—

je takvu ozljedu, smrt, štetu ili gubitak prouzročilo osoblje koje je Republika Koreja dodijelila operaciji EU-a za upravljanje krizama, tijekom izvršavanja svojih dužnosti povezanih s operacijom EU-a za upravljanje krizama, osim u slučaju grube nepažnje ili zlonamjernog ponašanja; ili

—

su takva ozljeda, smrt, šteta ili gubitak nastali zbog uporabe imovine u vlasništvu Republike Koreje, pod uvjetom da je imovina korištena u vezi s operacijom, i osim u slučaju grube nepažnje ili zlonamjernog ponašanja osoblja koje je Republika Koreja dodijelila operaciji EU-a za upravljanje krizama, pri korištenju te imovine.”.

—

je takvu ozljedu, smrt, štetu ili gubitak prouzročilo osoblje tijekom izvršavanja svojih dužnosti povezanih s operacijom EU-a za upravljanje krizama, osim u slučaju grube nepažnje ili zlonamjernog ponašanja ili

—

su takva ozljeda, smrt, šteta ili gubitak nastali zbog uporabe imovine u vlasništvu država koje sudjeluju u operaciji EU-a za upravljanje krizama, pod uvjetom da je imovina korištena u vezi s operacijom, osim u slučaju grube nepažnje ili zlonamjernog ponašanja osoblja operacije EU-a za upravljanje krizama koje koristi tu imovinu.”.

(1)

Dio A mijenja se kako slijedi:

U tablici 1. unos za točku 1. zamjenjuje se sljedećim:

(2)

U dijelu D, unosi za kategoriju 08. Meso zamjenjuju se sljedećim:

(3)

Dio E mijenja se kako slijedi:

1.

U odjeljku „Kratice” dodaje se sljedeći pojam:

„TPA agent treća strana”.

2.

U odjeljku 1.5. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Sva prihvatljiva imovina može se koristiti na prekograničnoj osnovi, pomoću korespondentnoga centralnobankarskog modela (CCBM), a u slučaju utržive imovine, putem prihvatljivih veza između sustava namire vrijednosnih papira u EGP-u (SSS).”

3.

U odjeljku 6.2.1.1.2. predzadnji stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi bio prihvatljiv, vrijednosni papir osiguran imovinom mora biti osiguran imovinom koja stvara novčani tok, a koju Eurosustav smatra homogenom, tj. da imovina koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosni papir osiguran imovinom pripada jednoj od sljedećih kategorija imovine: (a) stambenim hipotekama; (b) hipotekama na poslovnim nekretninama; (c) kreditima malim i srednjim poduzećima; (d) kreditima za kupnju automobila; (e) potrošačkim kreditima; (f) potraživanjima po leasingu; ili (g) potraživanjima po kreditnim karticama. Vrijednosni papiri osigurani imovinom nisu prihvatljivi za operacije monetarne politike Eurosustava ako se skup imovine koji ih osigurava sastoji od heterogene imovine.”

4.

U odjeljku 6.2.1.3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti izdan u EGP-u pri središnjoj banci ili pri središnjem depozitoriju vrijednosnih papira (CSD) koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u ‚Okviru za procjenu sustava namire vrijednosnih papira i veza radi utvrđivanja njihove prihvatljivosti za uporabu u kreditnim operacijama Eurosustava’ (dalje u tekstu: ‚Okvir za procjenu korisnika Eurosustava’) (1)  (2).

(1)  Okvir za procjenu korisnika Eurosustava objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html."

(2)  Da bi međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na donositelja (en. global bearer form) koji su izdani 1. siječnja 2007. preko međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira Euroclear Bank (Belgija) i Clearstream Banking Luxembourg, bili prihvatljivi, moraju biti izdani u obliku novih globalnih zapisa (en. new global notes), te biti deponirani pri zajedničkom skrbniku, koji je međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira, ili, ako je to primjenjivo, CSD koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na donositelja, koji su bili izdani u obliku klasičnih globalnih zapisa (en. classical global notes) prije 1. siječnja 2007. i zamjenjivi vrijednosni papiri izdani pod istom oznakom ISIN na taj datum ili nakon njega, ostaju prihvatljivi do dospijeća. Uvjet za prihvatljivost međunarodnih dužničkih vrijednosnih papira u globalnom obliku na ime (en. global registered form), izdanih preko međunarodnoga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira Euroclear Bank (Belgija) i Clearstream Banking Luxembourg nakon 30. rujna 2010., jest da budu izdani u obliku nove skrbničke strukture za međunarodne dužničke vrijednosne papire. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na ime, koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u globalnom obliku na ime, koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća. Međunarodni dužnički vrijednosni papiri u obliku pojedinačnih zapisa koji su izdani prije tog datuma ili na taj datum, ostaju prihvatljivi do njihovog dospijeća.”"

5.

Odjeljak 6.2.1.4. zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti prenosiv. Mora se držati i namiriti u europodručju preko računa otvorenoga u Eurosustavu ili u sustavu namire vrijednosnih papira, koji je pozitivno ocijenjen od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava, tako da oblik i sadržaj, kao i unovčenje, uređuje pravo države članice.

Ako CSD u kojemu se izdaje imovina i CSD u kojem se drži imovina nisu istovjetni, tada ta dva središnja depozitorija vrijednosnih papira moraju biti povezana vezom koja je pozitivno ocijenjena od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava (3).

(3)  Popis prihvatljivih veza objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html.”"

6.

Odjeljak 6.2.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„Dužnički instrument mora biti uvršten za trgovanje na uređenom tržištu, kao što je određeno u Direktivi 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata kojom se mijenjaju direktive Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (4), ili koji su uvršteni za trgovanje na određenim neuređenim tržištima koje odredi ESB (5). Ocjena neuređenih tržišta koju daje Eurosustav, utemeljena je na trima načelima – sigurnosti, transparentnosti i dostupnosti (6).

(4)  SL L 145, 30.4.2004., str. 1."

(5)  Popis prihvatljivih neuređenih tržišta objavljuje se na mrežnoj stranici ESB-a, www.ecb.europa.eu te se ažurira najmanje jedanput godišnje."

(6)  ‚Sigurnost’, ‚transparentnost’ i ‚dostupnost’ određeni su od Eurosustava samo u smislu obavljanja funkcije Eurosustava u svezi s upravljanjem kolateralom. Cilj postupka odabira nije usmjeren na procjenu istinske kvalitete različitih tržišta. Načela je potrebno tumačiti na sljedeći način: Sigurnost znači sigurnost glede transakcija, a posebno sigurnost što se tiče valjanosti i ovršivosti transakcija. Transparentnost znači neometani pristup informacijama o pravilima poslovanja i djelovanja tržišta, financijskim značajkama imovine, mehanizmu formiranja cijene te o relevantnim cijenama i količinama (kotacije, kamatne stope, opseg trgovanja, nenamireni iznos itd.). Dostupnost se odnosi na mogućnost Eurosustava da sudjeluje na tržištu i da ima pristup tržištu; tržište je dostupno za potrebe upravljanja kolateralom ako njegova pravila poslovanja i djelovanja omogućuju Eurosustavu da dođe do informacija i provede transakcije kada je to potrebno u tu svrhu.”"

7.

U odjeljku 6.2.3.2. tablica 4. zamjenjuje se sljedećim:

8.

U odjeljku 6.3.1. bilješke 67. i 69. zamjenjuju se sljedećim:

9.

U odjeljku 6.4.2. stavak (k) zamjenjuje se sljedećim:

„Imovina se vrednuje svakog dana. Nacionalne središnje banke (10) svakodnevno izračunavaju zahtijevanu vrijednost odnosne imovine, uzimajući u obzir promjene u neotplaćenim iznosima kredita, načela vrednovanja, navedena u odjeljku 6.5. i zahtijevane korektivne faktore.

(10)  Kada se koriste usluge koje pruža agent treća strana, postupak vrednovanja prenosi se agentu trećoj strani, na temelju informacija dostavljenim od strane odgovarajućeg NSB-a agentu trećoj strani.”"

10.

U odjeljku 6.6. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nacionalne središnje banke (i ESB) razvile su mehanizam kako bi osigurale da se sva prihvatljiva imovina može koristiti na prekograničnoj osnovi. To je korespondentni centralnobankarski model (CCBM), po kojem nacionalne središnje banke nastupaju kao skrbnici (‚korespondenti’) jedne drugima (i za ESB) za imovinu koja je prihvaćena kod njihovog lokalnog depozitorija, agenta treće strane ili sustava namire. Za neutrživu imovinu, tj. kreditna potraživanja i hipotekarne dužničke instrumente, koji se ne mogu prenositi preko sustava namire vrijednosnih papira, mogu se koristiti posebna rješenja. (11) CCBM se može koristiti kako bi se kolateralizirale sve vrste kreditnih operacija Eurosustava. Osim CCBM-a, druge ugovorne strane mogu koristiti prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira za prekogranični prijenos utržive imovine sa svojim lokalnim sustavima namire vrijednosnih papira (12); druge ugovorne strane mogu također koristiti te prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira zajedno s CCBM-om (CCBM s vezama – vidjeti odjeljak 6.6.3.). Nadalje, CCBM (uključujući CCBM s vezama) koristi se kao temelj za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana.

(11)  Pojedinosti su navedene u brošuri pod naslovom ‚Postupak korespondentnog centralnobankarskog modela (CCBM) za druge ugovorne strane Eurosustava’ koji je objavljen na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu."

(12)  Prihvatljiva imovina može se koristiti preko računa središnje banke u sustavu namire vrijednosnih papira koji se nalaze u državama koje nisu država u kojoj se nalazi predmetna središnja banka, ako je Eurosustav odobrio korištenje takvog računa. Od 1999. središnja banka De Nederlandsche Bank ovlaštena je za korištenje svojeg računa u Euroclear Belgium za namiru kolateralnih transakcija u euroobveznicama koje je izdao taj međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira. Od kolovoza 2000. središnja banka Central Bank of Ireland ovlaštena je za otvaranje takvog računa u Euroclear banci. Taj se račun može koristiti za svu prihvatljivu imovinu koja se drži u Euroclearu, tj. uključujući prihvatljivu imovinu prenesenu na Euroclear preko prihvatljivih veza.”"

11.

U odjeljku 6.6.1. zadnji stavak zamjenjuje se sljedećim:

„CCBM je na raspolaganju drugim ugovornim stranama (za utrživu i za neutrživu imovinu) od 9.00 do 16.00 sati prema vremenu srednjoeuropskom vremenu (SEV) svakoga radnog dana sustava TARGET2. Druga ugovorna strana koja želi koristiti CCBM mora o tome obavijestiti NSB od kojeg želi dobiti kredit, tj. svoj matični NSB, prije 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Osim toga, druga ugovorna strana mora se pobrinuti da kolateral za osiguranje operacija monetarne politike bude dostavljen na račun korespondentne središnje banke najkasnije do 16.45 prema srednjoeuropskom vremenu (SEV). Upute ili prijenosi imovine koje ne poštuju taj rok uzet će se u obzir, u okviru mogućnosti, samo za kredit koji se odobrava sljedećega radnog dana sustava TARGET2. Kada druge ugovorne strane predvide potrebu da se CCBM koristi kasno tijekom dana, one bi, kad je to moguće, trebale dostaviti imovinu unaprijed (tj. unaprijed deponirati imovinu). U iznimnim okolnostima, ili kad je to potrebno u svrhu monetarne politike, ESB može odlučiti produljiti vrijeme zatvaranja CCBM-a do vremena zatvaranja sustava TARGET2, u suradnji sa središnjim depozitorijima vrijednosnih papira u pogledu njihove raspoloživosti da produlje zaključne rokove za utrživu imovinu.”

