(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2018/120 (2) utvrđene su kvote za 2018.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, ulovom stoka iz Priloga ovoj Uredbi koji su ostvarila plovila koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2018.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti ribolovne aktivnosti za taj stok,

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2080 (3) otvorena je prodaja obranog mlijeka u prahu putem natječajnog postupka.

(2)

U svjetlu ponuda primljenih za dvadeset i osmi djelomični poziv za podnošenje ponuda, trebalo bi odrediti najnižu prodajnu cijenu.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

U skladu s člankom 323. stavkom 1. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1) („Sporazum”), Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu („Trgovinski odbor”), najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu Sporazuma, treba sastaviti popis osoba koje žele i mogu obavljati dužnost arbitra u postupcima rješavanja sporova.

(2)

U skladu s člankom 323. stavkom 1. Sporazuma Unija i Ukrajina predložile su svaka svoje kandidate koji žele i mogu obavljati dužnost arbitra te su se također dogovorile o pet osoba koje nisu državljani ni jedne stranke i koje trebaju obavljati dužnost predsjednika arbitražnog vijeća.

(3)

Ukrajina je predložila samo četiri osobe. Ukrajina bi trebala što je moguće prije predložiti petog kandidata.

(4)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje Sporazuma, primjereno je, bez daljnjeg odgađanja, sastaviti popis od 14 osoba koje žele i mogu obavljati dužnost arbitra u postupcima rješavanja sporova.

(5)

Odluku Trgovinskog odbora trebalo bi objaviti nakon što bude donesena,

(1)

U skladu s člankom 25. stavkom 2. Odluke 2008/615/PUP dostava osobnih podataka predviđena u toj odluci ne smije se obavljati dok opće odredbe o zaštiti podataka utvrđene u poglavlju 6. te odluke ne budu provedene u nacionalnom pravu državnih područja država članica koje su uključene u takvu dostavu.

(2)

Člankom 20. Odluke Vijeća 2008/616/PUP (3) predviđeno je da se provjera toga da je uvjet iz uvodne izjave 1. ispunjen u vezi s automatskom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP provodi na osnovi izvješća o ocjeni utemeljenog na upitniku, ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(3)

U skladu s poglavljem 4. točkom 1.1. Priloga Odluci 2008/616/PUP upitnik koji sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća odnosi se na svaku automatiziranu razmjenu podataka i država članica treba ga popuniti čim smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka.

(4)

Irska je ispunila upitnik o zaštiti podataka i upitnik o razmjeni daktiloskopskih podataka.

(5)

Irska je provela uspješan pokus s Austrijom.

(6)

Obavljen je ocjenjivački posjet Irskoj i austrijski ocjenjivački tim sastavio je izvješće o ocjenjivačkom posjetu te ga je proslijedio odgovarajućoj radnoj skupini Vijeća.

(7)

Vijeću je predstavljeno cjelovito izvješće o ocjeni u kojem su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s razmjenom daktiloskopskih podataka.

(8)

Vijeće je 16. srpnja 2018., nakon što je utvrdilo suglasnost svih država članica za koje je Odluka 2008/615/PUP obvezujuća, zaključilo da je Irska u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka utvrđene u poglavlju 6. Odluke 2008/615/PUP.

(9)

Stoga bi Irska za potrebe automatiziranog pretraživanja daktiloskopskih podataka trebala imati pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

(10)

Člankom 33. Odluke 2008/615/PUP Vijeću se dodjeljuju provedbene ovlasti s ciljem donošenja mjera potrebnih za provedbu te odluke, posebno u pogledu primanja i dostavljanja osobnih podataka u skladu s tom odlukom.

(11)

S obzirom na to da su ispunjeni uvjeti te je proveden postupak za pokretanje izvršavanja tih provedbenih ovlasti, trebalo bi donijeti provedbenu odluku o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Irskoj kako bi se toj državi članici omogućilo da prima i dostavlja osobne podatke na temelju članka 9. Odluke 2008/615/PUP.

(12)

Odluka 2008/615/PUP obvezujuća je za Dansku, Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu te one stoga sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke kojom se provodi Odluka 2008/615/PUP,

(1)

Komisija je odlukom od 7. ožujka 2011. („Prva odluka o sanaciji”) (2) za razdoblje od šest mjeseci i nakon dostavljanja plana restrukturiranja odobrila državnu dokapitalizaciju Nove Ljubljanske banke d.d. („NLB”) u vrijednosti od 250 milijuna EUR koju je Slovenija prijavila Komisiji 14. siječnja 2011.

(2)

Komisija je odlukom od 2. srpnja 2012. (3) („Druga odluka o sanaciji i otvaranju postupka”) odobrila drugu dokapitalizaciju radi sanacije u korist NLB-a i istodobno pokrenula detaljni istražni postupak koji se temelji na zabrinutostima u pogledu dostavljenog plana restrukturiranja. Komisija je izrazila dvojbe u pogledu toga hoće li se NLB-u tim planom omogućiti ponovna uspostava održivog poslovanja i ujedno je smatrala da je plan nedostatan u pogledu raspodjele tereta i primjerenosti mjera za rješavanje pretjeranih narušavanja tržišnog natjecanja.

(3)

Komisija je odlukom 2014/535/EU („odluka iz 2013.”) (4) odobrila državnu potporu za NLB na temelju izmijenjenog plana restrukturiranja i popisa obveza koje je Slovenija preuzela, među ostalim da Slovenija mora prodati 75 % minus jednu dionicu („75 % – 1”) udjela u NLB-u do 31. prosinca 2017. ili da, umjesto toga, NLB mora prodati šest inozemnih društava kćeri na Balkanu.

(4)

Slovenija je 13. travnja 2017. zatražila od Komisije da odobri odgodu druge tranše dionica NLB-a koja čini najviše 25 % minus jednu dionicu („25 % – 1”) udjela u NLB-u i obavijestila je Komisiju o izmijenjenim obvezama. Komisija je 11. svibnja 2017. zaključila da se izmijenjenim obvezama i dalje osigurava spojivost potpore u korist NLB-a s unutarnjim tržištem („odluka o izmjeni iz 2017.”) (5).

