(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije može stavljati na tržište u Uniji. Tradicionalna hrana iz treće zemlje nova je hrana definirana u članku 3. Uredbe (EU) 2015/2283.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija odlučuje o odobravanju i stavljanju tradicionalne hrane iz treće zemlje na tržište Unije.

(4)

Trgovačko društvo Obà Food Srl. („podnositelj zahtjeva”) 23. siječnja 2018. dostavilo je Komisiji obavijest o namjeri stavljanja na tržište u Uniji oljuštenih zrna biljke Digitaria exilis (Kippist) Stapf („fonio”) kao tradicionalne hrane iz treće zemlje u smislu članka 14. Uredbe (EU) 2015/2283. Podnositelj zahtjeva tvrdi da opća populacija može konzumirati oljuštena zrna biljke Digitaria exilis (Kippist) Stapf kao takva ili kao sastojak hrane.

(5)

Dokumentirani podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuju da oljuštena zrna biljke Digitaria exilis (Kippist) Stapf imaju povijest sigurne upotrebe za hranu u zapadnoafričkim zemljama, konkretno u Gvineji, Nigeriji i Maliju.

(6)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 28. veljače 2018. proslijedila valjanu obavijest državama članicama i Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”).

(7)

U roku od četiri mjeseca utvrđenom u članku 15. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283 ni države članice ni Agencija Komisiji nisu dostavile propisno obrazložene prigovore na sigurnost stavljanja na tržište u Uniji oljuštenih zrna biljke Digitaria exilis (Kippist) Stapf.

(8)

Komisija bi stoga trebala odobriti stavljanje na tržište u Uniji oljuštenih zrna biljke Digitaria exilis (Kippist) Stapf i ažurirati Unijin popis nove hrane.

(9)

Provedbenu uredbu (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana koja je odobrena i uvrštena na popis Unije može stavljati na tržište u Uniji. Tradicionalna hrana iz treće zemlje nova je hrana definirana u članku 3. Uredbe (EU) 2015/2283.

(2)

U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija odlučuje o odobravanju i stavljanju tradicionalne hrane iz treće zemlje na tržište Unije. Trgovačko društvo Sorghum Zrt. („podnositelj zahtjeva”) 5. travnja 2018. dostavilo je Komisiji obavijest o namjeri stavljanja na tržište u Uniji sirupa od biljke Sorghum bicolor (L.) Moench kao tradicionalne hrane iz treće zemlje u smislu članka 14. Uredbe (EU) 2015/2283. Podnositelj zahtjeva tvrdi da sirup od biljke Sorghum bicolor (L.) Moench kao takav ili kao sastojak hrane može konzumirati opća populacija.

(4)

Dokumentirani podaci koje je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuju da sirup od biljke Sorghum bicolor (L.) Moench ima povijest sigurne upotrebe za hranu u Sjedinjenim Američkim Državama.

(5)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija je 30. travnja 2018. proslijedila valjanu obavijest državama članicama i Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”).

(6)

U roku od četiri mjeseca utvrđenom u članku 15. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283 ni države članice ni Agencija Komisiji nisu dostavile propisno obrazložene prigovore na sigurnost stavljanja na tržište u Uniji sirupa od biljke Sorghum bicolor (L.) Moench.

(7)

Komisija bi stoga trebala odobriti stavljanje na tržište u Uniji sirupa od biljke Sorghum bicolor (L.) Moench i ažurirati Unijin popis nove hrane.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) 2017/2470 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Trebalo bi utvrditi pravila kako bi se zajamčilo da se procjena rizika iz članka 42. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/2031 provodi u razumnom roku i na temelju pravovremene obrade tehničke dokumentacije.

(2)

Kako bi se provela procjena rizika, zahtjev Komisiji trebala bi podnijeti samo nacionalna organizacija za zaštitu bilja treće zemlje, u smislu Međunarodne konvencije o zaštiti bilja. To je nužno kako bi se osiguralo da su svi elementi potrebni za procjenu rizika povezanog s biljem, biljnim proizvodima ili drugim predmetima koji se unose na područje Unije certificirani od strane nadležnog javnog tijela treće zemlje, što je potrebno kako bi se osigurala vjerodostojnost i opravdanost procjene rizika kao temelja za mjere poduzete u skladu s člankom 42. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/2031. Te bi se odredbe trebale primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravo Komisije da podnosi zahtjeve Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) za davanje znanstvenih mišljenja u skladu s člankom 29. i pružanje znanstvene ili tehničke pomoći u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(3)

Tehnička dokumentacija trebala bi sadržavati podatke o robi koja se unosi na područje Unije te podatke o identifikaciji štetnih organizama koji su potencijalno povezani s tom robom u zemlji izvoznici, podatke o nacionalnim fitosanitarnim mjerama za smanjenje rizika, inspekcijama te postupcima tretiranja i preradi robe te podatke za kontakt fizičke osobe nadležne za kontakt s Komisijom i EFSA-om. Takvi su podaci od ključne važnosti za procjenu rizika robe i za identifikaciju vrsta štetnih organizama koje mogu zahtijevati fitosanitarne mjere za smanjenje rizika.

(4)

Kako bi se EFSA-i pružili svi potrebni elementi za provedbu procjene rizika, tehnička dokumentacija trebala bi sadržavati informacije navedene u dokumentu EFSA-e naslovljenom „Podaci potrebni za dokumentaciju koja se prilaže zahtjevima za uvoz visokorizičnog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta kako je utvrđeno člankom 42. Uredbe (EU) 2016/2031” (3).

(5)

Primjereno je da Komisija, nakon što potvrdi primitak tehničke dokumentacije, ispita sadržava li ta dokumentacija potrebne informacije i, prema potrebi, zatraži dodatne informacije ili pojašnjenja kako bi se osiguralo da zahtjev sadržava sve potrebne i odgovarajuće elemente za procjenu rizika.

(6)

Trebalo bi utvrditi pravila u vezi s EFSA-inom provedbom procjene rizika, njezinom komunikacijom s podnositeljem zahtjeva i objavom te procjene kako bi se osiguralo da je postupak procjene rizika transparentan, učinkovit i pravodoban.

(7)

Kako se otkrivanjem određenih informacija ne bi nanijela šteta konkurentnom položaju određenih trećih strana, odredbe o povjerljivosti Uredbe (EZ) br. 178/2002 potrebno je na odgovarajući način primjenjivati.

(8)

Radi pravne sigurnosti ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma kao i Uredba (EU) 2016/2031.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

U skladu s člankom 42. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/2031 Komisija na temelju preliminarne procjene mora donijeti provedbene akte u kojima privremeno navodi visokorizično bilje, biljne proizvode ili druge predmete koji predstavljaju rizik od štetnih organizama neprihvatljive razine za područje Unije.

(2)

Otkad je Uredba (EU) 2016/2031 donesena, provedeno je nekoliko preliminarnih procjena kako bi se za bilje i biljne proizvode podrijetlom iz trećih zemalja utvrdilo predstavljaju li rizik od štetnih organizama neprihvatljive razine za područje Unije. U tim je procjenama zaključeno da određeno bilje i biljni proizvodi ispunjavaju jedan ili više kriterija iz Priloga III. toj uredbi te bi ih se stoga moglo smatrati „visokorizičnim biljem” ili „visokorizičnim biljnim proizvodima” u smislu članka 42. te uredbe. U istim je preliminarnim procjenama rizika zaključeno da sjeme i in vitro materijal podrijetlom od tog „visokorizičnog bilja” ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom uredbom jer je za njih razina rizika od štetnih organizama na prihvatljivoj razini. Osim toga, ovom Uredbom ne bi trebalo biti obuhvaćeno ni patuljasto drvenasto bilje za sadnju dobiveno na prirodan ili umjetan način jer se na njegov uvoz primjenjuju posebni zahtjevi iz Direktive Vijeća 2000/29/EZ (2) s pomoću kojih se rizik od štetnih organizama smanjuje na prihvatljivu razinu te posebni zahtjevi iz članka 41. Uredbe (EU) 2016/2031. od 14. prosinca 2019.

(3)

Za bilje za sadnju, osim sjemena, in vitro materijal i patuljasto drvenasto bilje za sadnju dobiveno na prirodan ili umjetan način iz rodova Acacia Mill., Acer L., Albizia Durazz., Alnus Mill., Annona L., Bauhinia L., Berberis L., Betula L., Caesalpinia L., Cassia L., Castanea Mill., Cornus L., Corylus L., Crataegus L., Diospyros L., Fagus L., Ficus carica L., Fraxinus L., Hamamelis L., Jasminum L., Juglans L., Ligustrum L., Lonicera L., Malus Mill., Nerium L., Persea Mill., Populus L., Prunus L., Quercus L., Robinia L., Salix L., Sorbus L., Taxus L., Tilia L. i Ulmus L., te za bilje vrste Ullucus tuberosus Loz. poznato je da su domaćini čestim štetnim organizmima za koje je poznato da imaju snažan učinak na biljne vrste koje imaju veliku gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost za Uniju. Za to bilje poznato je i da obično sadržava štetne organizme bez znakova infekcije ili s latentnim razdobljem za pokazivanje tih znakova. Zbog toga je smanjena mogućnost otkrivanja prisutnosti takvih štetnih organizama tijekom inspekcija koje se provode prilikom unosa tog bilja na područje Unije. Osim toga, to bilje za sadnju u Uniju se obično unosi u obliku grmova ili drveća i obično se u Uniji nalazi u jednom od tih oblika. Zbog toga se smatra da postojeće mjere koje se primjenjuju na unos bilja za sadnju navedenog na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi i bilja vrste Ullucus tuberosus Loz. podrijetlom iz trećih zemalja nisu dovoljne za sprečavanje ulaska štetnih organizama. Stoga bi bilje za sadnju navedeno na popisu u Prilogu I. i bilje vrste Ullucus tuberosus Loz. trebalo navesti na popisu visokorizičnog bilja u smislu članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031, a njegov unos na područje Unije trebalo bi privremeno zabraniti.

(4)

Za plodove roda Momordica L. poznato je da su domaćin štetnom organizmu Thrips palmi Karny i da osiguravaju važne puteve za unos i udomaćenost tog štetnog organizma, za koji je poznato da može imati snažan učinak na biljne vrste koje imaju veliku gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost za područje Unije. Međutim taj štetni organizam nije prisutan u svim trećim zemljama, a u trećim zemljama u kojima je zabilježena njegova prisutnost nije prisutan na svim područjima. Osim toga, određene treće zemlje provode učinkovite mjere za ublažavanje rizika od tog štetnog organizma. Zbog toga se plodovi roda Momordica L. podrijetlom iz trećih zemalja ili njihovih dijelova gdje je zabilježena prisutnost tog štetnog organizma i gdje se ne provode učinkovite mjere za ublažavanje rizika od tog štetnog organizma smatraju visokorizičnim biljem u smislu članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031 i stoga bi unos tog bilja u Uniju trebalo privremeno zabraniti.

(5)

Za drvo roda Ulmus L. poznato je da je domaćin štetnom organizmu Saperda tridentata Olivier i da osigurava važne puteve za unos i udomaćenost tog štetnog organizma. Za taj štetni organizam poznato je da ima snažan učinak na biljne vrste koje imaju veliku gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost za područje Unije. Međutim taj štetni organizam nije prisutan u svim trećim zemljama, a u trećim zemljama u kojima je zabilježena njegova prisutnost nije prisutan na određenim područjima. Zbog toga se drvo roda Ulmus L. podrijetlom iz trećih zemalja ili s područjâ trećih zemalja u kojima je zabilježena prisutnost štetnog organizma Saperda tridentata Olivier smatra visokorizičnim biljnim proizvodom u smislu članka 42. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031. Stoga bi unos tog drva u Uniju trebalo privremeno zabraniti.

(6)

Bilje i biljni proizvodi iz uvodnih izjava 3., 4. i 5. ne navode se na popisu u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2016/2031 ili se navode samo za određene treće zemlje. Osim toga, kako je navedeno u relevantnim preliminarnim procjenama, oni nisu u svim trećim zemljama u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni zahtjevima iz članka 41. te uredbe te se na njih ne primjenjuju privremene mjere iz članka 49. te uredbe.

(7)

Na bilje i biljne proizvode iz uvodnih izjava 3., 4. i 5. još se ne primjenjuje potpuna procjena rizika koja je potrebna kako bi se moglo zaključiti predstavljaju li oni neprihvatljivu razinu rizika zbog vjerojatnosti da budu domaćini karantenskom štetnom organizmu Unije te može li se taj rizik primjenom određenih mjera smanjiti na prihvatljivu razinu. U slučaju potražnje za uvozom tog bilja i biljnih proizvoda na njima se mora se provesti procjena rizika, i to u skladu s provedbenim aktom koji će se donijeti u skladu s člankom 42. stavkom 6. Uredbe (EU) 2016/2031.

(8)

U skladu s člankom 73. Uredbe (EU) 2016/2031 Komisija provedbenim aktima mora predvidjeti da je za bilje, osim bilja navedenog na popisu iz članka 72. stavka 1., obvezan fitosanitarni certifikat za unos na područje Unije.

(9)

Međutim, tim se provedbenim aktima mora predvidjeti da fitosanitarni certifikat nije obvezan za bilje za koje je procjenom utemeljenom na dokazima o rizicima od štetnih organizama te iskustvu u vezi s trgovinom dokazano da takav certifikat nije potreban.

(10)

Otkad je ta uredba donesena, proveden je niz procjena u pogledu rizika od štetnih organizama i iskustva u vezi s trgovinom za nekoliko vrsta bilja, osim bilja za sadnju, podrijetlom iz trećih zemalja.

(11)

U tim je procjenama utvrđeno da plodovi vrsta i rodova Ananas comosus (L.) Merrill, Cocos nucifera L., Durio zibethinus Murray, Musa L. i Phoenix dactylifera L. nisu domaćini karantenskim štetnim organizmima Unije ili štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere donesene na temelju članka 30. Uredbe (EU) 2016/2031 odnosno čestim štetnim organizmima koji mogu imati učinak na biljne vrste koje se uzgajaju u Uniji. Osim toga, nije zabilježeno nijedno izbijanje štetnih organizama povezano s unosom tih plodova iz jedne treće zemlje ili više njih. Isto tako, ti plodovi nisu više puta zaustavljeni pri unosu na područje Unije zbog pronalaska karantenskih štetnih organizama Unije ili štetnih organizama na koje se primjenjuju mjere donesene na temelju članka 30. te uredbe.

(12)

S obzirom na to da ti plodovi ispunjavaju sve kriterije iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2016/2031, za njihov unos na područje Unije ne bi trebao biti obvezan fitosanitarni certifikat.

(13)

I popis koji treba utvrditi na temelju članka 42. stavka 3. i popis koji treba utvrditi na temelju članka 73. Uredbe (EU) 2016/2031 odnose se na pravila za uvoz koja se temelje na sličnim kriterijima za procjenu rizika, kako je utvrđeno u prilozima III. i VI. toj uredbi. Oni se u prvom redu odnose na rizike koje predstavljaju navedeno bilje i biljni proizvodi, a ne na rizike koje predstavljaju konkretni štetni organizmi. Izrađeni su na temelju zajedničke metodologije za procjenu rizika, a ažuriraju se upotrebom iste te metodologije na temelju dostupnih tehničkih i znanstvenih dokaza. Stoga je primjereno oba popisa uključiti u jednu uredbu.

(14)

Budući da se Uredba (EU) 2016/2031 primjenjuje od 14. prosinca 2019. te kako bi se osigurala dosljedna primjena svih pravila za unos u Uniju bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta, ova Uredba trebala bi se primjenjivati od istog datuma.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Vijeće je 22. lipnja 2018. u skladu s člankom 121. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) zaključilo da u Rumunjskoj postoji uočeno značajno odstupanje od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja od – 1 % BDP-a.

(2)

S obzirom na utvrđeno značajno odstupanje, Vijeće je 22. lipnja 2018. izdalo preporuku (2) Rumunjskoj da poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (3) u 2018. ne premaši 3,3 %, a u 2019. 5,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a u svakoj godini. Vijeće je Rumunjskoj preporučilo i da sve neočekivane prihode iskoristi za smanjenje deficita, dok bi mjerama konsolidacije proračuna trebalo osigurati trajno poboljšanje strukturnog salda opće države na način kojim se potiče rast. Vijeće je odredilo 15. listopada 2018. kao rok u kojem Rumunjska treba podnijeti izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na tu preporuku.

(3)

Komisija je 27. i 28. rujna 2018. u Rumunjskoj provela misiju pojačanog nadzora u svrhu izravnog nadzora na temelju članka -11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Nakon što je rumunjskim tijelima dostavila svoje privremene nalaze na očitovanje, Komisija je 21. studenoga 2018. o svojim nalazima izvijestila Vijeće. Ti su nalazi potom javno obznanjeni. U izvješću Komisije utvrđeno je da rumunjska tijela zadržavaju ciljni ukupni deficit za 2018. na razini neznatno nižoj od 3 % BDP-a te stoga ne namjeravaju djelovati na temelju Preporuke Vijeća od 22. lipnja 2018. Vlada u 2019. planira smanjiti ukupni deficit na 2,38 % BDP-a, no mjere tek trebaju biti određene.

(4)

Rumunjska su tijela 16. listopada 2018. podnijela izvješće o djelovanju koje je poduzeto kao odgovor na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. (4). U izvješću su ponovila da njihov cilj za 2018. ostaje ukupni deficit od 2,96 % BDP-a. Njihov je cilj za 2019. deficit od 2,38 % BDP-a. U izvješću nisu navedene nove mjere za 2018. Za 2019. izvješće se oslanja na ograničavanje rashoda za naknade zaposlenicima te za robu i usluge, ali to ne podupire dovoljno detaljnim i donesenim mjerama ili barem vjerodostojno najavljenim mjerama. Kada je riječ o prihodovnoj strani, u izvješću se spominju produženje postojećih mjera i određena djelovanja usmjerena na povećanje porezne discipline. Ukupno gledajući, fiskalni učinak mjera o kojima se izvješćuje manji je od onoga koji se zahtijeva u Preporuci Vijeća od 22. lipnja 2018.

(5)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. rast neto primarnih državnih rashoda iznosit će 11,3 %, što je znatno iznad referentnog mjerila za rashode od 3,3 %. Predviđa se da će strukturni saldo u 2018. i dalje biti uglavnom stabilan te da će iznositi 3,3 % BDP-a. Oba kriterija stoga upućuju na rizik od odstupanja od preporučene prilagodbe. Referentno mjerilo za rashode upućuje na odstupanje od 2,3 % BDP-a. Strukturni saldo potvrđuje taj zaključak i upućuje na manje odstupanje od 0,8 % BDP-a. Na strukturni saldo pozitivno utječu znatno viši deflator BDP-a i viša procjena potencijalnog rasta BDP-a u odnosu na srednjoročni prosjek na kojem se temelji referentno mjerilo za rashode. Taj je učinak djelomično neutraliziran učinkom povećanja javnih ulaganja, što je izglađeno u referentnom mjerilu za rashode. Stoga ukupna ocjena potvrđuje veliko odstupanje od prilagodbe koju je preporučilo Vijeće.

(6)

Prema Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. predviđa se da će u 2019. rast nominalnih državnih rashoda, bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani i jednokratnih mjera, iznositi 7,5 %, što je znatno iznad referentnog mjerila za rashode od 5,1 % (odstupanje od 0,7 % BDP-a od preporučene prilagodbe). Strukturni saldo smanjit će se za 0,1 % BDP-a i dosegnuti deficit od 3,4 % (odstupanje od 0,9 % BDP-a). Budući da oba kriterija stoga upućuju na slično odstupanje od potrebne prilagodbe u 2019., ukupna procjena potvrđuje odstupanje od prilagodbe koju je preporučilo Vijeće.

(7)

Osim toga, u Komisijinoj jesenskoj prognozi 2018. predviđa se deficit opće države od 3,3 % u 2018. i 3,4 % u 2019., što je iznad referentne vrijednosti od 3 % BDP-a utvrđene Ugovorom.

(8)

Navedeni nalazi dovode do zaključka da je odgovor Rumunjske na Preporuku Vijeća od 22. lipnja 2018. bio nedostatan. Fiskalni napor nedostatan je kako bi se osiguralo da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2018. ne premaši 3,3 %, a u 2019. 5,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,8 % BDP-a u svakoj godini,

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2004 države članice trebaju donijeti planove na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora („FAB”), uključujući obvezujuće nacionalne ciljeve ili ciljeve na razini FAB-ova, čime se osigurava usklađenost s ciljevima performansi na razini Unije. Uredbom (EZ) br. 549/2004 propisano je i da Komisija ocjenjuje usklađenost tih ciljeva na temelju mjerila za ocjenu iz članka 11. stavka 6. točke (d) te Uredbe. Detaljna pravila u tom pogledu utvrđena su Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 390/2013.

(2)

Nakon ocjene planova performansi Komisija je donijela Provedbenu odluku (EU) 2015/348 (3), kojom se utvrđuje, među ostalim, da su lokalni ciljevi u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću za Portugal i Rumunjsku uključeni u plan performansi za South West FAB i Danube FAB u skladu s ciljevima performansi na razini Unije za drugo referentno razdoblje (2015.–2019.).

(3)

Komisija je naknadno donijela Provedbenu odluku (EU) 2018/1782 (4), kojom se dopušta revizija ciljeva u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću za godine 2018. i 2019. za usluge u zračnoj plovidbi za Portugal i Rumunjsku u skladu s člankom 17. stavkom 1. Provedbene Uredbe (EU) br. 390/2013.

(4)

Na temelju toga Portugal i Rumunjska revidirali su predmetne ciljeve i u skladu s time izmijenili svoje planove performansi.

(5)

Dokumentaciju koju su dostavili Portugal i Rumunjska ocijenilo je tijelo za reviziju performansi (dalje u tekstu „PRB”), koje Komisiji pomaže u provedbi plana performansi u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 390/2013. Izvješće PRB-a o ocjenjivanju revidiranih ciljeva za Portugal dostavljeno je Komisiji 20. rujna 2018. i ažurirano 12. listopada 2018.

(6)

Izvješće PRB-a o ocjenjivanju revidiranih ciljeva za Rumunjsku dostavljeno je Komisiji 16. listopada 2018.

(7)

Komisija je ocijenila te izmijenjene planove, osobito revidirane ciljeve, u skladu s člankom 14. Provedbene uredbe (EU) br. 390/2013, uzimajući u obzir primljenu dokumentaciju i izvješća PRB-a. Usklađenost ciljeva u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću, izraženih u utvrđenim rutnim i terminalnim jediničnim troškovima, s ciljevima na razini Unije ocijenjena je u skladu s načelima utvrđenima u točki 5. u vezi s točkom 1. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) br. 390/2013. Komisija je konkretno uzela u obzir trend utvrđenih rutnih jediničnih troškova u odnosu na ciljano smanjenje od prosječno 3,3 % godišnje tijekom drugog referentnog razdoblja te u odnosu na ciljano smanjenje od prosječno 1,7 % godišnje tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja (2012.–2019.). Uzela je u obzir i razinu utvrđenih rutnih jediničnih troškova u usporedbi s državama članicama sa sličnim operativnim i ekonomskim okružjem.

(8)

Kad je riječ o Portugalu, iz ocjene je vidljivo da se revidirani ciljevi temelje na planiranom smanjenju utvrđenih rutnih jediničnih troškova u drugom referentnom razdoblju od prosječno 2 % godišnje. To je ispod ciljanog smanjenja prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova na razini Unije u tom razdoblju. Međutim, revidirani cilj Portugala za 2019. temelji se na planiranim utvrđenim rutnim jediničnim troškovima koji su znatno niži (– 30 %) od prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova država članica čije je operativno i ekonomsko okružje slično portugalskom. Tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja planirani utvrđeni rutni jedinični troškovi smanjuju se znatno brže (– 4 %) nego cilj na razini Unije. Komisija stoga smatra da su revidirani ciljevi Portugala za 2018. i 2019. u skladu s ciljevima na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću za drugo referentno razdoblje.

(9)

Kad je riječ o Rumunjskoj, iz ocjene je vidljivo da se revidirani ciljevi temelje na planiranom smanjenju utvrđenih rutnih jediničnih troškova u drugom referentnom razdoblju od prosječno 3,2 % godišnje. To je neznatno ispod ciljanog smanjenja prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova na razini Unije za to razdoblje. Revidirani cilj Rumunjske za 2019. temelji se na planiranim utvrđenim rutnim jediničnim troškovima koji su niži (– 1,5 %) od prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova država članica čije je operativno i ekonomsko okružje slično rumunjskom. Tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja planirani utvrđeni rutni jedinični troškovi smanjuju se istom brzinom (– 1,7 %) kao cilj na razini Unije. Komisija stoga smatra da su revidirani ciljevi Rumunjske za 2018. i 2019. u skladu s ciljevima na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitošću za drugo referentno razdoblje.

(10)

Provedbenu odluku (EU) 2015/348 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uzeli u obzir revidirani ciljevi za Portugal i Rumunjsku,

(1)

Uredbom (EU) 2016/796 Agencija Europske unije za željeznice („Agencija”) ovlašćuje se za donošenje pojedinačnih odluka u području izdavanja odobrenja za vozila, potvrda o sigurnosti i usklađivanja pružne opreme u okviru Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS). Uredbom se osnivaju i odbori za žalbe kojima se mogu podnositi žalbe protiv navedenih pojedinačnih odluka Agencije.

(2)

Komisija je 25. svibnja 2018. na internetskim stranicama Glavne uprave za mobilnost i promet objavila poziv na iskaz interesa, a rok za prijave bio je 30. lipnja 2018. Komisija je zaprimila prijave 46 kandidata.

(3)

Komisija je te prijave ocijenila prema kriterijima koji su navedeni u pozivu na iskaz interesa. Oni su uključivali kriterije prihvatljivosti, kriterije povezane s tehničkim i stručnim sposobnostima, uvjete u pogledu znanja i kriterije koji se odnose na područja koja podliježu odlukama Agencije, odnosno na odobrenja za vozila, jedinstvene potvrde o sigurnosti i ERTMS. Kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa, kandidati koji su u prethodne dvije godine radili u Agenciji isključeni su iz postupka odabira. Nakon ocjene prijava odabrano je 40 kvalificiranih stručnjaka za odbore za žalbe koji su uvršteni na popis,

(1)

U skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014, fluorougljikovodici u količini od najmanje 100 tona ekvivalenta CO2 godišnje koje proizvođači ili uvoznici stave na tržište Unije podliježu količinskim ograničenjima kako bi se osiguralo njihovo postupno smanjenje.

(2)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 517/2014 količinski pragovi – kvote – izračunavaju se na temelju referentnih vrijednosti koje utvrđuje Komisija na temelju godišnjeg prosjeka količina fluorougljikovodika o čijem su zakonitom stavljanju na tržište od 1. siječnja 2015. nadalje izvijestili proizvođači ili uvoznici u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014, ne uključujući količine fluorougljikovodika koje su u istom razdoblju bile namijenjene za upotrebe iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) br. 517/2014, na temelju dostupnih podataka, u skladu s Prilogom V. toj uredbi.

(3)

U skladu s člankom 16. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 517/2014 kvote za fluorougljikovodike dodjeljuju se proizvođačima ili uvoznicima iz Priloga Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/1984 (2) koji imaju poslovni nastan u Uniji ili uvoznicima iz trećih zemalja koji su ovlastili jedinog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji kako je navedeno u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2017/1984.

(4)

S obzirom na obavijest koju je na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji dala Ujedinjena Kraljevina te kako bi se osiguralo da se referentnim vrijednostima i kvotama za proizvođače i uvoznike s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini odražava zakonito stavljanje fluorougljikovodika na tržište u 27 država članica Unije nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine, referentne vrijednosti za ta poduzeća trebalo bi ponovno izračunati za 2019. za razdoblje nakon povlačenja 30. ožujka 2019.

(5)

Za razdoblje od 1. siječnja do 29. ožujka 2019. referentne vrijednosti utvrđene Provedbenom odlukom (EU) 2017/1984 trebale bi ostati valjane i primjenjive. Za određivanje kvote za proizvođače i uvoznike s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini referentne vrijednosti za razdoblje do uključivo 29. ožujka i razdoblje nakon toga ponderiraju se brojem dana koliko će Ujedinjena Kraljevina biti država članica Unije 2019.

(6)

Za poduzeća s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini novoizračunane referentne vrijednosti utvrđene ovom Odlukom temelje se na dodatnim verificiranim podacima koje ta poduzeća dostave Komisiji i kojima se dopunjuje izvješćivanje koje je već provedeno u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 razlikovanjem fluorougljikovodika koji se stavljaju na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i u 27 država članica Unije. Za poduzeća koja nisu dostavila dodatne podatke trebalo bi pretpostaviti da su svi fluorougljikovodici stavljeni na tržište u Ujedinjenoj Kraljevini i ne bi trebalo odrediti referentnu vrijednost.

(7)

Novoizračunane referentne vrijednosti utvrđuju se za slučaj da se pravo Unije 30. ožujka 2019. prestane primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 24. Uredbe (EU) br. 517/2014,