12.

Odjeljak 6.6.2. zamjenjuje se sljedećim:

„Za prekogranični prijenos utržive imovine, osim CCBM-a, mogu se koristiti i prihvatljive veze između sustava namire vrijednosnih papira EGP-a.

Izravna ili neizravna veza između dva sustava namire vrijednosnih papira omogućuje sudioniku u jednom od sustava namire vrijednosnih papira da drži vrijednosne papire izdane u drugom sustavu namire vrijednosnih papira, a da pritom nije sudionik toga drugog sustava namire vrijednosnih papira (13). Prije nego što se takve veze mogu koristiti za prijenos kolaterala za kreditne operacije Eurosustava, potrebno je da ih Eurosustav procijeni i odobri u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava (14).

Sa stanovišta Eurosustava, CCBM i veze između sustava namire vrijednosnih papira EGP-a imaju istu ulogu, koja omogućuje drugim ugovornim stranama prekogranično korištenje kolaterala, što znači da oba sustava omogućuju drugim ugovornim stranama korištenje kolaterala kako bi dobile kredit od svojeg matičnog NSB-a, čak i ako je taj kolateral izdan u sustavu namire vrijednosnih papira u drugoj državi. CCBM i veze između sustava namire vrijednosnih papira ispunjavaju tu funkciju na različite načine. Pri CCBM-u, prekogranični odnos uspostavlja se između nacionalnih središnjih banaka. One međusobno djeluju kao skrbnici. Korištenjem veze, prekogranični odnos uspostavlja se između sustava namire vrijednosnih papira. Oni otvaraju omnibus račune jedni kod drugih. Imovina položena kod korespondentne središnje banke može se koristiti samo za osiguranje kreditnih operacija Eurosustava. Imovina koja se drži putem veze može se koristiti za kreditne operacije Eurosustava, kao i za bilo koju drugu svrhu koju odabere druga ugovorna strana. Koristeći veze između sustava namire vrijednosnih papira, druge ugovorne strane drže imovinu na vlastitom računu u svojemu matičnom sustavu namire vrijednosnih papira, te nemaju potrebe za skrbnikom.

(13)  Veza između dva sustava namire vrijednosnih papira sastoji se od niza postupaka i rješenja za prekogranični prijenos vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku. Veza preuzima oblik omnibus računa otvorenoga od sustava namire vrijednosnih papira (SSS investitor) u drugom sustavu namire vrijednosnih papira (SSS izdavatelj) Izravna veza podrazumijeva da ne postoji posrednik između dva sustava namire vrijednosnih papira. Neizravne veze između sustava namire vrijednosnih papira mogu se također koristiti za prekogranični prijenos vrijednosnih papira Eurosustavu. Neizravna veza je ugovorno i tehničko rješenje koje omogućuje da dva sustava namire vrijednosnih papira koji nisu međusobno izravno povezani, razmjenjuju transakcije vrijednosnim papirima ili prijenose preko trećeg sustava namire vrijednosnih papira, koji djeluje kao posrednik."

(14)  Popis prihvatljivih veza objavljen je na mrežnoj stranici ESB-a: www.ecb.europa.eu/paym/coll/coll/ssslinks/html/index.en.html.”"

13.

U odjeljku 6.6. dodaje se sljedeći odjeljak 6.6.3.:

„6.6.3.   CCBM s vezama

Moguće je i da druge ugovorne strane koriste izravne i neizravne veze iz odjeljka 6.6.2. zajedno s CCBM-om da mobiliziraju prihvatljivu utrživu imovinu na prekograničnoj osnovi.

Prilikom korištenja veza između sustava namire vrijednosnih papira u kombinaciji s CCBM-om, druge ugovorne strane drže imovinu izdanu u SSS-u izdavatelju na računu pri SSS-a investitoru, izravno ili preko skrbnika. U slučaju neizravnih veza, treći sustav namire vrijednosnih papira može djelovati kao sustav SSS posrednik.

Ta se imovina može izdati u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira EGP-a izvan europodručja, pod uvjetom da je veza između SSS-a izdavatelja i SSS-a investitora, pozitivno ocijenjena od Eurosustava u skladu sa standardima i postupcima procjene opisanih u Okviru za procjenu korisnika Eurosustava.

Kada se prihvatljiva imovina treba prenijeti preko CCBM-a svezama, druge ugovorne strane osiguravaju da se vrijednosni papiri isporuče na račun odgovarajućeg SSS-a investitora do 16.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) na datum namire, kako bi se osigurala namira operacija s istim danom namire. Svaki zahtjev za mobilizaciju koji je zaprimio matični NSB od svojih drugih ugovornih strana nakon 16.00 sati, ili svaki zahtjev za isporuku prihvatljive imovine na račun odgovarajućeg CSD-a investitora, nakon 16.00 sati, postupat će se u okviru mogućnosti, u skladu sa zaključnim rokovima uključenih središnjih depozitorija vrijednosnih papira.”

14.

U odjeljku 6.6. dodaje se sljedeći odjeljak 6.6.4.:

„6.6.4.   CCBM s uslugama upravljanja kolateralom, koje pruža agent treća strana

CCBM (uključujući CCBM s vezama) također se koristi kao osnova za prekograničnu uporabu usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana, pri čemu NSB države članice, kada su ponuđene usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana za prekograničnu uporabu Eurosustava, djeluje kao korespondentna središnja banka (CCB) za nacionalne središnje banke u drugim državama članicama čije su druge ugovorne strane zahtijevale uporabu odgovarajućih usluga upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana na prekograničnoj osnovi. Odgovarajući agent treća strana bit će pozitivno ocijenjen od strane Eurosustava.

Prekogranične usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana dopuštaju drugim ugovornim stranama da povećaju ili smanje iznos kolaterala koji pružaju svojem matičnom NSB-u (dalje u tekstu: ‚ukupni iznos’).

Bilješka: Strelica ‚Informacije o kolateralu’ između druge ugovorne strane A i NSB-a A ne mora biti značajna pri određenim agentima trećih strana (ovisno o odabranome ugovornome modelu) te u tom slučaju druga ugovorna strana ne šalje uputu NSB-u A, niti prima potvrdu od NSB-a A.”

15.

U Dodatku 8. umeće se sljedeći stavak kao predzadnji stavak:

„Za vrijednosne papire osigurane imovinom pri kojima imovina koja stvara novčani tok sadržava potraživanja po kreditnim karticama, zahtjevi u vezi s informacijama na razini pojedinačnog kredita primjenjuju se od 1. travnja 2014., a devetomjesečno prijelazno razdoblje završava 31. prosinca 2014.”

16.

U Dodatku 8. druga bilješka zamjenjuje se sljedećim:

(1)

Na temelju članka 61. stavka 3. točaka (a) i (c) Sporazuma o EGP-u, Nadzorno tijelo EFTA-e („Tijelo”) može smatrati sukladnim s državnim potporama na unutarnjem tržištu promicanje gospodarskog razvoja određenih područja u nepovoljnom položaju unutar EGP-a (1). Ta vrsta potpore naziva se regionalnim potporama.

(2)

Tijelo u ovim Smjernicama utvrđuje uvjete pod kojima se regionalne potpore mogu smatrati usklađenima s unutarnjim tržištem i kriterije za određivanje područja koja ispunjavaju uvjete iz članka 61. stavka 3. točaka (a) i (c) Sporazuma o EGP-u (2).

(3)

Glavni cilj kontrole državnih potpora u području regionalnih potpora jest omogućiti potpore za regionalni razvoj, ali pritom osigurati ravnopravnost među državama članicama EGP-a, posebno sprječavanjem utrka za subvencijama koje bi mogle nastati kada se poduzeća pokušavaju privući ili zadržati u područjima EGP-a u nepovoljnom položaju i kada se učinci regionalnih potpora na trgovinu i tržišno natjecanje pokušavaju ograničiti na nužni minimum.

(4)

Cilj zemljopisnog razvoja ono je po čemu se regionalne potpore razlikuju od drugih oblika potpora, kao što su potpore za istraživanje, razvoj i inovacije, zapošljavanje, osposobljavanje, energiju ili zaštitu okoliša, kojima se ostvaruju drugi ciljevi od zajedničkog interesa u skladu s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u. U nekim okolnostima može biti dopušten veći intenzitet potpora za te druge vrste potpora, kad god se one dodjeljuju poduzećima osnovanima u područjima u nepovoljnom položaju, kao priznanje za posebne poteškoće s kojima se suočavaju u tim područjima (3).

(5)

Regionalne potpore mogu biti učinkovite samo ako se rabe štedljivo i razmjerno i ako su usmjerene na područja EGP-a koja su u najnepovoljnijem položaju (4). Dopuštena gornja granica potpora morala bi odražavati relativnu težinu problema koji utječu na razvoj predmetnih regija. Nadalje, prednosti potpora u smislu razvoja regije koja je u nepovoljnom položaju moraju biti veće od posljedičnog narušavanja tržišnog natjecanja (5). Težina koja se pridaje pozitivnim učincima potpora razlikovat će se u skladu s primijenjenim izuzećem iz članka 61. stavka 3. Sporazuma o EGP-u pa stoga veće narušavanje tržišnog natjecanja može biti prihvatljivo u slučaju regija u najnepovoljnijem položaju obuhvaćenih člankom 61. stavkom 3. točkom (a) za razliku od onih obuhvaćenih člankom 61. stavkom 3. točkom (c) (6).

(6)

Regionalne potpore mogu i učinkovito promicati gospodarski razvoj područja u nepovoljnom položaju samo ako su dodijeljene za poticanje dodatnih ulaganja ili gospodarske aktivnosti u tim područjima. U određenim, ograničenim i dobro definiranim slučajevima, prepreke s kojima se ta područja suočavaju prilikom privlačenja ili održavanja gospodarskih aktivnosti mogu biti toliko velike ili trajne da same potpore za ulaganja možda neće biti dovoljne za razvoj tog područja. Samo u tim iznimnim slučajevima regionalnim potporama za ulaganja mogu se pridodati i regionalne operativne potpore koje nisu povezane s ulaganjem.

(7)

U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora od 8. svibnja 2012. (7), Europska komisija najavila je tri cilja koja se nastoje ostvariti modernizacijom kontrole državnih potpora:

(8)

Komisija je posebno pozvala na zajednički pristup reviziji različitih smjernica i okvira u cilju jačanja unutarnjeg tržišta, promicanja veće učinkovitosti u javnoj potrošnji većim doprinosom državnih potpora ostvarenju ciljeva od zajedničkog interesa i veće kontrole učinka poticaja, ograničavanja pomoći na najmanju moguću mjeru i izbjegavanja mogućeg negativnog učinka državne potpore na tržišno natjecanje i trgovinu. Tijelo se slaže s tim stajalištem. Uvjeti sukladnosti iz ovih Smjernica utemeljeni su na tim zajedničkim načelima ocjenjivanja i primjenjuju se na prijavljene programe potpora i pojedinačne potpore.

(9)

Regionalne potpore sektorima čelika (8) i sintetičkih vlakana (9) neće se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem.

(10)

Tijelo će primjenjivati načela iz ovih Smjernica na regionalne potpore u svim sektorima gospodarske djelatnosti u okviru područja primjene Sporazuma o EGP-u (10), osim u sektoru prometa (11) na koji se primjenjuju posebna pravila utvrđena u posebnim pravnim instrumentima, koji mogu djelomično ili potpuno odstupati od ovih Smjernica. Tijelo će primjenjivati ove Smjernice na preradu poljoprivrednih proizvoda u nepoljoprivredne proizvode i na njihovo stavljanje na tržište.

(11)

Ove Smjernice ne primjenjuju se na državne potpore koje se dodjeljuju zračnim lukama (12) ili u energetskom sektoru (13).

(12)

Regionalne potpore za ulaganja u širokopojasne mreže mogu se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem ako su, osim s općim uvjetima utvrđenima u ovim Smjernicama, sukladne i sa sljedećim posebnim uvjetima: i. potpore se dodjeljuju samo područjima u kojima ne postoji mreža iste kategorije (osnovna širokopojasna mreža ili mreža nove generacije (NGA)) i u kojima ne postoji vjerojatnost da će takva mreža biti razvijena u skoroj budućnosti; ii. subvencionirani operator mreže nudi aktivan i pasivan veleprodajni pristup pod poštenim i nediskriminirajućim uvjetima uz mogućnost učinkovitog i potpunog izdvajanja petlje; iii. potpore bi trebalo dodjeljivati na osnovi konkurentnog postupka odabira u skladu sa stavkom 74. točkama (c) i (d) Smjernica Tijela o širokopojasnom internetu (14).

(13)

Regionalne potpore za ulaganja u istraživačke infrastrukture (15) mogu se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem ako je jedan od uvjeta za dodjelu potpora, uz opće uvjete utvrđene u ovim Smjernicama, davanje transparentnog i nediskriminacijskog pristupa toj infrastrukturi.

(14)

Regionalni nedostaci manje utječu na velika poduzeća nego na mala i srednja poduzeća (SMP) u smislu ulaganja i održavanja gospodarske aktivnosti u manje razvijenom području. Prvo, velika poduzeća mogu lakše pribaviti kapital i kredite na globalnim tržištima i manje su ograničena užom ponudom financijskih usluga u određenoj regiji u nepovoljnijem položaju. Drugo, velika poduzeća ulaganjima mogu proizvesti ekonomije razmjera kojima se smanjuju početni troškovi specifični za određenu lokaciju i, u mnogim pogledima, nisu povezana s regijom u kojoj se vrše ulaganja. Treće, velika poduzeća koja ulažu već imaju sposobnost pregovaranja s nadležnim tijelima, što može dovesti do dodjele potpora bez stvarne potrebe ili bez pravog obrazloženja. I konačno, velika poduzeća obično su značajni igrači na predmetnom tržištu i, zbog toga, ulaganjima za koja se dodjeljuju potpore može se narušiti tržišno natjecanje i trgovina na unutarnjem tržištu.

(15)

Budući da regionalne potpore velikim poduzećima za njihova ulaganja vjerojatno neće imati poticajni učinak, ne može se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u, osim ako se dodjeljuju za početna ulaganja kojima će se u tim područjima pokrenuti nove gospodarske djelatnosti (16), ili za diversifikaciju postojećih poduzeća na nove proizvode ili nove inovativne postupke.

(16)

Regionalne potpore usmjerene na postojeće troškove poduzeća predstavljaju operativne potpore i neće se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem, osim ako se dodjeljuju za uklanjanje posebnih ili trajnih problema s kojima se poduzeća susreću u regijama u nepovoljnom položaju. Operativne potpore mogu se smatrati sukladnima ako im je cilj smanjiti određene posebne poteškoće s kojima se suočavaju MSP-ovi u područjima u posebno nepovoljnom položaju u okviru područja primjene članka 61. stavka 3. točke (a) Sporazuma o EGP-u, ili spriječiti ili umanjiti depopulaciju u posebno rijetko naseljenim područjima.

(17)

Operativne potpore koja se dodjeljuju poduzećima čija se glavna djelatnost nalazi pod odjeljkom K „Financijske i osiguravajuće djelatnosti” NACE-a (17) Rev. 2 statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti (18) ili poduzećima koja obavljaju djelatnosti unutar skupine ili čija se glavna djelatnost nalazi u okviru klasa 70.10 „Upravljačke djelatnosti” ili 70.22 „Usluge savjetovanja u vezi poslovanja i upravljanja” NACE Rev. 2 neće se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem.

(18)

Regionalne potpore ne mogu se dodjeljivati poduzećima u poteškoćama, u skladu s definicijom za potrebe ovih Smjernica u Smjernicama Tijela o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u poteškoćama (19), kako su izmijenjene ili zamijenjene.

(19)

Prilikom ocjene regionalnih potpora dodijeljenih poduzeću koje podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Tijela kojom se potpore ocjenjuju nezakonitima i nesukladnima s unutarnjim tržištem, Tijelo će uzeti u obzir iznos koji još nije vraćen (20).

(20)

Za potrebe ovih Smjernica primjenjuju se sljedeće definicije:

(21)

Države EFTA-e, u načelu, moraju prijaviti regionalne potpore u skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu, osim mjera koje ispunjavaju uvjete iz uredbe o skupnom izuzeću koja je ugrađena u Sporazum o EGP-u Prilogom XV.

(22)

Tijelo primjenjuje ove Smjernice na prijavljene programe regionalnih potpora i na pojedinačne potpore.

(23)

Na pojedinačne potpore dodijeljene u skladu sa prijavljenim programom primjenjuje se obveza prijave u skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu, ako potpore iz svih izvora prelaze prag prijave (23) ili ako su dodijeljene korisniku koji je ugasio istu ili sličnu djelatnost u EGP-u dvije godine prije datuma traženja potpora ili koji u trenutku predavanja zahtjeva za potpore ima namjeru ugasiti takvu djelatnost u roku od dvije godine od završetka ulaganja koje će se subvencionirati.

(24)

Na potpore za ulaganja dodijeljene velikom poduzeću radi diversifikacije postojeće poslovne jedinice u „c” području na nove proizvode primjenjuje se obveza prijave u skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu.

(25)

U cilju procjene može li se prijavljena mjera potpora smatrati sukladnom s unutarnjim tržištem, Tijelo općenito analizira je li mjera osmišljena na takav način da osigurava da pozitivni učinak potpora na cilj od zajedničkog interesa premašuje njezine moguće negativne učinke na trgovinu i tržišno natjecanje.

(26)

U Komunikaciji Komisije o modernizaciji državnih potpora od 8. svibnja 2012., na koju se upućuje u uvodnom dijelu ovih smjernica, poziva se na utvrđivanje i definiranje zajedničkih načela primjenjivih na ocjenjivanje sukladnosti svih mjera potpora koje provodi Komisija. Ista se zajednička načela primjenjuju na ocjenu sukladnosti koju provodi Tijelo. U tu svrhu, Tijelo će smatrati da je mjera potpora u skladu sa Sporazumom o EGP-u samo ako ispunjava sve kriterije navedene u nastavku:

(27)

Na ukupnu bilancu određenih kategorija programa može se dodatno nametnuti neki zahtjev ex-postocjene kako je opisano u odjeljku 4. ovih Smjernica. U takvim slučajevima, Tijelo može ograničiti trajanje tih programa (obično do četiri godine ili manje) uz mogućnost ponovnog obavješćivanja o njihovom produženju.

(28)

Ako mjera državnih potpora ili njezini uvjeti (uključujući način njezina financiranja kada način financiranja čini sastavni dio mjere državne potpore) predstavljaju očitu povredu prava EU-a, potpore se ne mogu proglasiti sukladnima s unutarnjim tržištem (24).

(29)

Prilikom ocjenjivanja sukladnosti svih pojedinačnih potpora s unutarnjim tržištem, Tijelo uzima u obzir sve postupke koji se odnose na povredu članka 53. ili članka 54. Sporazuma o EGP-u koji se mogu odnositi na korisnika potpora i koji mogu biti važni za njezino ocjenjivanje u skladu s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u (25).

(30)

Glavni je cilj regionalnih potpora smanjiti razlike u razvoju između različitih regija u EGP-u. S pomoću njezina cilja jednakosti ili kohezije, regionalnim potporama može se pridonijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. o uključivom i održivom rastu.

(31)

Programi regionalnih potpora morali bi činiti sastavni dio strategije o regionalnom razvoju s jasno definiranim ciljevima te biti u skladu s tim ciljevima i pridonositi im.

(32)

U „c” područjima mogu se provoditi programi za potpore početnim ulaganjima MSP-ova i početnim ulaganjima u korist nove djelatnosti velikih poduzeća.

(33)

Prilikom dodjele potpora pojedinačnim ulagačkim projektima na temelju programa, tijelo koje dodjeljuje potpore mora potvrditi da će odabrani projekt pridonositi ostvarenju cilja programa, a tako i strategiji razvoja predmetnog područja. U tu svrhu, države EFTA-e mogu se osloniti na podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva za potpore u obrascu koji se nalazi u prilogu ovim Smjernicama u kojem se moraju opisati pozitivni učinci ulaganja na predmetno područje (26).

(34)

Kako bi se osigurao stvaran i trajan doprinos ulaganja predmetnom području, ulaganje se mora zadržati u predmetnom području barem pet godina, ili tri godine za MSP-ove, nakon završetka (27).

(35)

Kada se potpore izračunavaju na temelju troškova plaća, predviđena radna mjesta moraju se popuniti u roku od tri godine od završetka radova. Svako radno mjesto koje je otvoreno kao posljedica ulaganja mora biti zadržano u predmetnoj regiji u razdoblju od pet godina od dana kada je po prvi puta popunjeno. U slučaju ulaganja malih i srednjih poduzetnika, države EFTA-e mogu skratiti razdoblje od pet godina za zadržavanje ulaganja ili očuvanje radnih mjesta na najmanje tri godine.

(36)

Kako bi osigurala da je ulaganje održivo, država EFTA-e mora osigurati da korisnik daje financijski doprinos od barem 25 % prihvatljivih troškova iz vlastitih sredstava ili vanjskog financiranja, u obliku koji je izuzet od bilo kakve javne financijske potpore (28).

(37)

Kako bi se izbjegla šteta za okoliš uslijed državnih potpora, države EFTA-e moraju osigurati usklađenost s pravilima o zaštiti okoliša u EGP-u, uključujući posebno potrebu provedbe ocjene učinka na okoliš u skladu sa zakonom te osigurati sve mjerodavne dozvole.

(38)

Države EFTA-e mogu se koristiti različitim pokazateljima za prikaz regionalnog doprinosa pojedinačnih potpora za ulaganja prijavljenih Tijelu, kao što su pokazatelji prikazani u nastavku, koji mogu biti izravni (primjerice, stvorena radna mjesta) i neizravni (primjerice, lokalne inovacije):

(39)

Države EFTA-e mogu pogledati i poslovni plan korisnika potpora u kojem bi morali biti navedeni podaci o broju budućih novih radnih mjesta, plaćama koje će se isplaćivati (povećanje bogatstva kućanstva kao učinak prelijevanja), količina kupovine od lokalnih proizvođača, promet stvoren ulaganjem i koji bi mogao regiji dati pozitivan doprinos zbog dodatnih prihoda od poreza.

(40)

U slučaju jednokratnih potpora (29), država EFTA-e mora dokazati, uz zahtjeve iz stavaka 33. do 37., da je projekt u skladu sa strategijom razvoja predmetne regije i da joj pridonosi.

(41)

Programima operativnih potpora promicat će se razvoj područja u nepovoljnom položaju samo ako u tim područjima unaprijed utvrđeni problemi. Prepreke privlačenju ili zadržavanju gospodarskih djelatnosti mogu biti toliko velike ili trajne da same potpore za ulaganje nisu dovoljne za poticanje razvoja tih područja.

(42)

U odnosu na potpore za uklanjanje određenih poteškoća s kojima se suočavaju MSP-ovi u „a” područjima, predmetne države EFTA-e moraju dokazati postojanje i važnost tih posebnih poteškoća i moraju dokazati da je potreban operativan program potpora jer se te posebne poteškoće ne mogu prevladati potporama za ulaganja.

(43)

Kada se radi o operativnim potporama za sprječavanje ili ublažavanje depopulacije u vrlo rijetko naseljenim područjima, predmetna država EFTA-e mora dokazati da u mjerodavnom području postoji rizik od depopulacije u nedostatku operativnih potpora.

(44)

U cilju procjene jesu li državne potpore nužne za ostvarenje cilja od zajedničkog interesa, prvo je potrebno dijagnosticirati problem koji treba riješiti. Državne potpore morale bi biti usmjerene na situacije u kojima mogu ostvariti materijalno unaprjeđenje koje tržište ne može samo po sebi ostvariti. To se posebno primjenjuje u kontekstu nedostatka javnih sredstava.

(45)

Mjerama državnih potpora mogu se, pod određenim uvjetima, ispraviti tržišni nedostaci, što će pridonijeti učinkovitom funkcioniranju tržišta i povećanju konkurentnosti. Nadalje, ako tržišta ostvaruju dobre rezultate koji se smatraju nezadovoljavajućima sa stajališta kapitala ili kohezije, državne potpore mogu se rabiti za postizanje poželjnijeg, ravnopravnijeg ishoda na tržištu.

(46)

U vezi s potporama dodijeljenima za razvoj područja uključenih u kartu regionalnih potpora u skladu s pravilima iz odjeljka 5. ovih Smjernica, Tijelo smatra da tržište ne ostvaruje očekivane ciljeve kohezije predviđene u Sporazumu o EGP-u bez državne intervencije. Prema tome, potpore koje se dodjeljuju u tim područjima trebalo bi smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkama (a) i (c) Sporazuma o EGP-u.

(47)

Predložena mjera potpora mora predstavljati odgovarajući instrument politike za ostvarenje predmetnog cilja politike. Mjera potpora neće se smatrati sukladnom ako je isti pozitivan doprinos regionalnom razvoju moguće ostvariti drugim instrumentima politika ili instrumentima potpora kojima se manje narušava tržište.

(48)

Regionalne potpore za ulaganje nisu jedini instrument politike dostupan državama EFTA-e za potporu ulaganjima i stvaranju radnih mjesta u regijama u nepovoljnom položaju. Države EFTA-e mogu se koristiti ostalim mjerama, kao što je razvoj infrastrukture, jačanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja ili unaprjeđenja poslovnog okruženja.

(49)

Kada uvode program izvan operativnog programa koji se financira iz sredstava kohezijske politike, države EFTA-e moraju navesti zašto su regionalne potpore primjereni instrument za ostvarivanje zajedničkog cilja jednakosti i kohezije.

(50)

Tijelo posebno uzima u obzir ocjene učinka predloženog programa potpora koje predmetna država EFTA-e može staviti na raspolaganje. Osim toga, rezultati ex post ocjena opisani u odjeljku 4 mogu se uzeti u obzir za ocjenjivanje primjerenosti predloženog programa.

(51)

U slučaju jednokratnih potpora, država EFTA-e mora dokazati kako se razvoj predmetnog područja može bolje osigurati takvim potporama nego potporama u okviru programa ili ostalim vrstama mjera.

(52)

Država EFTA-e mora dokazati da su potpore primjerene za ostvarivanje cilja programa u odnosu na probleme koji se rješavaju potporama. Kako bi dokazala primjerenost potpora, država EFTA-e može izračunati iznos potpora unaprijed kao fiksni iznos koji obuhvaća očekivane dodatne troškove u danom razdoblju, čime će se potaknuti poduzeća da kontroliraju troškove i da s vremenom razviju učinkovitiji način poslovanja (30).

(53)

Regionalne potpore mogu se dodijeliti u različitim oblicima. Država EFTA-e trebala bi, međutim, osigurati da se potpore dodjeljuju u obliku kojim će se najmanje narušavati trgovina i tržišno natjecanje. U tom smislu, ako se potpore dodjeljuju u oblicima koji donose izravnu financijsku korist (kao što su izravna bespovratna sredstva, oslobođenja od poreza ili porezne olakšice, socijalno osiguranje ili ostale obavezne pristojbe, ili davanje zemljišta ili proizvoda ili pružanje usluga po povoljnim cijenama), država EFTA-e mora dokazati zašto nisu primjereni drugi oblici potpora koji bi mogli manje narušavati tržišno natjecanje, kao povratni predujmovi ili oblici potpora koji se temelje na dužničkim ili vlasničkim instrumentima (kao što su državna jamstva, kupnja dionica ili alternativno pružanje kapitala pod povoljnim uvjetima).

(54)

U odnosu na programe potpora kojima se provode ciljevi i prioriteti operativnih programa, financijski instrument odabran u ovom programu smatra se primjerenim instrumentom.

(55)

Rezultati ex post ocjena opisani u odjeljku 4. mogu se uzeti u obzir za ocjenjivanje primjerenosti predloženog instrumenta potpora.

(56)

Regionalne potpore mogu se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem samo ako imaju poticajni učinak. Poticajni učinak postoji kada se potporama mijenja ponašanje poduzeća na način da se ono počinje baviti dodatnom djelatnošću kojom se pridonosi razvoju područja, a kojom se ne bi bavilo bez potpora ili bi se bavilo tom djelatnošću samo na ograničen ili drugačiji način, ili na drugom mjestu. Potporama se, međutim, ne smiju subvencionirati troškovi djelatnosti koje bi poduzeće svejedno imalo i ne smije se nadoknađivati uobičajen poslovni rizik gospodarske djelatnosti.

(57)

Postojanje poticajnog učinka može se dokazati na temelju dvaju mogućih scenarija:

(58)

Ako se potporama ne mijenja ponašanje korisnika poticanjem (dodatnih) ulaganja u predmetnom području, može se smatrati da bi se isto ulaganje dogodilo u regiji i bez potpora. Takvim potporama nedostaje poticajni učinak za ostvarenje regionalnog cilja i one se ne mogu odobriti kao sukladne s unutarnjim tržištem.

(59)

Međutim, u slučaju regionalnih potpora dodijeljenih u okviru sredstava kohezijske politike u regijama „a” za ulaganja nužna za ostvarivanje standarda utvrđenih propisima EGP-a, može se smatrati da potpore imaju poticajni učinak, ako u nedostatku potpora, korisniku ne bi bilo dovoljno profitabilno ulagati u predmetno područje, što dovodi do zatvaranja postojeće poslovne jedinice u tom području.

(60)

Radovi za pojedinačnim ulaganjima mogu početi tek nakon predavanja obrasca zahtjeva za potpora.

(61)

Ako radovi počnu prije predavanja obrasca zahtjeva za potpora, potpore dodijeljene u odnosu na to ulaganje neće se smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem.

(62)

Države EFTA-e moraju uvesti tipski obrazac zahtjeva za potpore, koji se nalazi u prilogu ovim Smjernicama (32). U obrascu zahtjeva, MSP-ovi i velika poduzeća moraju objasniti na temelju činjenica što bi se dogodilo da ne dobiju potpore pritom navodeći koji se od scenarija opisanih u stavku 57. primjenjuje.

(63)

Osim toga, velika poduzeća moraju dostaviti dokazne materijale u potporu činjenicama opisanim u obrascu zahtjeva. MSP-ovi nemaju tu obvezu.

(64)

Tijelo koje dodjeljuje potpore mora provesti provjeru vjerodostojnosti opisa činjenica i potvrditi da regionalne potpore imaju traženi poticajni učinak koji odgovara jednom od scenarija opisanih u stavku 57. Opis činjenica vjerodostojan je ako je istinit i ako se odnosi na čimbenike važne za donošenje odluka u trenutku kada je korisnik donio odluku o ulaganju.

(65)

Uz zahtjeve iz stavaka 60. do 64., za prijavljene pojedinačne potpore (33), država EFTA-e mora dostaviti jasne dokaze da potpore učinkovito imaju učinak na odabir ulaganja ili mjesta (34). Ona mora navesti koji se scenarij opisan u stavku 57. primjenjuje. Kako bi se omogućila sveobuhvatna ocjena, država EFTA-e ne mora dostaviti samo podatke o projektu kojem se daju potpore već i sveobuhvatan opis scenarija u slučaju da korisniku ni jedno javno tijelo u EGP-u ne dodijeli potpore.

(66)

U 1. scenariju država EFTA-e mogla bi dokazati postojanje poticajnog učinka potpora dostavljanjem isprava o poduzeću iz kojih se vidjeti da ulaganje ne bi bilo dovoljno profitabilno bez potpora.

(67)

U 2. scenariju država EFTA-e mogla bi dokazati postojanje poticajnog učinka potpora dostavljanjem isprava o poduzeću iz kojih se vidjeti da je napravljena usporedba između troškova i koristi smještanja u predmetno područja i onih u drugim područjima. Tijelo provjerava jesu li te usporedbe utemeljene na stvarnim činjenicama.

(68)

Države EFTA-e posebno se pozivaju da se oslone na dokumente odbora, procjene rizika (uključujući procjenu rizika specifičnih za mjesto) financijska izvješća, unutarnje poslovne planove, stručna mišljenja i druge studije povezane s projektom koji se ocjenjuje. Dokumenti koji sadrže podatke o predviđenoj potražnji, predviđenim troškovima, financijskim predviđanjima, dokumenti koji se dostavljaju odboru za ulaganja i u kojima se opisuju pojedinosti različitih ulagačkih scenarija ili dokumenti koji se dostavljaju financijskim institucijama mogli bi pomoći državama EFTA-e da dokažu poticajni učinak.

(69)

U tom kontekstu, posebno u 1. scenariju, razina profitabilnosti može se ocjenjivati upućivanjem na metodologije koje su uobičajena praksa u predmetnom sektoru te koje mogu uključivati metode ocjenjivanja neto sadašnje vrijednosti projekta (NPV) (35), unutarnje stope povrata (IRR) (36) ili prosječnog povrata na uloženi kapital (ROCE). Profitabilnost projekta uspoređuje se uobičajenom stopom povrata koju primjenjuje poduzeće u drugim ulagačkim projektima slične vrste. Ako te stope nisu dostupne, profitabilnost projekta uspoređuje se s troškom kapitala poduzeća u cjelini i sa stopama povrata koje se obično mogu uočiti u predmetnoj industriji.

(70)

Ako se potporama ne mijenja ponašanje korisnika poticanjem (dodatnih) ulaganja u predmetnom području, nema pozitivnog učinka za regiju. Prema tome, potpore se neće smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem u slučajevima kada se čini da bi u regiji došlo do istog ulaganja i bez dodjele potpora.

(71)

U slučaju programa operativnih potpora smatra se da postoji poticajni učinak potpora ako je vjerojatno da će, u nedostatku potpora, razina gospodarskih aktivnosti u predmetnom području ili regiji biti značajno smanjena zbog problema koji se planiraju riješiti potporama.

(72)

Tijelo će stoga smatrati da se potporama potiču dodatne gospodarske djelatnosti u predmetnim područjima ili regijama ako je država EFTA-e dokazala postojanje i veličinu tih problema u predmetnom području (vidjeti stavke 42. i 43.).

(73)

U načelu, iznos potpora mora biti ograničeni na minimalne potpore koje su potrebne za poticanje dodatnih ulaganja ili djelatnosti u predmetnom području.

(74)

Općenito je pravilo da će se smatrati da su prijavljene pojedinačne potpore ograničene na minimum samo ako iznos potpora odgovara neto dodatnim troškovima provedbe predmetnih ulaganja u predmetnom području, u usporedbu sa suprotnom situacijom nepostojanja potpora. Isto tako, u slučaju potpora za ulaganja dodijeljenih velikim poduzećima u okviru prijavljenih programa, države EFTA-e moraju osigurati da je iznos potpora ograničen na minimum na temelju pristupa „neto dodatnog troška”.

(75)

U situacijama 1. scenarija (odluke o ulaganju), iznos potpora ne bi smio prelaziti minimum koji je nužan da bi projekt bio dovoljno profitabilan, na primjer, povećati svoj IRR iznad uobičajene stope povrata koju predmetno poduzeće primjenjuje u drugim ulagačkim projektima slične vrste ili, kada je to moguće, povećati svoj IRR iznad troška kapitala poduzeća u cjelini ili iznad stopa povrata koje su uobičajene u predmetnoj industriji.

(76)

U situacijama 2. scenarija (poticaji mjesta), iznos potpora ne smije prelaziti razliku između neto sadašnje vrijednosti ulaganja u ciljanom području i neto sadašnje vrijednosti na drugom mjestu. Moraju se uzeti u obzir svi mjerodavni troškovi i koristi, uključujući, na primjer, administrativne troškove, prometne troškove, troškove osposobljavanja koji nisu obuhvaćeni osposobljavanjem i razlike u plaćama. Međutim, ako se drugo mjesto nalazi u EGP-u, subvencije koje se dodjeljuju na tom drugom mjestu ne uzimaju se u obzir.

(77)

Kako bi se osigurala predvidljivost i jednakost, Tijelo dalje primjenjuje minimalan intenzitet potpora (37) za potpore za ulaganja. Ti maksimalni intenziteti potpora imaju dvostruku svrhu.

(78)

Prvo, u slučaju prijavljenih potpora, ti maksimalni intenziteti potpora pružaju sigurnost za MSP-ove; ako intenzitet ostane ispod najveće dopuštene granice, smatra se da je ispunjen kriterij „potpora ograničenih na minimum”.

(79)

Drugo, u svim drugim slučajevima, maksimalni intenzitet potpora rabi se kao gornja vrijednost za pristup neto dodatnog troška opisan u stavcima 75. i 76.

(80)

Maksimalni intenzitet potpora prilagođava se ovisno o tri kriterija:

(81)

U skladu s tim, viši intenzitet potpora (i, potencijalno, veće narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja) dopušten je ako je ciljana regija manje razvijena te ako je korisnik potpore MSP.

(82)

U svjetlu očekivanog većeg narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine, maksimalan intenzitet potpora za velike ulagačke projekte mora se ublažiti pomoću mehanizma iz stavka 20. točke (c).

(83)

Za potpore MSP-ovima može se rabiti veći maksimalan intenzitet potpora opisan u odjeljku 5.4. Međutim, MSP-ovi se ne mogu koristiti većim intenzitetom ako se ulaganje odnosi na veliki ulagački projekt.

(84)

U slučaju potpore velikim poduzećima, država EFTA-e mora osigurati da iznos potpora odgovara neto dodatnim troškovima provedbe predmetnih ulaganja u predmetnom području, u usporedbu sa suprotnom situacijom nepostojanja potpora. Metoda objašnjena u stavcima 75. i 76. može se koristiti zajedno s maksimalnim intenzitetom potpora kao gornja granica.

(85)

U slučaju potpora velikim ulagačkim projektima, potrebno je osigurati da potpore ne prelaze umanjen intenzitet. Ako se potpore dodjeljuju korisniku za ulaganje koje se smatra dijelom jedinstvenog ulagačkoj projekta, potpore se moraju smanjiti na razinu prihvatljivih troškova koji prelaze 50 milijuna EUR (38).

(86)

Tijelo koje dodjeljuje potpore mora prilikom dodjele potpora izračunati maksimalan intenzitet potpora i iznos potpora po projektu. Intenzitet potpora mora se izračunati na temelju bruto ekvivalenta potpora u odnosu na ukupne prihvatljive troškove ulaganja ili prihvatljive troškove plaća koje je izjavio korisnik potpora prilikom traženja potpora.

(87)

Ako se potpore za ulaganja izračunane na temelju troškova ulaganja kombiniraju s regionalnim potporama za ulaganja izračunanima na temelju troškova plaća, ukupne potpore ne smiju prelaziti najveći iznos potpora koji proizlazi iz bilo kojeg izračuna do maksimalnog dopuštenog intenziteta potpora za predmetno područje.

(88)

Potpore za ulaganja mogu se dodjeljivati istodobno u okviru nekoliko regionalnih programa potpora ili se zbrajati s jednokratnim potporama, pod uvjetom da ukupne potpore iz svih izvora ne prelaze maksimalan dopušten intenzitet potpora po projektu koji prvo tijelo koje dodjeljuje potpore mora unaprijed izračunati.

(89)

U slučaju početnih ulaganja u vezi s projektima u okviru europske teritorijalne suradnje (ETC) koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe o posebnim odredbama za potporu Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (39), intenzitet potpora koji se primjenjuje na područje u kojem se nalazi početno ulaganje primjenjuje se na sve korisnike koji sudjeluju u projektu. Ako je početno ulaganje smješteno u dva ili više potpomognuta područja, najveći intenzitet potpora za početno ulaganje onaj je koji se primjenjuje u potpomognutom području u kojem je nastao najveći dio opravdanih troškova. Početna ulaganja koja provode velika poduzeća u „c” područjima mogu dobiti regionalne potpore u kontekstu projekata europske teritorijalne suradnje ako se radi o početnim ulaganjima u korist novih djelatnosti ili novih projekata.

(90)

Stečena imovina morala bi biti nova, osim za MSP-ove, ili u slučaju kupovine poslovne jedinice (40).

(91)

U slučaju MSP-ova, prihvatljivim troškovima može se smatrati do 50 % troškova pripremnih studija ili konzultantskih troškova u vezi s ulaganjem.

(92)

Za potpore dodijeljene za temeljnu promjenu u proizvodnom procesu, prihvatljivi troškovi moraju prelaziti amortizaciju imovine povezane s aktivnostima koja će se modernizirati tijekom prethodne tri fiskalne godine.

(93)

Za potpore dodijeljene za diversifikaciju postojećeg poduzeća, prihvatljivi troškovi moraju prelaziti barem za 200 % knjigovodstvene vrijednosti imovine koja se ponovno rabi, kako je registrirano u fiskalnoj godini koja prethodi početku radova.

(94)

Troškovi u vezi s najmom opipljive imovine moraju se uzeti u obzir u skladu sa sljedećim uvjetima:

(95)

U slučaju stjecanja poslovne jedinice uzimaju se u obzir isključivo troškovi kupnje imovine od trećih osoba koje nisu povezane s kupcem. Transakcija mora biti izvršena po tržišnim uvjetima. Ako su potpore već dodijeljene za stjecanje imovine prije kupnje same imovine, troškovi te imovine oduzimaju se od prihvatljivih troškova za stjecanje poslovne jedinice. Ako je stjecanje poslovne jedinice popraćeno dodatnim ulaganjem prihvatljivim za potpora, prihvatljive troškove tog drugog ulaganja treba dodati troškovima kupnje imovine poslovne jedinice.

(96)

Kod velikih poduzeća, troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su samo do granice od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta koji se odnose na ulaganja. Za mala i srednja poduzeća mogu se uzeti u obzir ukupni troškovi ulaganja u nematerijalnu imovinu.

(97)

Nematerijalna imovina koja je prihvatljiva za izračun troškova ulaganja mora ostati povezana s potpomognutim područjem i ne smije se premještati u druge regije. U tu svrhu, nematerijalna imovina mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(98)

Nematerijalna imovina mora biti uključena u imovinu poduzeća koje prima potpora i mora ostati povezana s projektom za koji se dodjeljuju potpore barem pet godina (tri godine za MSP-ove).

(99)

Regionalne potpore mogu se izračunavati u odnosu na očekivane troškove plaće koji nastaju otvaranjem novih radnih mjesta kao rezultat početnog ulaganja. Potporama se mogu nadoknaditi samo troškovi plaća zaposlene osobe izračunani u razdoblju od dvije godine i njihov intenzitet ne smije prelaziti primjenjivi intenzitet potpora u predmetnom području.

(100)

U situacijama 1. scenarija (odluka o ulaganju), Tijelo će provjeriti prelazi li iznos potpora minimum koji je nužan da projekt postane dovoljno profitabilan primjenom metode iz stavka 75.

(101)

U situacijama 2. scenarija (odluka o mjestu), za poticaj za mjesto, Tijelo će usporediti neto sadašnju vrijednost ulaganja za ciljno područje s neto sadašnjom vrijednosti ulaganja na drugom mjestu, primjenom metode iz stavka 76.

(102)

Izračuni koji se rabe za analizu poticajnog učinka mogu se upotrijebiti za procjenu razmjernosti potpora. Država EFTA-e mora dokazati razmjernost dokumentacijom kao što je ona iz stavka 68.

(103)

Intenzitet potpora ne smije prelaziti dopušten prilagođen intenzitet potpora.

(104)

Država EFTA-e mora dokazati da je razina potpora razmjerna problemima koji se njome nastoje riješiti.

(105)

Posebno se moraju zadovoljiti sljedeći zahtjevi:

(106)

Kako bi potpore bile sukladne, negativni učinci mjere koji se odnose na narušavanje tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu između država članica EFTA-e moraju biti ograničeni i nadvladani pozitivnim učincima u smislu doprinosa cilju od zajedničkog interesa. Moguće je utvrditi neke situacije u kojima je očito da negativni učinci prevladavaju nad pozitivnim učincima, što znači da se ne može utvrditi da su potpore sukladne s unutarnjim tržištem.

(107)

Regionalnim potporama mogu se na dva moguća načina narušiti tržišno natjecanje i trgovina. To je narušeno tržište proizvoda i učinci na mjesto. Obje vrste mogu dovesti do neučinkovite dodjele (čime se ugrožavaju ekonomski rezultati unutarnjeg tržišta) i problema raspodjele (raspodjela gospodarskih djelatnosti u regijama).

(108)

Jedan od mogućih štetnih učinaka državnih potpora jest da sprječavaju tržišni mehanizam u ostvarivanju učinkovitih rezultata nagrađivanjem najučinkovitijih proizvođača i vršenjem pritiska na najmanje učinkovite da se unaprijede, restrukturiraju ili napuste tržište. Značajno povećanje kapaciteta potaknuto državnim potporama na tržištu koje ostvaruje slabe rezultate može, posebno, nepropisno narušiti tržišno natjecanje jer bi stvaranje ili održavanje pretjeranog kapaciteta moglo dovesti do smanjenja profitnih marži, smanjenja ulaganja konkurenata ili čak do njihova izlaska s tržišta. To bi moglo dovesti do situacija kada su konkurenti, koji bi inače mogli ostati na tržištu, prisiljeni napustiti tržište. Time se može spriječiti i ulazak poduzeća na tržište ili njihovo širenje na tržištu te se mogu oslabiti poticaji konkurentima na ulaganja. Navedenim se stvaraju neučinkovite tržišne strukture koje su dugoročno štetne i za potrošače. Nadalje, dostupnošću potpora može se uzrokovati smireno ili prerizično ponašanje mogućih korisnika. Dugoročni učinak ukupnih rezultata u sektoru vjerojatno će biti negativan.

(109)

Potporama se mogu uzrokovati učinci narušavanja i u smislu povećanja ili održavanja značajne tržišne snage korisnika. Čak i kada se potporama neposredno ne uvećava značajna tržišna snaga, one mogu do toga posredno dovesti obeshrabrujući širenje postojećih konkurenata, potičući njihov izlazak ili obeshrabrujući ulazak novih konkurenata.

(110)

Uz narušavanje tržišta proizvoda, regionalnim potporama može se utjecati i na mjesto gospodarske djelatnosti. Ako jedno područje privlači ulaganja zbog potpora, drugo područje nema tu mogućnost. Ti negativni učinci na područjima na koje potpore negativno utječu uključuju gubitak gospodarskih djelatnosti i radnih mjesta, uključujući na razini podizvođača. Ti se učinci mogu osjetiti i u gubitku pozitivnih neizravnih rezultata projekta (na primjer, učinak klastera, prelijevanje znanja, obrazovanje i osposobljavanje itd.).

(111)

Regionalne potpore razlikuju se od ostalih oblika horizontalnih potpora zbog svojih zemljopisnih obilježja. Posebno je obilježje regionalnih potpora da im je svrha utjecati na odluku ulagača o odabiru lokacije ulagačkih projekata. Kada se regionalnim potporama poravnavaju dodatni troškovi koji proizlaze iz regionalnih nedostataka i podržavaju dodatna ulaganja u potpomognutim područjima, a da se potpore pritom ne odvlače od drugih potpomognutih područja, onda se njima ne pridonosi samo razvoju regije, već i koheziji i cijelom EGP-u. U odnosu na moguće negativne lokacijske učinke regionalnih potpora, oni su u određenoj mjeri već ograničeni kartama regionalnih potpora u kojima su označena područja kojima moraju biti dodijeljene regionalne potpore, vodeći računa o kapitalu i ciljevima kohezijske politike, i dopušteni maksimalan intenzitet potpora. Međutim, za ocjenu stvarnog učinka potpora u cilju kohezije važno je razumjeti što bi se dogodilo u nedostatku potpora.

(112)

Tijelo utvrđuje situacije u kojima negativni učinci potpora prevladavaju nad pozitivnim učincima, što znači da se ne može utvrditi da su potpore sukladne s unutarnjim tržištem.

(113)

Tijelo određuje maksimalan intenzitet potpora. On predstavlja osnovni zahtjev za sukladnost, čiji je cilj spriječiti uporabu državnih potpora za projekte u kojima se omjer između iznosa potpora i prihvatljivih troškova smatra strašno visokim i sklonim narušavanju tržišnog natjecanja. Općenito je pravilo da što su veći pozitivni učinci koje će vjerojatno uzrokovati potpomognuti projekt i što je veća vjerojatna potreba za potporama, to će biti viša gornja granica intenziteta potpora.

(114)

U slučajevima iz 1. scenarija (odluke o ulaganju), kada se stvaranje sposobnosti u okviru projekta odvija na tržištu koje je u potpunom padu sa strukturnog stajališta, Tijelo to smatra negativnim učinkom za koji ne postoji vjerojatnost da će biti nadoknađen pozitivnim učinkom.

(115)

U slučajevima iz 2. scenarija (odluke o mjestu), kada bi se ulaganja bez potpora izvršila u regiji koja ima veći ili isti intenzitet potpora kao i ciljna regija, to će predstavljati negativan učinak za koji ne postoji vjerojatnost da će biti nadoknađen pozitivnim učinkom jer je protivan osnovi regionalnih potpora.

(116)

Kada korisnik ugasi istu ili sličnu djelatnost u drugom području EGP-a i premjesti tu djelatnost u ciljno područje, ako postoji uzročna veza između potpora i premještaja, to će predstavljati negativan učinak za koji ne postoji vjerojatnost da će biti nadoknađen pozitivnim elementima.

(117)

Prilikom ocjenjivanja prijavljenih mjera, Tijelo će zatražiti sve potrebne informacije kako bi ocijenilo hoće li državne potpore dovesti do značajnog gubitka radnih mjesta na postojećim mjestima u okviru EGP-a.

(118)

Programi potpora za ulaganja ne smiju uzrokovati značajno narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine. Čak i kada se može smatrati da je narušavanje ograničeno na određenu razinu (pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti za potpore za ulaganja), programi potpora kumulativno još uvijek mogu dovesti do visokog stupnja narušavanja. Takva se narušavanja mogu odnositi na tržišta izlaznih vrijednosti uzrokujući ili pogoršavajući situaciju pretjeranog kapaciteta, povećavajući ili održavajući značajnu tržištu snagu nekih korisnika na način koji će negativno utjecati na dinamične poticaje. Potpore dostupne u okviru programâ mogu dovesti do značajno gubitka gospodarskih djelatnosti u drugim područjima EGP-a. U slučaju programa koji je usmjeren na određeni sektor, rizik od takvog narušavanja još je naglašeniji.

(119)

Prema tome, država EFTA-e moraju pokazati da će negativni učinci biti ograničeni na minimum uzimajući u obzir, primjerice, veličinu predmetnih projekata, iznos pojedinačnih i kumulativnih potpora, očekivane korisnike te karakteristike ciljanih sektora. Kako bi se omogućilo Tijelu da ocijeni vjerojatne negativne učinke, država EFTA-e mogla bi predati sve ocjene učinka koje ima na raspolaganju te provedene ex-post evaluacije sličnih prethodnih programa.

(120)

Kada se potpore dodjeljuju pojedinačnim projektima u okviru programa, tijelo koje dodjeljuje potpore mora provjeriti i potvrditi da potpore ne uzrokuju očite negativne učinke opisane u stavku 115. Ta se provjera može temeljiti na informacijama dobivenim od korisnika prilikom prijave za potpore i na izjavi u tipskom obrascu zahtjeva za potpore gdje mora biti navedeno drugo mjesto u slučaju da nema potpora.

(121)

Prilikom ocjenjivanja negativnih učinaka prijavljenih potpora, Tijelo razlikuje dva scenarija opisana u prethodno navedenim stavcima 100. i 101.

(122)

U slučajevima 1. scenarija, Tijelo stavlja poseban naglasak na negativne učinke zbog okupljanja pretjeranog kapaciteta u industrijama koje nestaju, sprječavanja izlaska i pojma značajne tržišne snage. Ti su negativni učinci opisani u nastavku u stavcima 123. do 132. i moraju se poništiti pozitivnim učincima potpora. Međutim, ako je utvrđeno da bi potpore dovele do očitih negativnih učinaka opisanih u stavku 114., ne može se smatrati da su potpore sukladne s unutarnjim tržištem jer ne postoji vjerojatnost nadoknade nekim pozitivnim elementom.

(123)

Kako bi utvrdile i ocijenile moguća narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine, države EFTA-e dostavljaju dokaze na temelju kojih Tijelo može utvrditi predmetna tržišta proizvoda (odnosno, proizvode na koje utječe promjena ponašanja korisnika potpora) i utvrditi pogođene konkurente i potrošače.

(124)

Tijelo će upotrijebiti različite kriterije za ocjenjivanje mogućeg narušavanja, kao što je tržišna struktura predmetnog proizvoda, poslovni rezultati na tržištu (smanjivanje ili povećanje tržišta), postupak odabira korisnika potpora, prepreke ulasku i izlasku, razlikovanje proizvoda.

(125)

Sustavno oslanjanje poduzeća na državne potpore može značiti da poduzeće nije sposobno izdržati tržišno natjecanje i da je u neprimjerenoj prednosti u odnosu na svoje konkurente.

(126)

Tijelo razlikuje dva glavna izvora mogućih negativnih učinaka na tržišta proizvoda:

(127)

Kako bi ocijenilo hoće li potpore uzrokovati stvaranje ili održavanje neučinkovitih tržišnih struktura, Tijelo uzima u obzir dodatne proizvodne kapacitete koji su posljedica provedbe projekta te rezultate na tržištu.

(128)

Kada predmetno tržište raste, tada je obično manje razloga za brigu da će potpore negativno utjecati na dinamiku poticaja ili da će nepropisno otežati izlazak s tržišta ili ulazak na tržište.

(129)

Veća je zabrinutost opravdana u kada se radi o tržištima u nestajanju. U tom smislu Tijelo razlikuje između slučajeva u kojima je, s dugoročne perspektive, mjerodavno tržište strukturno u nestajanju (odnosno, ima negativnu stopu rasta) i slučajeva u kojima je mjerodavno tržište u relativnom nestajanju (odnosno, ima pozitivnu stropu rasta ali ne prelazi stropu rasta koja služi kao mjerilo).

(130)

Loši rezultati na tržištu obično će se mjeriti u usporedbi s BDP-om u EGP-u u posljednje tri godine prije početka provedbe projekta (granična stopa); mogu se utvrditi i na temelju predviđenih stopa rasta u narednih tri do pet godina. Pokazatelji mogu uključivati očekivani budući rast predmetnog tržišta i očekivane stope iskorištenosti kapaciteta, te vjerojatan učinak povećanja sposobnosti na konkurente utjecanjem na cijene i profitnu maržu.

(131)

U određenim slučajevima možda nije prikladno ocjenjivati rast tržišta proizvoda u EGP-u kako bi se dobila ukupna ocjena učinaka potpora, posebno ako zemljopisno tržište pokriva cijeli svijet. U takvim će slučajevima Tijelo razmotriti učinak potpora na predmetne tržišne strukture, a posebno mogućnost potpora da uzrokuju grupiranje proizvođača u EGP-u.

(132)

Kod ocjenjivanja značajne tržišne snage, Tijelo uzima u obzir položaj korisnika u razdoblju prije nego što je počeo primati potpore i očekivani položaj na tržištu nakon završetka ulaganja. Tijelo će uzeti u obzir tržišni udio korisnika te tržišne udjele njegovih konkurenata i druge mjerodavne čimbenike, uključujući, primjerice, strukturu tržišta promatranjem koncentracije na tržištu, mogućih prepreka ulasku (41), kupovne snage (42) i prepreka širenju ili izlasku.

(133)

Ako se na temelju analize činjenica može zaključiti da bi, u nedostatku potpora, ulaganja bila usmjerena na drugo mjesto (2. scenarij) na istom zemljopisnom tržištu u odnosu na predmetni proizvod, te ako su potpore razmjerne, mogući ishodi u smislu pretjerane sposobnosti ili značajne tržišne snage u načelu bi bili isti bez obzira na potpore. U takvim će slučajevima pozitivni učinci potpora vjerojatno biti veći od ograničenih negativnih učinaka na tržišno natjecanje. Međutim, ako se drugo mjesto nalazi unutar EGP-a, Tijelo se posebno bavi negativnim učincima povezanim s drugim mjestom i stoga, ako potpore dovedu do očitih negativnih učinaka opisanih u stavcima 115. i 116. potpore se ne mogu smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem jer nije vjerojatno da će biti kompenzirane pozitivnim elementom.

(134)

Ako su potpore nužne i razmjerne za ostvarivanje zajedničkog cilja opisanog u pododjeljku 3.2.3., negativni učinci potpora vjerojatno će biti poništeni pozitivnim učincima. Međutim, u nekim slučajevima potpore mogu dovesti do promjena u strukturi tržišta ili obilježja sektora ili industrije, što bi moglo dovesti do značajnog narušavanja tržišnog natjecanja zbog prepreka ulasku ili izlasku s tržišta, učinaka zamjene ili premještanja tržišnih tokova. U tim slučajevima nije vjerojatno da će negativni učinci biti poništeni pozitivnim učincima.

(135)

Države EFTA-e moraju objavljivati na središnjem web-mjestu, ili na jednom web-mjestu na kojem se nalaze informacije s nekoliko web-mjesta (na primjer, regionalnih web-mjesta), barem sljedeće informacije o prijavljenim mjerama državnih potpora: tekst prijavljenog programa potpora i njezine provedbene odredbe, tijelo koje je dodijelilo potpore, pojedinačni korisnici, iznos potpora po korisniku i intenzitet potpora. Ti se zahtjevi primjenjuju na pojedinačne potpore dodijeljene u okviru prijavljenih programa i na jednokratne potpore. Te se informacije moraju objaviti nakon donošenja odluke o dodjeli potpora, moraju se čuvati barem 10 godina i moraju biti dostupne općoj javnosti bez ograničenja (43).

(136)

Kako bi osiguralo da je narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine ograničeno, Tijelo može tražiti da određeni programi potpora budu vremenski ograničeni (obično na četiri godine ili manje) te da su podložni ocjenjivanju iz stavka 27.

(137)

Ocjenjivanje će se provoditi za programe u okviru kojih je moguće narušavanje posebno veliko, odnosno na programe kod kojih postoji opasnost da će značajno narušiti tržišno natjecanje ako se provedba pravovremeno ne preispita.

(138)

S obzirom na ciljeve i kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje EFTA-e u slučaju manjih iznosa potpora, taj se obveza može primjenjivati samo na programe potpora s velikim proračunima, koji sadrže inovativne značajke, ili kada su predviđene značajne promjene tržišta, tehnologije ili regulatorne promjene. Ocjenjivanje mora obaviti stručnjak neovisan o tijelu koje dodjeljuje državne potpore na temelju zajedničke metodologije (44) i ono se mora objaviti. Ocjena se mora dostaviti Tijelu u odgovarajućem roku kako bi se omogućila procjena mogućeg produljenja programa potpora, a u svakom slučaju nakon završetka programa. Precizan opseg i metodologija ocjenjivanja koje će se obaviti definirat će se odlukom o odobrenju programa potpora. U svakoj sljedećoj mjeri potpora sličnih ciljeva moraju se uzeti u obzir rezultati te ocjene.

(139)

U ovom odjeljku Tijelo utvrđuje kriterije za utvrđivanje područja koja ispunjavaju uvjete iz članka 61. stavka 3. točke (a) i (c) Sporazuma o EGP-u. Područja koja ispunjavaju te uvjete i koje država EFTA-e želi odrediti kao područja „a” ili „c” moraju biti navedena na karti regionalnih potpora koja se mora dostaviti Tijelu i koju Tijelo mora odobriti prije nego što se poduzećima koja se nalaze u određenim područjima mogu dodijeliti regionalne potpore. Na kartama mora biti naveden i maksimalan intenzitet potpora primjenjiv u tim područjima.

(140)

Budući da se dodjelom državnih potpora odstupa od opće zabrane davanja državnih potpora iz članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, Nadzorno tijelo EFTA-e smatra da ukupna pokrivenost stanovništva potpomognutih regija u državama EFTA-e mora biti manja od one u neoznačenim područjima.

(141)

U Smjernicama Tijela o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013. (45) pokrivenost nacionalnog stanovništva utvrđena je na temelju regija s malom gustoćom naseljenosti u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u. Nacionalna gornja granica za stanovništvo u Norveškoj određena je na 29,08 %, a u Islandu na 31,6 %.

(142)

Države EFTA-e imaju određene posebnosti koje se moraju uzeti u obzir prilikom utvrđivanja prihvatljive pokrivenosti stanovništva:

Zbog takvih posebnosti, Tijelo će odrediti nacionalnu pokrivenost stanovništva na temelju regija s malom gustoćom naseljenosti, u skladu sa Smjernicama o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013. (47)

Norveška ima osam statističkih regija na razini 3 s malom gustoćom stanovništva koja čini 25,51 % stanovništva Norveške. Zbog toga nacionalna pokrivenost stanovništva za Norvešku za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 25,51 %.

Island ima ukupno dvije statističke regije na razini 3 i jedna od njih ima malu gustoću naseljenosti koja čini 36,5 % islandskog stanovništva. Zbog toga nacionalna pokrivenost stanovništva za Island za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 36,5 %.

Lihtenštajn nema regija s malom gustoćom naseljenosti i stoga ni jednu regiju koja bi bila prihvatljiva na toj osnovi.

(143)

U članku 61. stavku 3. točki (a) Sporazuma o EGP-u propisano je da se potpore kojima se potiče gospodarski razvoj područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji ozbiljna nezaposlenost mogu smatrati sukladnima sa zajedničkim tržištem. Prema Sudu Europske unije, uporaba riječi „neuobičajeno” i „ozbiljna” u članku 107. stavku 3. točki (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ukazuje na to da se izuzeće odnosi samo na područja u kojima je gospodarska situacija značajno nepovoljnija u odnosu na Uniju u cjelini (48).

(144)

Tijelo smatra da su uvjeti utvrđeni u članku 61. stavku 3. točke (a) Sporazuma o EGP-u ispunjeni ako neko područje koje odgovara statističkoj regiji 2. razine ima bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, mjeren paritetima kupovne moći (PKM), niži od 75 % prosjeka Zajednice. BDP po glavi stanovnika (49) svake regije i prosjek EGP-a koji će se koristiti u analizi utvrđuju se upućivanjem na mjerodavne službene statističke podatke. Međutim, među državama EFTA-e trenutno ne postoji statistička regija 2. razine koja ispunjava taj uvjet (50). Prema tome, ni jedna regija u državama EFTA-e nije kvalificirana za izuzeće u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (a) Sporazuma o EGP-u.

(145)

U članku 61. stavku 3. točki (c) Sporazuma o EGP-u utvrđeno je da se „potpore za olakšavanje razvitka određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih prostora kad takva pomoć ne utječe nepovoljno na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu” mogu smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem. Prema Sudu Europske unije „izuzećem iz članka 107. stavka 3. točke (c)[…] omogućuje se razvoj određenih područja bez ograničenja gospodarskim uvjetima utvrđenima u članku 107. stavku 3. točki (a), pod uvjetom da takve potpore ‚nemaju negativan utjecaj na uvjete trgovine u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu’. Tom se odredbom Komisiji daje ovlast da odobri potpore čiji je cilj poticanje gospodarskog razvoja područja države članice EU-a koja su u nepovoljnom položaju u odnosu na nacionalni prosjek” (51). Prema mišljenju Tijela, isto se primjenjuje u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u.

(146)

Europska komisija u svojim je Smjernicama definirala metodologiju koja će se primjenjivati na utvrđivanje prihvatljive nacionalne pokrivenosti stanovništva u državama članicama. Ta metoda podrazumijeva sljedeće:

(147)

Prema Smjernicama Komisije postoje dvije kategorije „c” područja:

(148)

Pokrivenost se za unaprijed definirana „c” područja, u skladu sa Smjernicama Komisije, dodjeljuje u skladu s posebnom metodologijom dodjele, koja je propisana u odjeljku 5.3.1. tih Smjernica. Ta metodologija podrazumijeva da se bivša „a” područja u razdoblju 2011. – 2013. smatraju unaprijed definiranim „c”područjima zajedno s rijetko naseljenim područjima. Budući da države EFTA-e nisu u tom razdoblju imale ni jednu „a”regiju, u tu kategoriju pripadaju samo rijetko naseljena područja.

(149)

U rijetko naseljenim područjima država EFTA-e morala bi u načelu odrediti Statističke regije 2. razine s manje od 8 stanovnika po km2 ili Statističke regije 3. razine s manje od 12,5 stanovnika po km2. Međutim, država EFTA-a može odrediti dijelove Statističkih regija na 3. razini s manje od 12,5 stanovnika po km2 ili druga slična područja koja se nalaze pored tih Statističkih regija na 3. razini, ako označena područja imaju manje od 12,5 stanovnika po km2i da njihova oznaka ne prelazi posebnu dodjelu pokrivenosti „c” iz stavka 142. U vrlo rijetko naseljena područja, država EFTA-a može odrediti dijelove Statističkih regija na 2. razini za Norvešku i na 3. razini za Island s manje od 8 stanovnika po km2 ili druga slična područja koja se nalaze pored tih Statističkih regija, ako označena područja imaju manje od 8 stanovnika po km2 i njihova oznaka ne prelazi posebnu dodjelu pokrivenosti „c” iz stavka 142.

(150)

Tijelo smatra da bi kriteriji kojima se države EFTA-e koriste za određivanje „c” područja moraju odražavati raznolikost situacija u kojima dodjela regionalnih potpora može biti opravdana. Kriteriji bi se stoga morali odnositi na određene socioekonomske, zemljopisne ili strukturne probleme koji će vjerojatno postojati u „c” područjima i morali bi osigurati dovoljna jamstva da se dodjelom regionalnih državnih potpora neće negativno utjecati na uvjete trgovanja u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu.

(151)

U skladu s tim, država EFTA-e može odrediti kao „c” područja ona „c” područja koja nisu unaprijed definirana na temelju sljedećih kriterija:

(152)

Za potrebe primjene kriterija iz stavka 151., pojam susjednih područja odnosi se na cijelu drugu lokalnu administrativnu jedinicu (LAU 2) (58) područja ili skupinu cijelih područja LAU 2 (59). Skupina od LAU 2 područja smatra se susjednim područjem ako svako od tih područja u skupini dijeli administrativnu granicu s još jednim područjem u skupini (60).

(153)

Usklađenost s pokrivenošću stanovništva koja je dopuštena za svaku državu EFTA-e utvrđuje se na temelju najnovijih podataka o ukupnom broju stanovnika u predmetnim regijama, koje je objavio nacionalni ured za statistiku.

(154)

Intenzitet potpora u „c” područjima ne smije premašiti:

(155)

Maksimalni intenziteti potpora iz stavka 154. mogu se povećati za do 20 postotnih bodova za mala poduzeća ili za do 10 postotnih bodova za srednja poduzeća (61).

(156)

Nakon donošenja ovih Smjernica, svaka država EFTA-e mora prijaviti Tijelu jedinstvenu kartu regionalnih potpora primjenjivu od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020. Takva prijava mora sadržavati informacije iz obrasca u Prilogu III.

(157)

Tijelo na temelju ovih Smjernica preispituje svaku prijavljenu kartu regionalnih potpora i donosi odluku o odobrenju karte regionalnih potpora za predmetnu državu članicu EFTA-e. Svaka se karta regionalnih potpora objavljuje u Službenom listu i Dodatku EGP-u i čini sastavni dio tih Smjernica.

(158)

Država EFTA-e može odlučiti na vlastitu inicijativu utvrditi rezervu nacionalne pokrivenosti stanovništva koja se sastoji od razlike između gornje granice pokrivenosti stanovništva za tu državu EFTA-e, koju je odredilo Tijelo (62) i pokrivenosti za „c” područja označena u njezinoj karti regionalnih potpora.

(159)

Ako država EFTA-e odluči utvrditi takvu rezervu, ona može, u bilo kojem trenutku, upotrijebiti rezervu da doda nova „c” područja na svoju kartu dok ne bude ostvarena gornja granica nacionalne pokrivenosti. U tu svrhu, država EFTA-e može se pozivati na najnovije socioekonomske podatke Eurostata ili svog nacionalnog reda za statistiku ili drugih priznatih izvora. Stanovništvo u predmetnim „c” područjima treba se izračunavati na osnovu podataka o stanovništvu koji se rabe za izradu izvorne karte.

(160)

Prije donošenja tih izmjena, EFTA-e mora obavijestiti Tijelo svaki puta kada planira koristiti se svojom rezervom stanovništva za dodavanje novih „c” područja.

(161)

Ako je nužno, Tijelo provodi, u isto vrijeme kao i Europska komisija, u lipnju 2016., preispitivanje na polovini razdoblja primjene kako bi utvrdilo moguća područja koja bi mogla postati prihvatljiva za regionalne potpore u skladu s člankom 61. stavkom 1. točkom (a) Sporazuma o EGP-u i razinu intenziteta potpora koji odgovara njihovom BDP-u po glavi stanovnika.

(162)

Tijelo produžuje valjanost Smjernica o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013. (63) i Kriterija za dubinsko ocjenjivanje regionalnih potpora za velike ulagačke (64) do 30. lipnja 2014.

(163)

Karte regionalnih potpora odobrene na temelju Smjernica o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013. ističu 31. prosinca 2013. Prijelazno razdoblje od šest mjeseci utvrđeno u članku 44. stavku 3. Uredbe o skupnim izuzećima (OSI) (65)stoga se ne primjenjuje na programe regionalnih potpora provedene u okviru OSI-ja. Kako bi mogle dodjeljivati regionalne potpore nakon 31. prosinca 2013., na temelju postojećih programa u okviru skupnog izuzeća, države EFTA-e pozvane su prijaviti produženje karti o regionalnim potporama na vrijeme kako bi se Tijelu omogućilo da odobri produljenje valjanosti tih karata prije 31. prosinca 2013. Programi odobreni na temelju Smjernica o regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013. ističu na kraju 2013. kako je navedeno u odgovarajućoj odluci Tijela. Tijelo mora biti pravovremeno obaviješteno o produljenju trajanja tih programa.

(164)

Na ocjenjivanje sukladnosti regionalnih potpora čija se dodjela planira nakon 30. lipnja 2014. tijelo će primijeniti načela iz ovih Smjernica. Nezakonito dodijeljene regionalne potpore ili regionalne potpore namijenjene za dodjelu nakon 31. prosinca 2013. i prije 1. srpnja 2014. ocjenjivat će se u skladu sa Smjernicama o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje 2007. – 2013.

(165)

Budući da moraju biti usklađene s kartom regionalnih potpora, prijave programa regionalnih potpora ili potpora koje se namjeravaju odobriti nakon 30. lipnja 2014. ne mogu se u načelu smatrati potpunima sve dok se Tijelo ne donese odluku kojom odobrava kartu regionalnih potpora za određenu državu EFTA-e sukladno postupovnim odredbama opisanim u pododjeljku5.5. Prema tome, Tijelo u pravilu neće ispitivati prijave programa regionalnih potpora čija se primjena planira nakon 30. lipnja 2014. ili jednokratnih potpora koje se namjeravaju odobriti nakon tog datuma, dok ne donese odluku kojom se odobrava karta regionalnih potpora za predmetnu državu EFTA-e.

(166)

Komisija smatra da će provedba ovih Smjernica za posljedicu imati značajne promjene pravila koja se primjenjuju na regionalne potpore u EGP-u. Nadalje, u svjetlu promijenjenih gospodarskih i socijalnih uvjeta koji prevladavaju u EGP-u, čini se potrebnim ponovno ispitati zadržavaju li svi programi regionalnih potpora svoju opravdanost i učinkovitost, uključujući tu i programe potpora za ulaganja i programe operativnih potpora.

(167)

Zbog toga Tijelo predlaže sljedeće prikladne mjere državama EFTA-e u skladu s člankom 1. stavkom 1. u dijelu I. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i Sudu:

(168)

U skladu s člankom 21. Dijelom II. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu, u vezi s člancima 5. i 6. Odluke 195/04/COL EFTA, države moraju Tijelu dostavljati godišnja izvješća.

(169)

Države EFTA-e dostavljaju Tijelu informacije o svim individualnim potporama koje prelaze 3 milijuna EUR dodijeljenih u okviru programa, u obliku utvrđenom u Prilogu IV u roku od 20 radnih dana od dana na koji su dodijeljene potpore.

(170)

Države EFTA-e moraju voditi detaljnu evidenciju o svim mjerama potpora. Takva evidencija mora sadržavati sve podatke potrebne za utvrđivanje jesu li bili ispunjeni svi uvjeti u pogledu prihvatljivih troškova i maksimalnog intenziteta potpora. Navedena evidencija mora se čuvati deset godina od dana dodjele potpora i na zahtjev se mora dostaviti Tijelu.

(171)

Tijelo može odlučiti izmijeniti ove Smjernice u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno iz razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike EGP-a i međunarodne obveze ili iz nekog drugog opravdanog razloga.

(1)

Države EFTA-e moraju dostaviti informacije za svaku od sljedećih kategorija područja predloženih za označavanje, ako je primjenjivo:

(2)

Za svaku kategoriju, predmetna država EFTA-e mora dostaviti sljedeće informacije za svako predloženo područje:

(3)

U slučaju rijetko naseljenih područja i područja koja nisu unaprijed definirana na temelju kriterija 1. – 5., država EFTA-e mora dostaviti odgovarajući dokaz da je ispunjen svaki od primjenjivih uvjeta iz stavaka 149. i 151. do 153.

(a)

sirovo željezo i željezne legure; sirovo željezo za proizvodnju čelika, sirovo željezo za ljevaonice i drugo sirovo željezo, zrcalno željezo i visokougljični feromangan, isključujući druge željezne legure;

(b)

sirovi i poluzavršeni proizvodi od željeza, običnog čelika ili specijalnog čelika: tekući čelik izliven ili neizliven u ingote, uključujući ingote za kovanje poluzavršenih proizvoda: blumovi, gredite i ploče; limene šipke i šipke od bijelog lima; široki toplo valjani kolutovi, osim proizvodnje tekućeg čelika za lijevanje iz malih i srednjih ljevaonica;

(c)

toplo valjani konačni proizvodi od željeza, običnog čelika ili specijalnih čelika; tračnice, pragovi, vezice, podložne ploče, grede, teški profili od 80 mm i više, žmurje, šipke i profili manji od 80 mm i ploče manje od 150 mm, žičane šipke, okrugli i kvadratni dijelovi za cijevi, vruće valjani obruči i trake (uključujući trake za cijevi), vruće valjani lim (presvučeni i nepresvučeni), ploče i lim debljine 3 mm i više, univerzalne ploče debljine 150 mm i više, osim žica i proizvoda iz žice, svijetlih šipki i željeznih odljeva;

(d)

hladno valjani konačni proizvodi: kositreni lim, mat lim, crni lim, pocinčani lim, drugi presvučeni limovi, hladno valjani limovi, električni limovi i trake namijenjeni proizvodnji bijelog lima, hladno valjani limovi u kolutovima i trakama;

(e)

cijevi: sve bešavne čelične cijevi, varene čelične cijevi promjera preko 406,4 mm.

(a)

izvlačenje/teksturizacija svih generičkih vrsta vlakana i pređe na osnovi poliestera, poliamida, akrilika ili polipropilena, bez obzira na krajnju uporabu, odnosno;

(b)

polimerizacija (uključujući polikondenzaciju), tamo gdje se u smislu korištenih strojeva odvija zajedno s izvlačenjem; odnosno

(c)

svaki pomoćni postupak povezan s istovremenom ugradnjom funkcije izvlačenja odnosno teksturizacije koju provodi budući korisnik ili drugi poduzetnik iz grupe kojoj pripada, a koji je u toj konkretnoj poslovnoj djelatnosti u smislu upotrijebljenih strojeva obično uklopljen u takvu funkciju.

1.

Informacije o korisniku potpora:

2.

Informacije o projektu ili djelatnosti koji će primiti potpore:

3.

Informacije o financiranju projekta/aktivnosti:

4.

Informacije o potrebi za potporama i njihovom očekivanom učinku: