13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/1

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/2

(1)

Direktivom 2004/109/EZ utvrđeni su zahtjevi za transparentnost povezani s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu. Tom se Direktivom zahtijeva i izrada regulatornih tehničkih standarda kako bi se osigurala dosljedna primjena režima za obavješćivanje o stjecanju ili otpuštanju većinskih udjela i povezanih izuzeća.

(2)

Pragove za izuzeća primjenjiva na održavanje tržišta i knjigu trgovanja trebalo bi izračunati zbrajanjem prava glasa iz dionica s pravima glasa iz financijskih instrumenata (odnosno prava na stjecanje dionica i financijskih instrumenata za koje se smatra da su ekonomski istovjetni dionicama) kako bi se osigurala dosljedna primjena načela zbrajanja svih udjela financijskih instrumenata koji podliježu obvezama obavješćivanja te kako bi se spriječile zavaravajuće informacije o tome koliko financijskih instrumenata povezanih s izdavateljem drži subjekt koji se koristi tim izuzećima.

(3)

Pragove bi trebalo izračunati na razini grupe kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti u slučaju grupe trgovačkih društava i kako bi se uzela u obzir činjenica da matično društvo koje ima kontrolu nad svojim društvima kćerima može utjecati na njihovo upravljanje. Stoga bi trebalo objaviti sve vlasničke udjele matičnog društva kreditne institucije ili investicijskog društva i društava kćeri ako ukupni iznos udjela doseže prag za obavješćivanje.

(4)

Režim objave za financijske instrumente čiji je ekonomski učinak sličan učinku dionica trebao bi biti jasan. Zahtjevi koji se odnose na pružanje iscrpnih pojedinosti o strukturi korporativnog vlasništva trebali bi biti razmjerni potrebi za primjerenom transparentnošću u većinskim udjelima, administrativnim opterećenjima koja iz tih zahtjeva proizlaze za nositelje prava glasa i fleksibilnosti u sastavu košarice dionica ili indeksa. Stoga bi financijske instrumente upućene na košaricu dionica ili indeks trebalo zbrojiti s drugim udjelima u istom izdavatelju isključivo ako je udio prava glasa na temelju takvih instrumenata znatan ili ako se financijski instrument primarno ne upotrebljava u svrhu diversifikacije ulaganja.

(5)

Za ulagatelja ne bi bilo troškovno učinkovito osnovati poziciju u izdavatelju na temelju financijskog instrumenta upućenog na različite košarice ili indekse. Stoga udjele prava glasa iz financijskog instrumenta upućenog na veći broj košarica dionica ili indeksa koji pojedinačno ne prelaze utvrđene pragove ne bi trebalo zbrajati.

(6)

Financijski instrumenti koji omogućuju isključivo namiru u novcu trebali bi se obračunavati na temelju usklađivanja za deltu, pri čemu delta novčane pozicije iznosi 1 u slučaju financijskih instrumenata s profilom isplate koji je linearan i simetričan s temeljnom dionicom, dok se u slučaju financijskih instrumenata s profilom isplate koji nije linearan i simetričan s temeljnom dionicom upotrebljava općenito prihvaćeni standardni model određivanja cijene.

(7)

Kako bi se osigurala što veća točnost informacija o ukupnom broju prava glasa kojima ulagatelj raspolaže, deltu je potrebno računati na dnevnoj osnovi uzimajući u obzir zadnju postignutu cijenu temeljne dionice u trenutku zatvaranja burze.

(8)

Kako bi se smanjio broj beznačajnih obavijesti tržištu, izuzeća koja se odnose na knjigu trgovanja trebalo bi primjenjivati na financijske instrumente koje drži fizička ili pravna osoba koja ispunjava zahtjeve klijenata, odgovara na zahtjev klijenta da trguje drugačije nego na vlasničkoj bazi ili štiti pozicije nastale takvim poslovanjem.

(9)

Odredbe ove Uredbe usko su povezane jer se odnose na zahtjeve povezane s obavješćivanjem o većinskim udjelima u trgovačkim društvima uvrštenima na burzu. Kako bi se osigurala dosljednost među tim odredbama, koje bi trebale stupiti na snagu u isto vrijeme, te kako bi se osobama koje podliježu tim obvezama, među ostalim i ulagateljima koji nemaju boravište u Uniji, omogućila široka preglednost i jednostavan pristup tim odredbama, poželjno je određene regulatorne tehničke standarde predviđene Direktivom 2004/109/EZ objediniti u jednoj uredbi.

(10)

Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) dostavilo Komisiji.

(11)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se ova Uredba temelji, izvršila analizu mogućih povezanih troškova i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i financijska tržišta osnovane člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(12)

Primjenu ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se njezin datum primjene uskladio s rokom za prenošenje Direktive 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) u nacionalno zakonodavstvo koji je predviđen u članku 4. stavku 1. te Direktive,

(a)

prava glasa u određenom izdavatelju koja se ostvaruju na temelju financijskih instrumenata upućenih na košaricu ili indeks čine 1 % prava glasa iz dionica tog izdavatelja ili više od toga;

(b)

dionice u košarici ili indeksu čine 20 % vrijednosti vrijednosnih papira u košarici ili indeksu ili više od toga.

(a)

kamatnu stopu;

(b)

isplatu dividendi;

(c)

vrijeme do dospijeća;

(d)

volatilnost;

(e)

cijenu temeljne dionice.

(a)

upotrijebljenim modelom obuhvaćena je složenost i rizik svakog financijskog instrumenta;

(b)

isti model dosljedno se upotrebljava za izračun broja prava glasa danog financijskog instrumenta.

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/6

(1)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Komisija je 19. rujna 2012. primila zahtjev od subjekta European group of the International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) za odobrenje kalcijeva hidroksida kao osnovne tvari. Uz navedeni zahtjev priložene su tražene informacije u skladu s člankom 23. stavkom 3. drugim podstavkom.

(2)

Komisija je od Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) zatražila znanstvenu pomoć. Agencija je 16. rujna 2014. (2) Komisiji predstavila tehničko izvješće o dotičnoj tvari. Komisija je 20. ožujka 2015. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavila izvješće o pregledu (3) i nacrt ove Uredbe o odobravanju kalcijeva hidroksida.

(3)

Iz dokumentacije koju je dostavio podnositelj zahtjeva i rezultata ispitivanja koja je provela Agencija proizlazi da tvar kalcijev hidroksid ispunjava kriterije za hranu iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Osim toga, iako se pretežno ne upotrebljava za zaštitu bilja, predmetna tvar ipak može biti korisna za tu svrhu u sredstvu koje se sastoji od te tvari i vode. Zato je treba smatrati osnovnom tvari.

(4)

Ispitivanja su pokazala kako se za tvar kalcijev hidroksid može očekivati da načelno ispunjava zahtjeve utvrđene člankom 23. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, posebno u pogledu uporaba koje su ispitane i iscrpno opisane u Komisijinu izvješću o pregledu. Stoga je primjereno odobriti kalcijev hidroksid kao osnovnu tvar.

(5)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeće znanstveno i tehničko znanje, potrebno je međutim uvrstiti određene uvjete za odobrenje, koji su iscrpno opisani u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (5) trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/10

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. kolovoza 2014. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima („elektročelik s orijentiranim kristalima”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Japana, Republike Koreje („Koreja”), Ruske Federacije („Rusija”) i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) (zajednički „dotične zemlje”) na temelju članka 5. Osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Postupak je pokrenut nakon zahtjeva koji je 30. lipnja 2014. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („EUROFER” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje elektročelika s orijentiranim kristalima u Uniji. U ovom su slučaju svi poznati proizvođači u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka kao takvi činili „industriju Unije”. Zahtjev je sadržavao dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda i o posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dovoljno opravdanje za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Podnositelj zahtjeva zatražio je 16. veljače 2015. evidentiranje uvoza na temelju članka 14. stavka 5. Osnovne uredbe u cilju moguće retroaktivne naplate pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe. Niz je zainteresiranih strana tvrdio da uvjeti za evidentiranje nisu u ovom slučaju postojali i da bi se retroaktivnom naplatom pristojbi teško ugrozili interesi proizvođača transformatora u EU-u, a da od toga industrija Unije nema nikakve koristi. Podnositelj zahtjeva 14. travnja 2015. obavijestio je Komisiju da povlači zahtjev za evidentiranje.

(4)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela dotičnih zemalja, uvoznike koji su joj poznati, dobavljače i korisnike, trgovce te udruženja za koje se zna da se postupak na njih odnosi. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je privremeno odabrala Republiku Koreju kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe i pozvala ih da dostave primjedbe o tom odabiru.

(5)

Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti saslušanje u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući saslušanje.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi za uzorak mogla odabrati nepovezane uvoznike i proizvođače izvoznike u dotičnim zemljama u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Za proizvođače iz Unije odabir uzorka nije bio potreban jer poznati proizvođači iz Unije (njih šest) predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Dva su nepovezana uvoznika dostavila zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na ograničeni broj uvoznika koji surađuju, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od nadležnih tijela dotičnih zemalja zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(11)

Sedam proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika, od kojih najviše dva društva iz svake od dotičnih zemalja, dostavilo je zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak. S obzirom na mali broj proizvođača izvoznika koji surađuju, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban ni za jednu od dotičnih zemalja.

(12)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva nadležnim tijelima i proizvođačima izvoznicima koji surađuju u NRK-u. Ni jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva.

(13)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se znalo da se to na njih odnosi te svim ostalim društvima koja su se javila u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori na upitnik primljeni su od svih poznatih proizvođača iz Unije (njih šest), deset korisnika i dvaju uvoznika koji nisu povezani s proizvođačem izvoznikom u dotičnim zemljama. Odgovore na upitnik dostavila su i dva proizvođača izvoznika iz NRK-a, jedan proizvođač izvoznik iz Koreje, dva proizvođača izvoznika iz Japana, jedna skupina proizvođača izvoznika iz Rusije te jedan proizvođač izvoznik iz SAD-a.

(14)

Komisija je obavila posjete radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe u sljedećim društvima:

(15)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(16)

Dotični proizvod jesu plosnato valjani proizvodi od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, debljine veće od 0,16 mm, podrijetlom iz NRK-a, Japana, Koreje, Rusije i SAD-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7225 11 00 i ex 7226 11 00 („dotični proizvod”).

(17)

Elektročelik s orijentiranim kristalima proizvodi se od toplovaljanih koluta silicijskog legiranog čelika različitih debljina, čija je zrnata struktura jednoliko usmjerena kako bi se omogućila visoko učinkovita magnetna provodljivost. Nedostatci u pogledu vodljivosti nazivaju se „gubitak magnetiziranja”, što je glavni pokazatelj kvalitete proizvoda, a izražava se u W/kg. Elektročelik s orijentiranim kristalima može se proizvoditi kao visoko propusni elektročelik s orijentiranim kristalima te kao standardni ili konvencionalni elektročelik s orijentiranim kristalima. Visoko propusne vrste omogućuju manje gubitaka magnetiziranja za bilo koju debljinu ploče. Osim toga, visoko propusne vrste mogu se proizvoditi kao vrste s rafiniranom domenom koje imaju još manje gubitke magnetiziranja zbog utiskivanja tankih linija na površinu čelika.

(18)

Unatoč razlikama u propusnosti, debljini i širini, sve vrste dotičnog proizvoda dijele u osnovi ista fizička svojstva i imaju u biti istu osnovnu namjenu.

(19)

Elektročelik s orijentiranim kristalima uglavnom se upotrebljava u električnoj opremi gdje se smjer magnetskog toka može „orijentirati”, kao kada se električna energija prenosi na velike udaljenosti. Sukladno tome, dotični proizvod upotrebljava se kao osnovni materijal u proizvodnji strujnih i distribucijskih transformatora.

(20)

Elektročelik s orijentiranim kristalima upotrebljava se i u prigušnicama, koje se upotrebljavaju u visokonaponskim sustavima za prijenos energije radi stabiliziranja napona tijekom promjena naboja. Dotični proizvod može se upotrebljavati i u opremi koja ima male transformatore, uključujući aparate te svemirsku, zrakoplovnu i elektroničku opremu. Elektročelik s orijentiranim kristalima može se upotrebljavati i u velikim generatorima visoke učinkovitosti kada se zbog njihova dizajna obilježja usmjeravanja magnetizma mogu učinkovito upotrijebiti.

(21)

Elektročelik s orijentiranim kristalima debljine 0,16 mm ili manje nije dio dotičnog proizvoda. Taj se tanki elektročelik s orijentiranim kristalima obično pronalazi u zrakoplovnoj industriji i industriji medicinskog inženjeringa. Tanki elektročelik s orijentiranim kristalima proizvodi se od običnih ploča elektročelika s orijentiranim kristalima s kojih se uklanja premaz nanesen u čeličani te se ploče ponovno valjaju, kale i premazuju. Prema navodima podnositelja zahtjeva samo se vrlo mala količina tankog elektročelika s orijentiranim kristalima mogla uvesti u Uniji iz dotičnih zemalja.

(22)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(23)

Komisija je stoga privremeno odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

Dva su proizvođača izvoznika zatražila da se iz opsega proizvoda isključe ploče elektročelika s orijentiranim kristalima, izrezane u određene oblike i za upotrebu u transformatorima, koje se u industriji nazivaju „laminacije”. Tvrdili su da se dotični proizvod proizvodi (i prodaje) u kolutovima ili ravnim profilima kako to zatraže njihovi kupci, dok laminacije nemaju ta svojstva.

(25)

Komisija se složila da laminacije nisu obuhvaćene opsegom proizvoda jer već imaju svojstva zbog kojih ih se može identificirati kao dio transformatora, kao što su posebni oblici, veličine i rupe. Kao takvi, oni više nisu jednostavni plosnato valjani proizvodi. Te su laminacije isto tako razvrstane u drukčiju oznaku KN.

(26)

Tri proizvođača izvoznika i jedan korisnik tvrdili su da je visoko propusne vrste i/ili vrste s rafiniranom domenom s gubitkom magnetiziranja od 0,90 W/kg ili manjim potrebno isključiti iz područja primjene ispitnog postupka. Tvrdili su da vrste proizvoda s najmanjim gubicima magnetiziranja imaju znatno drukčija svojstva i krajnje namjene te ih stoga nisu kupovali isti kupci i tržišno se ne natječu s ostalim vrstama dotičnog proizvoda. Stoga je potrebno provesti dvije odvojene analize štete, uzročno-posljedične veze i interesa Unije.

(27)

Međutim, dotični proizvod, neovisno o gubitku magnetiziranja, proizvodi se od istog osnovnog materijala, ima ista osnovna svojstva i usporedive krajnje namjene. Korisnici iz Unije u isto vrijeme kupuju dotični proizvod koji ima gubitak magnetiziranja od 0,90 % ili manji te dotični proizvod s gubitkom magnetiziranja većim od 0,90 %. Te su tvrdnje stoga privremeno odbačene ne dovodeći u pitanje daljnje ispitivanje pitanja zavrjeđuju li određene visoko propusne vrste i/ili vrste tipa DR posebno visoke kvalitete odvojenu analizu u konačnoj fazi na temelju dodatnih podataka koji će se dostaviti.

(28)

Jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da je dotični proizvod širine veće od 1 150 mm potrebno isključiti iz opsega proizvoda jer industrija Unije nije mogla proizvoditi istovjetan proizvod širine veće od 1 150 mm, dok je on to mogao. Te proizvode veće širine posebno traže neki kupci jer im pomaže smanjiti količinu gubitka čelika prilikom rezanja cijelog koluta na dužinu koja je u skladu sa specifikacijama kupaca.

(29)

Taj zahtjev za isključenje proizvoda nije prihvaćen. Činjenica da dotični proizvod možda malo premašuje širinu od 1 150 mm ili veću ne čini te predmete zasebnim proizvodom izvan područja primjene ispitnog postupka. Umjesto toga, sve vrste dotičnog proizvoda imaju ista fizička i tehnička svojstva i imaju u biti istu osnovnu namjenu unatoč razlikama u širini. Usto, ograničavanjem područja primjene ispitnog postupka na određene širine omogućilo bi se proizvođačima izvoznicima da izbjegnu antidampinške mjere na snazi.

(30)

Konačno, jedan proizvođač izvoznik i Stalna misija Ruske Federacije pri Uniji tvrdili su da, s jedne strane, njihov izvezeni elektročelik s orijentiranim kristalima koji predstavlja „prvi izbor” (ravniji, s manje šavova od zavarivanja) i, s druge strane, njihov izvezeni elektročelik s orijentiranim kristalima koji predstavlja „drugi i treći izbor” (s više nedostataka, šavova i neravni), prema praksi ruske industrije, nisu ni u kojoj mjeri međusobno zamjenjivi (u oba smjera) i predstavljaju različite proizvode. Stoga su tvrdili da se materijal koji predstavlja „drugi i treći izbor” mora isključiti iz opsega proizvoda.

(31)

Trenutačni opis i oznaka KN dotičnog proizvoda doista mogu uključivati široki raspon vrsta u smislu kvalitete. Međutim, proizvodnja proizvoda niže kvalitete koju ostvaruju proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici svojstvena je proizvodnom postupku, a vrste niže kvalitete izrađuju se od istog osnovnog materijala i na istoj proizvodnoj opremi. Te vrste relativno niže kvalitete isto se tako prodaju za upotrebu u transformatorima i u potpunosti su u skladu s definicijom proizvoda. Stoga je Komisija privremeno odbila i taj zahtjev.

(32)

Komisija u uvodnim izjavama 33. do 43. u nastavku utvrđuje opću metodologiju koju je upotrebljavala za izračune dampinga. Ako je opravdano, svako pitanje specifično za zemlju ili društvo koje je važno za te izračune rješava se u posebnom odjeljku za tu zemlju.

(33)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(34)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju i ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje za svaku vrstu proizvoda reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(35)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(36)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda, bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne:

(37)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(38)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(39)

U slučajevima kada nije bilo prodaje vrste proizvoda istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili ona nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(40)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(41)

Proizvođači izvoznici izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznici.

(42)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik izvozio dotični proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, uključujući preko trgovaca, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili naplativih cijena za dotični proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(43)

U slučajevima kada su proizvođači izvoznici izvozili dotični proizvod u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena izračunana je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U skladu s istim člankom izvozna cijena izračunana je i kada dotični proizvod nije bio preprodavan u stanju u kojem je uvezen. U takvim je slučajevima cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit.

(44)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(45)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(46)

Jedini proizvođač izvoznik iz Koreje, društvo POSCO, u potpunosti je surađivao u ispitnom postupku Komisije. Društvo POSCO upotrebljavalo je složenu mrežu kanala prodaje za prodaju dotičnog proizvoda u EU-u i na svojem domaćem tržištu.

(47)

Uobičajena vrijednost za jedinog proizvođača izvoznika utvrđena je u skladu s općom metodologijom iz prethodnog odjeljka 3.1.1. Kao posljedica toga, uobičajena vrijednost za većinu vrsta proizvoda izvezenih u Uniju temeljila se na domaćoj cijeni. Za preostale vrste uobičajena cijena je izračunana.

(48)

Jedini proizvođač izvoznik izravno je izvozio u Uniju preko društava za trgovinu u Koreji i preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznici s poslovnim nastanom u Uniji. Za taj je izvoz preko uvoznika u Uniji izvozna cijena izračunana na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe.

(49)

U suprotnom, izvozna cijena utvrđena je primjenom opće metodologije iz prethodnog odjeljka 3.1.2.

(50)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da je čini jedinstveni gospodarski subjekt sa svojim društvima za trgovinu i svojim povezanim društvima u Uniji te da stoga nije bilo potrebno izvršiti prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 9. kako bi se odredila izvozna cijena.

(51)

U skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, ako postoji povezani odnos između proizvođača izvoznika i povezanih uvoznika, izvozna cijena smatra se nepouzdanom. U članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe nema odredbe kojom se:

(52)

Stoga je jasno da oblik povezanog odnosa ne može imati nikakav utjecaj na primjenjivost prilagodbi kojima je cilj izvoznu cijenu učiniti pouzdanom. Te su prilagodbe obvezne kada cijenu treba izračunati.

(53)

Komisija je provjerila jesu li društva POSCO Germany i POSCO Italy izvršavala sve funkcije koje uobičajeno izvršavaju povezani uvoznici u Uniji. Nije sporno da su društva POSCO Germany i POSCO Italy djelovala kao povezani uvoznici za korejskog proizvođača izvoznika.

(54)

Komisija je stoga zaključila da je postojao povezani odnos između proizvođača izvoznika i uvoznika te je primijenila propisane prilagodbe za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje te za razumnu dobit kako bi utvrdila pouzdanu izvoznu cijenu. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(55)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu jedinog proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(56)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Cijene su prilagođene za vozarinu, manipuliranje, pakiranje, troškove kredita i bankovne pristojbe.

(57)

Proizvođač izvoznik iznio je tvrdnju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. Osnovne uredbe u pogledu razine prilagodbe trgovine, tvrdeći da je sva njegova domaća prodaja izvršena krajnjim korisnicima, dok je sva njegova izvozna prodaja izvršena povezanim ili nepovezanim trgovcima.

(58)

Međutim, proizvođač izvoznik nije uspio dokazati dosljednu i jasnu razliku u cijeni za različite razine trgovine na domaćem i izvoznom tržištu. Ta se tvrdnja stoga nije mogla prihvatiti.

(59)

Proizvođač izvoznik potom je zahtijevao prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe. Komisija ne može prihvatiti ni taj zahtjev jer se izvoz u Uniju izvršavao preko povezanih društava, a potom nepovezanim krajnjim korisnicima te je stoga razina trgovine izvoza i domaće prodaje bila jednaka.

(60)

Komisija je za jedinog proizvođača izvoznika usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(61)

Razina suradnje iz Koreje bila je visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuje činio oko 100 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju toga utvrdila dampinšku maržu za cijelu zemlju na jednakoj razini kao za jedinog proizvođača izvoznika.

(62)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(63)

U ispitnom postupku surađivala su dva proizvođača izvoznika, društva Baosteel i WISCO, koja su predstavljala oko 100 % ukupnog izvoza u EU. Oba su društva izvozila u EU preko povezanih uvoznika u Uniji.

(64)

Niti jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju u NRK-u nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva. Stoga je uobičajena cijena određena na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe.

(65)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predložila Republiku Koreju kao odgovarajuću analognu zemlju te ih je pozvala da dostave primjedbe. Jedna je strana tvrdila da Koreja ne predstavlja odgovarajuću analognu zemlju i predložila je da se umjesto nje upotrijebi Rusija.

(66)

Rusko domaće tržište relativno je zatvoreno i na njemu prevladava jedna proizvođačka grupacija. Tržišni udjel uvoza vrlo je mali (manje od 5 % u 2013.) i Rusija primjenjuje uvozne carine na elektročelik s orijentiranim kristalima (5 %). Usto, vrsta/razred ruskog elektročelika s orijentiranim kristalima nije usporediv s kineskim izvozom u Uniju elektročelika s orijentiranim kristalima. Stoga Rusija nije uzeta u obzir kao odgovarajuća analogna zemlja.

(67)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je ispitala i može li bilo koja od ostalih dotičnih zemalja ili bilo koja ostala treća zemlja tržišnoga gospodarstva u kojoj se proizvodi elektročelik s orijentiranim kristalima činiti odgovarajuću analognu zemlju. U skladu s podacima koji su bili dostupni Komisiji, Brazil i Indija jedine su zemlje koje nisu dotične zemlje, a koje proizvode elektročelik s orijentiranim kristalima.

(68)

Brazil i Indija imaju samo jednog proizvođača elektročelika s orijentiranim kristalima, a svaki proizvodi vrste proizvoda koje nisu usporedive s vrstama koje proizvode i izvoze proizvođači izvoznici koji surađuju u NRK-u. Usto, obje zemlje naplaćuju uvozne carine na elektročelik s orijentiranim kristalima, a posebno je Indija uglavnom zemlja uvoznica sa zanemarivom domaćom proizvodnjom. Stoga ni Brazil ni Indija nisu uzeti u obzir kao odgovarajuća analogna zemlja.

(69)

Ispitivanjem se za Japan i SAD otkrilo da na oba tržišta prevladavaju dva domaća proizvođača te da imaju male količine uvoza. Stoga se domaća tržišta Japana i SAD-a može smatrati relativno zatvorenima za tržišno natjecanje.

(70)

U pogledu Koreje domaće tržište za elektročelik s orijentiranim kristalima relativno je otvoreno sa značajnim tržišnim udjelom uvoza (više od 20 % u 2013.). Korejski proizvođač veliki je proizvođač s velikim količinama domaće i izvozne prodaje. Proizvodi vrste istovjetnog proizvoda koje su slične onima koje kineski proizvođači izvoze u Uniju. Ne postoji carina na uvoz elektročelika s orijentiranim kristalima iz Unije, NRK-a i Japana.

(71)

Komisija je u ovoj fazi postupka zaključila da je Republika Koreja najbolja odgovarajuća analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(72)

Kako je prethodno navedeno (uvodna izjava 64.), uobičajena vrijednost za dva proizvođača izvoznika iz NRK-a određena je na temelju cijene ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji, u ovom slučaju Koreji, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(73)

Proizvođači izvoznici izvozili su u Uniju preko trgovaca i uvoznika s poslovnim nastanom u NRK-u i u Uniji.

(74)

Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit od nepovezanog uvoznika.

(75)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost kako je utvrđena u analognoj zemlji i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika iz NRK-a na temelju franko tvornica.

(76)

Za jednog proizvođača izvoznika jedna vrsta proizvoda nije odgovarala vrstama proizvoda koje proizvodi korejski proizvođač. Razlog tomu bio je gubitak magnetiziranja te konkretne vrste proizvoda. U tom je slučaju izvozna cijena uspoređena s uobičajenom vrijednošću najsličnije vrste proizvoda, u slučaju koje su se poklapala sva svojstva te je bio najbliži mogući gubitak magnetiziranja.

(77)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. Izvršene su prilagodbe za troškove vozarine, troškove kredita, troškove manipuliranja i utovara, pakiranja i bankovne naknade.

(78)

Uobičajena vrijednost prilagođena je kako bi se osiguralo da je izražena na istoj razini oporezivanja kao izvozna cijena jer dio PDV-a koji je naplaćen na izvoz elektročelika s orijentiranim kristalima iz NRK-a tijekom RIP-a nije vraćen dotičnim društvima.

(79)

Komisija je za dva proizvođača izvoznika koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(80)

Komisija je na temelju odgovora na upitnik utvrdila da su ta dva društva bila povezana preko zajedničkog vlasništva.

(81)

Stoga je jedinstvena dampinška marža za ta dva društva utvrđena na temelju ponderiranog prosjeka njihovih individualnih dampinških marži.

(82)

Razina suradnje visoka je jer je uvozom proizvođača izvoznika koji surađuju obuhvaćeno oko 100 % ukupnog izvoza iz NRK-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju toga odredila dampinšku maržu za cijelu zemlju na razini dampinške marže utvrđene za ta dva proizvođača izvoznika koji surađuju. Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(83)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka u Japanu su postojala dva proizvođača izvoznika, društva JFE Steel Corporation i Nippon Steel & Sumitomo Metal One Corporation. Ta su dva proizvođača izvoznika surađivala. Prodaja u Uniju jednog od proizvođača izvoznika izvršena je preko trgovca u Japanu. Drugi je proizvođač izvoznik uglavnom u Uniju izvozio neprerađene (nerezane) kolutove koje je dodatno prerađivala (rezala) njegova povezana strana u Uniji. Isti je proizvođač izvoznik uvozio dotični proizvod i preko povezanog uvoznika u Uniji. Oba su proizvođača izvoznika prodavala dotični proizvod na domaćem tržištu izravno i preko povezanih i nepovezanih trgovaca.

(84)

Komisija je na temelju opće metodologije opisane u prethodnom odjeljku 3.1.1. utvrdila da za jednog od proizvođača izvoznika nijedna vrsta proizvoda koje su prodavane na domaćem tržištu nije bila reprezentativna u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Stoga je za tog proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost izračunana za sve vrste proizvoda.

(85)

Komisija je za drugog proizvođača izvoznika utvrdila da se više od polovine vrsta proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju može usporediti s reprezentativnom domaćom prodajom tih vrsta proizvoda. Stoga je za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s općom metodologijom za te vrste proizvoda upotrijebljena stvarna cijena domaće prodaje. Za preostale je vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana.

(86)

Jedan je proizvođač izvoznik prodavao dotični proizvod za izvoz u Uniju preko nepovezanog trgovca u Japanu. Izvozna cijena stoga je utvrđena na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili naplative, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe. Provjereni podaci ovog nepovezanog trgovca upotrijebljeni su za utvrđivanje vrijednosti CIF izvoza.

(87)

Drugi je proizvođač izvoznik prodavao dotični proizvod preko povezanih trgovaca u Uniji. Međutim, većina vrsta proizvoda nije ponovno prodana u stanju u kojem je uvezena jer je povezana strana izvršila daljnju preradu (rezanje). Komisija je stoga utvrdila izvoznu cijenu neprerađenih (nerezanih) kolutova izvoza u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe prilagodbom cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put ponovno prodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prerade u Uniji, primjereno prilagođene za gubitak mase zbog izvršenog rezanja, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit, kako bi cijenu vratila na cijenu neprerađenog (nerezanog) koluta. Budući da nije bilo druge razumne referentne vrijednosti, upotrijebljena je razina dobiti nepovezanog uvoznika.

(88)

Za vrste proizvoda koji se prodaju u stanju u kojem su uvezeni preko povezanog uvoznika, to jest ne izvršava se nikakva daljnja prerada u Uniji, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe prilagodbom cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put ponovno prodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit nepovezanog uvoznika.

(89)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(90)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za proviziju, troškove vozarine, troškove kredita, bankovne naknade, troškove manipuliranja i utovara te troškove pakiranja.

(91)

Proizvođač izvoznik iznio je tvrdnju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) podtočkom i. Osnovne uredbe u pogledu razine prilagodbe trgovine, tvrdeći da je gotovo sva njegova domaća prodaja izvršena krajnjim korisnicima, dok je sva njegova izvozna prodaja u Uniju izvršena povezanim ili nepovezanim društvima za trgovinu.

(92)

Komisija je utvrdila da tvrdnja nije bila dovoljno obrazložena. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(93)

Komisija je za dva proizvođača izvoznika koja surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(94)

Razina suradnje bila je visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog izvoza iz Japana u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila utvrditi dampinšku maržu za cijelu zemlju na razini društva koje surađuje kao najvišu dampinšku maržu.

(95)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(96)

U ispitnom postupku pokazalo se da je u Rusiji samo grupacija NLMK Group proizvodila dotični proizvod. Surađivala su dva proizvođača izvoznika u toj grupaciji, OJSC Novolipetsk Steel i VIZ Steel. Sva prodaja na tržište Unije izvršavala se preko povezanog trgovca u Švicarskoj. Prodaja na domaćem tržištu izvršavala se izravno nezavisnim stranama.

(97)

Budući da su podaci za prethodno navedene proizvođače izvoznike dostavljeni odvojeno, izračuni dampinga izvršeni su za svako društvo, a potom je ponderirana prosječna marža izračunana za grupaciju u cjelini.

(98)

Komisija je utvrdila da se najveću vrstu proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju može usporediti s reprezentativnom domaćom prodajom te vrste proizvoda i da je ta domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga je za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s općom metodologijom opisanom u prethodnom odjeljku 3.1.1. za tu vrstu proizvoda upotrijebljena stvarna cijena domaće prodaje. Za preostale je vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana.

(99)

Ruski proizvođači integrirana su društva čak do te mjere da su društva iz te grupacije vadila i dobavljala željeznu rudu i druge sirovine društvima iz te grupacije koja proizvode elektročelik s orijentiranim kristalima. Skupina proizvođača izvoznika tvrdila je da članak 2. stavka 5. Osnovne uredbe ne bi trebalo primjenjivati za prilagodbe troška proizvodnje jer je unutarnja prodaja tih sirovina izvršena po tržišnim cijenama. Privremeno je odlučeno da se ne primjenjuje prilagodba jer je prodaja tih sirovina unutar grupacije izvršena po cijenama sličnima onima u vanjskoj prodaji.

(100)

Budući da su oba proizvođača izvoznika izvozila dotični proizvod u Uniju preko povezanog društva koje je djelovalo kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put ponovno prodao nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit nepovezanog uvoznika.

(101)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu dvaju povezanih proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(102)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, troškove kredita i provizije.

(103)

Komisija je za dva povezana proizvođača izvoznika usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe. U toj su fazi usklađeni izračuni dampinga za dva povezana proizvođača izvoznika kako bi se izračunala ponderirana prosječna marža za grupaciju NLMK Group.

(104)

Razina suradnje u Rusiji visoka je jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za cijelu zemlju temeljiti na razini grupacije NLMK Group.

(105)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(106)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje prodavao je dotični proizvod na tržište Unije preko povezanog uvoznika u Nizozemskoj. Prodaja na domaćem tržištu izvršavala se izravno nezavisnim stranama.

(107)

Komisija je na temelju opće metodologije opisane u odjeljku 3.1.1. utvrdila da većina vrsta proizvoda koje je na domaćem tržištu prodavao proizvođač izvoznik koji surađuje iz SAD-a nije bila ista ili usporediva s vrstama koje su prodavane za izvoz te se stoga utvrdilo da nisu reprezentativne u smislu članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Za te je vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana u skladu s općom metodologijom. Za preostale je vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana na temelju domaćih cijena.

(108)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju preko povezanog uvoznika u EU-u.

(109)

Mali dio vrsta proizvoda nije ponovno prodan u stanju u kojem je uvezen jer je izvršena daljnja prerada (rezani su) u EU-u. Budući da je vrijednost CIF izvoza prijavljena na granici Unije za tu prodaju vrijednost neprerađenih (nerezanih) kolutova, Komisija je izvoznu cijenu neprerađenih (nerezanih) kolutova u izvozu utvrdila u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(110)

To je izvršeno prilagodbom cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put ponovno prodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prerade u Uniji, primjereno prilagođene za gubitak mase, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit, kako bi se cijena vratila na cijenu neprerađenog (nerezanog) koluta. Budući da nije bilo druge razumne referentne vrijednosti, upotrijebljena je razina dobiti nepovezanog uvoznika.

(111)

Za prodaju za koju nije izvršena daljnja prerada, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe prilagodbom cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put ponovno prodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit nepovezanog uvoznika.

(112)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu jedinog proizvođača izvoznika na temelju franko tvornica.

(113)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za vozarinu, manipuliranje, pakiranje, troškove kredita i postprodajne troškove.

(114)

Komisija je za jedinog proizvođača izvoznika usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(115)

Razina suradnje visoka je. Komisija je stoga odlučila dampinšku maržu za cijelu zemlju temeljiti na razini jedinog proizvođača izvoznika.

(116)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(117)

Dotični proizvod u Uniji proizvodi šest društava. Na temelju raspoloživih podataka iz zahtjeva u Uniji ne postoje nikakvi drugi proizvođači dotičnog proizvoda iz Unije. Stoga tih šest proizvođača predstavljaju „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(118)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 340 000 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podaci iz zahtjeva i podaci od svih poznatih proizvođača u Uniji. Šest poznatih proizvođača u Uniji predstavljaju 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(119)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju prodaje na tržištu Unije (a) svih poznatih proizvođača iz Unije te (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja kako ga je iskazao Eurostat i uzimajući u obzir podatke koje su dostavili proizvođači koji surađuju u dotičnim zemljama.

(120)

U pogledu Japana velik dio uvoza japanskog dotičnog proizvoda u Nizozemsku prijavljen je u okviru povjerljive oznake KN tijekom razmatranog razdoblja (4). Zbog toga se u tablici u nastavku koja se odnosi na potrošnju u Uniji te u ostalim relevantnim tablicama koje su povezane s obujmom i vrijednostima uvoza navode rasponi.

(121)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

(122)

Komisija je pribavila podatke za čitavu djelatnost dotičnog proizvoda i odredila je li proizvodnja bila namijenjena za vlastitu upotrebu ili za slobodno tržište. Komisija je utvrdila da je samo mali dio (oko 0,4 % ukupne potrošnje) proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen za vlastitu upotrebu. Taj se dio često jednostavno prenosio i/ili isporučivao po transfernim cijenama unutar istoga društva ili grupacija društava za daljnju obradu na kraju proizvodnog lanca. S obzirom na veličinu tržišta vlastite prodaje to ne utječe na sliku štete.

(123)

Od početka 2003. nadalje zamjećuje se dotad nezabilježeno povećanje potražnje za transformatorima, što je dovelo do odgovarajućeg povećanja potražnje za dotičnim proizvodom i povećanja cijena. To je, pak, od 2003./2004. nadalje dovelo do značajnog dodanog kapaciteta proizvođača transformatora i elektročelika s orijentiranim kristalima diljem svijeta. Međutim, uz malo kašnjenje, a zasigurno od 2011. nadalje, globalno tržište (uključujući tržište Unije) počelo se suočavati sa značajnim padom potrošnje koji je pogodio i industriju transformatora.

(124)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za oko 11 %. Pad potrošnje uglavnom je posljedica smanjenja potražnje iz industrije na kraju proizvodnog lanca, tj. proizvođača transformatora.

(125)

Komisija je ispitala je li uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(126)

Sve dampinške marže utvrđene u pogledu uvoza iz NRK-a, Japana, Koreje, Rusije i SAD-a bile su iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe.

(127)

Obujam uvoza iz svake od dotičnih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe.

(128)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i istovjetnog proizvoda isto su tako bili slični.

(129)

Uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s dotičnim proizvodom proizvedenim u Uniji jer se prodaju sličnim kategorijama krajnjih kupaca.

(130)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji utvrđeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe te se izvoz iz dotičnih zemalja ispitao kumulativno za potrebe utvrđivanja štete.

(131)

Proizvođači izvoznici iz SAD-a i Japana osporavali su primjerenost kumulativne procjene. Tvrdili su da se njihov uvoz smanjio tijekom razmatranog razdoblja i da nisu snižavali cijene proizvođača iz Unije.

(132)

Unatoč smanjenju uvoza iz Japana i SAD-a tijekom razmatranog razdoblja, taj je dampinški uvoz pridonio i izvršenom pritisku na cijenu za dotični proizvod na tržištu EU-a. Njihov je uvoz dampinški, a njihovi proizvodi jasno su u izravnom tržišnom natjecanju s proizvodima iz Unije te proizvodima ostalih proizvođača izvoznika. Uvjeti za primjenu kumulativne procjene učinaka uvoza pet dotičnih zemalja i dalje su ispunjeni. Elektročelik s orijentiranim kristalima svih vrsta, uključujući vrste koje prodaju japanski i američki proizvođači izvoznici, prodaje se za upotrebu u proizvodnji jezgri transformatora i prodaje se istoj, relativno ograničenoj skupini kupaca. Komisija je stoga privremeno odbila te argumente.

(133)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata i podataka koje su dostavili proizvođači koji surađuju iz dotičnih zemalja. Tržišni udjel uvoza utvrđen je na temelju podataka Eurostata.

(134)

Kako je već navedeno, velik dio uvoza japanskog dotičnog proizvoda u Nizozemsku prijavljen je u okviru povjerljive oznake KN tijekom razmatranog razdoblja. Zbog toga su u tablici u nastavku koja se odnosi na uvoz iz dotičnih zemalja navedeni rasponi.

(135)

Uvoz u Uniju iz dotičnih zemalja razvijao se kako slijedi:

(136)

Prethodna tablica pokazuje da se u apsolutnim brojkama uvoz iz dotičnih zemalja blago smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udjel dampinškog uvoza u Uniju povećao se za oko tri postotna boda.

(137)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata i podataka koje su dostavili proizvođači koji surađuju iz dotičnih zemalja.

(138)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz dotičnih zemalja razvijala se kako slijedi:

(139)

Prosječne cijene dampinškog uvoza smanjile su se s 1 813 EUR/tona 2011. na 1 263 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja smanjenje prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza iznosilo je oko 30 %.

(140)

Komisija je procijenila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(141)

Usporedba cijena provedena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije, prema potrebi primjereno prilagođene, te nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(142)

Unatoč prosječnom padu cijena, proizvođači izvoznici nisu snižavali cijene industrije Unije. Općenito, cijene industrije Unije bile su gotovo slične ili malo više. Rezultat usporedbe pokazao je općeniti izostanak snižavanja cijena. Samo je za japanskog proizvođača izvoznika utvrđeno da je snižavao cijene industrije Unije za 0,50 %.

(143)

Međutim, izostanak snižavanja cijene ne znači da se izvoznim cijenama nije mogla prouzročiti šteta. Cijene industrije Unije bile su rezultat snažnog smanjenja cijena zbog dampinškog uvoza po niskim cijenama. Kao rezultat viška kapaciteta na svjetskom tržištu zbog snažnog rasta poslovanja tijekom razdoblja od 2003. do 2010., tijekom razmatranog razdoblja započelo je snažno cjenovno natjecanje između proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika.

(144)

Agresivne cjenovne strategije posebno su se odnosile na tržište Unije, a proizvođači izvoznici mogu ih podnositi dulje od proizvođača iz Unije zbog sljedećih razloga: Prvo, tržišni udjel proizvođača izvoznika na njihovim domaćim tržištima mnogo je veći od tržišnog udjela proizvođača iz Unije u Uniji. Tržište Unije otvoreno je tržište, kako je prethodno navedeno u odjeljku 3.3.1. Analogna zemlja, dok na domaća tržišta proizvođača izvoznika iz dotičnih zemalja ne mogu lako prodrijeti drugi konkurenti, uključujući proizvođače iz Unije. Drugo, većina proizvođača izvoznika ostvaruje veliku dobit na svojim domaćim tržištima, što im osigurava sigurnu maržu za prodaju po dampinškim cijenama, čak i uz gubitak, na tržištu EU-a. Točnije, proizvođači izvoznici iz Japana i SAD-a prodaju uz gubitak na tržištu Unije. U razmatranom razdoblju proizvođači iz Unije ostvarivali su gubitak na tržištu EU-a i izvan EU-a.

(145)

U tim okolnostima pitanje prodaju li ili ne proizvođači izvoznici po cijenama nižima od cijena industrije Unije po kojima se već ostvaruje gubitak nije odlučujuće. Umjesto toga, ključni čimbenik za određivanje štete jest činjenica da proizvođači iz Unije nisu imali nikakvu drugu mogućnost prodavati po cijenama nižima od troškova kako bi obranili svoj tržišni udjel i održali ekonomičnu razinu proizvodnje zbog snažnog cjenovnog pritiska koji je izvršen na njihove prodajne cijene.

(146)

Ruski proizvođač izvoznik tvrdio je da je potrebno izvršiti prilagodbu u pogledu razlika u kvaliteti između dotičnog proizvoda koji proizvodi i prodaje taj proizvođač izvoznik i istovjetnog proizvoda koji proizvodi industrija Unije. Ta se tvrdnja temeljila na činjenici da bi, za istu vrstu, kvaliteta dotičnog proizvoda koji proizvodi taj proizvođač izvoznik bila znatno manja od kvalitete koju proizvodi industrija Unije.

(147)

Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena te u spisu de facto nije bilo dokaza da za istu vrstu proizvoda postoji razlika u kvaliteti između ruskog izvoza i proizvodnje Unije. Stoga je ta tvrdnja privremeno odbijena. Međutim, u pogledu primjerene usporedbe vrsta proizvoda privremeno je prihvaćeno da ruski dotični proizvod koji predstavlja „drugi i treći izbor” ne bi trebalo uspoređivati s proizvodima industrije Unije koji predstavljaju „prvi i drugi izbor”.

(148)

Dodatna tvrdnja odnosila se na razinu trgovine. Tvrdilo se da se razlikom u razini trgovine opravdava prilagodba i da društvo NLMK prodaje isključivo preko trgovca, dok društva iz EU-a prodaju i izravno krajnjim korisnicima. Međutim, ta je tvrdnja isto tako privremeno odbijena jer se u ispitnom postupku nije pokazalo da je ta razlika u razini trgovine imala utjecaj na cijene. Točnije, nije potkrijepljeno da postoje dosljedne i jasne razlike u cijenama između prethodno navedenih razina trgovine.

(149)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija nije razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete jer svi poznati proizvođači iz Unije čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Komisija je pokazatelje štete ocijenila na temelju podataka sadržanih u odgovorima na upitnik koje su dostavili svi poznati proizvođači iz Unije te podataka prikupljenih od podnositelja zahtjeva.

(150)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(151)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 17,2 %.

(152)

Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je blago povećanje kapaciteta.

(153)

Neki su proizvođači iz Unije tijekom razmatranog razdoblja ulagali u modernizaciju svoje postojeće opreme za proizvodnju kako bi proizvodili razmjerno više visoko propusnih od konvencionalnih vrsta. To, međutim, nije utjecalo na kapacitet proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja.

(154)

Smanjenje stope iskorištenosti kapaciteta bilo je posljedica blagog povećanja kapaciteta proizvodnje i pada obujma proizvodnje. Smanjenje je tijekom razmatranog razdoblja iznosilo 15 postotnih bodova.

(155)

U pogledu Japana velik dio uvoza japanskog dotičnog proizvoda u Nizozemsku prijavljen je u okviru povjerljive oznake KN tijekom razmatranog razdoblja. Zbog toga su u tablici u nastavku koja se odnosi na obujam prodaje i tržišni udjel navedeni rasponi.

(156)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(157)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 11,4 %, s oko 189 000–204 000 tona 2011. na 167 000–182 000 tona tijekom RIP-a. To je smanjenje započelo već prije razmatranog razdoblja jer je 2010. obujam prodaje industrije Unije iznosio 210 693 tona.

(158)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel industrije Unije blago se smanjio s 51,7 %–58,4 % na 51,1 %–57,6 %. To je smanjenje isto tako započelo već prije razmatranog razdoblja jer je 2010. industrija Unije još uvijek imala tržišni udjel od 60,6 %. Taj gubitak tržišnog udjela dogodio se istovremeno sa smanjenjem potrošnje, ali je smanjenje obujma prodaje industrije Unije bilo veće od smanjenja potrošnje. Osim toga, zbog stalnog cjenovnog pritiska proizvođača izvoznika industrija Unije bila je prisiljena smanjiti svoje prodajne cijene kako bi izbjegla dodatno smanjenje svojeg tržišnog udjela.

(159)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije smanjila se za oko 11 %, dok se obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio za 11,4 %. Stoga je industrija Unije zabilježila mali gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz dotičnih zemalja koji se blago povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(160)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

(161)

Razina zaposlenosti industrije Unije znatno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja zbog donesenih odluka o smanjenju proizvodnje. To je rezultiralo smanjenjem radne snage za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, smanjivala se sporije od smanjenja stvarne proizvodnje. Međutim, potonji pokazatelj ne smatra se relevantnim pokazateljem za određivanje je li industrija Unije učinkovita, posebno jer je industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja proizvodila razmjerno više visoko propusnih vrsta. Za proizvodnju visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda de facto su potrebni tanji materijali i stoga manja tonaža, unatoč dodanom trošku za proizvodnju tih vrsta dotičnog proizvoda.

(162)

Sve su dampinške marže bile značajno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dotičnih zemalja.

(163)

Iako su od 2005. do 2008. bile na snazi mjere protiv Rusije, a od 2005. do 2010. protiv SAD-a, trenutačno u EU-u ne postoje mjere zaštite trgovine u pogledu tog proizvoda. Stoga nisu bili raspoloživi novi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(164)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

(165)

U prethodnoj tablici prikazan je razvoj jediničnih prodajnih cijena Unije u usporedbi s odgovarajućim troškom proizvodnje, koji se uglavnom sastoji od sirovine, tj. toplovaljanih kolutova koji predstavljaju prosječno oko od 50 % do 58 % ukupnog troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. To upućuje na značajno smanjenje prodajnih cijena industrije Unije. Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene prosječno su se smanjile za više od njihova odgovarajućeg troška. Osim toga, prodajne cijene bile su prosječno niže od jediničnog troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2011. To je dovelo do znatnih gubitaka za proizvođače iz Unije i ta se situacija poklapa s razdobljem znatnog smanjenja prosječnih prodajnih cijena dampinškog uvoza, čime se izvršavao stalni pritisak na proizvođače iz Unije. Proizvođači iz Unije bili su prisiljeni znatno smanjiti svoje prodajne cijene kako bi pokušali održati svoj tržišni udjel.

(166)

Prosječni troškovi rada proizvođače iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

(167)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna plaća po zaposleniku blago se povećala, ali je to povećanje još uvijek bilo manje od općeg povećanja plaća u Uniji. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 161., zaposlenost se smanjila.

(168)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

(169)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha ostala je relativno stabilna. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete za industriju.

(170)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

(171)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto gubitka prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Kako je prikazano u tablici iz uvodne izjave164., jedinična prodajna cijena za nepovezane kupce u Uniji smanjila se za 26,5 % zbog snažnog cjenovnog pritiska dampinškog uvoza. Osim toga, iako su 2011. proizvođači iz Unije skoro dosegli prag isplativosti, gubici su se znatno povećali 2012. i 2013., čime je dosegnuta razina gubitaka do oko – 22 % tijekom RIP-a, unatoč pokušaju industrije Unije da optimizira svoje troškove, uključujući najavljena smanjenja radne snage i privremene radne aranžmane.

(172)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Kretanje neto novčanog toka slijedilo je slično silazno kretanje profitabilnosti te je postalo negativno, pa gotovo i neodrživo.

(173)

Unatoč gubicima ostvarenima tijekom razmatranog razdoblja, u svim godinama razmatranog razdoblja ulaganja su i dalje bila u iznosu većem od 23 milijuna EUR. Ta su se ulaganja uglavnom odnosila na unaprjeđenje strojeva kako bi se proizvodile visoko propusne vrste dotičnog proizvoda.

(174)

Povrat ulaganja u načelu je dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja zbog ostvarenih je gubitaka bio negativan tijekom razmatranog razdoblja. De facto je slijedio isto silazno kretanje kao i profitabilnost. Na sposobnost prikupljanja kapitala utjecali su gubici nastali tijekom razmatranog razdoblja. Na primjer, jedan je proizvođač iz Unije do 2015. odgodio veliko ulaganje u razvoj visoko propusnih vrsta elektročelika s orijentiranim kristalima.

(175)

Unatoč konkretnim mjerama industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja za poboljšanje učinkovitosti smanjenjem troškova i čvrstom kontrolom troškova proizvodnje, uključujući najavljenim smanjenjima radne snage i privremenim radnim aranžmanima, gospodarsko stanje industrije Unije znatno se pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja: Gubici su povećani s – 0,8 % u 2011. na – 22,3 % tijekom RIP-a. Osim toga, u usporedbi s 2010., pad dobiti još je značajniji jer je industrija Unije još uvijek mogla ostvarivati dobit u iznosu od 14 % tijekom 2010.

(176)

Štoviše, obujam prodaje na tržištu Unije smanjio se za 11,4 %, jedinične prodajne cijene pale su za 26,5 %, proizvodnja se smanjila za 17,2 %, a iskorištenost kapaciteta proizvodnje pala je za 15 %. Nadalje, zaposlenost se smanjila za 9 %. Kao posljedica navedenog, gubici su došli do razine koja više nije održiva.

(177)

S obzirom na posebne okolnosti ovog predmeta, kada proizvođači izvoznici u načelu nisu snižavali cijene industrije Unije, ključan čimbenik za utvrđivanje štete jest činjenica da su proizvođači iz Unije bili prisiljeni prodavati po cijenama nižima od troškova jer znatan dio proizvođača izvoznika ne samo da je prodavao po dampinškim cijenama, već čak i po cijenama nižima od troškova, čime su izvršavali značajan pritisak na prodajne cijene industrije Unije.

(178)

Zbog gubitaka nastalih tijekom razmatranog razdoblja kao posljedica prethodno opisanih čimbenika, ostali pokazatelji poput novčanog toka i povrata ulaganja slijedili su isto silazno kretanje kao i pokazatelj profitabilnosti.

(179)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi ispitnog postupka zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu koju su pokazivali svi glavni pokazatelji štete u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(180)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz dotičnih zemalja nanesena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici kojima se istovremeno mogla nanijeti šteta industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz dotičnih zemalja ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: gospodarska kriza i smanjenje potražnje, proizvođači iz Unije nisu bili dovoljno konkurentni, uvoz iz trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije te „navodni višak kapaciteta” europske industrije čelika.

(181)

Prodajne cijene proizvođača izvoznika prosječno su se smanjile s 1 813 EUR/t 2011. na 1 263 EUR/t tijekom RIP-a. Stalnim smanjivanjem svoje jedinične prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz dotičnih zemalja mogli su povećati svoj tržišni udjel (40,2 %–46,9 % u 2011. na 41,8 %–48,3 % tijekom RIP-a). Kao posljedica tog pada cijena, tijekom razmatranog razdoblja započelo je snažno cjenovno natjecanje između proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika.

(182)

Naglim smanjenjem cijena proizvođača izvoznika iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja, vrlo često nižih od troškova, nanesena je šteta industriji Unije. Proizvođači iz Unije nisu imali drugog izbora osim da započnu smanjivati svoje cijene, prodajući uz gubitak kako bi održali određenu razinu obujma prodaje i tržišnog udjela. To je, međutim, negativno utjecalo na profitabilnost industrije koja je postala negativna i dosegnula je neodrživu razinu od – 22,3 % tijekom RIP-a. Jasno je da bi, u slučaju da nije smanjila svoje cijene ispod troškova proizvodnje, industrija Unije vrlo brzo izgubila tržišni udjel te bi bila prisiljena smanjiti svoju proizvodnju i zatvoriti proizvodna postrojenja.

(183)

S obzirom na jasno utvrđenu vremensku podudarnost, s jedne strane, razine dampinškog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale te, s druge strane, gubitka obujma prodaje i smanjenja cijena industrije Unije što je rezultiralo stanjem u kojem se ostvarivao gubitak, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje industrije Unije. Čak i u izostanku stalnog snižavanja cijena, na tržištu Unije u tijeku je agresivno određivanje cijena, što dugoročno mogu podnijeti samo proizvođači izvoznici. To je posljedica činjenice da, za razliku od proizvođača iz Unije, oni u načelu ostvaruju vrlo dobru dobit na svojim domaćim tržištima na kojima imaju vrlo velike tržišne udjele.

(184)

Gospodarska kriza prouzročila je smanjenje potražnje u EU-u tijekom razmatranog razdoblja, nakon čega je uslijedilo smanjenje prodajnih cijena. Međutim, iako je kriza pogodila tržišta elektročelika s orijentiranim kristalima diljem svijeta, ističe se da se slična šteta nanesena proizvođačima izvoznicima nije mogla primijetiti na njihovim domaćim tržištima. Primjera radi, USTR (5) je utvrdio (Objava 4491. iz rujna 2014., dio VII. Zaključka, stranica 36.) da u tom trenutku industrija SAD-a ne trpi materijalnu štetu. Nadalje, japanski, ruski i korejski proizvođači na svojim su domaćim tržištima prodavali uz ponekad znatnu dobit.

(185)

Može se privremeno zaključiti da gospodarska kriza nije glavni uzrok štete nanesene industriji EU-a i ne prekida uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

(186)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da proizvođači iz Unije nisu dovoljno konkurentni zbog usporedivo većih troškova sirovina, energije (uglavnom električne energije) i rada.

(187)

Proizvođači iz Unije mogli bi biti u usporedivo nepovoljnijem položaju ako bi se njihov trošak sirovina i električne energije uspoređivao s određenim proizvođačima izvoznicima, poput onih iz Rusije i SAD-a.

(188)

Međutim, tim se argumentima ne pruža dostatno objašnjenje zašto je industrija Unije tijekom godina koje su prethodile razmatranom razdoblju ipak mogla ostvarivati dobit s obzirom na to da je taj mogući usporedivo nepovoljniji položaj u smislu troškova isto tako najvjerojatnije postojao tijekom tog ranijeg razdoblja. Osim toga, industrija Unije je od 2011. nadalje uspjela ostvariti uštede troškova, što je dovelo do smanjenja troška rada i jediničnog troška proizvodnje. Stoga se ta tvrdnja privremeno odbija.

(189)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

(190)

Uvoz iz dotičnih zemalja čini veliku većinu ukupnog uvoza u Uniju. Ostali se uvoz tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 63,8 %. S obzirom na mali obujam uvoza (1 891 tona) i mali tržišni udjel (0,6 %) na kraju RIP-a, jasno je da nema nikakvih naznaka na temelju kojih bi se moglo zaključiti da je zbog ostalog uvoza nanesena šteta industriji Unije.

(191)

Obujam izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

(192)

Izvozna prodaja (obujam) proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima smanjila se za 22,7 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako bi se mogli nastaviti natjecati s ostalim proizvođačima na tržištima trećih zemalja, proizvođači iz EU-a bili su prisiljeni smanjiti svoju izvoznu cijenu. Međutim, obujam izvoza iznosio je 45,6 % ukupne proizvodnje na kraju RIP-a, u usporedbi s 48,9 % u 2011., što predstavlja gubitak od 3,3 postotna boda tijekom relativno kratkog vremenskog razdoblja.

(193)

U skladu s tim, izvozni rezultati proizvođača iz Unije isto su tako pridonijeli šteti, ali ne u mjeri u kojoj bi se zbog njih prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, i to zbog razloga navedenih u nastavku. Prvo, manju jediničnu prodajnu cijenu (1 139 EUR po toni na izvoznim tržištima) koju su proizvođači iz Unije naplaćivali u usporedbi s onom na tržištu EU-a (1 235 EUR po toni) potrebno je promatrati u kontekstu činjenice da ona uključuje veliki udjel elektročelika s orijentiranim kristalima drugorazredne kvalitete proizvođača iz EU-a, koji se, u usporedbi s elektročelikom s orijentiranim kristalima prvorazredne kvalitete, uglavnom izvozi i prodaje uz popust. Drugo, obujam prodaje u EU-u (172 410 tona) u usporedbi s obujmom izvoza (155 239 tona) čini većinu prodaje proizvođača iz Unije. Treće, slabljenje izvoznih rezultata povezano je s činjenicom da su tržišta u dotičnim zemljama, koje su glavni trgovinski partneri Unije, prilično zatvorena i teško je na njih prodrijeti. U tom se kontekstu zaključuje da su izvozni rezultati industrije Unije zadržani na visokoj razini. Točnije, u stanju koje je obilježeno snažnim pritiskom dampinškog uvoza na cijene, često po cijeni nižoj od troška, da se izvozna prodaja nije održala na toj razini, gubitak ekonomije razmjera i utjecaj na jedinični trošak proizvodnje industrije Unije bio bi čak i veći.

(194)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da uzrok štete nanesene industriji Unije, koju čine vertikalno integrirani proizvođači čelika, nije uvoz iz dotičnih zemalja, već strukturni problemi industrije čelika u Uniji poput viška kapaciteta.

(195)

Međutim, negativni učinak tog čimbenika ne može se pripisati proizvođačima elektročelika s orijentiranim kristalima iz EU-a. Kako je prikazano u analizi štete, proizvođači iz Unije poduzeli su konkretne korake kako bi poboljšali kvalitetu; na primjer, obujam proizvodnje smanjen je za 70 482 tone (– 17,2 %), broj zaposlenika pao je za 251 ekvivalent punog radnog vremena (EPRV) (– 9 %), a i jedinični trošak je pao za 11 %.

(196)

Štoviše, na tržištu Unije ne postoji znatni višak kapaciteta za konvencionalne vrste dotičnog proizvoda. Usto, kako će proizvođači iz Unije prelaziti na ponudu proizvoda s manjim gubitkom magnetiziranja, tako će se i kapacitet upotrijebljen za proizvodnju konvencionalnih vrsta dotičnog proizvoda nastaviti smanjivati.

(197)

U ispitnom postupku dosad nisu otkriveni nikakvi strukturni problemi u Uniji koji bi se mogli smatrati uzrokom štete. Problem za industriju Unije više predstavlja činjenica da zbog dampinškog uvoza iz Japana, Koreje, SAD-a i NRK-a proizvođači iz Unije ne mogu proizvoditi (i prodavati) više visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda po cijenama koje se stalno smanjuju. Osim toga, proizvođači iz Unije suočeni su s neravnotežom opskrbe koja se odnosi na konvencionalne vrste dotičnog proizvoda zbog ruskog dampinškog uvoza kojim se isto tako smanjuju cijene te vrste dotičnog proizvoda. Stoga je navodni višak kapaciteta, ako postoji, više rezultat dampinškog uvoza, a ne uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(198)

Ruska grupacija izvoznik tvrdila je da se šteta odnosila samo na razrede visoke kvalitete, a ne na sektor konvencionalnih elektročelika s orijentiranim kristalima, koji je navodno bio održiv u smislu proizvodnje i prodaje. Stoga se izvoz iz Rusije navodno ne bi mogao smatrati uzrokom štete u ovom predmetu.

(199)

Međutim, svi su proizvođači iz Unije, uključujući one koji proizvode isključivo konvencionalne vrste elektročelika s orijentiranim kristalima, pretrpjeli materijalnu štetu u smislu obujma proizvodnje, obujma prodaje, tržišnog udjela, prodajnih cijena i profitabilnosti. Time se jasno pokazalo da ta tvrdnja nije bila opravdana.

(200)

Privremeno je utvrđena uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja. Postoji jasna vremenska podudarnost između naglog smanjenja posebno razine cijene dampinškog uvoza i pada rezultata Unije. Industrija Unije nastojala je u 2011. održati svoju razinu cijene, ali kasnije nije imala drugog izbora nego slijediti razinu cijene koja je postavljena dampinškim uvozom kako bi održala ili barem izbjegla dodatno smanjenje svojeg tržišnog udjela. Posljedica toga bilo je stanje u kojem je bilježen gubitak, a koje nije održivo.

(201)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Za ostale utvrđene čimbenike kao što su gospodarska kriza, tvrdnja da industrija EU-a nije dovoljno konkurentna, uvoz iz trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije ili višak kapaciteta industrije Unije privremeno je utvrđeno da se njima ne prekida prethodno utvrđena uzročno-posljedična veza, čak i ako se u obzir uzme njihov zajednički učinak. Smanjenjem potrošnje i izvoznim rezultatima industrije Unije možda se u manjoj mjeri pridonijelo šteti, ali da nije bilo cijena dampinškog uvoza koje su se stalno smanjivale, stanje industrije Unije zasigurno ne bi bilo pogođeno u tolikoj mjeri. Točnije, prodajne cijene ne bi pale na tako niske razine.

(202)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta industriji Unije nanesena dampinškim uvozom iz dotičnih zemalja te da zbog ostalih čimbenika, uzetih u obzir pojedinačno ili zajedno, nije prekinuta uzročno-posljedična veza.

(203)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li se jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i interesa javne politike u pogledu dotičnog proizvoda kako su sadržani u Direktivi 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Direktiva o ekološkom dizajnu”).

(204)

Industrija Unije ima poslovni nastan u različitim državama članicama (Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj i Švedskoj) te u vezi s dotičnim proizvodom izravno zapošljava više od 2 500 osoba.

(205)

U ispitnom postupku surađivali su svi poznati proizvođači. Nijedan se poznati proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije zabilježila pogoršanje stanja i negativno je pogođena dampinškim uvozom.

(206)

Od uvođenja privremenih antidampinških pristojbi očekuje se da će se njima ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije i prekinuti pad cijena te time industriji Unije omogućiti da se oporavi. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za ovu kapitalno intenzivnu industriju. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu koja je prouzročena dampinškim uvozom iz dotičnih zemalja. Podsjeća se da su svi pokazatelji štete pokazali negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno bili pogođeni pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima svih poznatih proizvođača iz Unije, poput profitabilnosti i novčanog toka. Stoga je važno da se cijene ponovno uspostave na nedampinšku ili barem neštetnu razinu kako bi se različitim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u okolnostima poštene trgovine. Ako mjere izostanu, čini se da je daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije vrlo vjerojatno.

(207)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije. Bilo kakvim uvođenjem antidampinških pristojbi omogućilo bi se industriji Unije da se oporavi od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(208)

Za nepovezane uvoznike nije bio potreban odabir uzorka jer su se dva nepovezana uvoznika javila i u potpunosti surađivala u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik.

(209)

Djelatnosti povezane s dotičnim proizvodom predstavljale su gotovo 100 % ukupnog prometa u slučaju prvog nepovezanog uvoznika, dok su za drugog predstavljale manji dio ukupnog prometa. Oba su se uvoznika protivila mogućem uvođenju antidampinških mjera jer su smatrala da bi one mogle dovesti do prekida uvoza dotičnog proizvoda.

(210)

Prvi nepovezani uvoznik prekinuo je poslovanje nakon RIP-a. Taj nepovezani uvoznik ne samo da je trgovao cijelim kolutovima izravno s kupcima u Uniji, već je i obavljao djelatnosti oblikovanja i rezanja prije slanja kupcima u Uniji.

(211)

Drugi je uvoznik samo uvozio male količine dotičnog proizvoda, što je predstavljalo samo mali dio njegova prometa. Na temelju toga privremeno se zaključuje da, s obzirom na ograničen udjel dotičnog proizvoda u ukupnoj djelatnosti tog uvoznika, uvođenje mjera neće imati znatne negativne učinke na interes tog uvoznika iz Unije.

(212)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika iz Unije.

(213)

Dotični proizvod uglavnom se upotrebljava kao temeljni materijal u proizvodnji strujnih i distribucijskih transformatora. Proizvođači transformatora u Europi čine industriju koja tradicionalno opskrbljuje velike dobavljače energije već dugi niz godina. Industrija transformatora u načelu pripada velikim industrijskim sektorima koji su zastupljeni diljem svijeta. Međutim, neka manja nezavisna društva isto tako posluju na tom tržištu, a neka od njih posluju na nekim posebnim nišnim tržištima poput rezanja jezgre.

(214)

Dotični proizvod smatra se znatnom troškovnom stavkom za korisnike. Na temelju prikupljenih podataka, dotični proizvod kao ulazni materijal čini prosječno oko 6 %–13 % ukupnog troška proizvodnje transformatora. On u nekim iznimnim slučajevima može biti i viši za ograničeni broj posredničkih društava koje se nalaze između proizvođača dotičnog proizvoda i proizvođača transformatora. Djelatnosti tih posredničkih društava ograničene su na uzdužno rezanje na širinu i rezanje laminacija na temelju specifikacija proizvođača transformatora za zavojnice i/ili sastavljanje jezgri za transformatore.

(215)

Neki su korisnici tvrdili da su proizvodi proizvođača izvoznika bolje kvalitete u smislu gubitka magnetiziranja i razina buke. Isto su tako tvrdili da, u slučaju uvođenja mjera, industrija Unije ne bi imala dovoljan kapacitet za opskrbu korisničke industrije, posebno visoko propusnim vrstama, te da bi to dovelo do nedostatne opskrbe.

(216)

Tvrdilo se i da je uvoz iz dotičnih zemalja bio potreban kako bi društva koja uvoze i upotrebljavaju elektročelik s orijentiranim kristalima imala veću pregovaračku snagu. Posljedično, tvrdili su da bi se uvođenjem mjera smanjila njihova konkurentnost u odnosu na proizvođače transformatora s poslovnim nastanom izvan Unije i zbog toga što bi uvođenje mjera rezultiralo značajnim povećanjem cijene. To bi povećanje cijene dovelo do gubitka narudžbi i udjela na tržištu Unije te do moguće odluke o premještanju njihove proizvodnje izvan Unije.

(217)

Kako bi procijenila ta dva glavna argumenta, Komisija je u obzir uzela sljedeću strukturu tržišta. Broj proizvođača dotičnog proizvoda diljem svijeta ograničen je na 16 značajnih proizvođača. Postoje po dva proizvođača u Japanu i SAD-u, jedan u Rusiji i u Koreji, četiri u NRK-u i šest u Uniji (koji obuhvaćaju pet čeličana i jedan centar za rezanje). Unija je stoga tržište s najvećim brojem proizvođača. Distribucijska mreža proizvođača iz Japana i SAD-a na tržištu Unije posebno je dobro organizirana jer imaju vlastite servisne centre i/ili povezane uvoznike u Uniji. Nadalje, od tih 16 proizvođača, čini se da ne mogu svi dobavljati određene visoko propusne vrste dotičnog proizvoda. Proizvođači visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda imaju poslovni nastan u Uniji, SAD-u, Japanu, Koreji i NRK-u.

(218)

U pogledu položaja korisnika u ispitnom postupku otkriveno je da su korisnici koji surađuju, koji su činili oko 40 % ukupnog uvoza elektročelika s orijentiranim kristalima iz dotičnih zemalja, tijekom RIP-a od proizvođača iz dotičnih zemalja kupili 48 %, a od proizvođača iz Unije 52 %.

(219)

U pogledu tvrdnji korisnika da bi uvođenje mjera dovelo do nedostatka opskrbe dotičnim proizvodom, Komisija napominje da cilj antidampinških mjera nije zatvoriti tržište Unije za bilo koji uvoz, već ponovno uspostaviti poštenu trgovinu uklanjanjem učinka štetnog dampinga. Stoga se ne očekuje prestanak uvoza iz dotičnih zemalja, već njegov nastavak, iako po nedampinškim ili barem neštetnim cijenama.

(220)

Kada je riječ o kvaliteti dotičnog proizvoda, u industriji elektročelika s orijentiranim kristalima i transformatora proizvod jednog japanskog proizvođača smatra se referentnim u smislu kvalitete. Međutim, općenito se priznaje da dva proizvođača iz Unije mogu proizvoditi određene kvalitetne vrste dotičnog proizvoda s malim gubicima magnetiziranja. Usto, sada im se priključuju i drugi proizvođači iz Unije te su odlučili započeti proizvodnju razmjerno više visoko propusnih nego konvencionalnih vrsta dotičnog proizvoda, što je ujedno i posljedica prve faze provedbe Uredbe Komisije (EU) br. 548/2014 (7) (Uredba o ekološkom dizajnu) (vidjeti u nastavku).

(221)

Ako se ne uvedu nikakve antidampinške pristojbe, neće biti sigurno hoće li industrija Unije moći dalje razvijati svoje visoko propusne vrste elektročelika s orijentiranim kristalima koje su potrebne za provedbu razine 1. Uredbe (EU) br. 548/2014, uzimajući u obzir nakupljene gubitke nastale od 2011.

(222)

Uzimajući u obzir slobodni proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije i njihovu trenutačnu strategiju proizvodnje razmjerno više visoko propusnih vrsta nego konvencionalnih vrsta u bliskoj budućnosti, ne smatra se vjerojatnim da industrija Unije neće imati dovoljan kapacitet za opskrbu industrije korisnika, a posebno određenim visoko propusnim vrstama. U tom pogledu proizvođači iz Unije procjenjuju da će tijekom 2015. moći proizvesti 144 000 tona visoko propusnih vrsta.

(223)

Te je procjene osporio jedan korisnik koji je tvrdio da industrija Unije tijekom 2015. može proizvesti samo najviše 90 000 tona visoko propusnih vrsta. Budući da ta tvrdnja nije dodatno potkrijepljena, Komisija u ovoj fazi nije mogla provjeriti njezinu točnost. Međutim, čak i da se dokaže da su točne procjene korisnika da se kapacitetom proizvođača iz Unije ne bi mogla zadovoljiti potražnja u Uniji za visoko propusnim vrstama u budućnosti, samo ta činjenica ne bi bila odlučujuća. Za ispitivanje interesa Unije potražnja u Uniji ne mora u potpunosti biti pokrivena proizvodnjom u Uniji. U svakom slučaju, cilj je antidampinške pristojbe ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete na tržištu Unije. Stoga se očekuje da će se uvozom iz dotičnih zemalja i dalje opskrbljivati tržište Unije, iako po primjerenim cijenama. Komisija je stoga privremeno zaključila da ne postoji potkrijepljena vjerojatnost da će uvođenje mjera dovesti do nedostatne opskrbe visoko propusnim vrstama elektročelika s orijentiranim kristalima.

(224)

Tim se nalazom ne dovodi u pitanje daljnje ispitivanje pitanja zavrjeđuju li određene visoko propusne vrste i/ili vrste tipa DR posebno visoke kvalitete različitu procjenu u konačnoj fazi na temelju dodatnih podataka koji će se dostaviti.

(225)

Budući da se očekuje nastavak uvoza iz dotičnih zemalja i da još uvijek postoje alternativni izvori opskrbe, iako u ograničenoj mjeri, tvrdnja da bi posljedica uvođenja antidampinških pristojbi bio monopolistički položaj industrije Unije neosnovana je. Industriju Unije čini više od jednog proizvođača i do sada su se međusobno aktivno natjecali na tržištu.

(226)

Određene su strane tvrdile da će monopolističko stanje industrije Unije posebno nastati u pogledu određenih posebnih vrsta dotičnog proizvoda, tj. određenih visoko propusnih vrsta koje u svijetu može proizvesti samo ograničeni broj proizvođača. U pogledu toga najprije je potrebno napomenuti da je za potrebe ovog antidampinškog postupka sve vrste dotičnog proizvoda potrebno smatrati jednim jedinstvenim proizvodom. Stoga je ispitni postupak, uključujući analizu interesa Unije, potrebno provesti u odnosu na dotični proizvod općenito, a ne pojedinačno za određene posebne vrste.

(227)

Neovisno o prethodno navedenom, neke visoko propusne vrste dotičnog proizvoda doista je proizvodio samo ograničen broj proizvođača u Uniji, SAD-u, Japanu, Koreji i NRK-u. Međutim, očekuje se da će ti izvori opskrbe ostati raspoloživi nakon uvođenja mjera, uključujući one iz dotičnih zemalja, iako po nedampinškim ili barem neštetnim cijenama. Stoga će se i u pogledu tih posebnih vrsta proizvoda održati dovoljna razina tržišnog natjecanja.

(228)

Štoviše, očekuje se da će mjere imati samo ograničeni utjecaj zbog sljedećih razloga. Procijenjen je vjerojatni učinak predloženih mjera, uzimajući u obzir da dotični proizvod kao ulazni materijal čini prosječno oko 6 %–13 % ukupnog troška proizvodnje transformatora. Povećanje cijene elektročelika s orijentiranim kristalima od 30 % moglo bi prouzročiti povećanje troška transformatora od najviše 3 %. Međutim, to je najgori scenarij jer se u njemu pretpostavlja da će za 30 % porasti ne samo cijene uvoza, već i cijene industrije Unije. Vjerojatniji je scenarij znatno manji utjecaj od toga jer se može očekivati da će proizvođači iz Unije htjeti imati koristi od određenog povećanja cijene zajedno s povećanom ekonomijom razmjera. Kao rezultat toga, uvođenje mjera na predloženoj razini vjerojatno ima samo ograničeni utjecaj na cijene transformatora i zaposlenost u industriji korisnika.

(229)

Nadalje, uvoz po primjerenim cijenama neće nerazmjerno naštetiti korisnicima jer su cijene značajno pale tijekom razmatranog razdoblja. Čak i uz uključivanje pristojbi od 30 % cijene će u načelu još uvijek biti oko razina cijena iz 2011. Potrebno je imati na umu i da je, na temelju prikupljenih podataka, većina korisnika koji surađuju općenito ostvarivala dobit od dotičnog proizvoda.

(230)

Na kraju, korisnici znatan dio prodaje elektročelika s orijentiranim kristalima, uključujući visoko propusne vrste, dobivaju od industrije Unije. Stalni cjenovni pritisak prouzročen dampinškim uvozom može dovesti do zatvaranja postrojenja u Uniji. Ako izostanu antidampinške mjere kojima se uklanja negativni utjecaj štetnog dampinga, ne može se isključiti da će korisnici postati ovisni isključivo o uvozu, a posebno za visoko propusne vrste, što će isto tako naštetiti tržišnom natjecanju i industriji korisnika.

(231)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da će uvođenje mjera biti protivno interesu korisnika. Međutim, Komisija u ovoj fazi nije mogla prihvatiti tvrdnju da će uvođenje mjera dovesti do nedostatne opskrbe visoko propusnim elektročelikom s orijentiranim kristalima. Isto je tako zaključila da će to uvođenje imati negativan učinak na konkurentnost industrije korisnika, iako uz manji utjecaj na troškove i zaposlenost nego što se tvrdilo.

(232)

Niz je zainteresiranih strana postavio pitanje o Direktivi o ekološkom dizajnu kojom se uspostavlja okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju određivanjem najmanjih obveznih zahtjeva za energetsku učinkovitost tih proizvoda. Njezin je cilj smanjenje potrošnje energije u Uniji povećanjem učinkovitosti električnih uređaja.

(233)

Direktiva o ekološkom dizajnu provodi se kroz posebne uredbe o proizvodima koje su izravno primjenjive u svim državama EU-a. Uredbom o ekološkom dizajnu obuhvaćeni su novi zahtjevi za ekološki dizajn u pogledu malih, srednjih i velikih strujnih transformatora. U članku 1. Uredbe o ekološkom dizajnu utvrđuje se njezino područje primjene (primjenjuje se za stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu strujnih transformatora najniže snage 1 kVA koji se upotrebljavaju u prijenosu električne energije na 50 Hz i u distribucijskim mrežama ili za industrijske primjene). Uredba o ekološkom dizajnu primjenjuje se isključivo na transformatore kupljene nakon njezina stupanja na snagu. Razina 1. te Uredbe počet će se primjenjivati od 1. srpnja 2015. Općenito se smatra da će Uredba o ekološkom dizajnu dovesti do proizvodnje i prodaje razmjerno većeg broja visoko propusnih vrsta dotičnog proizvoda. Međutim, nastavit će se proizvodnja transformatora koji upotrebljavaju konvencionalne vrste dotičnog proizvoda, iako u manjoj mjeri.

(234)

Stoga se pravno obvezujućim normama za proizvode utvrđuje cilj osiguranja dovoljne opskrbe, neovisno o njezinu podrijetlu, elektročelika s orijentiranim kristalima visoke kvalitete za proizvodnju i stavljanje na tržište transformatora u Europi. Iako je sigurno da će potražnja za visoko propusnim vrstama rasti, budući obujam te potražnje ipak trenutačno nije jasan jer zainteresirane strane do sada nisu iznijele nikakve relevantne i dokazima potkrijepljene prognoze u pogledu tog pitanja. Međutim, kako je prethodno utvrđeno, Komisija je privremeno zaključila da ne postoji potkrijepljena vjerojatnost da će uvođenje mjera dovesti do nedostatne opskrbe visoko propusnim vrstama elektročelika s orijentiranim kristalima koji bi naštetio ostvarenju ciljeva utvrđenih u navedenoj Direktivi.

(235)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da će se uvođenjem mjera omogućiti industriji Unije da ponovno ostvaruje dobit te osigurati da se budućim ulaganjima potrebnima za proizvodnju i razvoj potrebnih razreda isto tako ispunjavaju ciljevi u pogledu učinkovitosti iz Uredbe o ekološkom dizajnu za 2021. (takozvana druga razina Uredbe o ekološkom dizajnu).

(236)

Ako se mjere ne uvedu, neće biti jasno hoće li industrija Unije moći dalje razvijati svoje visoko propusne razrede i naposljetku preživjeti, uzimajući u obzir i nagomilane gubitke nastale od 2011. te njihov negativan utjecaj na ulaganje.

(237)

U pogledu interesa korisnika uvođenje mjera na predloženoj razini ima samo ograničen utjecaj na cijene transformatora i zaposlenost u industriji korisnika.

(238)

U pogledu cilja utvrđenog u Direktivi o ekološkom dizajnu koji se odnosi na osiguravanje dovoljne opskrbe visoko propusnim elektročelikom s orijentiranim kristalima na tržištu Unije zbog energetske učinkovitosti, u ovoj fazi nije utvrđeno da će se uvođenjem mjera naštetiti tom cilju.

(239)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je u ovoj fazi ispitnog postupka zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi da uvođenje mjera u pogledu uvoza elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom iz dotičnih zemalja nije u interesu Unije. Tim se nalazom ne dovodi u pitanje daljnje ispitivanje pitanja zavrjeđuju li određene visoko propusne vrste i/ili vrste tipa DR posebno visoke kvalitete različitu procjenu u konačnoj fazi na temelju dodatnih podataka koji će se dostaviti.

(240)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da se dampinškim uvozom i dalje nanosi šteta industriji Unije.

(241)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(242)

Šteta bi bila otklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. ako ne bi bilo dampinškog uvoza. Profitabilnost industrije Unije bila je negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja, to jest od 2011. do 2013., te tijekom RIP-a. Podnositelj zahtjeva zatražio je da Komisija primijeni 14 % prometa što je bila prosječna dobit prije oporezivanja od prodaje koju su 2010. ostvarivali proizvođači iz Unije. Međutim, prosječna dobit ostvarena 2010. smatrala se iznimno visokom, uzimajući u obzir i gubitke nastale od 2011. nadalje te nagli porast cijena, čak i 2010., za dotični proizvod na svjetskom tržištu. Dobit od 14 % stoga se ne može smatrati ostvarenom u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(243)

Na temelju raspoloživih podataka, privremeno je utvrđeno da se profitna marža od 5 % prometa može smatrati odgovarajućom razinom koja bi se mogla ostvariti u izostanku dampinškog uvoza. Taj je postotak upotrijebljen i tijekom prethodnog ispitnog postupka (8) kada je prodaja industrije Unije postala profitabilna, isto tako s obzirom na veću potražnju industrije na kraju proizvodnog lanca te zadovoljavajuću razinu cijene. Tu je dobit industrija Unije ostvarila 2001. Godine koje su slijedile nisu se mogle uzeti u obzir jer je tržište bilo pogođeno dampinškim uvozom.

(244)

Nadalje, Komisija upućuje na uvodnu izjavu 157. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/110 (9) u kojoj je isto tako primijenjena profitna marža od 5 %. U tom pogledu postoje najmanje dva zajednička obilježja s tim predmetom: prvo, oba se proizvoda proizvode u istom sektoru industrije i, drugo, u oba slučaja toplovaljani kolutovi čine glavni dio troškova proizvodnje.

(245)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije zbrojivši prethodno navedenu profitnu maržu od 5 % i trošak proizvodnje proizvođača iz Unije koji su joj poznati tijekom RIP-a.

(246)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz dotičnih zemalja, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije koji su joj poznati. Sve razlike proizišle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(247)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja u skladu s pravilom niže pristojbe predviđenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinga ili marži štete, ovisno o tome koja je niža.

(248)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(249)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotičnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(250)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (10). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke, uključujući promjene djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, tom promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Komisija će ažurirati popis društava koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe ako je to opravdano.

(251)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera, antidampinška pristojba za sva ostala društva trebala bi se primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, nego i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(252)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da se u određenom roku pismeno očituju i/ili podnesu zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(253)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

—

zatražiti objavu bitnih činjenica i zapažanja na temelju kojih je donesena ova Uredba,

—

dostaviti pisane primjedbe Komisiji, i

—

zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/44

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/46

(1)

Protokol 3. uz Sporazum između Europske zajednice, s jedne strane, te vlade Danske i lokalne vlade Farskih otoka, s druge strane (1) („Sporazum”), odnosi se na definiciju pojma „proizvodi s podrijetlom” i načine administrativne suradnje („Protokol 3.”).

(2)

Regionalnom konvencijom o pan-euro-mediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla (2) („Konvencija”) predviđene su odredbe o podrijetlu robe kojom se trguje na temelju odgovarajućih sporazuma sklopljenih između ugovornih stranaka.

(3)

Unija i Kraljevina Danska u odnosu na Farske otoke potpisale su Konvenciju 15. lipnja 2011.

(4)

Unija i Kraljevina Danska u odnosu na Farske otoke položile su kod depozitara Konvencije svoje isprave o prihvatu 26. ožujka 2012. odnosno 9. rujna 2013. Stoga je Konvencija primjenom svojeg članka 10. stavka 3. stupila na snagu 1. svibnja 2012. za Uniju i 1. studenoga 2013. za Farske otoke.

(5)

Člankom 6. Konvencije predviđa se da svaka ugovorna stranka poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala učinkovitu primjenu Konvencije. U tu svrhu Zajednički odbor osnovan Sporazumom trebao bi donijeti odluku kojom se Protokol 3. zamjenjuje novim protokolom u kojem se u pogledu pravila o podrijetlu upućuje na Konvenciju.

(6)

Stajalište Unije u okviru Zajedničkog odbora trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu Odluke,

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/50

(1)

Člankom 11. stavkom 2. Monetarnog sporazuma između Europske unije i Kneževine Monako (dalje u tekstu „Monetarni sporazum”) propisuje se da Kneževina Monako primjenjuje pravila uspostavljena u Francuskoj Republici sa svrhom prenošenja pravnih akata Unije povezanih s aktivnostima i bonitetnim nadzorom kreditnih institucija i sprečavanjem sistemskih rizika u platnom sustavu i sustavu namire vrijednosnih papira iz Priloga A Monetarnom sporazumu.

(2)

Komisija bi trebala izmijeniti Prilog A Monetarnom sporazumu nakon izmjene svih relevantnih tekstova i također svaki put kada Unija donese novi tekst.

(3)

Pri izmjeni Priloga A Monetarnom sporazumu potrebno je uzeti u obzir i pravne akte i pravila koji su stavljeni izvan snage.

(4)

Potrebno je uzeti u obzir pravne akte koje je Europska unija donijela do 31. srpnja 2014.

(5)

Prilog A Monetarnom sporazumu trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

13.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 120/58

(1)

U članku 8. stavku 1. Monetarnog sporazuma između Europske unije i Države Vatikanskog Grada (dalje u tekstu: „Monetarni sporazum”) zahtijeva se da Država Vatikanski Grad provodi pravne akte i propise Unije o euronovčanicama i eurokovanicama, sprečavanju pranja novca, sprečavanju prijevara i krivotvorenja gotovine i bezgotovinskih sredstava plaćanja, medaljama i žetonima te statističkim izvještajnim zahtjevima. Ti akti i propisi navedeni su u Prilogu Monetarnom sporazumu.

(2)

Komisija bi trebala svake godine mijenjati Prilog Monetarnom sporazumu kako bi se uzeli u obzir novi mjerodavni pravni akti i propisi Unije te izmjene postojećih akata i propisa.

(3)

Izmjenom Priloga Monetarnom sporazumu trebali bi se u obzir uzeti i pravni akti i propisi koji su stavljeni izvan snage.

(4)

Prilog Monetarnom sporazumu trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,