(5)

Slovenska su nadležna tijela 8. lipnja 2017. (6) odlučila privremeno obustaviti postupak prodaje NLB-a i 9. lipnja 2017. slovenski je ministar financija telefonski obavijestio Komisiju o toj odluci.

(6)

U jesen 2017. ostvareni su brojni kontakti između Komisije i Slovenije. Slovenija je ujedno s Komisijom razmijenila brojne neslužbene dokumente (7). Slovenija je 21. prosinca 2017. službeno obavijestila Komisiju o daljnjim izmijenjenim obvezama.

(7)

Komisija je dopisom od 26. siječnja 2018. („Odluka o otvaranju postupka iz 2018.”) obavijestila slovenska nadležna tijela o svojoj odluci da otvori postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. prvim podstavkom UFEU-a u pogledu zahtjeva o potvrđivanju spojivosti potpore odobrene NLB-u na temelju dodatnih izmijenjenih obveza.

(8)

Slovenija je 2. ožujka 2018. podnijela svoje primjedbe o odluci o otvaranju postupka iz 2018.

(9)

Odluka o otvaranju postupka objavljena je 6. travnja 2018. u Službenom listu Europske unije te je od zainteresiranih strana zatraženo da dostave svoje primjedbe. U razdoblju od mjesec dana nakon te objave Komisija je zaprimila primjedbe od četiri strane, koje su 16. i 18. svibnja 2018. proslijeđene slovenskim nadležnim tijelima. Slovenija je 15. lipnja 2018. odgovorila na te primjedbe tako što je dostavila svoja razmatranja.

(10)

Slovenija je 26. ožujka 2018., 4. travnja 2018., 30. svibnja 2018., 21. lipnja 2018., 29. lipnja 2018. i 9. srpnja 2018. dostavila nove neslužbene dokumente koji su uključivali niz predloženih skupova obveza.

(11)

Slovenija je dopisom od 13. srpnja 2018. Komisiji dostavila novi skup obveza u pogledu državne potpore („izmijenjene obveze”), koji je među ostalim uključivao nove rokove za prodaju 75 % – 1 udjela u društvu NLB. Slovenija je radi pravne sigurnosti 25. srpnja 2018. ujedno prijavila predloženu mjeru kao mjeru koja ne uključuje potporu, a na temelju koje bi Slovenija NLB-u nadoknadila troškove u slučaju potencijalnih posljedica sudskih sporova koji se odnose na depozite u stranoj valuti, što je povijesno pitanje iz vremena prije raspada Jugoslavije.

(12)

Dopisom od 16. srpnja 2018. Slovenija je iznimno pristala odreći se svojih prava iz članka 342. UFEU-a (8) u vezi s člankom 3. Uredbe br. 1 (9) i pristala je da ova odluka bude donesena i objavljena na engleskom jeziku.

(13)

NLB je najveća banka u Sloveniji s tržišnim udjelom od 23 % (izračunano s obzirom na njegovu ukupnu imovinu) (10). Detaljniji opis NLB-a može se pronaći u uvodnim izjavama od 11. do 22. Odluke iz 2013. Kada je riječ o strukturi dioničara, nakon državnih dokapitalizacija 2012. i 2013. NLB je postao društvo u stopostotnom državnom vlasništvu (11).

(14)

NLB je krajem ožujka 2018. imao stopu redovnog osnovnog kapitala od 16,6 %, među ostalim i zahvaljujući državnoj potpori koju je primio. Osim toga, NLB je poboljšao svoju profitabilnost i na kraju 2017. prijavio je neto dobit od 225 milijuna EUR, što odgovara povratu od kapitala od 14,4 %. Tablica 1. sadržava pojedinosti o ključnim financijskim informacijama NLB-a (12):

Tablica 1.

Ključne konsolidirane financijske informacije NLB-a:

(15)

Kada je riječ o komercijalnoj prisutnosti, NLB trenutačno ima 108 poslovnica u Sloveniji (na kraju ožujka 2018.), za razliku od 143 poslovnice 2013. NLB izvan Slovenije ima inozemna društva kćeri u više balkanskih zemalja, koja ukupno čine 3 800 milijuna EUR u imovini i 95 milijuna EUR u dobiti nakon poreza (14) (podaci za kraj 2017.). Tablica 2. sadržava više informacija o društvima kćeri NLB-a na Balkanu:

Tablica 2.

Ključne financijske informacije o društvima kćerima NLB-a na Balkanu

(16)

NLB i dalje posjeduje 50 % udjela u društvu za osiguranje NLB Vita d.d., Ljubljana („NLB Vita”), što je zajednički pothvat s belgijskim društvom KBC Group NV. NLB Vita prijavila je krajem 2017. za tu godinu ukupnu imovinu od 446 milijuna EUR (15) i 7 milijuna EUR u dobiti nakon poreza.

(17)

NLB je 31. prosinca 2017. započeo postupak likvidacije svojeg društva kćeri za usluge leasinga u Ljubljani (16). Nadzorni odbor NLB-a odobrio je 29. studenoga 2017. (17) uspostavu novog društva za usluge leasinga, usmjerenog na leasing vozila, uz početni uplaćeni kapital od 1,5 milijuna EUR. NLB je u veljači 2018. prekinuo postupak uspostave novog društva za usluge leasinga.

(18)

Komisija je odlukom iz 2013. i na temelju obveza koje je dostavila Slovenija proglasila sljedeće mjere državne potpore u korist NLB-a spojivima s unutarnjim tržištem:

NLB je ukupno primio 2 321 milijun EUR u okviru mjera državne potpore, što odgovara udjelu od 20 % njegove rizikom ponderirane imovine iz prosinca 2012.

