješća, u cijelosti ili djelomično, samo u suglasnosti s proizvođačem.

6.   Ako tip odgovara zahtjevima ove Direktive koji se primjenjuju na dotičnu radijsku opremu, prijavljeno tijelo proizvođaču izdaje potvrdu o EU ispitivanju tipa. Ta potvrda sadrži naziv i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, aspekte bitnih zahtjeva obuhvaćene ispitivanjem, uvjete (ako ih ima) valjanosti potvrde i potrebne podatke za identifikaciju ocijenjenog tipa. Potvrda o EU ispitivanju tipa može imati jedan ili više priloga.

Potvrda o EU ispitivanju tipa i njezini prilozi sadrže sve relevantne informacije za ocjenjivanje sukladnosti proizvedene radijske opreme s ispitanim tipom te za nadzor tijekom korištenja.

Ako tip ne zadovoljava primjenjive zahtjeve iz ove Direktive, prijavljeno tijelo odbija izdati potvrdu o EU ispitivanju tipa i o tome na odgovarajući način izvješćuje podnositelja zahtjeva te za takvo odbijanje daje detaljne razloge.

7.   Prijavljeno tijelo neprekidno se obavješćuje o svim promjenama u vezi s općeprihvaćenim najnovijim dostignućima koje pokazuju da odobreni tip možda više ne zadovoljava primjenjive zahtjeve iz ove Direktive i određuje zahtijevaju li takve promjene dodatna istraživanja. Prijavljeno tijelo u tom slučaju o tome obavješćuje proizvođača.

Proizvođač obavješćuje prijavljeno tijelo koje posjeduje tehničku dokumentaciju o potvrdi o EU ispitivanju tipa o svim izmjenama odobrenog tipa koje mogu utjecati na sukladnost radijske opreme s bitnim zahtjevima ove Direktive ili na uvjete valjanosti te potvrde. Za te izmjene potrebno je dodatno odobrenje u obliku dodatka izvornoj potvrdi o EU ispitivanju tipa.

8.   Svako prijavljeno tijelo obavješćuje svoje tijelo koje provodi prijavljivanje o potvrdi o EU ispitivanju tipa i/ili svim njezinim izdanim ili povučenim dodacima te periodično ili na zahtjev tom tijelu dostavlja popis takvih odbijenih, suspendiranih ili na drugi način ograničenih potvrda i/ili dodataka.

Svako prijavljeno tijelo izvješćuje druga prijavljena tijela o potvrdama o EU ispitivanju tipa i/ili svim njihovim dodacima koje je odbilo, povuklo, suspendiralo ili na drugi način ograničilo i, na zahtjev, o takvim potvrdama i/ili njihovim dodacima koje je izdalo.

Svako prijavljeno tijelo obavješćuje države članice o potvrdama o EU ispitivanju tipa koje je izdalo i/ili njihovim dodacima u slučajevima kada usklađene norme, na koje su objavljena upućivanja u Službenom listu Europske unije, nisu primijenjene ili nisu primijenjene u potpunosti. Države članice, Komisija i druga prijavljena tijela mogu na zahtjev dobiti primjerak potvrda o EU ispitivanju tipa i/ili njihove dodatke. Na zahtjev, države članice i Komisija mogu dobiti primjerak tehničke dokumentacije i rezultata ispitivanja koje je provelo prijavljeno tijelo. Prijavljeno tijelo čuva primjerak potvrde o EU ispitivanju tipa, njezinih priloga i dodataka, kao i tehničku dokumentaciju, uključujući dokumentaciju koju je predao proizvođač tijekom 10 godina od ocjenjivanja radijske opreme, ili do isteka valjanosti te potvrde.

9.   Proizvođač čuva primjerak potvrde o EU ispitivanju tipa, njezinih priloga i dodataka zajedno s tehničkom dokumentacijom na raspolaganju nacionalnim tijelima tijekom 10 godina nakon što je radijska oprema stavljena na tržište.

10.   Ovlašteni zastupnik proizvođača može podnijeti zahtjev iz točke 3. i ispuniti obveze iz točaka 7. i 9. ako su navedene u ovlaštenju.

Modul C

Sukladnost s tipom na temelju unutarnje kontrole proizvodnje

1.   Sukladnost s tipom na temelju unutarnje kontrole proizvodnje dio je postupka ocjenjivanja sukladnosti u kojem proizvođač ispunjava obveze utvrđene u točkama 2. i 3. te osigurava i izjavljuje da je dotična radijska oprema u skladu s tipom opisanim u potvrdi o EU ispitivanju tipa te da ispunjava zahtjeve ove Direktive koji se na nju odnose.

2.   Proizvodnja

Proizvođač poduzima sve potrebne mjere kako bi se postupkom proizvodnje i njegovim praćenjem zajamčila sukladnost proizvedene radijske opreme s odobrenim tipom opisanim u potvrdi o EU ispitivanju tipa i sa zahtjevima ove Direktive koji se na nju odnose.

3.   Oznaka CE i EU izjava o sukladnosti

3.1.

Proizvođač stavlja oznaku CE u skladu s člancima 19. i 20. na svaki primjerak radijske opreme koji je u skladu s tipom opisanim u potvrdi o EU ispitivanju tipa i sa zahtjevima ove Direktive koji se na nju odnose.

3.2.

Proizvođač sastavlja pisanu EU izjavu o sukladnosti za svaki tip radijske opreme i čuva je na raspolaganju nacionalnim tijelima tijekom 10 godina od stavljanja radijske opreme na tržište. EU izjavom o sukladnosti utvrđuje se tip radijske opreme za koju je ta izjava bila sastavljena.

Primjerak EU izjave o sukladnosti na zahtjev se stavlja na raspolaganje relevantnim tijelima.

4.   Ovlašteni zastupnik

Obveze proizvođača iz točke 3. u njegovo ime i na njegovu odgovornost može ispuniti njegov ovlašteni zastupnik ako su navedene u ovlaštenju.


PRILOG IV.

MODUL H ZA OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

SUKLADNOST NA TEMELJU POTPUNOG OSIGURANJA KAKVOĆE

1.   Sukladnost na temelju potpunog osiguranja kakvoće postupak je ocjenjivanja sukladnosti u kojem proizvođač ispunjava obveze utvrđene u točkama 2. i 5., te osigurava i izjavljuje na vlastitu odgovornost da dotična radijska oprema udovoljava zahtjevima ove Direktive koji se na nju odnose.

2.   Proizvodnja

Proizvođač upravlja odobrenim sustavom kakvoće za projektiranje, izradu i pregled konačne radijske opreme, kao i ispitivanjem dotične radijske opreme, kako je navedeno u točki 3., te podliježe nadzoru, kako je određeno u točki 4.

3.   Sustav kakvoće

3.1.

Proizvođač podnosi zahtjev za ocjenjivanje svojeg sustava kakvoće za dotičnu radijsku opremu prijavljenom tijelu prema svojem izboru.

Zahtjev sadrži:

(a)

naziv i adresu proizvođača, a ako je zahtjev podnio njegov ovlašteni zastupnik, i naziv i adresu zastupnika;

(b)

tehničku dokumentaciju za svaki tip radijske opreme koji namjerava proizvoditi. Tehnička dokumentacija treba sadržavati, prema potrebi, elemente utvrđene u Prilogu V.;

(c)

dokumentaciju o sustavu kakvoće; i

(d)

pisanu izjavu da isti zahtjev nije podnesen nijednom drugom prijavljenom tijelu.

3.2.

Sustav kakvoće osigurava sukladnost radijske opreme sa zahtjevima ove Direktive koji se na nju odnose.

Svi elementi, zahtjevi i mjere koje je proizvođač prihvatio sustavno se i pravilno dokumentiraju u obliku pisanih načela, postupaka i uputa. Ta dokumentacija o sustavu kakvoće omogućuje dosljedno tumačenje programa, planova, priručnika i očevidnika kakvoće.

Dokumentacija posebno sadrži odgovarajući opis:

(a)

ciljeva kakvoće i ustrojstvene strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u vezi s projektiranjem i kakvoćom proizvoda;

(b)

specifikacija tehničkog rješenja, uključujući norme koje će se primijeniti te, ako se relevantne usklađene norme neće u potpunosti primijeniti, način na koji će se osigurati ispunjavanje bitnih zahtjeva ove Direktive koji se odnose na radijsku opremu;

(c)

kontrole projekta i tehnika provjere projekta, postupaka i sustavnih mjera koje će se primijeniti pri projektiranju radijske opreme u skladu s obuhvaćenim tipom radijske opreme;

(d)

odgovarajućih tehnika proizvodnje, kontrole i osiguranja kakvoće, postupaka i sustavnih mjera koje će se koristiti;

(e)

pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje s naznakom njihove učestalosti;

(f)

očevidnika kakvoće, kao što su izvješća o ispitivanju i podaci o testiranju, podaci o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti osoblja itd.;

(g)

sredstava za praćenje ostvarivanja traženog projekta i kakvoće proizvoda i učinkovitog upravljanja sustavom kakvoće.

3.3.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav kakvoće kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u točki 3.2.

Ono pretpostavlja sukladnost s tim zahtjevima u odnosu na elemente sustava kakvoće koji su u skladu s odgovarajućim specifikacijama relevantnih usklađenih normi.

Uz iskustvo sa sustavima upravljanja kakvoćom, revizorski tim mora imati najmanje jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju u relevantnom području radijske opreme i dotične tehnologije radijske opreme te poznavanjem primjenjivih zahtjeva ove Direktive. Postupak revizije uključuje obilazak objekata proizvođača u svrhu ocjenjivanja. Revizorski tim pregledava tehničku dokumentaciju iz točke 3.1. podtočke (b) kako bi potvrdio sposobnost proizvođača da utvrdi primjenjive zahtjeve ove Direktive te kako bi izvršio nužna ispitivanja za osiguranje sukladnosti radijske opreme s tim zahtjevima.

O odluci se obavješćuje proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika.

Obavijest sadrži zaključke revizije i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4.

Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće te da će ga održavati na način da ostane prikladan i učinkovit.

3.5.

Proizvođač izvješćuje prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o svakoj planiranoj izmjeni sustava kakvoće.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje sve predložene izmjene i donosi odluku o tome hoće li izmijenjeni sustav kakvoće i dalje udovoljavati zahtjevima navedenima u točki 3.2. ili je potrebno ponovno ocjenjivanje.

Ono o svojoj odluci obavješćuje proizvođača. Obavijest sadrži zaključke ispitivanja i obrazloženu odluku o ocjeni.

4.   Nadzor pod odgovornošću prijavljenog tijela

4.1.

Nadzorom se nastoji osigurati da proizvođač propisno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.

4.2.

Proizvođač u svrhu pregleda prijavljenom tijelu omogućuje pristup objektima za projektiranje, proizvodnju, provjeru, ispitivanje i skladištenje i pritom daje sve potrebne informacije, a posebno:

(a)

dokumentaciju o sustavu kakvoće;

(b)

očevidnike o kakvoći predviđene za projektni dio sustava kakvoće, kao što su rezultati analiza, izračuna, testiranja itd.;

(c)

očevidnike o kakvoći iz dijela sustava kakvoće koji se odnosi na proizvodnju kao što su izvješća o provjeri i podaci o ispitivanju, podaci o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti zaposlenika itd.

4.3.

Prijavljeno tijelo provodi povremene revizije kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće te proizvođaču podnosi izvješće o reviziji.

4.4.

Nadalje, prijavljeno tijelo može nenajavljeno posjetiti proizvođača. Tijekom takvih posjeta prijavljeno tijelo može, prema potrebi, izvršiti ili naručiti izvršenje ispitivanja radijske opreme radi provjere ispravnog funkcioniranja sustava kakvoće. Ono proizvođaču dostavlja izvješće o posjetu te, ako su provedena ispitivanja, i izvješće o ispitivanjima.

5.   Oznaka CE i EU izjava o sukladnosti

5.1.

Proizvođač stavlja oznaku CE u skladu s člancima 19. i 20. te, pod odgovornošću prijavljenog tijela iz točke 3.1., identifikacijski broj tog tijela na svaki pojedinačni primjerak radijske opreme koji je u skladu s primjenjivim zahtjevima iz članka 3.

5.2.

Proizvođač sastavlja pisanu EU izjavu o sukladnosti za svaki tip radijske opreme i čuva je na raspolaganju nacionalnim tijelima tijekom 10 godina nakon stavljanja radijske opreme na tržište. EU izjavom o sukladnosti utvrđuje se tip radijske opreme za koju je ta izjava bila sastavljena.

Primjerak EU izjave o sukladnosti na zahtjev se stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima.

6.   Proizvođač tijekom razdoblja od 10 godina nakon što je radijska oprema stavljena na tržište nacionalnim tijelima čuva na raspolaganju:

(a)

tehničku dokumentaciju iz točke 3.1.;

(b)

dokumentaciju o sustavu kakvoće iz točke 3.1.;

(c)

promjenu iz točke 3.5., kako je odobrena;

(d)

odluke i izvješća prijavljenog tijela iz točaka 3.5., 4.3. i 4.4.

7.   Svako prijavljeno tijelo obavješćuje svoje tijelo koje provodi prijavljivanje o izdanim ili povučenim odobrenjima sustava kakvoće i periodično ili na zahtjev svojem tijelu koje provodi prijavljivanje stavlja na raspolaganje popis odobrenja sustava kakvoće koje je odbilo, suspendiralo ili na drugi način ograničilo.

Svako prijavljeno tijelo obavješćuje druga prijavljena tijela o odobrenjima sustava kakvoće koje je odbilo, suspendiralo ili povuklo, a na zahtjev i o odobrenjima sustava kakvoće koje je izdalo.

8.   Ovlašteni zastupnik

Obveze proizvođača navedene u točkama 3.1., 3.5., 5. i 6. može u njegovo ime i na njegovu odgovornost ispuniti njegov ovlašteni zastupnik ako su one navedene u ovlaštenju.


PRILOG V.

SADRŽAJ TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Tehnička dokumentacija prema potrebi sadržava najmanje sljedeće elemente:

(a)

opći opis radijske opreme uključujući:

i.

fotografije ili ilustracije koje prikazuju vanjske značajke, oznake i unutarnju konstrukciju;

ii.

verzije softvera ili ugrađenih programa koji utječu na udovoljavanje bitnim zahtjevima;

iii.

informacije za korisnike i upute za instalaciju;

(b)

idejni projekt, proizvodne nacrte i sheme sastavnica, podsklopova, strujnih krugova i drugih relevantnih sličnih dijelova;

(c)

opise i objašnjenja potrebna za razumijevanje tih nacrta i shema te rada radijske opreme;

(d)

popis u cijelosti ili djelomično primijenjenih usklađenih normi upućivanja na koje su objavljena u Službenom listu Europske unije te, ako te usklađene norme nisu bile primijenjene, opise rješenja usvojenih kako bi se zadovoljili bitni zahtjevi utvrđeni u članku 3., uključujući i popis drugih odgovarajućih primijenjenih tehničkih specifikacija. U slučaju djelomične primjene usklađenih normi u tehničkoj dokumentaciji navode se dijelovi koji se primjenjuju;

(e)

primjerak EU izjave o sukladnosti;

(f)

kad je primijenjen modul za ocjenjivanje sukladnosti iz Priloga III., primjerak potvrde o EU ispitivanju tipa i njezine priloge koje je izdalo uključeno prijavljeno tijelo;

(g)

ishode provedenih izračuna projekta, provedenih ispitivanja, i drugih relevantnih sličnih elemenata;

(h)

ispitna izvješća;

(i)

objašnjenje o sukladnosti sa zahtjevom iz članka 10. stavka 2. te o navođenju ili izostavljanju informacija na pakiranju u skladu s člankom 10. stavkom 10.


PRILOG VI.

EU IZJAVA O SUKLADNOSTI (br. XXX) (1)

1.

Radijska oprema (proizvod, tip, vrsta ili serijski broj):

2.

Ime i adresa proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika:

3.

Za izdavanje ove izjave o sukladnosti odgovoran je isključivo proizvođač.

4.

Predmet izjave (identifikacija radijske opreme koja omogućuje njezinu sljedivost; može prema potrebi obuhvaćati dovoljno jasnu sliku u boji koja omogućuje identifikaciju radijske opreme):

5.

Prethodno opisani predmet izjave u skladu je s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju:

 

Direktivom 2014/53/EU

 

drugim zakonodavstvom Unije o usklađivanju prema potrebi

6.

Upućivanja na odgovarajuće usklađene norme koje se upotrebljavaju ili upućivanje na druge tehničke specifikacije u odnosu na koje se deklarira sukladnost. Upućivanja moraju biti navedena s identifikacijskim brojem i verzijom te, prema potrebi, datumom izdavanja:

7.

Prema potrebi, prijavljeno tijelo ... (naziv, broj) … provelo je … (opis intervencije) … i izdalo potvrdu o EU ispitivanju tipa: …

8.

Prema potrebi, opis dodatne opreme i sastavnica, uključujući softver, koji omogućuju normalan rad radijske opreme koji je obuhvaćen EU izjavom o sukladnosti:

9.

Dodatne informacije:

 

Potpisano za i u ime: …

 

(mjesto i datum izdavanja):

 

(ime, funkcija) (potpis):


(1)  Proizvođač ne mora obvezno EU izjavi o sukladnosti dodijeliti broj.


PRILOG VII.

POJEDNOSTAVLJENA EU IZJAVA O SUKLADNOSTI

Pojednostavljena EU izjava o sukladnosti iz članka 10. stavka 9. sastavlja se kako slijedi:

 

[Ime proizvođača] ovime izjavljuje da je radijska oprema tipa [oznaka tipa radijske opreme] u skladu s Direktivom 2014/53/EU.

 

Cjeloviti tekst EU izjave o sukladnosti dostupan je na sljedećoj internetskoj adresi:


PRILOG VIII.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 1999/5/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3. stavci 1. i 2.

Članak 3. stavci 1. i 2.

Članak 3. stavak 3. i članak 15.a

Članak 3. stavak 3., osim članka 3. stavka 3. točke (i), i članak 44.

Članak 4. stavak 1. i članci od 13. do 15.

Članci 8. i 45.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5. stavak 1.

Članak 16.

Članak 5. stavci 2. i 3.

Članak 6. stavak 1.

Članak 6.

Članak 6. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 10. stavci 8., 9. i 10.

Članak 6. stavak 4.

Članak 7. stavci 1. i 2.,

Članak 7.

Članak 7. stavci 3., 4. i 5.

Članak 8. stavci 1. i 2.

Članak 9.

Članak 8. stavak 3.

Članak 9.

Članci od 39. do 43.

Članak 10.

Članak 17.

Članak 11.

Članci od 22. do 38.

Članak 12.

Članci 19. i 20. te članak 10. stavci 6. i 7.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 47.

Članak 18.

Članak 48.

Članak 19.

Članak 49.

Članak 20.

Članak 50.

Članak 21.

Članak 51.

Članak 22.

Članak 52.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog III.

Prilog V.

Prilog IV.

Prilog VI.

Članak 26.

Prilog VII. točke od 1. do 4.

Članci 19. i 20.

Prilog VII. točka 5.

Članak 10. stavak 10.


IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament smatra da se odbori mogu smatrati „odborima za komitologiju” u smislu Priloga I. Okvirnom sporazumu o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije samo kada i u mjeri u kojoj se na sjednicama odbora raspravlja o provedbenim aktima u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Sjednice odbora stoga spadaju u područje primjene točke 15. Okvirnog sporazuma kada i u mjeri u kojoj se raspravlja o drugim pitanjima.


  翻译: