15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/1

(1)

U svojoj komunikaciji pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja – ‚Zajedno za novi rast’”, donesenoj 13. travnja 2011., Komisija utvrđuje potrebu za postizanjem usporedivo visoke razine diljem svih država članica transparentnosti socijalnih i okolišnih informacija koje pružaju poduzeća u svim sektorima. To je potpuno u skladu s mogućnošću država članica da prema potrebi traže daljnja poboljšanja na području transparentnosti nefinancijskih informacija poduzeća, što po svojoj naravi predstavlja stalno nastojanje.

(2)

Potreba za poboljšanjem u objavljivanju socijalnih i okolišnih informacija poduzeća putem podnošenja zakonodavnog prijedloga u ovom području ponovljena je u Komunikaciji Komisije pod nazivom „Obnovljena strategija EU-a za korporativnu društvenu odgovornost za razdoblje 2011. – 2014.” donesenoj 25. listopada 2011.

(3)

U svojim rezolucijama od 6. veljače 2013. pod nazivom „Korporativna društvena odgovornost: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast” te „Korporativna društvena odgovornost: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku” Europski parlament prepoznao je važnost objavljivanja od strane poduzeća, informacija o održivosti, kao što su socijalni i okolišni čimbenici, radi identificiranja rizika za održivost i povećanja povjerenja ulagača i potrošača. Objavljivanje nefinancijskih informacija doista je presudno za upravljanje promjenom prema održivom svjetskom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. U tom kontekstu, objavljivanje nefinancijskih informacija pomaže u mjerenju, praćenju i upravljanju poslovnim rezultatima poduzeća i njihovim učinkom na društvo. Stoga je Europski parlament pozvao Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o objavljivanju nefinancijskih informacija poduzeća, kojim bi se omogućila velika fleksibilnost u djelovanju, kako bi se uzele u obzir višedimenzionalna priroda korporativne društvene odgovornosti i raznolikost politika korporativne društvene odgovornosti koje provode poduzeća, uz dovoljnu razinu usporedivosti radi zadovoljavanja potreba ulagača i drugih dionika te potrebe da se potrošačima osigura jednostavan pristup informacijama o učinku poduzećâ na društvo.

(4)

Usklađivanje nacionalnih odredbi koje se odnose na objavljivanje nefinancijskih informacija u pogledu određenih velikih poduzeća važno je za interese poduzeća, dioničara i drugih dionika. Na tim je poljima usklađivanje nužno jer većina tih poduzeća posluje u više država članica.

(5)

Također je potrebno utvrditi određene minimalne pravne uvjete u pogledu opsega informacija koje bi poduzeća diljem Unije trebala učiniti dostupnima javnosti i tijelima vlasti. Poduzeća na koja se primjenjuje ova Direktiva trebala bi dati pošten i sveobuhvatan pregled svojih politika, rezultata i rizika.

(6)

Kako bi se poboljšala dosljednost i usporedivost nefinancijskih informacija koje se objavljuju diljem Unije, određena velika poduzeća trebala bi izraditi nefinancijsko izvješće s informacijama koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem. To bi izvješće trebalo sadržavati opis politika, rezultata i rizika povezanih s tim pitanjima te bi ga trebalo uključiti u izvješće poslovodstva dotičnog poduzeća. Nefinancijsko izvješće također bi trebalo sadržavati informacije o postupcima temeljite analize koje provodi poduzeće, također i u pogledu, prema potrebi i kad je to relevantno, njegovog lanca nabave i lanca podugovaratelja kako bi se utvrdili, spriječili i ublažili postojeći i mogući negativni učinci. Države članice trebale bi imati mogućnost izuzeti poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi iz obveze izrade nefinancijskog izvješća ako dostave zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu i koje ima jednak sadržaj.

(7)

Ako se od poduzeća traži da izrade nefinancijsko izvješće, ono bi u pogledu okolišnih pitanja trebalo sadržavati pojedinosti o aktualnim i predvidljivim učincima poslovanja poduzeća na okoliš te prema potrebi na zdravlje i sigurnost, uporabu obnovljivih i/ili neobnovljivih izvora energije, emisiju stakleničkih plinova, uporabu vode i onečišćenje zraka. U pogledu socijalnih i kadrovskih pitanja informacije u izvješću mogu se odnositi na mjere poduzete radi jamčenja jednakosti spolova, provedbe temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, uvjeta rada, socijalnog dijaloga, poštovanja prava radnika na informacije i savjetovanje, poštovanja prava sindikata, zdravlja i sigurnosti na poslu te dijaloga s lokalnim zajednicama i/ili na mjere poduzete radi osiguravanja zaštite i razvoja tih zajednica. U pogledu ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja, nefinancijske informacije mogle bi obuhvaćati podatke o sprečavanju kršenja ljudskih prava i/ili važećim instrumentima za borbu protiv korupcije i podmićivanja.

(8)

Poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili. Ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja. To ne bi trebalo prouzročiti nepotrebna administrativna opterećenja za mala i srednja poduzeća.

(9)

Prilikom pružanja tih informacija poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi mogu se osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije, kao što je Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) ili međunarodne okvire, kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), norma (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada te Globalna inicijativa za izvješćivanje, ili na druge priznate međunarodne okvire.

(10)

Države članice trebale bi osigurati postojanje primjerenih i djelotvornih sredstava kojima se jamči objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća u skladu s ovom Direktivom. Stoga bi države članice trebale osigurati postojanje učinkovitih nacionalnih postupaka kojima se jamči postupanje u skladu s obvezama iz ove Direktive te dostupnost tih postupaka svim fizičkim i pravnim osobama koje, u skladu s nacionalnim pravom, imaju legitiman interes da se osigura poštovanje odredbi ove Direktive.

(11)

U stavku 47. završnog dokumenta konferencije Ujedinjenih naroda RIO+20 pod nazivom „Budućnost kakvu želimo” prepoznaje se važnost izvješćivanja o korporativnoj održivosti te se potiče poduzeća da prema potrebi razmotre uključivanje informacija o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja. Tim se stavkom također potiče industriju, zainteresirane vlade i relevantne dionike da uz potporu sustava Ujedinjenih naroda prema potrebi razviju modele najbolje prakse i podupru mjere za uključivanje financijskih i nefinancijskih informacija, uzimajući u obzir iskustva iz postojećih okvira.

(12)

Pristup ulagatelja nefinancijskim informacijama korak je prema postizanju cilja uspostave tržišnih i političkih poticaja do 2020. kao nagrade za poslovna ulaganja u učinkovitost u okviru plana za resursnu učinkovitost Europe.

(13)

U svojim zaključcima od 24. i 25. ožujka 2011. Europsko vijeće pozvalo je na smanjenje ukupnog regulatornog tereta na europskoj i nacionalnoj razini, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP), te predložilo mjere za povećanje produktivnosti, dok je cilj strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast poboljšanje poslovnog okoliša za MSP-e i promicanje njihove internacionalizacije. Stoga bi se u skladu s načelom „mislimo najprije na male” novi zahtjevi za objavljivanje trebali primjenjivati samo na određena velika poduzeća i grupe.

(14)

Područje primjene tih zahtjeva za objavljivanje nefinancijskih informacija trebalo bi se odrediti s obzirom na prosječan broj zaposlenika, ukupnu bilancu i neto prihod. Mala i srednja poduzeća trebala bi biti oslobođena dodatnih zahtjeva, a obveza objavljivanja nefinancijskog izvješća trebala bi se odnositi samo na ona velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa te na one subjekte od javnog interesa koji su matična poduzeća velikih grupa, čiji je prosječni broj zaposlenika u oba slučaja veći od 500, u slučaju grupe na konsolidiranoj osnovi. To države članice ne bi trebalo spriječiti u tome da traže objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća i grupa koji ne podliježu ovoj Direktivi.

(15)

Mnoga su poduzeća koja spadaju u područje primjene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) članovi grupa poduzeća. Konsolidirana izvješća poslovodstva trebala bi biti sastavljena tako da se informacije o takvim grupama poduzeća mogu prenositi članovima i trećim stranama. Stoga bi nacionalno pravo kojim se uređuju konsolidirana izvješća poslovodstva trebalo biti usklađeno radi postizanja ciljeva usporedivosti i dosljednosti informacija koje bi poduzeća trebala objavljivati unutar Unije.

(16)

Ovlašteni revizori i revizorska društva trebali bi provjeravati samo je li podneseno nefinancijsko izvješće ili zasebno izvješće. Osim toga, države članice trebale bi moći tražiti da informacije obuhvaćene nefinancijskim izvješćem ili zasebnim izvješćem provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.

(17)

Kako bi se poduzećima olakšalo objavljivanje nefinancijskih informacija, Komisija bi trebala izraditi neobvezujuće smjernice, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Komisija bi trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije. Komisija bi trebala održati odgovarajuća savjetovanja, između ostalog i s relevantnim dionicima. Prilikom navođenja okolišnih aspekata Komisija bi trebala obuhvatiti barem uporabu tla, uporabu vode, emisije stakleničkih plinova i uporabu materijala.

(18)

Raznolikost sposobnosti i stajališta članova administrativnih, upravnih i nadzornih tijela poduzeća olakšava dobro razumijevanje organizacije poslovanja i poslovnih pitanja dotičnog poduzeća. Članovima spomenutih tijela omogućava da na konstruktivan način preispituju odluke o upravljanju te da budu otvoreniji za inovativne ideje, čime se sprečava pojava „grupnog mišljenja” tj. sličnosti u stajalištima članova. Na taj način raznolikost doprinosi učinkovitom nadzoru vođenja i uspješnom upravljanju poduzećem. Stoga je važno poboljšati transparentnost u pogledu politike raznolikosti koja se primjenjuje. Tako bi se tržište obavijestilo o praksama u korporativnom upravljanju, čime bi se izvršio neizravan pritisak na poduzeća u pogledu veće raznolikosti njihovih odbora.

(19)

Obveza objavljivanja politike raznolikosti u pogledu administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, trebala bi se odnositi samo na određena velika poduzeća. Objavljivanje politike raznolikosti trebalo bi biti dijelom izvješća o korporativnom upravljanju, kako je utvrđeno člankom 20. Direktive 2013/34/EU. Ako se politika raznolikosti ne primjenjuje, ne bi trebala postojati obveza njezine uspostave, no u izvješće o korporativnom upravljanju trebalo bi uvrstiti jasno objašnjenje razloga tomu.

(20)

Uočene su inicijative na razini Unije, uključujući izvješćivanje po državama za nekoliko sektora, kao i preporuke u zaključcima Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. i od 19. i 20. prosinca 2013. u pogledu izvješćivanja po državama velikih trgovačkih društava i grupa te slične odredbe Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i međunarodna nastojanja da se poboljša transparentnost financijskog izvješćivanja. U kontekstu skupina G8 i G20 od OECD-a zatraženo je da izradi predložak standardiziranog obrasca za multinacionalna poduzeća kako bi poreznim tijelima podnosila prijavu o tome gdje u svijetu ostvaruju dobit i plaćaju porez. Takvim nastojanjima dopunjuju se prijedlozi iz ove Direktive, što predstavlja odgovarajuće mjere u pogledu njihovih ciljeva.

(21)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je jačanje relevantnosti, usklađenosti i usporedivosti informacija koje objavljuju određena velika poduzeća i grupe diljem Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svoga učinka on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava te načela priznata osobito u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, uključujući slobodu poduzetništva, poštovanje privatnog života i zaštita osobnih podataka. Ova se Direktiva mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(23)

Direktivu 2013/34/EU stoga treba izmijeniti na odgovarajući način,

1.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Nefinancijsko izvješće

1.   Velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja na datum bilance premašuju kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenika tijekom financijske godine u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

Ako poduzeće ne provodi mjere povezane s jednim ili više od navedenih pitanja, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

U nefinancijsko izvješće iz prvog podstavka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

Države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzeća, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti.

Prilikom propisivanja zahtjeva za objavom informacija iz prvog podstavka, države članice osiguravaju da se poduzeća mogu osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, poduzeća navode na koje se okvire oslanjaju.

2.   Smatra se da su poduzeća ispunjavajući obvezu iz stavka 1. ispunila i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz trećeg podstavka članka 19. stavka 1.

3.   Poduzeće koje je poduzeće kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ako su to poduzeće i njegova poduzeća kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzeća sastavljeno u skladu s člankom 29. i ovim člankom.

4.   Ako poduzeće izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu, bez obzira na to oslanja li se ili ne oslanja na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire, te ako su tim izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1., države članice mogu to poduzeće izuzeti iz obveze pripremanja nefinancijskog izvješća iz stavka 1. pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na poduzeća koja izrađuju zasebno izvješće iz prvog podstavka ovog stavka.

5.   Države članice osiguravaju da ovlašteni revizor ili revizorsko društvo provjeri je li dostavljeno nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ili zasebno izvješće iz stavka 4.

6.   Države članice mogu zahtijevati da informacije iz nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ili zasebnog izvješća iz stavka 4. provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.”

2.

Članak 20. mijenja se kako slijedi:

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 29.a

Konsolidirano nefinancijsko izvješće

1.   Subjekti od javnog interesa koji su matična poduzeća velike grupe koja na datume bilance na konsolidiranoj osnovi premašuje kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenika tijekom financijske godine u svoje konsolidirano izvješće poslovodstva uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

Ako grupa ne provodi mjere povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

U konsolidirano nefinancijsko izvješće iz prvog podstavka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

Države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava pošteno i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

Prilikom propisivanja zahtjeva za objavom informacija iz prvog podstavka, države članice osiguravaju da se matično poduzeće može osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, matično poduzeće navodi na koje se okvire oslanja.

2.   Smatra se da je matično poduzeće ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ispunilo i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz trećeg podstavka članka 19. stavka 1. te iz članka 29.

3.   Matično poduzeće koje je ujedno i poduzeće kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ako su to izuzeto matično poduzeće i njegova poduzeća kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzeća sastavljeno u skladu s člankom 29. i ovim člankom.

4.   Ako matično poduzeće izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu i na cijelu grupu, bez obzira na to oslanja li se ili ne oslanja na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire, te ako su tim izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirano nefinancijsko izvješće kako je navedeno u stavku 1., države članice mogu to matično poduzeće izuzeti iz obveze pripremanja konsolidiranog nefinancijskog izvješća utvrđenog u stavku 1. pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na matična poduzeća koja izrađuju zasebno izvješće iz prvog podstavka ovog stavka.

5.   Države članice osiguravaju da ovlašteni revizor ili revizorsko društvo provjeri je li dostavljeno konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ili zasebno izvješće iz stavka 4.

6.   Države članice mogu tražiti da informacije iz konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ili zasebnog izvješća iz stavka 4. provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.”

4.

U članku 33. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, budu kolektivno odgovorni da se:

sastavljaju i objavljuju u skladu sa zahtjevima ove Direktive i prema potrebi u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koji su usvojeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.”

5.

U članku 34. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Ovaj članak ne primjenjuje se na nefinancijsko izvješće iz članka 19.a stavka 1. i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 29.a stavka 1. niti na zasebna izvješća iz članka 19.a stavka 4. i članka 29.a stavka 4.”

6

U članku 48. prije posljednjeg stavka umeće se sljedeći stavak:

„U izvješću se također razmatra, uzimajući u obzir trendove u OECD-u i rezultate srodnih europskih inicijativa, mogućnost uvođenja obveze za velika poduzeća da svake godine izrađuju izvješća po državama za svaku državu članicu i treću zemlju u kojoj posluju, a koja bi u sadržavala barem informacije o ostvarenoj dobiti, plaćenim porezima na dobit i primljenim javnim subvencijama.”

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/10

(1)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/671/EU (1), Sporazum između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy (dalje u tekstu „Sporazum”) potpisan je 17. veljače 2014., podložno njegovom kasnijem sklapanju.

(2)

Svrha je Sporazuma osigurati da se mehanizmi Direktive Vijeća 2011/16/EU (2) i Direktive Vijeća 2003/48/EZ (3), čiji je cilj posebno borba protiv prekogranične prijevare i prekogranične utaje poreza, nastave primjenjivati na Saint-Barthélemy usprkos promjeni njegova statusa.

(3)

Sporazum bi trebalo sklopiti,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/12

(1)

Zajednica Saint-Barthélemy sastavni je dio Francuske Republike, ali, u skladu s Odlukom Europskog vijeća 2010/718/EU (1), od 1. siječnja 2012. više nije dio Europske unije.

(2)

U svrhu daljnje zaštite interesa Europske unije, a posebno borbe protiv prijevare i prekogranične utaje poreza, potrebno je osigurati da se zakonodavstvo Unije o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o oporezivanju dohotka od kamata na štednju i dalje primjenjuje na zajednicu Saint-Barthélemy. Jednako je potrebno je osigurati da se akti o izmjeni tog zakonodavstva također primjenjuju na zajednicu Saint-Barthélemy,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/16

(1)

Člankom 43. stavkom 3. Ugovora predviđeno je da Vijeće na prijedlog Komisije usvaja mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

(2)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, gdje je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela, kao i u svjetlu savjeta primljenih od savjetodavnih vijeća.

(3)

Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući i, prema potrebi, određene uvjete koji su s tim funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi dodijeliti državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili ribarstvo te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(4)

Stoga bi trebalo utvrditi ukupne dopuštene ulove (TAC-ove), u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 te uzimajući u obzir načela iz uvodne izjave 2.

(5)

Za ribolov malih pelagijskih vrsta (haringe i papaline), bakalara i lososa u Baltičkom moru obveza iskrcavanja predviđena u članku 15. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Člankom 16. stavkom 2. te uredbe predviđa se da, kada se uvodi obveza iskrcavanja u pogledu ribljeg stoka, ribolovne mogućnosti utvrđuju se uzimajući u obzir promjenu od utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju iskrcavanje do utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje održavaju ulove.

(6)

Ribolovne mogućnosti za stokove obuhvaćene posebnim višegodišnjim planovima trebale bi se utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim planovima. Stoga bi se ograničenja ulova trebala utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (2) („Plan za bakalar u Baltičkom moru”).

(7)

Znanstveni savjeti koje je pružilo Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) u pogledu ribolovnog napora za bakalar u Baltičkom moru pokazalo je da, kada se obveza iskrcavanja primjenjuje na određeni stok, određivanje manjih ograničenja ribolovnog napora ne bi doprinijelo postizanju ciljeva reformiranog ZRP-a. Stoga je primjereno utvrditi ograničenja ribolovnog napora za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 22–24 na razini za 2014. Utvrđivanje ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014. omogućit će uvođenje obveze iskrcavanja i doprinijet će postizanju ciljeva ZRP-a kako su određeni u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(8)

Uzimajući u obzir pružene znanstvene savjete, može se uvesti fleksibilnost u upravljanju ribolovnim naporom za stok bakalara iz pododjeljaka ICES-a 22–24 u Baltičkom moru, a da se pritom ne ugroze ciljevi plana za bakalar u Baltičkom moru niti dovede do povećanja ribolovne smrtnosti. Tom bi se fleksibilnošću omogućilo učinkovitije upravljanje ribolovnim naporom u slučajevima kada kvote nisu jednako raspodijeljene unutar flote države članice te bi se olakšale brze reakcije na razmjenu kvota. Stoga bi državi članici trebalo dopustiti da ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom dodijeli dodatne dane odsutnosti iz luke kada se jednak broj dana odsutnosti iz luke oduzima drugim ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom.

(9)

Najnoviji znanstveni savjeti pokazuju da ICES nije mogao utvrditi biološke referentne točke za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 25– 32 te je umjesto toga savjetovao da se TAC za taj stok bakalara temelji na pristupu ograničenih podataka. Zbog nepostojanja bioloških referentnih točaka nemoguće je slijediti pravila za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 25–32. S obzirom na to da bi neutvrđivanje ribolovnih mogućnosti moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju održivosti tog stoka, primjereno je utvrditi TAC za te stokove bakalara na razini koja odgovara pristupu koji je izradio i savjetovao ICES i utvrditi ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014.. Utvrđivanje ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014. olakšat će uvođenje obveze iskrcavanja, osigurat će selektivniji ribolov i doprinijet će postizanju ciljeva ZRP-a kako su određeni u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(10)

Korištenje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (3), a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, u vezi s evidentiranjem ulova i ribolovnog napora odnosno obavješćivanjem o podacima o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi šifre za iskrcaje stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(11)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članaka 3. i 4. za zaštitne odnosno analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te uredbe, Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova odlučuje na koje se stokove ne primjenjuje članak 3. ili 4., posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, ometalo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršalo biološki status stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo kada se ne koristi fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(12)

Znanstveni savjeti o papalinama u Sjevernom moru obuhvaćaju razdoblje od srpnja do lipnja sljedeće godine, iako je TAC određen za razdoblje od siječnja do prosinca. Najnoviji znanstveni savjeti za razdoblje od srpnja 2014. do lipnja 2015. pokazuju da se TAC može znatno povećati. Stoga u drugoj polovici 2014. postoji veća dostupnost papalina nego što je bilo predviđeno. S obzirom na to da taj stok podliježe analitičkoj procjeni i nalazi se unutar sigurnih bioloških ograničenja, uvjeti za primjenu članaka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 koji omogućuju fleksibilnost međugodišnje kvote ispunjeni su te bi tu fleksibilnost trebalo dopustiti kako bi se omogućilo da se u ribolovu povećana dostupnost papalina upotrebljava na najučinkovitiji način. Uredbu (EU) br. 43/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Uredba (EU) br. 43/2014 trenutačno za određene stokove dopušta da država članica u 2015. upotrebljava bilo koju neiskorištenu količinu do 10 % kvote dostupne toj državi članici u 2014. Ruska Federacija je 6. kolovoza 2014. uvela embargo na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva iz Unije. To je imalo za posljedicu da su neki izvozi koje su proizvođači predvidjeli za Rusiju u jesen 2014. postali nemogući i u nekim slučajevima nije moguće u kratkom roku pronaći alternativna tržišta. S obzirom na te iznimne okolnosti i hitnost problema potrebno je omogućiti određene prilagodbe za ribolovnu sezonu 2014. S obzirom na pozitivno znanstveno mišljenje, kao i pozitivan pristup relevantnih obalnih država, primjereno je dopustiti, iznimno i isključivo u pogledu stokova koji su najozbiljnije i najizravnije pogođeni ruskim embargom, povećanje postotka količina neiskorištenih u 2014. koje se mogu prenijeti u 2015. Ta iznimna mjera ograničava se na ribolovnu sezonu 2014. Očekuje se da bi ta mjera omogućila pronalazak novih tržišta ili prilagodbu ulova ako bi se embargo nastavio primjenjivati u 2015. Zbog istih bi razloga u Uredbu Vijeća (EU) br. 1180/2013 (5) trebalo uvesti odgovarajuću mogućnost prijenosa neiskorištenih ribolovnih mogućnosti. Uredbe (EU) br. 43/2014 i (EU) br. 1180/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2015. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave. Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 13., odredbe o mogućnosti prijenosa ribolovnih mogućnosti neiskorištenih u 2014. trebale bi se primjenjivati s učinkom od 1. siječnja 2014.,

1.

„ICES” znači Međunarodno vijeće za istraživanje mora;

2.

„Baltičko more” znači zone ICES-a III.b, III.c i III.d;

3.

„pododjeljak” znači pododjeljak ICES-a za Baltičko more kako je određeno u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2187/2005 (6);

4.

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za gospodarsko iskorištavanje morskih bioloških resursa;

5.

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

6.

„ribolovni napor” znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu ribarskih plovila, to je zbroj ribolovnog napora svih ribarskih plovila u skupini;

7.

„stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;

8.

„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina svakog stoka koja se smije:

9.

„kvota” znači dio TAC-a dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;

10.

„dani odsutnosti iz luke” znači svako neprekinuto razdoblje od 24 sata ili dio tog razdoblja tijekom kojeg ribarsko plovilo nije prisutno u luci.

(a)

razmjene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)

količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

smanjenja u skladu s člancima 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

1.

Članak 18.a mijenja se kako slijedi:

2.

U Prilogu I.A, unos za papalinu i pripadajući usputni ulov u vodama Unije u II.a i IV. zamjenjuje se sljedećim:

1.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Fleksibilnost u utvrđivanju ribolovnih mogućnosti određenih stokova

1.   Ovaj članak primjenjuje se na sljedeće stokove:

2.   Sve količine do 25 % kvote države članice za stokove utvrđene u stavku 1. koje nisu iskorištene u 2014. dodaju se u svrhu izračunavanja kvote dotične države članice za relevantni stok u 2015. Sve količine prenesene drugim državama članicama u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9), kao i sve količine smanjene u skladu s člancima 37., 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 uzimaju se u obzir za potrebe utvrđivanja iskorištenih i neiskorištenih količina u skladu s ovim stavkom.

3.   Članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se na stokove utvrđene u stavku 1. ovog članka u odnosu na dotičnu državu članicu.

(9)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).”"

2.

U Prilogu I., u vezi s unosima za sljedeće stokove: haringa u pododjeljcima 30–31; haringa u vodama Unije iz pododjeljaka 25–27, 28.2, 29 i 32; haringa u pododjeljku 28.1; papalina u vodama Unije iz pododjeljaka 22–32, uključuje se sljedeća bilješka:

„Članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.

Članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.”

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/27

(1)

Direktivom 2013/36/EU nadležna ili imenovana tijela država članica ovlašćuju se da odrede više kapitalne zahtjeve za globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) kako bi se uzeo u obzir veći rizik koji te institucije predstavljaju za financijski sustav i mogući utjecaj njihove propasti na porezne obveznike. U Direktivi se navode određena osnovna načela metodologije za utvrđivanje GSV institucija i svrstavanje GSV institucija u potkategorije prema sistemskoj važnosti. U skladu s tim svrstavanjem tim će se institucijama dodijeliti dodatni kapitalni zahtjev redovnog osnovnog kapitala, zaštitni sloj za GSV instituciju. Ta metodologija utvrđivanja i svrstavanja GSV institucija temelji se na pet kategorija kojima se mjeri sistemski značaj banke za globalno financijsko tržište i pobliže se određuje u ovoj Uredbi.

(2)

Slijedeći pristup iz Direktive 2013/36/EU, ovom bi se Uredbom trebali uzeti u obzir standardi u pogledu metodologije ocjenjivanja globalnih sistemski važnih banaka te zahtjeva veće sposobnosti apsorpcije gubitaka Bazelskog odbora za nadzor banaka, koji se temelje na okviru za globalne sistemski važne financijske institucije koji je utvrdio Odbor za financijsku stabilnost nakon izvješća „Smanjenje moralnog hazarda sistemski važnih financijskih institucija – Preporuke i rokovi FSB-a”.

(3)

U Direktivi 2013/36/EU jasno se navodi da je metodologija utvrđivanja i svrstavanja usklađena u svim državama članicama primjenom jedinstvenih i transparentnih parametara za određivanje ukupne ocjene subjekta za potrebe mjerenja njegove sistemske važnosti. Kako bi uzorak banaka i bankarskih grupa iz Unije i banaka i bankarskih grupa koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, a koje predstavljaju globalni financijski sustav, bio jedinstven u cijeloj Uniji, taj bi uzorak trebalo utvrditi Europsko nadležno tijelo za bankarstvo (EBA). Sva isključenja iz uzorka i dodaci uzorku na temelju supervizorskog prosuđivanja trebali bi biti isključivo u interesu osiguravanja njegove funkcije referentnog okvira i ne bi se smjeli temeljiti ni na kakvim drugim razlozima.

(4)

Proces utvrđivanja GSV institucija trebao bi se temeljiti na usporedivim podacima te bi trebalo voditi računa o potrebi da se institucijama osigura jasnoća u pogledu moguće primjene zahtjeva za zaštitni sloj na njih i iznosa zaštitnog sloja koji se na njih primjenjuje; stoga bi u metodologiju trebalo uključiti rokove i postupke u tom procesu. Međutim, budući da bi se utvrđivanje GSV institucija trebalo temeljiti na ažurnim podacima za uzorak velikih bankarskih grupa od kojih su neke dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, potrebni podaci neće biti dostupni prije druge polovice svake godine. Kako bi se institucijama omogućilo da ispune zahtjeve koji proizlaze iz njihova statusa GSV institucije, zahtjevi za zaštitni sloj trebali bi se početi primjenjivati približno jednu godinu nakon što je institucija utvrđena kao GSV institucija.

(5)

U Direktivi 2013/36/EU navodi se pet kategorija za mjerenje sistemskog značaja koje se sastoje od mjerljivih pokazatelja. Kako bi se administrativno opterećenje institucija i tijela svelo na najmanju moguću mjeru, te kategorije odgovaraju kategorijama koje primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. U ovoj bi se Uredbi pri pobližem definiranju mjerljivih pokazatelja trebao primjenjivati isti pristup. Potrebno je odabrati pokazatelje koji odražavaju razne aspekte potencijalnih negativnih vanjskih učinaka propasti subjekta i njegove kritične funkcije za stabilnost financijskog sustava. Referentni sustav za ocjenjivanje sistemskog značaja trebala bi biti globalna financijska tržišta i globalno gospodarstvo.

(6)

Kako bi se odredila precizna metodologija za utvrđivanje i razvrstavanje GSV institucija u skladu s temeljnim pravilima iz Direktive 2013/36/EU, važno je jasno odrediti pojmove„relevantni subjekt”, „vrijednost pokazatelja”, „nazivnik” i „granična ocjena” i definirati ih za potrebe ove Uredbe.

(7)

Sistemski značaj svake bankarske grupe mjeren pokazateljima na konsolidiranoj osnovi trebao bi se izraziti kao pojedinačna ukupna ocjena za određenu godinu kojom se mjeri njezin položaj u odnosu na ostale subjekte u uzorku. Banke bi se na temelju te ukupne ocjene trebale utvrditi kao GSV institucije i svrstati u potkategorije na koje će se primjenjivati različiti zahtjevi za zaštitni sloj kapitala. Pri izračunavanju ocjene kao prosjeka ocjena kategorija svakoj od pet kategorija trebalo bi dodijeliti ponder 20 %. Na kategoriju zamjenjivosti trebalo bi za potrebe izračunavanja ukupne ocjene primijeniti gornju granicu s obzirom na to da se na temelju analize podataka do uključivo godine 2013. pokazalo da ta kategorija ima nerazmjerno velik utjecaj na ocjenu banaka koje su dominantne u području pružanja usluga platnog prometa, provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata i skrbništva nad imovinom.

(8)

Relevantna tijela trebala bi imati mogućnost na temelju supervizorskog prosuđivanja prebaciti GSV instituciju iz niže u višu potkategoriju ili subjekta odrediti kao GSV instituciju i ako ima nižu ukupnu ocjenu od granične ocjene najniže potkategorije. Budući da to utvrđivanje supervizorskim prosuđivanjem ima isti cilj kao redovni proces ocjenjivanja, to bi se prosuđivanje trebalo temeljiti i na kriteriju sistemskog značaja banke za globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo, u skladu s metodologijom koju primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. Rizik od propasti banke pritom ne bi smio biti kriterij jer je on već uzet u obzir u bonitetnim zahtjevima, među ostalim u ukupnom iznosu izloženosti riziku te, prema potrebi, u daljnjim kapitalnim zahtjevima, npr. zaštitnom sloju za sistemski rizik.

(9)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji.

(10)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila očitovanje Interesne skupine osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(11)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2015. jer će se zahtjev održavanja zaštitnog sloja iz članka 131. stavka 4. Direktive 2013/36/EU primjenjivati i postupno uvoditi od 1. siječnja 2016. Prema tome, kako bi institucije bile pravodobno obaviještene o primjeni zaštitnog sloja na njih i imale dovoljno vremena da osiguraju potreban kapital, GSV institucije trebalo bi utvrditi najkasnije početkom 2015.

(12)

Zahtjev za zaštitni sloj za GSV instituciju trebao bi se postupno uvoditi u razdoblju od tri godine u skladu s člankom 162. stavkom 5. Direktive 2013/36/EU: prva faza zahtjeva iz članka 162. stavka 5. točke (a) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2016. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila početkom 2015. na temelju podataka na kraju financijskih godina prije srpnja 2014. Druga faza zahtjeva za zaštitni sloj za GSV institucije iz članka 162. stavka 5. točke (b) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila do kraja 2015. ili najkasnije početkom 2016. na temelju podatka na kraju financijskih godina prije srpnja 2015.,

1.

„relevantni subjekt” znači matična institucija iz EU-a ili matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija koja nije društvo kći matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a;

2.

„vrijednost pokazatelja” za pokazatelje iz članka 6. i relevantne subjekte u uzorku znači pojedinačna vrijednost pokazatelja, a za banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji usporediva pojedinačna vrijednost koja je javno objavljena u skladu s međunarodno dogovorenim standardima;

3.

„nazivnik” za pokazatelje znači ukupan zbroj vrijednosti pokazatelja relevantnih subjekata i banaka u uzorku koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji;

4.

„granična ocjena” znači vrijednost ocjene koja određuje najnižu granicu te granice između pet potkategorija, kako je definirano u članku 131. stavku 9. Direktive 2013/36/EU.

(a)

potkategorija 1. obuhvaća ocjene od 130 do 229 baznih bodova;

(b)

potkategorija 2. obuhvaća ocjene od 230 do 329 baznih bodova;

(c)

potkategorija 3. obuhvaća ocjene od 330 do 429 baznih bodova;

(d)

potkategorija 4. obuhvaća ocjene od 430 do 529 baznih bodova;

(e)

potkategorija 5. obuhvaća ocjene od 530 do 629 baznih bodova.

(a)

imovina unutar financijskog sustava;

(b)

obveze unutar financijskog sustava;

(c)

vrijednosni papiri u optjecaju.

(a)

imovina pod skrbništvom;

(b)

platni promet;

(c)

transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata.

(a)

zamišljeni iznos OTC izvedenica;

(b)

imovina uvrštena u 3. razinu fer vrijednosti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1255/2012 (4);

(c)

vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju.

(a)

međudržavna potraživanja;

(b)

međudržavne obveze.

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/37

(1)

Člankom 544. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (2) predviđa se pojednostavnjenje završetka postupka unutarnje proizvodnje. U skladu s tim pojednostavnjenjem određena uvezena roba smatra se ponovno izvezenom ili izvezenom iako je zapravo stavljena na tržište Unije bez naknadne carinske deklaracije i plaćanja uvoznih carina.

(2)

Člankom 544. točkom (c) Uredbe (EEZ) br. 2454/93 obuhvaćena je dostava civilnih zrakoplova. Pojednostavnjenjem završetka postupka unutarnje proizvodnje u pogledu civilnih zrakoplova jača se konkurentnost zrakoplovne industrije na međunarodnoj razini i pridonosi stvaranju dodane vrijednosti u Uniji.

(3)

Područje primjene članka 544. točke (c) Uredbe (EEZ) br. 2454/93 potrebno je proširiti na vojne zrakoplove kako bi se na njih primijenio pojednostavnjeni završetak postupka unutarnje proizvodnje na isti način kao i u slučaju civilnih zrakoplova.

(4)

Uredbu (EEZ) br. 2454/93 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/38

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/40

(1)

Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (1) (dalje u tekstu „Sporazum”), potpisan je 6. listopada 2010. Sporazum sadrži Protokol o suradnji u području kulture („Protokol”) kojim se, u skladu s njegovim člankom 1., utvrđuje okvir unutar kojega stranke surađuju kako bi olakšale razmjenu u pogledu kulturnih djelatnosti, dobara i usluga, uključujući, između ostalog, u audiovizualnom sektoru.

(2)

Sporazum se, u skladu s njegovim člankom 15.10.5., djelomično privremeno primjenjuje Odlukom Vijeća 2011/265/EU (2) („Odluka”) od 1. srpnja 2011. do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.

(3)

U skladu s člankom 6. Odluke, Vijeće, odlučujući u skladu s Ugovorom, određuje stajalište koje Europska unija treba zauzeti u Odboru za suradnju u području kulture („Odbor”) o odlukama koje proizvode pravne učinke.

(4)

Člankom 3.a Protokola predviđa se da Odbor odmah nakon svog osnivanja sastavlja popis 15 osoba koje će obavljati funkciju arbitra.

(5)

Unija bi trebala utvrditi stajalište koje treba zauzeti u Odboru u pogledu sastavljanja popisa arbitara.

(6)

Stajalište Unije u okviru Odbora trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu Odluke,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/44

(1)

Litva je pismom evidentiranim u glavnom tajništvu Komisije 16. svibnja 2014. zatražila odobrenje za mjeru kojom se odstupa od članka 287. točke 11. Direktive o PDV-u kako bi nastavila izuzimati određene porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi protuvrijednost 45 000 EUR u nacionalnoj valuti prema deviznom tečaju na dan njezina pristupanja Uniji („mjera”). Tom bi mjerom navedeni porezni obveznici bili oslobođeni od određenih ili svih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) iz glave XI. poglavlja od 2. do 6. Direktive o PDV-u.

(2)

Komisija je pismom od 6. lipnja 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Litve. Komisija je pismom od 12. lipnja 2014. obavijestila Litvu da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(3)

Na temelju glave XII. Direktive o PDV-u države članice već mogu primjenjivati posebne odredbe za mala poduzeća. Produljenom mjerom odstupa se od glave XII. Direktive o PDV-u samo utoliko što je prag godišnjeg prometa poreznog obveznika za te posebne odredbe viši od onoga koji je trenutačno dopušten za Litvu u skladu s člankom 287. točkom 11. Direktive o PDV-u, a koji iznosi 29 000 EUR.

(4)

Provedbenom odlukom Vijeća 2011/335/EU (2) Litvi je odobreno da, u okviru mjere odstupanja, izuzme, do 31. prosinca 2014., porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi 45 000 EUR. Budući da su se zbog tog praga smanjile obveze malih poslovnih subjekata u vezi s PDV-om, Litvi bi trebalo odobriti da produlji mjeru za daljnje ograničeno razdoblje. Porezni obveznici se kao i ranije mogu odlučiti za uobičajene odredbe o PDV-u.

(5)

Prema informacijama koje je dostavila Litva produljenje odstupanja imat će zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje.

(6)

Odstupanje ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/46

(1)

Latvija je pismom evidentiranim u glavnom tajništvu Komisije 1. srpnja 2014. zatražila odobrenje za mjeru kojom se odstupa od članka 287. točke 10. Direktive o PDV-u kako bi izuzela određene porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi 50 000 EUR („mjera”). Tom bi mjerom navedeni porezni obveznici bili oslobođeni određenih ili svih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) iz glave XI. poglavlja od 2. do 6. Direktive o PDV-u. Takva je mjera već bila odobrena Latviji Provedbenom odlukom Vijeća 2010/584/EU (2) koja je istekla 31. prosinca 2013.

(2)

Komisija je pismom od 7. kolovoza 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Latvije. Komisija je pismom od 11. kolovoza 2014. obavijestila Latviju da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(3)

Na temelju glave XII. Direktive o PDV-u države članice već mogu primjenjivati posebne odredbe za mala poduzeća. Navedenom mjerom odstupa se od glave XII. Direktive o PDV-u samo utoliko što je prag godišnjeg prometa poreznog obveznika za te posebne odredbe viši od onoga koji je trenutačno dopušten za Latviju u skladu s člankom 287. točkom 10. Direktive o PDV-u, a koji iznosi 17 200 EUR.

(4)

Viši prag za posebne odredbe jest mjera pojednostavnjenja jer može znatno smanjiti obveze najmanjih poslovnih subjekata u vezi s PDV-om dok takve posebne odredbe nisu obvezne za porezne obveznike i dopuštaju poslovnim subjektima da se odluče za uobičajene odredbe o PDV-u.

(5)

Prema informacijama koje je dostavila Latvija, odstupanje će imati zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje.

(6)

Odstupanje ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/48

(1)

Estonija je pismom evidentiranim u Komisiji 26. svibnja 2014. zatražila odobrenje za odstupanje od odredbi Direktive 2006/112/EZ kojima se određuje pravo na odbitak pretporeza u vezi s osobnim vozilima.

(2)

Komisija je pismom od 11. lipnja 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Estonije. Komisija je pismom od 12. lipnja 2014. obavijestila Estoniju da ima sve informacije koje smatra potrebnima za razmatranje zahtjeva.

(3)

Člancima 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se pravo poreznog obveznika da odbije porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunan za isporuku robe ili usluga koje je taj porezni obveznik primio u svrhu svojih oporezovanih transakcija. Člankom 26. stavkom 1. točkom (a) te Direktive od poreznih se obveznika zahtijeva da obračunaju PDV kada se poslovna imovina koristi u neposlovne svrhe.

(4)

Korištenje u neposlovne svrhe često je vrlo teško precizno utvrditi, a čak i kada je to moguće, odgovarajući mehanizam često je nepraktičan. Prema zatraženom odobrenju, iznos PDV-a koji se može odbiti za troškove u vezi s osobnim automobilima koji se ne koriste isključivo u poslovne svrhe trebalo bi, uz pojedine iznimke, utvrditi u obliku paušalne postotne stope. Na temelju trenutačno dostupnih informacija, estonska tijela smatraju da je stopa od 50 % opravdana. U isto vrijeme, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, trebalo bi suspendirati zahtjev obračunavanja PDV-a za korištenje osobnih automobila u neposlovne svrhe kada ti automobili podliježu ograničenju odobrenom ovom Odlukom. Navedenom mjerom pojednostavnjenja otklanja se potreba vođenja evidencije o korištenju poslovnih automobila u neposlovne svrhe te se istodobno sprječava utaja poreza netočnim vođenjem evidencije.

(5)

Ograničenje prava na odbitak prema zatraženom odobrenju trebalo bi primijeniti na PDV plaćen na kupnju, leasing, stjecanje unutar Zajednice i uvoz određenih osobnih automobila i na s time povezane troškove, uključujući kupnju goriva.

(6)

Zatraženo odobrenje trebalo bi se primjenjivati samo na osobne automobile čija najveća odobrena masa ne premašuje 3 500 kilograma i koji nemaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo. Svako korištenje osobnih automobila koji premašuju 3 500 kilograma ili koji imaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo u neposlovne svrhe zanemarivo je zbog karakteristika tih automobila ili zbog vrste posla za koji se oni koriste. Trebalo bi također navesti detaljan popis kategorija osobnih automobila koje, na temelju specifičnosti njihovog korištenja, nisu obuhvaćene tim odobrenjem.

(7)

Odobrenje bi trebalo vremenski ograničiti do 31. prosinca 2017. radi omogućivanja preispitivanja njegove neophodnosti i djelotvornosti kao i stope raspodjele između korištenja u poslovne svrhe i korištenja u neposlovne svrhe na kojoj se ono temelji.

(8)

U slučaju da Estonija smatra da je potrebno produljiti odobrenja nakon 2017., ona bi trebala Komisiji najkasnije do 31. ožujka 2017., zajedno sa zahtjevom za produljenje, podnijeti izvješće koje uključuje preispitivanje postotka koji se primjenjuje.

(9)

Odstupanje će imati samo zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje i neće imati negativan utjecaj na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(a)

automobile kupljene za preprodaju, iznajmljivanje ili leasing;

(b)

automobile za prijevoz putnika uz naplatu, uključujući taksi-usluge;

(c)

automobile koji se koriste za tečajeve vožnje.

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/50

(1)

Direktivom 64/432/EEZ utvrđuju se uvjeti zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina govedima i svinjama unutar Unije. Među ostalim, tom je Direktivom predviđeno da goveda i svinje tijekom prijevoza do njihova odredišta mora pratiti zdravstveni certifikat u skladu s obrascima 1. ili 2., prema potrebi, iz Priloga F toj Direktivi.

(2)

U skladu s člankom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 599/2004 (2), različiti zdravstveni certifikati koji se zahtijevaju u okviru trgovine unutar Unije predstavljaju se na temelju usklađenog obrasca priloženog toj Uredbi.

(3)

Radi prilagodbe sadržaja zdravstvenih certifikata utvrđenih kao obrazac 1. i 2. u Prilogu F Direktivi 64/432/EEZ, potrebno je prilagoditi i formate tih obrazaca zdravstvenih certifikata.

(4)

Odredbe članka 6. stavka 2. točke (e) i stavka 3. Direktive 64/432/EEZ prestale su vrijediti 31. prosinca 2000. i stoga više ne bi trebale predstavljati opciju certificiranja u obrascu 1. zdravstvenog certifikata iz Priloga F toj Direktivi.

(5)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2075/2005 (3) utvrđuju se pravila za određivanja statusa gospodarstava na kojima se drže domaće svinje.

(6)

Uredbom Komisije (EU) br. 216/2014 (4) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 utvrđuju se zahtjevi koje subjekti u poslovanju s hranom moraju ispunjavati kako bi dobili službeno priznati status gospodarstva koje primjenjuje kontrolirane uvjete držanja i takvim se gospodarstvima odobrava izuzeće od odredbi u pogledu pretraživanja pri klanju.

(7)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1114/2014 (5) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 razjašnjava se koji se uvjeti primjenjuju kada se domaće svinje za uzgoj i proizvodnju premještaju s jednog gospodarstva na drugo putem sabirnih centara.

(8)

Kako bi se omogućilo da države članice pri klanju primjenjuju odgovarajući režim testiranja na trihinelu i kako se ne bi ugrozio status odredišnog gospodarstva domaćih svinja za uzgoj i proizvodnju, podaci o službeno priznatom statusu gospodarstva podrijetla životinja kojima se trguje kao gospodarstvo koje primjenjuje kontrolirane uvjete držanja kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe (EZ) br. 2075/2005 uključuju se u obrazac zdravstvenog certifikata za trgovinu svinjama unutar Unije utvrđen kao obrazac 2. u Prilogu F Direktivi 64/432/EEZ.

(9)

Prilog F Direktivi 64/432/EEZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/61

(1)

Člankom 2. stavkom 6. točkom (d) Priloga III. Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a zahtijeva se da Odbor veleposlanika AKP-a i EU-a nadzire ukupnu strategiju CDE-a te nadzire rad izvršnog odbora CDE-a.

(2)

Izvršni odbor CDE-a provodi nadzor nad radom CDE-a (članak 2. stavak 7. točka (b)), donosi program i proračun Centra (članak 2. stavak 7. točka (c)) te Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a podnosi periodična izvješća i evaluacije (članak 2. stavak 7. točka (d)).

(3)

Statut i Poslovnik CDE-a, doneseni Odlukom br. 8/2005 Odbora veleposlanika AKP-a i EZ-a („Statut CDE-a”), i Financijska uredba CDE-a, donesena Odlukom br. 5/2004 Odbora veleposlanika AKP-a i EZ-a („Financijska uredba CDE-a”), osiguravaju mehanizme zaštite u smislu informiranja i nadzora od strane Odbora veleposlanika AKP-a i EU-a.

(4)

Vijeće ministara AKP-a i EU-a se na svojoj 39. sjednici, održanoj 19. i 20. lipnja 2014. u Nairobiju, u Zajedničkoj izjavi dogovorilo o pristupanju propisanom zatvaranju CDE-a i izmjeni Priloga III. Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a te je u tu svrhu odlučilo delegirati ovlasti Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a kako bi poduzeo daljnje korake s ciljem donošenja potrebnih odluka.

(5)

Prethodno navedenom Zajedničkom izjavom Vijeća ministara AKP-a i EU-a osnovana je Zajednička radna skupina AKP-a i EU-a („ZRS”) radi osiguravanja zatvaranja CDE-a pod najboljim mogućim uvjetima,