(19)

Obveze dostavljene kao dio Odluke iz 2013. i Odluke o izmjeni iz 2017. detaljnije su opisane u odjeljcima 2.3 i 2.4 Odluke o otvaranju postupka iz 2018. Kada je riječ o prodaji 75 % – 1 udjela u NLB-u, Slovenija se u kontekstu Odluke o izmjeni iz 2017. obvezala na sljedeće („obveza prodaje”):

„… [smanjenje državnog udjela i inozemnih bankovnih društava kćeri]

Slovenija će smanjiti svoj udio u NLB-u na 25 % plus jednu dionicu („blokirajuća manjina”) kako slijedi:

(*1)  podliježe obvezi čuvanja poslovne tajne.”"

(20)

Taj prekinuti postupak prodaje detaljno je opisan u odjeljku 2.5 Odluke o otvaranju postupka iz 2018.

(21)

Komisija je u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. otvorila službeni istražni postupak nakon što je postalo očito da je Slovenija prekršila rok utvrđen u obvezi prodaje (opisan u uvodnoj izjavi 19). Komisija je zaključila da je kao rezultat toga pomoć koju je Slovenija odobrila NLB-u postala nezakonita.

(22)

Kada je riječ o izmijenjenim obvezama prijavljenima 21. prosinca 2017., Komisija je izrazila sumnju u to da su te obveze istovjetne onima na kojima su se temeljile odluka iz 2013. i odluka o izmjeni iz 2017. Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga jesu li mjere potpore spojive s unutarnjim tržištem na temelju tih izmijenjenih obveza.

(23)

Kada je riječ o održivosti NLB-a, Komisija je podsjetila da su poteškoće koje je NLB doživio tijekom 2012. i 2013. bile povezane s utjecajem države nad njegovim svakodnevnim poslovanjem i da se analiza održivosti NLB-a u okviru odluke iz 2013. uvelike temeljila na promjeni vlasničke strukture NLB-a. Komisija je u svojoj Odluci o otvaranju postupka iz 2018. izrazila ozbiljne sumnje u pogledu dugoročne održivosti NLB-a bez takve promjene u vlasništvu.

(24)

Komisija je u svojoj Odluci o otvaranju postupka iz 2018. donijela preliminaran zaključak da je odgođena prodaja NLB-a de facto produljila razdoblje njegova restrukturiranja. Komisija je objasnila da to logički podrazumijeva da bi se obveze povezane s razdobljem restrukturiranja isto tako produljile dok se ne dovrši prodaja 75 % – 1 udjela u NLB-u.

(25)

Naposljetku, Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga bi li izmijenjene obveze bile dostatna kompenzacija za odgođeni postupak prodaje.

(26)

U ovom se odjeljku opisuju zaprimljene primjedbe koje se odnose na Odluku o otvaranju postupka iz 2018. i razmatranja slovenskih nadležnih tijela u vezi s tim primjedbama.

(27)

Komisija je zaprimila primjedbe od četiri zainteresirane strane:

(28)

Slovenija je u svojem odgovoru od 15. lipnja 2018. o zaprimljenim primjedbama o Odluci o otvaranju postupka iz 2018. smatrala da se većina primjedbi odnosi na starije odluke slovenskih nadležnih tijela i na Odluku iz 2013. Slovenija je naglasila da je 2013. postupala ne samo kao odgovorni vlasnik NLB-a, već i kako bi zaštitila financijsku stabilnost zemlje. Slovenija je navela da je postupala s dužnom pažnjom i s namjerom da se rizik od sistemskog poremećaja svede na najmanju moguću mjeru.

(29)

Kada je riječ o primjedbama o sudskim sporovima povezanima s depozitima u stranoj valuti, kako je opisano u točci (d) uvodne izjave 27., Slovenija je smatrala da te primjedbe nisu predmet Odluke o otvaranju postupka iz 2018.

(30)

Kada je riječ o argumentu da bi sve dodatne mjere narušile izglede za dugoročnu održivost NLB-a, Slovenija je smatrala da bi se Komisijina procjena obveza trebala temeljiti na njezinoj procjeni iz Odluke iz 2013., odnosno da bi obveza prodaje spriječila državu da kao vlasnik ima utjecaj nad NLB-om. Slovenija smatra da dodatne kompenzacijske mjere komercijalne prirode ne bi pridonijele tom cilju.

(31)

Slovenija je naglasila da trenutačno ne sudjeluje u svakodnevnom poslovanju NLB-a.

(32)

Slovenija je u odgovoru na Odluku o otvaranju postupka iz 2018. izrazila mišljenje da bi mjere potpore odobrene NLB-u i dalje bile spojive s unutarnjim tržištem na temelju izmijenjenih obveza koje je Slovenija preuzela 21. prosinca 2017. Slovenija je istaknula da bi održivost NLB-a kao korisnika potpore i dalje bila osigurana i da bi cijeli niz obveza u pogledu raspodjele tereta i kompenzacijskih mjera ostao istovjetan.

(33)

Slovenija je navela da je NLB radi ispunjavanja obveza preuzetih u okviru Odluke iz 2013. proveo brojne mjere sa sljedećim ciljevima:

(34)

Slovenija je smatrala da je NLB zahvaljujući tim mjerama povratio dugoročnu održivost jer može pokriti sve svoje troškove i ostvariti odgovarajući povrat od kapitala.

(35)

Slovenija je priznala da se točkom 15. Komunikacije o restrukturiranju (21) izričito propisuje da bi razdoblje restrukturiranja trebalo trajati što je kraće moguće. No Slovenija je istaknula da je odgođena provedba obveze prodaje povezana sa sudskim sporovima protiv NLB-a koji se odnose na depozite u stranoj valuti i vode se u Hrvatskoj (22), a to je nešto što Slovenija ne može kontrolirati. Slovenija je nadalje napomenula da će izraditi izvedivi vremenski okvir za prodaju 75 % – 1 udjela u NLB-u do kraja 2019., s time da će glavni dio biti prodan već 2018.

(36)

Slovenija se složila da bi trebalo proširiti postojeće obveze koje se odnose na dobro korporativno upravljanje, no ujedno je tvrdila da bi se potreba širenja postojećih obveza povezanih s pretjeranim narušavanjem tržišnog natjecanja trebala temeljiti na procjeni svakog pojedinačnog slučaja. Tom bi se analizom trebalo uzeti u obzir da su se tržišni uvjeti od 2013. promijenili. Osim toga, Slovenija je tvrdila da se obvezama ne bi smjela narušiti održivost NLB-a, već bi se njima trebalo pridonijeti njezinu obnavljanju. Slovenija je u tom pogledu smatrala da obveza prodaje balkanskih društava kćeri u slučaju da se prodaja njezina udjela u NLB-u ne provede na vrijeme, koju je Slovenija preuzela u kontekstu Odluke iz 2013., nije kompenzacijska mjera jer se njome ne bi riješilo narušavanje tržišta niti bi se njome poboljšala ili promicala održivost NLB-a.

(37)

Kada je riječ o Komisijinoj primjedbi da NLB još nije izdao novi podređeni dug (23), Slovenija je istaknula da je u lipnju 2015. jedno od stranih društava kćeri NLB-a (NLB Banka Skopje) prodalo novi podređeni dug od 10 milijuna EUR […]. Nadalje, Slovenija je naglasila da je NLB ispunjavao sve svoje regulatorne kapitalne zahtjeve i da je i dalje imao viškove kapitala zahvaljujući kojima može izdržati potencijalne poteškoće. Slovenija je stoga smatrala da obvezivanje NLB-a na izdavanje dodatnih podređenih instrumenata ne bi pridonijelo njegovoj dugoročnoj održivosti, posebno s obzirom na njegov višak likvidnosti.

(38)

Kada je riječ o zapažanju Komisije da je NLB još uvijek imao visoku razinu loših kredita (24), Slovenija je tvrdila da se dugoročna održivost NLB-a ne može dovesti u pitanje isključivo na temelju tog argumenta. Nadalje, Slovenija je naglasila da je NLB od prosinca 2013. znatno smanjio svoj portfelj loših kredita (za 70 %), što je bio rezultat poboljšanih postupaka upravljanja rizikom.

(39)

Kada je riječ o procjeni Komisije da Slovenija nije uvjerljivo pokazala da je djelotvorno riješila probleme NLB-a u pogledu korporativnog upravljanja (25), Slovenija je smatrala da ta tvrdnja nije točno odražavala ostvarenja NLB-a u tom području. Slovenija je smatrala da je svakodnevno poslovanje NLB-a tijekom više od pet godina vodio međunarodni upravljački tim koji ima odgovarajuće rezultate i iskustvo, a koji je bio potpuno nezavisan u odnosu na slovensku državu. Slovenija je ukazala i na sljedeće provedene mjere da bi prikazala kako se struktura korporativnog upravljanja NLB-a uvelike poboljšala:

(40)

Slovenija je napomenula da njezino nepoštovanje roka u okviru obveze prodaje nije utjecalo na iznos državne potpore odobrene u korist NLB-a, ali ni na uvjete i okolnosti u kojima je ta potpora odobrena ni na vlastiti doprinos NLB-a i raspodjelu tereta. Na temelju toga Slovenija je smatrala da njezino nepoštovanje obveze prodaje ne bi trebalo utjecati na mjere koje su nužne za ograničavanje pretjeranog narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(41)

Slovenija je nadalje smatrala da su se odluka iz 2013. i obveze iz nje odnosile samo na mjere državne potpore odobrene 2013. i tvrdila je da je Komisija u svojim odlukama od 7. ožujka 2011. i 2. srpnja 2012. već odobrila prethodne dvije državne dokapitalizacije.

(42)

Slovenija je ujedno smatrala da bilo koje dodatne mjere održivog poslovanja, mjere raspodjele tereta ili mjere za ograničavanje pretjeranog narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ne bi bile potrebne ili primjerene. Takvim bi se dodatnim mjerama, prema mišljenju Slovenije, prekršilo temeljno Unijino načelo proporcionalnosti i bile bi u suprotnosti s Komisijinom praksom odlučivanja.

(43)

Slovenija je potvrdila da isto tako namjerava uspostaviti mehanizam koji će se financirati iz takozvanog Sukcesijskog fonda (26) kako bi NLB-u nadoknadila štetu u slučaju pravnih posljedica povezanih sa sudskim sporovima koji se vode u Hrvatskoj (27). Slovenija je u tu svrhu donijela Zakon za zaštitu vrijednosti kapitalnog ulaganja Republike Slovenije u NLB (28). Slovenija je u svojem podnesku od 25. srpnja 2018. naglasila da će i dalje u najvećoj mogućoj mjeri nastojati neutralizirati ili ublažavati financijske posljedice za NLB kako bi uspješno dovršila prodaju 75 % – 1 udjela u NLB-u na način na koji bi se slovenskim poreznim obveznicima osigurala najveća moguća vrijednost. Slovenija smatra da bi se tim mehanizmom ublažio utjecaj hrvatskih sudskih sporova na prodajnu cijenu NLB-a, da bi bio proveden u kontekstu postupka prodaje i stoga ne bi činio državnu potporu u smislu članka 107. UFEU-a.

(44)

Slovenija je u svoj podnesak uključila dodatne informacije u obliku izvješća koje je izradio njezin financijski savjetnik kako bi pokazala da bi mehanizam naknade za zaštitu od posljedica tekućih sudskih sporova nudio i privatni prodavatelj. To izvješće uključuje indikativnu procjenu vjerojatnosti uspjeha prodaje udjela u NLB-u na temelju dva scenarija s obzirom na hrvatske sudske sporove povezane s depozitima u stranoj valuti: jedan scenarij uključuje taj mehanizam (uz potencijalne isplate u okviru mehanizma u kasnijoj fazi), a u drugom scenariju nema takvog mehanizma. Tim se izvješćem, na temelju nedavnih sudskih odluka u Hrvatskoj, u osnovi ukazuje na to da će ulagatelji u kontekstu izloženosti hrvatskih sudskih sporova određivati cijenu praktički na 100 % najviše izloženosti. Nadalje, ESB je u okviru svoje nadzorne uloge zbog tekućih sudskih sporova uveo ograničenja po dividendi (potreban je prethodan pristanak ESB-a za potencijalne isplate dividendi). Stoga bi NLB bez tog mehanizma imao ograničenu sposobnost isplate dividendi i time bi se vrlo vjerojatno smanjio broj potencijalnih ulagatelja. U izvješću je zaključeno da bi kombinirani učinak smanjenog interesa ulagatelja i dodatnog rizika za novčane tokove NLB-a (kao rezultat sudskih sporova i odgođene isplate dividendi) rezultirao time da ulagatelji zahtijevaju viši povrat od kapitala kako bi se osigurala u potpunosti upisana početna javna ponuda dionica („IPO”). Kombinirani negativni učinak na prodajnu cijenu obveze ([…] (29)) i zahtjev za višim povratom od kapitala od manjeg broja ulagatelja ([…] (30)) iznosio bi […]. U izvješću je zaključeno da je ta brojka viša od NLB-ove procjene najvišeg nominalnog iznosa koji je u opasnosti, koji iznosi […] i proizlazi iz sudskih sporova. Izvješćem se stoga podupire stajalište da će uspostava mehanizma naknade u odnosu na hrvatske sudske sporove kojim će se podupirati prodajna cijena NLB-a u konačnici dovesti do viših neto prihoda za Sloveniju.

(45)

Slovenska su nadležna tijela 13. srpnja 2018. dostavila novi skup obveza u pogledu državne potpore.

(46)

Slovenija je nastojala izmijeniti obvezu prodaje tako što je predložila da se njezin udio u NLB-u smanji na blokirajuću manjinu na sljedeći način:

(47)

Slovenija je u svojem predloženom popisu izmijenjenih obveza razlikovala različite moguće scenarije u odnosu na prodaju 75 % – 1 udjela u NLB-u. U tim bi se različitim scenarijima primjenjivale različite skupine obveza (vidjeti uvodne izjave od 50. do 52. i rokovi za te obveze, kako je prikazano u tablici 3.

(48)

Slovenija ističe da ako ne sklopi obvezujući sporazum o kupoprodaji radi prodaje svojeg udjela u NLB-u u skladu s izmijenjenom obvezom prodaje i rasporedom utvrđenim u uvodnoj izjavi 46., Slovenija će povjereniku za smanjenje investicija dodijeliti isključivi mandat za smanjenje udjela Slovenije u NLB-u na blokirajuću manjinu za […].

(49)

U slučaju povoljnih tržišnih uvjeta Slovenija ne isključuje mogućnost prodaje udjela većeg od 50 % + 1, ali i cijelog 75 % – 1 udjela do 31. prosinca 2018.

(50)

Kada je riječ o obvezama preuzetima u okviru Odluke iz 2013., Slovenija predlaže izmjenu i produljenje sljedećih postojećih obveza („prva skupina obveza”) tako što će:

(51)

Osim toga, druge postojeće obveze bit će produljene do trenutka u kojem Slovenija smanji svoj udio u NLB-u na blokirajuću manjinu („druga skupina obveza”):

(52)

Kada je riječ o Obvezi u pogledu povrata od kapitala („RoE”) i drugim obvezama u pogledu upravljanja rizicima i kreditne politike u skladu sa stavcima od 10.1. do 10.6. obveza iz 2013., Slovenija predlaže produljenje ove obveze barem do prodaje 50 % + 1 udjela u NLB-u i njezinu izmjenu na način da će se određivanje cijena za nove kredite smatrati primjerenim ako novi kredit pridonosi ostvarivanju pozitivnog povrata od kapitala prije poreza od […] ili od pojedinačnog kredita ili od svakog odnosa s klijentom. No ako Slovenija ne smanji svoj udio u NLB-u na blokirajuću manjinu do […], obveza u pogledu povrata od kapitala ponovno će se primjenjivati od […] dok Slovenija ne smanji svoj udio u NLB-u na blokirajuću manjinu.

(53)

Slovenija dostavlja i sljedeće dodatne obveze kao kompenzacijske mjere za odgođeni postupak prodaje („treća skupina obveza”):

(54)

Osim toga, Slovenija nadalje ističe da ako ne smanji svoj udio u NLB-u na blokirajuću manjinu do 31. prosinca 2018., NLB će otuđiti svoj udio u društvu kćeri za osiguranje NLB Vita do […].

Tablica 3.

Primjenjive obveze i rokovi u različitim scenarijima

(55)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a državna je potpora „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(56)

Komisija je već u Odluci iz 2013. zaključila da mjere opisane u uvodnoj izjavi 18 čine državnu potporu. Ta procjena ostaje nepromijenjena. (31)

(57)

Komisija će u uvodnim izjavama od 58. do 62. procijeniti jesu li za mehanizam naknade opisan u uvodnoj izjavi 43. („mehanizam naknade”) ispunjeni kumulativni uvjeti u skladu s kojima se određena mjera smatra državnom potporom. Budući da su kriteriji državne potpore kumulativne prirode, određena se mjera neće smatrati državnom potporom ako nije ispunjen barem jedan kriterij državne potpore.

(58)

Komisija će procijeniti hoće li mehanizam naknade koji Slovenija namjerava uspostaviti dodijeliti prednost NLB-u. Komisija će u tu svrhu primijeniti test „subjekta u tržišnom gospodarstvu” (test MEO), koji se može primijeniti na različite gospodarske transakcije. Komisija napominje da se mehanizam naknade omogućuje u kontekstu prodaje imovine i da Komisija stoga mora primijeniti „test privatnog prodavatelja”. To uključuje procjenu Komisije o tome bi li i hipotetski privatni prodavatelj ponudio isti mehanizam naknade u okviru istog postupka prodaje.

(59)

Prvo, Komisija napominje da se mehanizam naknade odnosi na sudske predmete koji su već dugo u tijeku i u odnosu na koje ulagatelji možda nemaju veliko iskustvo u pogledu vrednovanja (32). Hrvatski su sudovi nedavno presudili protiv NLB-a, čime se to pitanje našlo u središtu pozornosti ulagatelja (33). Taj spor potječe iz vremena prije raspada Jugoslavije i nije povezan s nedavnim poslovanjem i aktivnostima NLB-a. Činjenica da ta potraživanja mogu dovesti do mogućnosti da se NLB smatra solidarno odgovornim uz Ljubljansku banku d.d. dodatno komplicira vrednovanje tih potraživanja, s obzirom na to da je teže procijeniti učinak potraživanja samo na NLB. Komisija razumije da poteškoće u pogledu vrednovanja mogu dovesti do problema asimetričnosti informacija. S obzirom na te elemente razumljivo je da će ulagatelji u nedostatku tog mehanizma određivati cijenu u ovom pitanju na maksimalistički način. Budući da će ulagatelji određivati cijenu na najnepovoljniji mogući način, tim bi se mehanizmom slovenskim nadležnim tijelima omogućilo da zadrže prednost iz povoljnijih sudskih presuda.

(60)

Drugo, Komisija prima na znanje informacije sadržane u izvješću koje je dostavila Slovenija, a u kojem se na temelju povratnih informacija ulagatelja napominje da u nedostatku takvog mehanizma naknade određeni ulagatelji više ne bi ulagali u IPO, što bi imalo negativan učinak na prodajnu cijenu (34). U izvješću se u ovom pogledu uglavnom ukazuje na ulagatelje koji su zainteresirani za ulaganja u kojima bi im se isplaćivale dividende. Komisija u tom kontekstu ujedno primjećuje da je […] ESB u svojoj nadzornoj ulozi već uveo ograničenja po dividendi u […] zbog sudskih sporova koji su u tijeku. Kao rezultat toga, NLB nije smio isplatiti dividendu […] (35). Zaključno, u izvješću se naglašava da bi u scenariju u kojem mehanizam ne postoji upravo iz tog razloga došlo do negativnog učinka na prodajnu cijenu […] (36) i taj bi nedostatak mehanizma naknade čak ugrozio dovršenje IPO-a (37).

(61)

Komisija primjećuje da se u izvješću, na temelju razumnih pretpostavki koje je Komisija provjerila, ukazuje na to da negativan i maksimalistički stav ulagatelja u pogledu hrvatskih sudskih sporova ([…]) u kombinaciji sa smanjenim interesom ulagatelja kojima se isplaćuju dividende ([…]) premašuje, uz značajnu maržu, procijenjene troškove za Sloveniju u okviru mehanizma (najviše […], no manje u slučaju povoljnijih sudskih presuda). Komisija na temelju tih elemenata zaključuje da će taj mehanizam imati pozitivan učinak na neto prihod od prodaje NLB-a.

(62)

Na temelju procjene navedene u uvodnim izjavama od 58. do 61., Komisija prihvaća da bi i privatni prodavatelj, u veoma specifičnim okolnostima hrvatskih pravnih sporova, omogućio takav mehanizam naknade u kontekstu postupka prodaje i da Slovenija prema tome ne dodjeljuje prednost NLB-u. Budući da su kriteriji utvrđeni u članku 107. stavku 1. UFEU-a kumulativni i s obzirom na to da nije ispunjen uvjet dodjeljivanja prednosti, isključuje se prisutnost dodatne državne potpore uspostavom mehanizma naknade.

(63)

Kada je riječ o primjedbama Slovenije i drugih strana u odjeljcima 3. i 4. ove Odluke, Komisija primjećuje da se veći broj tih primjedbi zapravo odnosi na Odluku iz 2013. Komisija podsjeća da će procijeniti samo pitanja koja su iznesena u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. i da neće ponovno procjenjivati Odluku iz 2013., ni u pogledu procjene postojanja potpore koja je tada provedena ni u pogledu spojivosti te potpore na temelju obveza koje je Slovenija preuzela 2013. Točnije, Komisija neće ponovno procjenjivati svoj zaključak da se dugoročna održivost NLB-a uvelike temelji na obvezi prodaje njezina udjela do smanjenja na blokirajuću manjinu. Zahtjevom za promjenom u vlasništvu NLB-a uistinu se osigurava da se NLB-om na svim njegovim razinama upravlja na način kojim bi se osigurala najveća moguća vrijednost i kojim se ne bi težilo drugim kratkoročnim ili dugoročnim političkim ciljevima.

(64)

Komisija smatra da se sljedeće primjedbe drugih zainteresiranih strana odnose na zabrinutosti i privremene nalaze uključene u Odluku o otvaranju postupka iz 2018.:

(65)

Komisija u pogledu usporedbe s drugim predmetima podsjeća da u svim predmetima procjenjuje spojivost na temelju komunikacija Komisije (39) primjenjivih u vrijeme odobrenja potpore. Komisija isto tako podsjeća da je u ovom predmetu prodaja udjela u NLB-u bila potrebna radi osiguravanja održivosti NLB-a i da je bila dio općenite procjene potpore za restrukturiranje, dok je u drugim predmetima prodaja imovine bila provedena u kontekstu procjene potpore za likvidaciju.

(66)

Komisija napominje da nisu izloženi određeni razlozi ili primjeri obveza u vezi s onima za koje se tvrdi da imaju negativan učinak na održivost NLB-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55. Odluke o otvaranju postupka iz 2018., Komisija će procijeniti zadržava li se novim skupom obveza izvorna ravnoteže iz Odluke iz 2013. i Odluke o izmjeni iz 2017. i imaju li izmijenjene obveze, koje istodobno ostaju istovjetne u pogledu raspodjele tereta i kompenzacijskih mjera, negativan utjecaj na održivost NLB-a.

(67)

Budući da je Slovenija izvijestila o izmijenjenim obvezama 13. srpnja 2018., Komisija će procijeniti mogu li se te nove obveze smatrati istovjetnima onima koje su izvorno preuzete u kontekstu Odluke iz 2013. i Odluke o izmjeni iz 2017. Komisija neće ponovno procijeniti obveze preuzete 21. prosinca 2017. koje su procijenjene u kontekstu Odluke o otvaranju postupka iz 2018.

(68)

Odluka o restrukturiranju može se u načelu (40) izmijeniti ako ta izmjena ne uključuje dodatnu potporu i ako se izmjena temelji na novim obvezama koje se mogu smatrati istovjetnima onima koje su izvorno preuzete. U tom slučaju postojeće mjere potpore bile bi spojive na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a ako bi opća ravnoteža izvorne odluke ostala netaknuta. U cilju očuvanja izvorne ravnoteže, izmijenjene obveze ne bi trebale negativno utjecati na održivost korisnika potpore, a opći skup obveza trebao bi ostati istovjetan u pogledu raspodjele tereta i kompenzacijskih mjera kojima se uzimaju u obzir zahtjevi iz Komunikacije o restrukturiranju.

(69)

U Odluci o otvaranju postupka iz 2018. (41) podsjeća se da se odjeljak o održivosti iz Odluke iz 2013. uvelike temelji na promjeni vlasničke strukture NLB-a radi osiguravanja dugoročne održivosti NLB-a. Slovenska su tijela 2013. uistinu preuzela obvezu uklanjanja utjecaja države na svakodnevno poslovanje NLB-a. Slovenija sada predlaže prodaju najmanje 50 % + 1 udjela u NLB-u do 31. prosinca 2018., a preostale dionice do smanjenja na blokirajuću manjinu do 31. prosinca 2019.

(70)

Komisija može ponovno potvrditi dugoročnu održivost NLB-a ako se izmijenjeni vremenski okvir za prodaju bude strogo poštovao. Komisija u tom kontekstu pozitivno ocjenjuje činjenicu da su izmijenjene obveze u određenoj mjeri povezane s postupkom otuđenja, čime se pritom utvrđuju odgovarajući poticaji za brži postupak prodaje. Komisija primjerice napominje da, ako se prodaja udjela do smanjenja na blokirajuću manjinu provede do 31. prosinca 2019., određene obveze prestat će se primjenjivati od ranijeg datuma (42). Time će se osigurati da Slovenija što prije proda svoj udio do smanjenja na blokirajuću manjinu. Komisija zaključuje da bi se izmijenjenim vremenskim okvirom i novim skupom slovenskih obveza trebalo osigurati da ne dođe do nepotrebne odgode prodaje NLB-a i odgode kraja razdoblja restrukturiranja (43).

(71)

Komisija je u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. (44) ujedno iznijela i druge primjedbe kojima je ukazala na nedovoljan napredak u ponovnoj uspostavi održivosti, što uključuje nedostatak novog izdavanja podređenog dužničkog kapitala, visoku razinu loših kredita i probleme u pogledu korporativnog upravljanja koji se odnose na imenovanje članova nadzornog odbora (45). Komisija napominje da se Slovenija u svojem priopćenju od 13. srpnja 2018. obvezala da će NLB izdati instrument dopunskog kapitala do […] i da će članovi nadzornog odbora biti isključivo neovisni stručnjaci. Komisija smatra da će te obveze pozitivno pridonijeti održivosti NLB-a. Komisija primjećuje i činjenicu da se udio loših kredita u ukupnom broju kredita (46) dodatno smanjio u prvom tromjesečju 2018. na 8,8 % (u usporedbi s 9,2 % krajem prosinca 2017.).

(72)

Komisija je u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. (47) izrazila sumnje u pogledu djelotvornosti početnog prijedloga Slovenije da, kao kompenzacijsku mjeru, imenuje slijepog povjerenika. Budući da Slovenija u najnovijim priopćenjima više nije navodila tu obvezu, nema potrebe da Komisija u ovoj Odluci donosi zaključke o djelotvornosti slijepog povjerenika.

(73)

Komisija je u svojoj odluci o otvaranju postupka iz 2018. (48) preliminarno zaključila da je odgođena prodaja NLB-a de facto produljila razdoblje restrukturiranja. Budući da je veći broj obveza logički povezan s razdobljem restrukturiranja (vidjeti uvodnu izjavu 25. Odluke o otvaranju postupka iz 2018.), Komisija je navela da bi do produljenja roka za postupak prodaje trebalo doći usporedno s produljenjem ostalih obveza u pogledu restrukturiranja. Komisija napominje da Slovenija sada predlaže produljenje gotovo svih relevantnih postojećih obveza do dovršetka postupka prodaje. Najvažnija postojeća obveza iz Odluke iz 2013. koja nije u potpunosti produljena dok se udio ne smanji na blokirajuću manjinu jest obveza […]. No Komisija napominje da su, osim produljenja postojećih obveza, preuzete i dodatne kompenzacijske mjere.

(74)

Komisija se u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. (49) pitala ne bi li Slovenija mogla dodatno poboljšati održivost NLB-a zamjenom slijepog povjerenika potpuno ovlaštenim povjerenikom za smanjenje investicija. Komisija se isto tako pitala (50) hoće li uklanjanje alternativne obveze prodaje balkanskih društava kćeri oslabiti postojeće obveze. Komisija napominje da je Slovenija sada predložila da će povjereniku za smanjenje investicija dodijeliti isključivi mandat za prodaju udjela Slovenije u NLB-u do smanjenja na blokirajuću manjinu ako Slovenija ne bude poštovala obvezu prodaje. Komisija smatra da se uključivanjem povjerenika za smanjenje investicija rješavaju zabrinutosti koje su izražene u pogledu provedbe prodaje 75 % – 1 udjela u NLB-u, čime se jača vjerodostojnost obveze prodaje i poboljšavaju izgledi za održivost NLB-a.

(75)

Komisija se u uvodnoj izjavi 63. Odluke o otvaranju postupka iz 2018. pitala i ne bi li Slovenija trebala razmotriti daljnje strukturne mjere za NLB, kao što je prodaja određenih društava kćeri i/ili mjere praćenja poslovanja kako bi se kompenzirala odgoda prodaje udjela u NLB-u i odgoda postupka restrukturiranja. Budući da će NLB biti aktivan na tržištu tijekom duljeg razdoblja, a da se pritom nije u potpunosti osigurala njegova dugoročna održivost, to bi mogao biti izvor narušavanja tržišnog natjecanja. Komisija sada primjećuje da je Slovenija predložila tri dodatne mjere (51) koje uključuju izdavanje instrumenta dopunskog kapitala do […], zatvaranje [10–20] dodatnih poslovnica i otuđenje udjela NLB-a u društvu NLB Vita (potonje će se provesti samo ako Slovenija ne smanji svoj udio u NLB-u na blokirajuću manjinu do kraja 2018.). Naime, što razdoblje u kojem dugoročna održivost nije u potpunosti osigurana bude dulje trajalo, to će veća biti potreba da se kompenzacijskim mjerama osigura da općeniti skup obveza ostane istovjetan u pogledu kompenzacijskih mjera. Komisija smatra da Slovenija predlaže zatvaranje znatnog broja poslovnica (u odnosu na broj poslovnica koje NLB ima u Sloveniji (52)) i da će se time smanjiti komercijalna prisutnost NLB-a u Sloveniji (53). Komisija ujedno pozitivno ocjenjuje utjecaj otuđivanja društva NLB Vita u pogledu tržišnog natjecanja (54), ali i u pogledu raspodjele tereta bez neopravdanog narušavanja održivosti NLB-a (55). Komisija općenito zaključuje da će se kompenzacijskim mjerama dostatno kompenzirati odgoda prodaje 75 % – 1 udjela u NLB-u i produljeni postupak restrukturiranja.

(76)

Komisija se u uvodnoj izjavi 63. Odluke o otvaranju postupka iz 2018. ujedno pitala hoće li osnivanje novog društva za usluge leasinga ubrzo nakon likvidacije prethodnog društva za usluge leasinga, kao rezultat obveza u pogledu državne potpore na temelju Odluke iz 2013., narušiti bit obveze otuđenja sporednih društava kćeri NLB-a. Komisija napominje da je NLB u međuvremenu opozvao sve postupke osnivanja, čime se uklanja ta dvojba.

(77)

U odluci o otvaranju postupka iz 2018. (56) Slovenija je pozvana da pojasni da najnovije obveze ne mijenjaju sve druge obveze koje se temelje na Odluci o izmjeni iz 2017. (posebno u pogledu zabrane stjecanja). Komisija napominje da je Slovenija u svojem nedavnom priopćenju (57) pojasnila da će se zabrana stjecanja primjenjivati do 31. prosinca 2019.

(78)

Na temelju prethodno navedene procjene novog skupa obveza prijavljenog 13. srpnja 2018. otklonjene su sumnje Komisije u pogledu istovjetnosti obveza izloženih u Odluci o otvaranju postupka iz 2018. i njime se ne utječe na zaključke donesene u Odluci iz 2013. i Odluci o izmjeni iz 2017. Komisija stoga na temelju članka 9. stavka 3. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (58) zaključuje da je državna potpora dodijeljena NLB-u spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a.

(79)

Nadalje, Komisija na temelju članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2015/1589 zaključuje da mehanizam kojim se NLB-u nadoknađuje šteta u slučaju pravnih posljedica povezanih sa sudskim sporovima koji se vode Hrvatskoj ne podrazumijeva državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(80)

Komisija napominje da je Slovenija iznimno pristala primiti tekst ove Odluke samo na engleskom jeziku.

(1)

U skladu s člankom 31. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 (2) te od 1. siječnja 2015. u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013, Komisija mora provesti potrebne provjere i obavijestiti države članice o rezultatima tih provjera, uzeti u obzir primjedbe država članica, pokrenuti bilateralnu raspravu u svrhu postizanja dogovora s predmetnim državama članicama te ih formalno obavijestiti o svojim zaključcima.

(2)

Države članice imale su mogućnost zatražiti pokretanje postupka mirenja. Ta je mogućnost iskorištena u nekim slučajevima te je Komisija ispitala izvješća o rezultatima tog postupka.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 financirati se mogu samo oni poljoprivredni izdaci koji su nastali na način koji ne predstavlja povredu prava Unije.

(4)

S obzirom na provedene provjere, rezultate dvostranih rasprava i postupke mirenja, dio izdataka koje su prijavile države članice ne ispunjava taj uvjet i stoga se ne može financirati u okviru EFJP-a i EPFRR-a.

(5)

Trebalo bi navesti iznose koji se ne mogu financirati na teret EFJP-a i EPFRR-a. Ti se iznosi ne odnose na izdatke nastale više od dvadeset i četiri mjeseca prije dostave pisane obavijesti o rezultatima provjere koju Komisija šalje državama članicama.

(6)

U iznose koji se ovom Odlukom isključuju iz financiranja Unije trebalo bi uključiti i sva smanjenja ili suspenzije u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1306/2013 zato što su takva smanjenja ili suspenzije privremene naravi i ne dovode u pitanje odluke donesene u skladu s člancima 51. ili 52. te uredbe.

(7)

Kad je riječ o slučajevima obuhvaćenima ovom Odlukom, Komisija je u sažetom izvješću obavijestila države članice o procjeni iznosa koji se moraju isključiti na temelju neusklađenosti s pravom Unije (3).

(8)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje nijedan financijski zaključak koji Komisija može donijeti na temelju presuda Suda Europske unije u predmetima koji se vode pred Sudom na dan 21. rujna 2018.,